Na temelju odredbe lanka 295. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05), odredbe lanka 23. Zakona o zatiti potroaa (Narodne novine 96/03), odredbe lanka 36. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 26/03 - proieni tekst, 82/04 i 178/04), te odredbe lanka 14. Izjave trgovakog drutva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Odluke o ovlastima za donoenje i potpisivanje ugovora, akata i dokumentacije Drutva, broj O-117/06 od 17.2.2006. i Odluke broj 0-204/06., direktor trgovakog drutva Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., donosi OPE I TEHNIKE UVJETE za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim opim i tehnikim uvjetima za opskrbu pitkom vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda (u daljnjem tekstu: Uvjeti) utvruju se: - postupak izdavanja suglasnosti i stvaranja uvjeta za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu i mreu javne odvodnje; - tehniki i ostali potrebni uvjeti za prikljuenje i koritenje komunalnih usluga; - kvaliteta opskrbe komunalnim uslugama; - prava i obveze isporuitelja komunalnih usluga i korisnika komunalnih usluga; - uvjeti mjerenja, obrauna i naplate komunalnih usluga; - uvjeti za primjenu postupka ogranienja ili obustave isporuke komunalnih usluga; - postupanje u sluaju neovlatenog koritenja komunalnih usluga; - meusobni odnosi izmeu isporuitelja komunalne usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda i korisnika usluga; - uvjeti isporuke ostalih usluga iz djelatnosti koje isporuitelj obavlja u manjem opsegu. lanak 2. (1) Pravne osnove za Ope uvjete predmet su sljedeih zakonskih akata: - Zakon o komunalnom gospodarstvu - Narodne novine 26/03 - proieni tekst, 82/04, 110/04, 178/04 - Zakon o prostornom ureenju - Narodne novine 30/94 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04 - Zakon o vodama - Narodne novine 107/95, 150/05 - Zakon o gradnji - Narodne novine 175/03, 100/04 - Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine 91/96, 73/00, 114/01 - Zakon o mjeriteljstvu - Narodne novine 194/03. - Zakon o zatiti od poara - Narodne novine 58/93, 33/05 - Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie - Narodne novine 182/04 - Pravilnik o nainu na koji se provodi tipno ispitivanje mjerila - Narodne novine 82/02 - Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu - Narodne novine 91/97, 56/98 - Pravilnik o hidrantskoj mrei za gaenje poara - Narodne novine 8/06 - Pravilnik o odravanju javne kanalizacije na podruju grada Zagreba - Odluka o prikljuivanju na komunalnu infrastrukturu grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 17/04 - proieni tekst) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu grada Samobora (Slubene vijesti Grada Samobora 7/01) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu opine Stupnik (Glasnik Zagrebake upanije 4/02) - Odluka o prikljuenju na komunalnu infrastrukturu opine Sveta Nedelja - (Glasnik Zagrebake upanije 18/02) - Odluka o nainu obrauna i plaanja komunalne usluge opskrbe vodom, odvodnje i proiavanja otpadnih voda (Slubeni glasnik Grada Zagreba 4/03 i Glasnik Zagrebake upanije 2/03) (2) Osim zakona, pravilnika i odluka iz stavka (1) ove toke, Uvjeti se u dijelovima zatite od povratnog toka i zatite od poara temelje na strunoj regulativi EU i SAD-a i to: - EN 1717 - europska norma za zatitu od povratnog toka - NFPA 88A - amerike smjernice za projektiranje i izvedbu sistema za gaenje poara - VdS smjernice - njemake smjernice (dio za projektiranje i izvedbu sprinkler instalacije).

(3) Isporuitelj u redovitim uvjetima osigurava pitku vodu i odvodnju otpadnih voda za svoje potroae. Obveza iz t. 3. prestaje u sluaju nastupa izvanredne situacije zbog vie sile (npr. trajne sue, poplave, potresa, tekih pogonskih i tehnikih smetnji, obustave opskrbe pogonskom energijom i ostalih razloga) na koju Isporuitelj ne moe utjecati. U sluaju nastupa izvanredne situacije Isporuitelj donosi poseban Program opskrbe potroaa u izvanrednim situacijama kojeg su se duni pridravati svi korisnici usluga. (4) U sluaju obustave redovite isporuke pitke vode i odvodnje otpadnih voda u vezi sa gore spomenutim ili drugim uzrocima na nekom podruju u duem trajanju, Isporuitelj e poduzeti odgovarajue mjere, radi privremenog pruanja usluge sve do uspostavljanja normalne opskrbe. (5) Javni vodoopskrbni sustav sastoji se od objekata, ureaja, opreme i cijevnih vodova koji slue za javnu opskrbu vodom, a nalaze se pod upravom Isporuitelja i njegova su osnovna sredstva. (6) Sustav javne odvodnje sainjava izgraena kanalizacijska mrea, izgraeni objekti kanalizacijske mree i oprema, te ureaj za proiavanje otpadnih voda. (7) Pitka voda iz javne vodoopskrbne mree mora odgovarati standardima i propisima za pitke vode. (8) Otpadna voda iz javne mree odvodnje mora odgovarati standardima i propisima kvalitete otpadnih voda. (9) Osim javnog vodoopskrbnog sustava na podruju djelovanja Isporuitelja postoje i zasebni vodoopskrbni sustavi. To su samostalni vodoopskrbni sustavi s vlastitim zahvatom pitke vode, koji slue za opskrbu pitkom vodom pojedinih naselja, institucija i drugih objekata ili pojedinaca, koji iz tehnikih ili drugih razloga nisu prikljueni na javni vodoopskrbni sustav. Za prijelaz ovih zasebnih sustava u vlasnitvo Isporuitelja, zasebni vodoopskrbni sustavi moraju zadovoljiti propise ovih uvjeta. II. DEFINICIJE OSNOVNIH POJMOVA lanak 3. (1) Isporuitelj komunalne usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda je trgovako drutvo Vodoopskrba i odvodnja d.o.o., Zagreb, Folnegovieva 1 (u daljnjem tekstu: Isporuitelj). (2) Komunalne usluge koje isporuuje isporuitelj usluga su opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda (u daljnjem tekstu: komunalne usluge). (3) Korisnici komunalne usluge su fizike i pravne osobe koje su sa isporuiteljom komunalne usluge sklopile Ugovor o prikljuenju na javni sustav opskrbe pitkom vodom odnosno javni sustav odvodnje (u daljnjem tekstu: korisnik usluge) ili su temeljem ovih uvjeta izjednaeni s tim osobama. (4) Potroa/kupac/ je pravna ili fizika osoba koja troi vodu, odnosno uslugu odvodnje. Potroa moe biti vlasnik, korisnik, najmoprimac, podnajmoprimac, stanar, zakupac, podzakupac koji je svoj status stekao u skladu s odredbama ovih uvjeta. (5) Prikljukom na mreu opskrbe pitkom vodom smatra se cjevovod pitke vode od spoja na ulinoj mrei do glavnog vodomjera smjetenog u graevini ili izvan nje, ukljuivo i zaporni ureaj neposredno iza glavnog vodomjera. (6) Prikljukom na mreu odvodnje smatra se dio kanala od kontrolnog okna, smjetenog u graevini ili izvan nje, do spoja na ulinu odvodnju. (8) Nekretnina je izgraeno i neizgraeno gradilite, te bilo kakvo zemljite koje je u katastru uneseno pod posebnim brojem katastarske estice. (9) Postojea zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana prije 1.1.2000. godine ili je izgraena prije tog datuma, bez obzira na to ima li ili nema ugraene vodomjere za zasebne cjeline. (10) Nova zgrada je svaka zgrada za koju je lokacijska dozvola izdana nakon 1.1.2000. godine i koja po Zakonu o komunalnom gospodarstvu mora imati ugraene vodomjere za zasebne cjeline. (11) Zasebna cjelina je stan, poslovni prostor, garaa i sl. u kojima se troi voda. (12) Vodoopskrbna mrea je mrea vodoopskrbnih cjevovoda u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se opskrbljuje potroaa vodom. (13) Javni vodoopskrbni cjevovod ili ulini cjevovod - vodoopskrbni cjevovod u pojedinoj ulici na koji se spaja nekretnina. (14) Javna mrea odvodnje je mrea kanalskih objekata u vlasnitvu ili pod upravom Isporuitelja kojom se odvode otpadne vode, te se na nju prikljuuje. (15) Interna vodovodna instalacija - vodovi, naprave i ureaji potroaa iza glavnog vodomjera na nekretninama koje su spojene na javni vodovod, osim sekundarnog vodomjera koji je u vlasnitvu isporuitelja. (16) Interna kanalska mrea - objekti i ureaji korisnika usluge odvodnje na nekretninama koji su spojeni na javni mreu odvodnje.

(17) Izljevno mjesto je mjesto na kojem je mogue uzimanje vode (slavina, javni zdenac, i sl.). (18) Glavni vodomjer je svaki vodomjer koji se nalazi u prostoriji vodomjera neposredno na zavretku spojnog voda prikljuka. Moe biti za jednu zasebnu cjelinu, cijelu zgradu ili nekretninu. Glavni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja. (19) Sekundarni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ugraen u internu vodovodnu instalaciju zgrade. Sekundarni vodomjer je vlasnitvo Isporuitelja. (20) Interni vodomjer je vodomjer za zasebnu cjelinu ili dio cjeline, ugraen unutar ili izvan zasebne cjeline. Interni vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. (21) Zatitnik od povrata toka - ZOPT je sigurnosni ureaj ili armatura sa svrhom zatite vodoopskrbnog sustava od oneienja povratnom vodom iz interne vodovodne instalacije korisnika. (22) Kontrolno okno je zadnje okno interne kanalske mree iz kojeg se prikljuuje na javnu mreu odvodnje, na kojem se obavlja uzorkovanje otpadnih voda. (23) Neovlatena /ilegalna potronja/ je koritenje sustava javne vodoopskrbe ili sustava javne odvodnje na nain koji nije u skladu sa zahtjevima iz ovih uvjeta. (24) Industrijski zdenac je objekt izgraen u svrhu crpljenja tehnoloke vode. (25) Tehnoloka voda je voda za koju nije obvezno obavljati kontrolu kvalitete i dokazivati zdravstvenu ispravnost prema Zakonu o hrani i Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. (26) Potronja tehnoloke vode je i izmjerena koliina vode iz industrijskog zdenca za koji postoji evidencija i koncesija izdana od nadlenog tijela. (27) Prijava potronje tehnoloke vode je obveza koju izvrava pravna ili fizika osoba koja je ishodila dozvolu za koritenje tehnoloke vode na nain da isporuitelju usluge dostavi dokumentaciju o koncesiji i dokaz da je na industrijskom zdencu postavila umjereni ureaj za mjerenje potronje. (28) Ureaj za mjerenje potronje tehnoloke vode je odgovarajui standardizirani mjerni ureaj koji se postavlja na mjerno mjesto na izlazu iz industrijskog zdenca, koji oitava isporuitelj komunalne usluge, te se redovito odrava i obavezno umjerava svakih 5 godina o troku korisnika, a dokazi o tome se dostavljaju isporuitelju komunalne usluge. (29) Mjerno mjesto je mjesto na kojem se mjeri koliina isporuene komunalne usluge, te ujedno i mjesto izvrenja komunalne usluge, odnosno isporuke. III. UGOVORNI ODNOSI lanak 4. (1) Odnosi izmeu isporuitelja komunalne usluge i korisnika komunalne usluge, odnosno potroaa, ureuju se sljedeim ugovorima: - Ugovor o prikljuenju na sustav vodoopskrbe - Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje - Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera - Ugovor o koritenju usluga od strane velikih potroaa sa specifinim uvjetima - Ugovor o najmu hidrantskog nastavka lanak 5. (1) Ugovor o prikljuenju na sustav vodoopskrbe, Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge u postupku prikljuenja na mreu javne vodoopskrbe, odnosno na mreu javne odvodnje. (2) Ugovorima iz stavka 1. ovog lanka ureuju se uvjeti prikljuenja, sve pojedinosti izgradnje prikljuka, odnosno ugradnje sekundarnih vodomjera koji su predmet ovih uvjeta, te cijena prikljuenja. (3) Ugovori iz stavka 1. ovog lanka sadre: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - broj izdane/prethodne ili konane/suglasnosti i datum izdavanja; - iznos cijene za prikljuenje na vodoopskrbnu mreu, odnosno, mreu javne odvodnje i ugradnje sekundarnog vodomjera; - rok i dinamiku uplate iznosa cijene prikljuenja; - rok izvedbe radova, odnosno prikljuenja, koji su predmet ugovora; - uvjete za izvoenje prikljuka; - nain i nositelje rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa; - odgovornost za tetu; - razloge raskida ugovora;

- druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda. lanak 6. (1) Ugovor o koritenju usluga od strane velikih potroaa sa specifinim uvjetima zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge iz kategorije gospodarstva kod kojih se pojavljuju specifine potrebe pri koritenju komunalnih usluga. (2) Ugovor se sklapa na zahtjev korisnika ukoliko isporuitelj ocijeni da je zahtjev opravdan, odnosno da postoje specifine potrebe kod tog korisnika. (3) Ugovorom iz stavka 1. ovog lanka ureuju se odnosi isporuitelja i korisnika komunalne usluge kod kojeg postoje specifine potrebe, te nain i uvjeti koritenja komunalne usluge. (4) Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sadri: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - uvjete koritenja komunalne usluge; - rok vaenja ugovora; - podatak o kategoriji potronje; - nain obrauna i naplate usluge; - razloge za raskid ugovora; - druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (5) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda koji ugovorom nisu drugaije regulirani. lanak 7. (1) Ugovor o najmu hidrantskog nastavka zakljuuju Isporuitelj i korisnik komunalne usluge na temelju zahtjeva korisnika za privremenu potronju vode hidrantom. (2) Ugovorom iz stavka 1 ovog lanka ureuju se odnosi Isporuitelja i korisnika, te naini i uvjeti koritenja hidrantskog nastavka s vodomjerom. (3) Ugovor iz stavka 1 sadri: - podatke o ugovornim stranama; - predmet ugovora; - broj hidrantskog nastavka i broj vodomjera; - uvjete koritenja komunalne usluge; - obveze korisnika, odnosno najmoprimca vezane za predmet najma; - rok vaenja ugovora; - podatak o kategoriji potronje; - nain obrauna i naplate usluge; - razloge za raskid ugovora; - druga meusobna prava i obveze; - nain rjeavanja sporova. (4) Potpisom ugovora iz stavka 1. ovog lanka ugovorne strane se obvezuju da u cijelosti prihvaaju odredbe Opih i tehnikih uvjeta za opskrbu vodom i uslugama odvodnje otpadnih voda koji ugovorom nisu drugaije regulirani. lanak 8. (1) Ugovor o prikljuenju na vodoopskrbni sustav, Ugovor o prikljuenju na sustav javne odvodnje i Ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera sklapaju se sa vlasnikom nekretnine na njegov zahtjev, a iznimno se mogu sklopiti i sa svakodobnim korisnikom nekretnine uz suglasnost vlasnika nekretnine, koji se eli prikljuiti na mreu opskrbe pitkom vodom ili mreu odvodnje. Uz zahtjev za izvedbu prikljuka vlasnik nekretnine prilae dokumentaciju u skladu sa vaeim zakonskim i drugim aktima.

(2) Sklapanjem ugovora o prikljuenju korisnik usluge pristaje na prijenos prikljuka na mreu opskrbe pitkom vodom u vlasnitvo isporuitelja usluge bez naknade, dok prikljuak na mreu odvodnje ostaje u njegovom vlasnitvu i on skrbi o njegovom odravanju. (3) Korisnik usluge duan je odravati u stanju funkcionalne ispravnosti vodovodnu instalaciju od zapornog ureaja iza glavnog vodomjera ukljuivo i spoj, te vodomjerno okno kao i prikljuak na mreu odvodnje (u daljnjem tekstu: interna instalacija). (4) Vlasnici nekretnine nemaju pravo zahtijevati od Isporuitelja da o svom troku izgradi javni vodoopskrbni cjevovod ili kanal odvodnje do njegove nekretnine. Izgradnju vodoopskrbne mree i mree odvodnje financira jedinica lokalne samouprave kroz redovne godinje planove izgradnje komunalne infrastrukture. Ukoliko ispred nekretnine nije izgraen ulini cjevovod, odnosno javni kanal, a izgradnja ulinog cjevovoda, odnosno kanala, nije uvrtena u planove izgradnje komunalne infrastrukture u dogledno vrijeme, vlasnik nekretnine moe: sklopiti ugovor o financiranju izgradnje vodoopskrbnog cjevovoda, odnosno javne mree odvodnje, s jedinicom lokalne samouprave uz obvezu povrata sredstava u zakonskom roku, financirati izgradnju cjevovoda, odnosno javne mree odvodnje, kroz donacijski ugovor s Isporuiteljom ili provesti izgradnju cjevovoda u sklopu ugovora o prikljuku. (5) Isporuitelj daje tehnike podatke potrebne za hidrauliki proraun i projekt vodovodne instalacije, te tehnike podatke potrebne za projektiranje javne mree odvodnje i u svom rjeenju odluuje principijelno moe li se prikljuak izvesti. (6) Vlasnici nekretnina preuzimaju spajanjem s javnom vodoopskrbnom mreom, odnosno mreom odvodnje, bez posebne izjave obvezu da e svoje interne instalacije drati u redu i da e se pridravati propisa ovih uvjeta. IV. UVJETI KORITENJA KOMUNALNIH USLUGA Obveze korisnika lanak 9. (1) Smatra se da je korisnik usluge prihvatio uvjete za koritenje komunalne usluge iz ovih uvjeta ako je nakon njihova stupanja na snagu nastavio koristiti komunalne usluge. (2) Korisnik usluge moe otkazati koritenje komunalnih usluga zbog preseljenja, odnosno trajnog prestanka koritenja stana odnosno poslovnog prostora. (3) Za sluaj promjene korisnika usluge /zbog promjene vlasnitva, podzakupa, najma ili drugog razloga/ dotadanji korisnik ostaje u statusu potroaa i obveznika plaanja komunalne usluge sve do kraja tekueg mjeseca, odnosno obraunskog razdoblja u kojem je kopijom ugovora, odnosno drugim vjerodostojnim dokumentom obavijestio isporuitelja usluge o promjeni korisnika. (4) Korisnik usluge i novi korisnik iz odredbe stavka 2. ovog lanka duni su o nastaloj promjeni obavijestiti isporuitelja usluge u roku od 8 dana, te solidarno odgovaraju za plaanje komunalne usluge do trenutka dostavljanja vjerodostojne dokumentacije o promjeni korisnika. Ukoliko korisnik usluge, kojeg isporuitelj usluge vodi u evidenciji potroaa, odnosno, s kojim je isporuitelj usluge sklopio ugovor o koritenju komunalne usluge, pravovremeno ne dostavi Isporuitelju vjerodostojnu dokumentaciju o promjeni iz stavka 2. ovog lanka ostaje u obvezi namiriti pruene usluge za sve vrijeme dok ne dostavi dokumentaciju kojom dokazuje prijavu promjene. lanak 10. (1) Korisnik usluge moe koristiti komunalne usluge iskljuivo za potrebe svoga domainstva odnosno poslovnog prostora. (2) Korisnik usluge nema pravo omoguiti drugoj osobi prikljuenje na svoje vodoopskrbne objekte ili objekte javne odvodnje i instalacije i koritenje i obraunavanje komunalne usluge preko svojeg obraunskog mjernog mjesta. (3) Korisnik usluga ili potroa koji se zbog statusnih ili organizacijskih razloga preoblikuje u dvije ili vie pravno samostalne cjeline duan je u roku od 30 dana od dana nastale promjene o tome obavijestiti isporuitelja komunalne usluge radi ureenja novonastalih odnosa, u protivnom e se smatrati da omoguuje drugoj osobi prikljuenje i/ili neovlateno koritenje komunalne usluge preko svojeg obraunskog mjernog mjesta. (4) Korisnik usluge obavezan je pravovremeno pisanim putem obavijestiti isporuitelja usluge o svim okolnostima koje znatno utjeu na poveanje ili smanjenje potreba za koritenje komunalne usluge. (5) Za sluaj kada je na prikljuku izvedenom za potrebe korisnika usluge i (ili) internim instalacijama izvedeno prikljuenje za tree osobe i (ili) je utvreno da korisnik usluge obraunava i

naplauje usluge od treih osoba bez znanja isporuitelja, isporuitelj usluge ovlaten je korisniku usluge odmah prekinuti isporuku usluga izvrtenjem mjernog ureaja odnosno izvrtenjem prikljuka. lanak 11. (1) Korisnik/potroa je duan odravati u stanju funkcionalne ispravnosti internu vodovodnu instalaciju ukljuivo s vodomjernim oknom kao i prikljuak na mreu odvodnje, na nain da sprijei mogunost njezina oneienja i preko nje oneienje i zagaivanje javne vodoopskrbne mree odnosno javne kanalske mree. (2) Korisnik usluge je duan, prema Tehnikim uvjetima prikljuenja i zahtjevu isporuitelja usluge, o svom troku na internoj instalaciji ugraditi ureaj za zatitu od povratnog toka vode iz interne instalacije u javnu vodoopskrbnu mreu, osigurati redovni pregled, servisiranje i godinje atestiranje ureaja, te dopustiti isporuitelju usluge njegov pregled i kontrolu. (3) Korisnik/potroa je duan u svako doba dopustiti strunim slubama isporuitelja usluge pregled i nadzor nad internim instalacijama korisnika usluga, a osobito u sluaju mogue prijetnje ili nastalog zagaenja vodoopskrbnog sustava, odnosno u sluaju isputanja agresivnih otpadnih voda u javnu kanalizaciju. (4) Korisnik/potroa tehnoloke vode iz tehnolokih bunara duan je u svako doba dopustiti strunim slubama isporuitelja usluge provjeru ispravnosti mjernog ureaja i provjeru izmjerenih koliina tehnoloke vode. (5) Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti isporuitelju usluge uzimanje uzoraka vode iz internih vodoopskrbnih instalacija i otpadnih voda instalacija interne odvodnje u svrhu kontrole kvalitete i provjere pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta. (6) Korisnik/potroa duan je u svako doba dopustiti isporuitelju usluge istraivanje vodnih tokova kako za pitku tako i za otpadne vode u svrhu provjere pridravanja uvjeta iz ovih uvjeta. (7) U sluaju kada isporuitelj usluge utvrdi da bi zbog nepridravanja uvjeta iz ovih uvjeta moglo nastupiti oneienje ili zagaenje vodoopskrbnog sustava odnosno javne kanalizacije i podzemnih voda zbog neispravnog i loeg odravanja i koritenja internih instalacija korisnika usluge, a osobito u sluaju kada je do oneienja ili zagaenja ve dolo, ovlaten je odmah prekinuti isporuku i izvrstiti prikljuak za toga korisnika usluga. (8) Za sve tetne posljedice koje bi proizale iz razloga navedenih u toki 7. ovog lanka odgovoran je korisnik usluge te je duan nadoknaditi tetu isporuitelju usluga i svim ostalim korisnicima usluga koji su pretrpjeli tetu. lanak 12. (1) Korisnik/potroa usluge duan je omoguiti isporuitelju usluge redovnu izmjenu vodomjera, a sukladno odredbama Naredbe o razdobljima za ponovno umjeravanje etalona i ovjernim razdobljima za ponovno ovjeravanje mjerila i Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu. (2) Isporuitelj usluge duan je obavijestiti potroaa o redovnoj izmjeni vodomjera na primjeren nain (obavijeu na raunu za pruenu uslugu). O uinjenoj izmjeni sastavlja se zapisnik - nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera. (3) Potroa usluge moe prisustvovati izmjeni vodomjera i tada je duan potpisati zapisnik - nalog za ugradnju i izvrtenje vodomjera. Ukoliko korisnik usluge ne prisustvuje izmjeni vodomjera, a obavijeten je o njoj, smatra se da je suglasan sa stanjem utvrenim u zapisniku - nalogu za ugradnju i izvrtenje vodomjera. (4) Potroa moe traiti ispitivanje ispravnosti vodomjera pisanim putem i prije isteka ovjernog razdoblja. Ako se ispitivanjem utvrdi da vodomjer zadovoljava zahtjeve utvrene Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za vodomjere za hladnu vodu trokove ispitivanja snosi korisnik usluge. Prava i obveze isporuitelja komunalne usluge lanak 13. (1) Isporuitelj usluge vodoopskrbe duan je isporuiti vodu za pie prema standardima kvalitete vode utvrenima Zakonom o hrani te Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. (2) Isporuitelj usluge odvodnje otpadnih voda duan je preuzeti u sustav javne kanalizacije otpadne vode koje se u javnu kanalizaciju uputaju preko kontrolnog okna, a sukladno posebnim propisima kojima su odreeni kriteriji kvalitete otpadnih voda.

(3) Isporuitelj usluge duan je odravati sustav opskrbe pitkom vodom i odvodnje otpadnih voda u stanju funkcionalne ispravnosti osiguravajui trajnu i kvalitetnu uslugu. (4) Isporuitelj usluge duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike usluga o nemogunosti koritenja u sluaju isporuke vode za pie koja nije u skladu s propisanim standardima, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain. (5) Isporuitelj usluge duan je odmah, odnosno u najkraem moguem roku, obavijestiti korisnike usluga o prekidu isporuke usluga, osim u sluajevima kada se prekid usluga nije mogao predvidjeti niti otkloniti, sredstvima javnog priopavanja ili na drugi odgovarajui nain. (6) U sluajevima navedenim u odredbi stavka 4. i 5. ovog lanka isporuitelj usluge duan je obavijestiti korisnike o prestanku okolnosti koje su uzrokovale prekid isporuke usluge, odnosno nemogunost koritenja usluge. lanak 14. (1) Isporuitelj usluge duan je nadoknaditi tetu koja je nastala korisniku usluga uzrokovanu prekidom obavljanja usluga ili nepravilnostima u isporuci komunalne usluge, osim kada se radi o opravdanim sluajevima koje isporuitelj nije mogao pravovremeno predvidjeti niti otkloniti. (2) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog prekida ili obustave u opskrbi uslugama uzrokovanih loim hidrolokim prilikama odnosno suom (via sila). (3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju korisnici usluga trpe zbog poplave uzrokovane loim hidrolokim prilikama u podruju razdjelnog i mjeovitog sustava odvodnje (via sila). (4) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koja nastaje na internoj vodovodnoj instalaciji te cijevima, troilima, grijaima, kuanskim aparatima i drugim ureajima prikljuenima na vodovodne instalacije: - zbog neodravanja ili nepravilno izvedenih internih instalacija, - zbog oneienja interne instalacije, - promjena u tlaku u vodoopskrbnoj mrei, - zbog smrzavanja dijela instalacija ili vodomjera i spojnog i prikljunog voda u vodomjernom oknu ili ormariu sekundarnog vodomjera, - zbog kvara na ureaju za smanjenje tlaka koji je ugradio korisnik usluge, - zbog utvrivanja vodnih tokova. - u svim drugim sluajevima nastalim zbog nepridravanja zahtjeva iz ove Odluke (5) tetu koja na vodovodnom prikljuku nastane krivnjom korisnika usluge otklanja isporuitelj usluge na teret korisnika usluge. lanak 15. Na podruju gdje nije izgraena javna vodoopskrbna odnosno kanalska mrea korisnik usluge moe, a radi prikljuivanja svoje nekretnine odnosno graevine, o svom troku financirati projektiranje i izgradnju javne vodoopskrbne odnosno kanalske mree, prema tehnikim zahtjevima koje odreuje isporuitelj usluge u skladu sa posebnim uvjetima i pod uvjetom da je nakon izgradnje preda isporuitelju usluge u osnovno sredstvo bez naknade. lanak 16. (1) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih, odnosno uz koje je izgraena javna vodoopskrbna mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima isporuitelja usluge i to: - za cjevovod do 300 mm od 6 m (po 3 m lijevo i desno) - za cjevovod vei od 300 mm od 10 metara (po 5 m lijevo i desno). (2) Na nekretninama u vlasnitvu korisnika usluga ili treih osoba na kojima je odnosno preko kojih odnosno uz koje je izgraena javna kanalska mrea odreuje se pojas za njezino odravanje, izvan kojega se moe graditi prema posebnim uvjetima isporuitelja usluge i to: - za kanale profila baze do 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 6 m lijevo i desno, - za kanale profila baze preko 1,5 m (unutarnja irina kanala) od vanjskog ruba kanala 10 m lijevo i desno. Od navedenoga se moe odstupiti samo u iznimnim sluajevima i u takvim se sluajevima javni kanal treba osigurati zatitnom graevinom.

(3) Isporuitelj usluge ne odgovara za tetu koju vlasnik nekretnine na kojoj je odnosno preko koje ili uz koju prolazi javna vodoopskrbna mrea ili javna kanalska mrea pretrpi zbog puknua ili oteenja cjevovoda ili kanala ako je graevinu izgradio protivno odredbi stavaka 1. i 2. ovoga lanka. lanak 17. (1) Za potrebe izgradnje graevine vlasnik je duan od isporuitelja usluge pismeno zatraiti izdavanje posebnih uvjeta za lokacijsku dozvolu, sukladno posebnim zakonima, a na nain odreen tehnikim uvjetima prikljuenja isporuitelja usluge iz ovih uvjeta. (2) Isporuitelj usluge izdat e konanu suglasnost na glavni projekt u svrhu izdavanja graevinske dozvole, na pisani zahtjev vlasnika, na temelju posebnih propisa i u skladu s Tehnikim uvjetima prikljuenja isporuitelja usluge iz ovih uvjeta. (3) Vlasnik je duan prilikom izgradnje graevine internu vodovodnu instalaciju izvesti prema posebnim uvjetima i konanoj suglasnosti isporuitelja usluge. Ukoliko u postupku izdavanja graevinske dozvole nije izdana konana suglasnost na projekt interne vodovodne instalacije, ona se mora ishoditi u postupku prikljuenja objekta. lanak 18. (1) Radi zatite korisnika usluge i omoguavanja bolje kvalitete usluga korisnicima usluge, isporuitelj omoguava davanje informacija ili predaju reklamacija o isporuci usluga na besplatnim telefonima 8 - 15 sati radnim danom. V. TEHNIKI UVJETI PRIKLJUENJA NA JAVNU VODOOPSKRBNU MREU Stalni i privremeni vodoopskrbni prikljuak lanak 19. (1) Vodoopskrbni prikljuak moe biti stalni i privremeni. (2) U pravilu, za svakog korisnika izvodi se stalni prikljuak, preko kojeg se nekretnina opskrbljuje vodom dok postoji. (3) Na gradilitima novogradnje mora se, ako je to mogue, izvesti stalni prikljuak. Ukoliko odvodnja budueg objekta jo nije rijeena, ili zbog tehnikih razloga nije mogue izgraditi konanu prostoriju vodomjera, moe se u prvoj fazi izvesti vor i spojni vod prikljuka u punom profilu prema konanoj suglasnosti isporuitelja i postaviti privremeni vodomjer za potrebe gradilita. Nakon ispunjenja uvjeta za stalni prikljuak, u drugoj fazi, mogu se ugraditi vodomjeri prema suglasnosti, te na taj nain prikljuak postaje stalni prikljuak. (4) Izvedba privremenog prikljuka moe se odobriti samo u iznimnim sluajevima i to: - kada zbog tehnikih ili pravnih razloga nije mogue na novogradnji odmah izvesti niti prvu fazu konanog prikljuka, - za privremene graevine. (5) Privremeni prikljuak traje onoliko dugo koliko traje privremena graevina, odnosno, ako je rije o gradilitu novogradnje, dok se ne steknu uvjeti za izvedbu konanog prikljuka, nakon ega se privremeni prikljuak mora umrtviti. Trokove umrtvljenja privremenog prikljuka snosi investitor ili vlasnik nekretnine. (6) Kod izvedbe privremenih prikljuaka treba se pridravati svih tehnikih uvjeta za izvedbu prikljuaka. (7) Umrtvljenje prikljuka izvedenog navrtanjem izvodi se demontaom navrtnog ventila, te montaom reparaturne spojnice. Umrtvljenje prikljuka izvedenog rezanjem i ugradbom odcjepnog fazonskog komada, izvodi se demontaom zasuna vora, te montaom slijepe prirubnice na odcjepni fazonski komad vora prikljuka. Spajanje na vodoopskrbnu mreu lanak 20. (1) Vodoopskrbni prikljuci moraju se izvoditi po pravilu struke i na nain koji e omoguiti ekonomski racionalno odravanje, oitavanje i naplatu isporuene vode. Kod projektiranja, ugovaranja i izvedbe prikljuka potrebno je osobito voditi rauna da je:

1. poloaj vodoopskrbnog prikljuka u odnosu na druge komunalne instalacije, kao i duina prikljuka, takvi da odravanje prikljuka bude to jednostavnije i ekonominije; 2. izvedeno grupiranje vodomjera na zajednikom prikljuku u sluajevima kada se prikljuuje vie nekretnina, koje se nalaze jedna iza druge; 3. osigurana zatita od povratnog toka ugradbom odgovarajueg ZOPT-a; 4. ugraen sistem vodomjera koji osigurava jednostavnost oitanja vodomjera i naplate vode, u skladu s ovim uvjetima; 5. instalacija interne hidrantske i sprinkler instalacije projektirana i izvedena na nain da se na minimum svede direktno uzimanje vode iz vodoopskrbne mree. (2) Prikljuak za viestambene, stambeno-poslovne i poslovne zgrade ugovara se na temelju konane suglasnosti, vodei rauna o uvjetima navedenim u stavku (1). Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue ugovaraju se na temelju konane suglasnosti ukoliko ona postoji. (3) Vodoopskrbni prikljuak se u pravilu izvodi za svaku nekretninu zasebno. Na nekretninu ulazi jedan prikljuak odgovarajueg profila da zadovolji potrebe vodoopskrbe nekretnine, a u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera se postavlja onoliko glavnih vodomjera koliko je potrebno, ovisno o broju objekata na nekretnini ili njihove podjele (vie kua, ili je kua podijeljena po stanovima, katovima, vertikalno i sl.). U iznimnim sluajevima (veliina parcele, teko poremeeni imovinsko-pravni odnosi suvlasnika nekretnine i sl.) moe se odobriti izvedba dvaju prikljuaka za jednu nekretninu. (4) Ukoliko se obje nekretnine nalaze uz ulicu kroz koju prolazi cjevovod na koji se prikljuuju, iznimno se doputa izvedba zajednikog prikljuka prema uvjetima koje odredi isporuitelj. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera se tada locira na zajednikoj mei ili neposredno uz nju (prema dogovoru susjeda), u nju se postavlja jedan ili vie glavnih vodomjera, ovisno o broju zasebnih cjelina na nekretnini i cijevi za svakog korisnika izlaze iz prostorije za smjetaj glavnih vodomjera direktno u njegovu nekretninu. Zahtjev za prikljuak moraju podnijeti vlasnici obiju nekretnina nakon ega isporuitelj sklapa ugovor o izvedbi prikljuka s vlasnicima obiju nekretnina. (5) Iznimno, moe se dopustiti vodoopskrba nekretnine koja nema mogunost izravnog spajanja te za koju ne postoje tehniki preduvjeti za izgradnju novog cjevovoda na koji bi se prikljuila, na nain izvedbe interne vodovodne instalacije preko jedne ili vie susjednih nekretnina. Za sve nekretnine koje se prikljuuju na ovakav nain tada se izvodi zajedniki prikljuak, a u prostoriju glavnih vodomjera, koja se locira uz regulacijsku liniju izravno prikljuene nekretnine, ugrauju se glavni vodomjeri za sve nekretnine. Svoj pristanak vlasnici nekretnina preko kojih prolaze interne instalacije nekretnine koja se prikljuuje dokazuju pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika. Sve odnose s vlasnicima nekretnina rjeava sam vlasnik nekretnine koja se eli prikljuiti. Ukoliko se po pristupnom putu do te nekretnine naknadno izgradi vodoopskrbni cjevovod, vlasnik mora, ukoliko eli svoj vodomjer iz susjedne nekretnine prebaciti na svoju, napraviti novo vodomjerno okno za prikljuak iz novog vodoopskrbnog cjevovoda, te sa isporuiteljom ugovoriti izvedbu novog prikljuka. Investitor treba platiti sve radove na izvedbi novog prikljuka, osim vodomjera koji se prebacuje iz susjedne nekretnine. (6) Ukoliko je parcela za koju se prikljuak izvodi s ulicom vezana pristupnim putom s pravom slunosti, tada vlasnik koji prikljuuje nekretninu s pravom slunosti mora uz ostalu dokumentaciju dostaviti i dokaz vlasnitva poslune nekretnine, te izjavu vlasnika poslune nekretnine da doputa izvedbu prikljuka, izradu vodomjernog okna i prolaz cijevi internog vodovoda preko poslune nekretnine, koja je u njegovu vlasnitvu. Izjava mora biti ovjerena od strane javnog biljenika. Izjava nije potrebna ukoliko je navedeni uvjet rijeen ugovorom o pravu slunosti. Tada investitor mora uz ostalu dokumentaciju priloiti i ugovor o osnivanju prava slunosti prolaza. (7) Ukoliko prikljuenje trai vlasnik nekretnine koja je s ulicom po kojoj je poloen vodoopskrbni cjevovod vezana pristupnim putom, a stanje je takvo da se taj put zbog poloaja nekretnina ne moe produivati, vodomjerno okno se moe izvesti na poetku pristupnog puta, uz ulicu po kojoj je poloen vodoopskrbni cjevovod. Vodomjerno okno se tada dimenzionira za sve parcele koje su na taj pristupni put vezane, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele i u njega se smjetaju svi potrebni vodomjeri, a cijevi od vodomjernog okna do parcela investitori polau o svom troku. Ukoliko je put javan, investitor treba od odgovarajueg strunog tijela Grada Zagreba ishoditi suglasnost za postavu vodomjernog okna i priloiti je s ostalom dokumentacijom kod predaje zahtjeva za prikljuak. Ukoliko je put privatan, vlasnik puta mora pismenom izjavom, ovjerenom kod javnog biljenika, odobriti izvedbu prikljuka, postavu vodomjernog okna i prekop za polaganje cijevi do parcele. Ako put ima vie suvlasnika, svi moraju dati navedenu pismenu izjavu. Ukoliko uz takav put ima vie nekretnina, koje nemaju rijeenu opskrbu pitkom vodom, izjava mora vaiti za sve njih. Ukoliko u izvedbi prikljuka ne sudjeluju svi susjedi koji su na taj put vezani, a nemaju rijeenu vodoopskrbu parcele, investitor mora dostaviti suglasnost da e im, nakon namirenja razmjernog dijela troka u prikljuku i vodomjernom oknu, dopustiti ugradbu vodomjera.

(8) Ukoliko je put javan i s mogunou kasnijeg produenja, tada rjeenje iz prethodne toke nije mogue, ve se mora u pristupnom putu izgraditi ulini vodoopskrbni cjevovod, na koji e se prikljuiti nekretnine vezane na taj put. (9) Ukoliko nekretnina ima vie suvlasnika i izveden vodoopskrbni prikljuak s ugraenim jednim zajednikim vodomjerom, i jedan od njih zatrai razdvojenje i ugradbu paralelnog glavnog vodomjera na svoje ime, podnosilac zahtjeva mora dostaviti pismenu suglasnost svih ostalih suvlasnika, ovjerenu kod javnog biljenika kojom oni doputaju navedeno razdvajanje. Ovo vrijedi za razdvajanje instalacije kako u obiteljskim kuama, tako i viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama. (10) Kod odreivanja poloaja prikljuka treba voditi rauna da na trasi vodoopskrbnog cjevovoda na mjestu gdje pada okomica sa eljene pozicije vodomjernog okna nema nikakvih zapreka (zasunska okna, hidranti, postojei prikljuci). Ukoliko okomica iz eljenog poloaja vodomjernog okna pada na neki od navedenih elemenata javnog vodoopskrbnog cjevovoda, vodomjerno okno treba pomaknuti tako da prikljuak bude minimalno 1,5 m od bilo kojeg od navedenih postojeih elemenata. (11) Kod odreivanja poloaja vodomjernog okna takoer treba voditi rauna i o ostalim instalacijama koje se nalaze na trasi prikljuka. Na trasi spojnog voda prikljuka ne smiju se nalaziti okna kanalizacije, DTK, elektroinstalacija ili plina, kao ni slivnici ni stupovi javne rasvjete, telefona ili struje. Poloaj vodomjernog okna locirati tako da prikljuak prolazi na udaljenosti od minimalno 1 m od bilo koje od navedenih zapreka. Pri tome treba voditi rauna da stupovi (npr. javne rasvjete) mogu imati temelje veliine i 2 x 2 m. (12) Prilikom odreivanja poloaja vodomjernog okna na parceli viestambenog ili gospodarskog objekta, treba se drati elemenata iz stavaka 9. i 10 ovog lanka. Pravac vodomjernog okna u pravilu je takav da je pravac armature u vodomjernom oknu u nastavku pravca spojnog voda prikljuka. U sluaju da vodomjerno okno zbog svoje duine na nekretnini ne moe biti postavljeno tako da pravac armature u vodomjernom oknu bude u pravcu spojnog voda prikljuka, moe se vodomjerno okno zaokrenuti za 90o, tako da je dua strana vodomjernog okna okomita na pravac spojnog voda prikljuka. Spojni vod prikljuka u okno mora ui kroz prednju (ulinu) stranu vodomjernog okna i zaokret se izvodi u armaturi unutar vodomjernog okna. Nije doputeno voenje spojnog voda tako da se lom spojnog voda prikljuka izvodi izvan vodomjernog okna i da spojni vod u vodomjerno okno ulazi sa strane. (13) U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie dilatacija, broj vodoopskrbnih prikljuaka i glavnih vodomjera se odreuje na temelju pisane izjave investitora o nainu formiranja etairanih cjelina, koju investitor treba dostaviti uz projekt kod traenja izdavanja konane suglasnosti. (14) Svi vodoopskrbni prikljuci i vodomjeri na tim prikljucima ugovorom o izvedbi se prenose u osnovna sredstva isporuitelja bez obzira na to o ijem su troku izvedeni, a time isporuitelj preuzima i dunost njihova odravanja o svom troku. (15) Zabranjeno je samovlasno spajanje s vodoopskrbnom mreom bez znanja i odobrenja isporuitelja. Ukoliko se takvi vodoopskrbni prikljuci izvedu, bit e prekinuti na troak korisnika. Isporuitelj moe na isti nain prekinuti prikljuak i obustaviti isporuku vode ako korisnik na nekretnini izvede nove interne vodovodne instalacije ili izvede rekonstrukcije i prikljui ih bez pristanka isporuitelja. (16) Svaka nekretnina mora imati jedan ili vie glavnih vodomjera smjetenih u zatvorenoj prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera (vodomjerno okno, prostorija unutar zgrade ili vodomjerni ormari). Iznimke doputa isporuitelj ukoliko smatra da za to postoje opravdani razlozi. (17) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera mora biti izveden prema tehnikim propisima ovih uvjeta. Vlasnik je izvodi i odrava o svom troku i brine se da uvijek bude ista, uredna i pristupana kako bi se vodomjeri mogli svakodnevno oitavati i popravljati bez odgode i gubitka vremena. U toj prostoriji nije doputeno drati nikakve druge predmete i materijal. (18) Prostori u kojima je otean rad oko izmjene, odravanja i itanja vodomjera, mora vlasnik prilagoditi propisanim tipskim izvedbama najkasnije u roku od 3 mjeseca nakon pismene opomene. Ako zbog stanja zatvorenog prostora prijeti opasnost zagaenja vode, mora se odmah prekinuti isporuka vode, dok se prostor ne uredi. (19) Zabranjeno je polaganje spojnog voda na mjestima u kojima bi moglo doi do oteenja s obzirom na trajnost ili s obzirom na higijenske zahtjeve. Takva su mjesta: sabirne zahodske jame, ubrita, smetlita, javna i privatna kanalizacija, tresetita, stovarita, nasip od drozge, kanali za grijanje i zraenje, dimnjaci, stubita, pei i sl. Isporuitelj e u takvim sluajevima izvesti vodoopskrbni prikljuak tek nakon to se mjesto uredi i nedostaci uklone, odnosno nakon to se trasa vodoopskrbnog prikljuka promijeni. Javni izljevi lanak 21.

(1) Javni izljevi (zdenci) koji uzimaju vodu iz javne vodoopskrbne mree postavljaju se na zahtjev i o troku jedinice lokalne samouprave. Ovisno o tehnikim mogunostima postavljanja, koje odreuje isporuitelj, naruilac odreuje mjesto postavljanja zdenaca. Potroak vode na javnim zdencima mjeri se vodomjerima. Naruilac je jedinica lokalne samouprave i na nju se ispostavljaju rauni ako ona drugaije ne odredi. (2) Voda iz javnih zdenaca moe se uzimati samo za kune potrebe. Ostali postupci kod uzimanja vode smatraju se neovlatenim otuivanjem. (3) Iz javnih hidranata smiju uzimati vodu samo za to, od strane isporuitelja, ovlateni potroai i to iskljuivo za vlastite potrebe. (4) Poduzea za gradnju i odravanje cesta, odravanje istoe u gradu, polijevanje nasada, organizacije koje grade i odravaju razne podzemne i nadzemne ureaje u cesti i uz cestu (kanalizacija, plinovodi, kabeli itd.), tramvaj, razna graevna poduzea i sl. mogu uzimati vodu za svoje potrebe pomou hidrantskog nastavka s vodomjerom. Za koritenje hidrantskog nastavka korisnik s isporuiteljom sklapa ugovor o koritenju hidrantskog nastavka. Uzimanje vode bez dozvole smatra se kraom. Potroena voda plaa se po tarifi, a samo iznimno na osnovi procjene, ako se ne mjeri vodomjerom na hidrantskom nastavku. (5) Isporuitelj ima pravo privremeno oduzeti hidrantski nastavak, koji nije registriran, ako utvrdi da se preko njega uzima voda bez dozvole isporuitelja, te ako se utvrdi nesavjesno ili neovlateno koritenje hidrantskih nastavaka koji su registrirani, a nemaju vodomjera. (6) Hidrantski nastavak oduzet prema stavku (5) pohranjuje se u skladitu isporuitelja, dok poinitelj ne nadoknadi uinjenu tetu. Elementi vodoopskrbnog prikljuka lanak 22. Sastavni elementi vodoopskrbnog prikljuka su: 1. vor prikljuka, 2. spojni vod, 3. jedan ili vie glavnih vodomjera s pripadajuom armaturom, koji su smjeteni u prostoriji za smjetaj glavnih vodomjera. vor vodoopskrbnog prikljuka lanak 23. (1) vor prikljuka je mjesto odvajanja vodoopskrbnog prikljuka od ulinog vodoopskrbnog cjevovoda. Ovisno o profilu prikljuka, potrebnoj koliini vode i uvjetima na mjestu spoja, vor se moe izvoditi buenjem uline cijevi pod pritiskom ili rezanjem uline cijevi sa zatvaranjem vode. vor prikljuka mora biti izveden od materijala i na nain koji doputa to jednostavniju kasniju zamjenu u tijeku odravanja, bez dodatnog oteenja uline cijevi. (2) vor prikljuka izvodi se na cijevi ulinog cjevovoda, vodei rauna o postojeim armaturama na cjevovodu. Udaljenost vora prikljuka od postojeih armatura na cjevovodu (postojeih zasunskih okana, hidranata, postojeih prikljuaka) mora biti minimalno 1,5 m. Samo u iznimnim sluajevima i uz posebno odobrenje isporuitelja, prikljuak se moe izvesti iz postojeeg zasunskog okna. (3) Na voru prikljuka postavlja se zaporni ureaj, kako bi se eventualni popravci na spojnom vodu mogli izvriti bez zatvaranja ulinog cjevovoda. Na voru prikljuka profila 32 mm zaporni ureaj je navrtni ventil, na voru prikljuka 50 mm zaporni ureaj moe biti navrtni ventil ili zasun, dok je na voru prikljuka 80 mm i vie zaporni ureaj zasun. Za prikljuke 200 mm i vie vor prikljuka se obavezno izvodi rezanjem uline cijevi, postavom zapornih ureaja na cjevovodu i izvedbom zasunske komore. Na cjevovodima do ukljuivo 250 mm zaporni ureaj su EVO zasuni, a na cjevovodima 300 mm i vie zaporni ureaji na cjevovodu su leptirasti zasuni. (4) Prirubnice vora prikljuka bue se prema normi DIN 2501. Brtveni materijal svojim sastavom ne smije utjecati na kvalitetu vode. Olovne brtve su zabranjene. Na voru prikljuka bez zasunskog okna ugrauju se vijci od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. Na voru prikljuka u zasunskom oknu vijci mogu biti pocinani. Svi fazoni potrebni za izvedbu vora prikljuka moraju biti od nodularnog lijeva ili nehrajueg elika. (5) Na zaporni ureaj vora prikljuka bez zasunskog okna postavlja se ugradbena garnitura za zatvaranje vode u prikljuku. Ugradbena garnitura se oblae u suho punom opekom NF. Suhozid se temelji na vrstom tlu, a ni u kom sluaju nasipu. Suhozid se ne smije oslanjati na ulinu cijev, ve preko nje treba napraviti most. Na izvedeni suhozid od opeke postavlja se glava ugradbene garniture i odgovarajua

krinjica. Ukoliko je zaporni ureaj vora navrtni ventil, krinjica je etvrtasta, a ukoliko je zaporni ureaj zasun, krinjica je okrugla. Ukoliko se zaporni ureaj nalazi u zasunskom oknu vora prikljuka, za zatvaranje se na njega postavlja produena motka od punog eljeza fiksna ili teleskopska. (6) krinjica mora svojim poloajem ukazivati na smjer prikljuka. etvrtasta krinjica prikljuka se otvara suprotno od smjera prikljuka, a utor na obodu okrugle krinjice treba okrenuti u pravcu prikljuka. Spojni vod vodoopskrbnog prikljuka lanak 24. (1) Spojni vod je cjevovod koji spaja vor prikljuka na ulinom vodoopskrbnom cjevovodu s armaturom glavnog vodomjera koja se nalazi u prostoriji glavnog vodomjera na nekretnini korisnika. (2) Spojni vod treba voditi okomito na ulini vodoopskrbni cjevovod. (3) Od ovog pravila se moe odstupiti samo iznimno, u sluajevima da se parcela nalazi u takvom poloaju da okomita izvedba prikljuka iz tehnikih (parcela uz most, potok i sl.), ili pravnih (prikljuak se ne moe izvesti preko susjedne parcele) razloga nije mogua. U tim sluajevima, spojni vod se izvodi na nain da kut voenja spojnog voda to manje odstupa od okomice na vodoopskrbni cjevovod, pri emu prostoriju za vodomjer treba izvesti u pravcu spojnog voda. (4) Tlana cijev spojnog voda je od polietilena visoke gustoe (u daljnjem tekstu: PEHD cijevi) odgovarajueg profila prema hidraulikom proraunu potrebne vode. Promjeri prikljuaka prikazani su u tablici 1. Kod odreivanja promjera spojnog voda prikljuka, uzima se uvijek prvi vei promjer u odnosu na traeni promjer spojnog voda prema hidraulikom proraunu (npr. ukoliko je traeni promjer 65 mm, usvaja se 80 mm kao odabrani promjer spojnog voda prikljuka). (5) PEHD tlana cijev spojnog voda do profila 80 mm se uvlai u zatitnu PVC cijev odgovarajueg profila. Odnosi promjera tlanih i zatitnih cijevi prikljuka prikazani su u tablici 1. Dilatacija izmeu PEHD cijevi i zatitne PVC cijevi se na krajevima zatitne cijevi brtvi odgovarajuom dilatacijskom brtvom. Spojni vodovi profila DN 125 mm i vie izvode se bez zatitne cijevi prema pravilima struke za polaganje PEHD vodoopskrbnih cijevi, to ukljuuje izvedbu pjeane posteljice, zatrpavanje cijevi do 20 cm iznad tjemena pijeskom, kao i postavu traka za detekciju i oznaavanje cijevi. Iznimno, u sluaju postave vodomjernog okna prema lanku 25. stavku 15. ovih uvjeta, zatitna cijev se postavlja na prikljuke svih profila. Na dijelu prikljuka od vodomjernog okna do regulacijske linije vlasnik, u sklopu izvedbe vodomjernog okna postavlja PVC cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna i na dubini osi cijevi prema stavku 6 ovog lanka. (6) Dubina ukapanja spojnog voda mora biti takva da osigurava zatitu od smrzavanja u zimskom periodu, kao i prolaz ispod ulinih vodova telefona, struje i plina, ali ne treba biti manja od 120 cm. Krianje s ulinom kanalizacijom, u pravilu, mora se izvoditi na nain da je spojni vod iznad kanalske cijevi. (7) Brzina vode u cijevi prikljuka moe biti maksimalno 2 m/s, osim za potrebe protupoarne zatite kada ta brzina moe biti maksimalno 2,5 m/s. (8) Kod prijelaza spojnog voda preko potoka, on se u pravilu treba izvesti nadzemno, uvlaenjem tlane cijevi u zatitnu elinu cijev odgovarajueg profila i ispunom meuprostora izmeu tlane i zatitne cijevi toplinskom izolacijom. Debljina toplinske izolacije mora biti minimalno 5 cm. Visinski spojni vod treba voditi iznad nivoa visoke vode potoka. Na krajevima eline cijevi mora se izvesti betonska uporita, a ako nekretnina ima most preko potoka, zatitnu cijev spojnog voda, ukoliko je mogue, treba objesiti na most. Ukoliko zbog irine potoka ili drugih razloga nije mogue voditi spojni vod iznad potoka, on se moe poloiti ispod korita potoka. Dubina ukapanja cijevi tada mora biti minimalno 60 cm ispod dna korita. Na dijelu spojnog voda ispod korita tlanu i zatitnu PVC cijev spojnog voda treba provesti kroz zatitnu elinu cijev. Zatitna elina cijev mora biti minimalno 2 m ira od korita potoka. Vodomjerno okno lanak 25. (1) Glavni vodomjeri s pripadajuom armaturom i fazonskim komadima smjetaju se u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera koja moe biti vodomjerno okno ili prostorija unutar objekta. Poloaj prostorija na nekretnini mora osigurati zatitu od oteenja ugraenih vodomjera i armature, kao i zatitu od smrzavanja. (2) Ukoliko na parceli ima dovoljno mjesta, glavni vodomjeri se smjetaju u vodomjerno okno. Vodomjerno okno se smjeta neposredno uz regulacijsku liniju, najvie do 1 m' u parcelu. U iznimnim sluajevima, ukoliko vodomjerno okno nije mogue smjestiti neposredno uz regulacijsku liniju, vodomjerno okno treba smjestiti to blie regulacijskoj liniji, koliko to doputaju prilike na nekretnini. Vodomjerno okno

se moe smjestiti na cijeloj irini parcele koju pokriva ulini cjevovod, vodei rauna da na pravcu okomice na cjevovod nema zapreka za izvedbu spojnog voda i vora prikljuka (okna kanalizacije, DTK, stupovi rasvjete, zasunske komore, hidranti, postojei vodoopskrbni prikljuci i sl.). (3) Vodomjerno okno mora biti armirano betonsko. Zidovi moraju biti statiki dimenzionirani na boni pritisak zemlje, a ploa mora biti dimenzionirana tako da podnese optereenje s obzirom na svoj poloaj (prilazni put). Za prikljuke obiteljskih kua moe se koristiti gotova vodomjerna okna proizvoaa ija okna zadovoljavaju tehnike propise isporuitelja. Osobitu panju treba posvetiti vodonepropusnosti zidova, ploe, kao i spojeva zidova i ploe, te ploe, ulaznog grla i poklopca. (4) Vodomjerna okna se ne smiju zidati od opeke ili blokova, zbog statike neotpornosti na boni pritisak. Ovo vrijedi i za vodomjerna okna za obiteljske kue. (5) Veliina vodomjernog okna odreena je profilom prikljuka, brojem glavnih vodomjera i pripadajuom armaturom koja se ugrauje u vodomjerno okno. Svijetla visina vodomjernog okna za prikljuke DN 50 mm i vie je 180 cm. (6) Za sputanja u vodomjerno okno postavljaju se penjalice od punog rebrastog elika 20 mm. (7) Poklopac ulaza u vodomjerno okno je lijevano eljezni etverokutni, vodonepropusni, veliine 60 x 60 cm s natpisom "VODA". Poklopac treba biti tip 5-15 t, uzdignut iznad nivoa terena za 15 cm. Na taj nain se osigurava vodonepropusnost, kao i pristup vodomjernom oknu. Ukoliko se poklopac vodomjernog okna nalazi u prilaznom putu ili ploniku, potrebno je osigurati maksimalno mogue uzdignue od nivoa terena, radi sprjeavanja prodora povrinske vode u okno. Poklopac vodomjernog okna ne smije biti postavljen na parkiralitu. Ukoliko je duina vodomjernog okna 4,0 m ili vie, potrebno je postaviti dva poklopca, u dijametralno suprotnim kutovima okna. (8) Ispod armature se postavljaju podupore na kojima lei montirana armatura. Podupore moraju biti vrste i uvrene za pod prostorije. U sluaju da se vodomjeri postavljaju na vie etaa potrebno je iza ventila nizvodno od vodomjera postaviti nosae cijevi, na koje se privruju cijevi koje izlaze iz vodomjera, te na taj nain rastereuju spojeve garniture vodomjera. Ureenje podupora od opeke (zidanje u mortu i bukanje) kao i postavu nosaa cijevi nakon dovrenog spajanja interne instalacije na vodomjere izvodi investitor i mora biti izvedeno prije tehnikog pregleda objekta. (9) Vodomjerno okno se ne spaja na kanalizaciju, ve se voda u sluaju kvara ispumpava. U tu svrhu se ispod poklopca u podu vodomjernog okna izvodi se udubljenje 30 cm, dubine 40 cm, a pod okna se izvodi u padu prema tom udubljenju. (10) Za prolaz cijevi kroz zidove vodomjernog okna ugrauju se PVC zatitne cijevi odgovarajuih profila, s brtvama radi spreavanja prodora vode. Promjeri zatitnih cijevi, ovisno o profilu prikljuka, navedeni su u tablici 1. Kolak zatitne cijevi koja se postavlja u zid komore mora s vanjske strane biti ravan sa zavretkom zida (ne zatite hidroizolacije), a s unutranje strane zatitna cijev treba biti ravna sa zidom okna. U svakom sluaju vanjsku povrinu zatitne cijevi treba narovaiti (brusilicom ohrapaviti!), radi boljeg spoja betona i PVC cijevi, i time osigurati vodonepropusnost spoja. (11) Prostorije glavnih vodomjera viestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata moraju imati ugraenu rasvjetu. Rasvjeta vodomjernog okna izvodi se zatitnim naponom od 24V. Traforasvjete se mora nalaziti izvan vodomjernog okna u zgradi, jer napon 220V u vodomjernom oknu nije doputen. Prekida rasvjete postavlja se u oknu 20 cm ispod stropa okna na ulazu u okno. Sva armatura i instalacija rasvjete mora imati stupanj zatite IP 68. (12) Za prolaz oienja kroz zidove vodomjernog okna potrebno je postaviti odgovarajue zatitne cijevi, vodei rauna o vodonepropusnosti spoja izmeu zatitne cijevi i betona, kao i dilatacijske reke izmeu oienja i zatitne cijevi, osobito ako oienje iz vodomjernog okna ulazi u podrum zgrade. (13) Ukoliko se u vodomjerno okno ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u okno, koji su opisani u lanku 40. (14) Ukoliko se vodomjerno okno obiteljske kue nalazi iza potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom vie od 1,5 m od razine ulice, koji onemoguava normalnu izvedbu prikljuka s ulazom kroz prednji zid, moe se dopustiti ulaz cijevi kroz pod okna, a lom instalacije se izvodi u oknu. Prilikom izvedbe okna, investitor je duan postaviti zatitnu cijev, koja mora na regulacijskoj liniji biti ukopana na dubini 120 - 130 cm. (15) Ukoliko se radi o vodomjernom oknu prikljuka DN 50 i vie koje se nalazi iza potpornog zida ili na terenu s visinskom razlikom vie od 1,5 m od razine ulice, tada se ono izvodi u dvjema etaama. Dno donje etae vodomjernog okna nalazi se 50 cm ispod osi normalnog ulaza u okno, a gornja etaa u kojoj su smjeteni vodomjeri izvodi se na nain da se zadovolji minimalna svijetla visina propisana tokom 3.4-5 ovih uvjeta. Lom instalacije na taj se nain vri unutar vodomjernog okna i mogu je popravak prikljuka bez kopanja privatne parcele. Vlasnik nekretnine obavezan je od vodomjernog okna do regulacijske linije postaviti zatitnu PVC cijev profila prema tablici 1 - Vanjski promjer PVC cijevi prolaza kroz zid okna. Veliina donje etae je min. 1,20 x 1,5 m. Na podu spoja gornje i donje etae, potrebno je za normalno oitanje i izmjenu vodomjera postaviti demontane elemente od nehrajueg elika. Ovi metalni elementi se

demontiraju u sluaju potrebe popravka dijela prikljuka u donjoj etai vodomjernog okna. Okno mora imati dva poklopca u dijametralno suprotnim kutovima okna. Penjalice se postavljaju ISKLJUIVO ispod poklopca koji nije iznad dijela okna gdje su spojene gornja i donja etaa. Drugi poklopac slui iskljuivo za ispumpavanje vode iz donje etae okna. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera unutar zgrade lanak 26. (1) Ukoliko na parceli nema dovoljno prostora za izvedbu odgovarajueg vodomjernog okna za smjetaj glavnih vodomjera, glavni vodomjeri se mogu smjestiti u podrumu objekta koji se prikljuuje. (2) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera locira se uz proelni zid ulice iz koje se prikljuuje. Nije doputeno prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera locirati dalje u dubinu zgrade, niti voditi spojni vod kroz zgradu. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu zgrade mora imati podnu reetku odvodnje i pod izveden u padu prema njoj. Pod mora biti najmanje 2 cm nii od poda ostalih prostorija podruma. (3) Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera u podrumu objekta mora biti namijenjena iskljuivo za vodomjere i u njoj ne smije biti drugih sadraja. Prostorija mora biti zatvorena vrstim zidovima. Nisu doputene reetke od armaturnih mrea ili drvenih rotilja, kao ni montani panoi od knauf ili slinih ploa. Isto tako, nije doputeno smjetanje vodomjera u spremita, garae ili bilo kakve druge prostorije privatne namjene. (4) Kod projektiranja vrata treba voditi rauna da vrata kod otvaranja ne udaraju u postavljenu vodovodnu armaturu. Ako je mogue, najbolje je da se vrata otvaraju prema van. Klju od vrata mora biti kod domara, predstavnika suvlasnika i korisnik o tome mora obavijestiti isporuitelja. (5) Prolaz cijevi kroz temeljni zid rjeava se ugradbom odgovarajueg FF komada u temeljni zid podruma. FF komad mora biti od nodularnog lijeva, a ni u kom sluaju od elika. FF komad, po mogunosti, u sredini duine treba imati zavarenu plou koja se ubetonira u zid. Ovo osigurava vodonepropusnost spoja izmeu zida i cijevi prikljuka, kao i stabilnost konstrukcije budueg prikljuka. Pri tome osobitu panju treba obratiti duini FF komada (L), koja se odreuje prema formuli: L=d+60 (cm), gdje je d ukupna debljina temeljnog zida (s hidroizolacijom i zatitom hidroizolacije) izraena u cm. (6) Nakon izrauna potrebne duine, iz kataloga se kao usvojena uzima prva vea duina FF komada. Uz naprijed navedeno posebnu panju treba obratiti i na poloaj rupa za vijke na prirubnici ugraenog FF komada. Gornji par rupa za vijke uvijek mora biti paralelan s podom prostorije. Neki proizvoai na prirubnici urezuju zarez, koji se uvijek postavlja kao najvia toka prirubnice. Samo takav poloaj jami da e armatura koja se montira u prostoriji za vodomjere biti postavljena pravilno. (7) Rasvjeta prostorije je obavezna, prikljuni napon moe biti 220 V, ali sva armatura i instalacija struje mora imati stupanj zatite minimalno IP 56. (8) Ukoliko se u prostoriju ugrauje BA ZOPT, tada treba primjenjivati i dodatne tehnike uvjete za smjetaj BA ZOPT-a u prostoriju u podrumu zgrade, koji su opisani posebno u lanku 40. Prikljuci za obiteljske kue lanak 27. (1) Vodoopskrbni prikljuci za obiteljske kue izvode se prema tehnikoj normi isporuitelja br. 264-SM/1996-10-1. (2) Prikljuak za obiteljske kue je standardno 32 mm. Spojni vod prikljuka za obiteljske kue izvodi se od PEHD cijevi DN 40 mm. (3) vor prikljuka za obiteljske kue izvodi se montaom navrtnog ventila s ugradbenom garniturom i buenjem uline cijevi pod pritiskom, bez zatvaranja vode u ulinom cjevovodu. (4) Poloaj i izrada vodomjernog okna u svemu mora odgovarati uvjetima iz ovih uvjeta navedenih u lancima 25. i 26. (5) Standardno vodomjerno okno za obiteljske kue i jedan vodomjer ima dimenzije 120 x 80 x 130 cm (d x x h). Za svaki daljnji vodomjer okno treba proiriti za 20 cm. (6) U vodomjerno okno se standardno ugrauje vodomjer 20 mm i Qn = 2,5 m3/h. Ukoliko na parceli postoje vei potroai, mogu se u vodomjerno okno, umjesto navedenoga, ugraditi vodomjeri odgovarajuih dimenzija ( 25 mm ili 32 mm). Ispred vodomjera se ugrauje kuglasti ventil bez ispusta i produena spojnica s kolakom, iza vodomjera ugrauje se kratka spojnica i kuglasti ventil sa ispustom, te EC zatitnik od povratnog toka. Ukoliko je zbog visokog tlaka u mrei potrebno ugraditi ventil za smanjenje tlaka (reducir ventil), on se postavlja iza zatitnika od povratnog toka. Isto vrijedi i za ostalu vodovodnu armaturu koju investitor eli ugraditi (odstranjiva kamenca i sl.). Duinu okna u tom sluaju treba poveati

za potrebu ugradbe navedene armature. Svi elementi garniture glavnog vodomjera su istog profila, ovisno o profilu glavnog vodomjera. (7) Za brtvljenje spojnih mjesta ne smije se upotrebljavati materijal koji je tetan po zdravlje ili koji daje vodi poseban okus ili miris. (8) Broj glavnih vodomjera ovisi o broju obiteljskih kua ili zasebnih dijelova koji se trebaju opskrbiti vodom, kao i hidraulikom proraunu. U pravilu preko prikljuka ovog profila mogue je osigurati opskrbu za do 4 obiteljske kue ili do 6 stanova. Broj obiteljskih kua ili zasebnih jedinica koji se mogu opskrbiti vodom preko ovog tipa prikljuka ovisi o koliini potrebne vode za svaku obiteljsku kuu ili zasebnu cjelinu. (9) Ukoliko zbog poveanih potreba obiteljske kue za vodom (zalijevanje okolia, bazen i sl.) navedeni tip prikljuka ne zadovoljava, moe se izvesti prikljuak profila 50 mm, s glavnim vodomjerom dimenzioniranim prema hidraulikom proraunu. Prikljuci za viestambene, stambeno poslovne i poslovne zgrade lanak 28. (1) Prikljuci za viestambene zgrade i poslovne subjekte tzv. ogranci, izvode se prema konanoj suglasnosti isporuitelja na glavni projekt interne vodovodne instalacije. (2) Konanom suglasnou se odreuje profil prikljuka, broj i profil glavnih vodomjera, kao i nain postave vodomjera za zasebne cjeline (u prostoriji glavnih vodomjera ili u zgradi), te tip i profil ZOPT-a. (3) vor prikljuka u pravilu se izvodi buenjem uline cijevi pod pritiskom. U iznimnim sluajevima, ukoliko to tehniki uvjeti (poloaj drugih instalacija, blizina vodomjernog okna i sl.) na mjestu izvedbe vora ne doputaju, vor prikljuka se moe izvesti rezanjem uline cijevi i zatvaranjem vode. Kod prikljuka 50 mm odluka o tome hoe li se spoj na ulini cjevovod izvesti buenjem ili rezanjem uline cijevi ovisi, pored tehnikih uvjeta na mjestu izvedbe vora prikljuka, i o hidraulikim potrebama zgrade koja se prikljuuje. (4) Spojni vod se dimenzionira prema hidraulikom proraunu i izvodi u skladu s lankom 24. ovih uvjeta. Prostorija za smjetaj glavnih vodomjera projektira se i izvodi na osnovi profila prikljuka, te broja i profila glavnih vodomjera koji se unutra smjetaju. (5) Smjetaj sekundarnih i internih vodomjera treba zadovoljavati uvjete iz lanaka 29. - 33. ovih uvjeta. Uvjeti montae vodomjera lanak 29. (1) Tehniki uvjeti postave vodomjera za obiteljske kue navedeni su u lanku 27. (2) Za mjerenje potronje vode u viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie zasebnih cjelina nain mjerenja potronje i montae vodomjera moe se izvesti na vie naina: (3) Za postojee zgrade moe se, ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz lanka 28. ovih uvjeta, osigurati mjerenje svake zasebne cjeline ugradbom internih vodomjera u zasebne cjeline. (4) Postojee zgrade prikljuuju se na nain da se vodomjeri ugrauju prema namjeni: po jedan vodomjer za stambenu potronju, za lokale, unutranju hidrantsku mreu, te toplinsku stanicu, sve prema suglasnostima izdanim u vrijeme traenja graevinske dozvole. Za razliku od prijanje prakse umjesto izvoenja zaobilaznih vodova na sve linije se postavljaju glavni vodomjeri. Vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki i oitavaju se na licu mjesta, nakon ulaska oitaa u prostoriju vodomjera. Osiguranje mjerenja svake zasebne cjeline mogue je ukoliko su zadovoljeni uvjeti koji se postavljaju za stare zgrade, prema lanku 28. ovih uvjeta. (5) Za nove zgrade, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (l. 26a, st. 1), postavlja se zahtjev da svaka pojedina cjelina (stan, poslovni prostor, pa i garaa ukoliko u svojem sklopu ima izljev vode), ima mogunost zasebnog oitavanja i obrauna potroene vode. To znai da svaki stan, poslovni prostor ili garaa u kojoj je izljevno mjesto mora imati svoj vodomjer. (6) Isporuitelj moe definirati zone sustava vodoopskrbe u kojima je ugradnja vodomjera s radijskim modulom obvezna za sve kategorije potroaa. Montaa vodomjera u starim zgradama lanak 30.

(1) Da bi se moglo izvriti obraun potronje vode za svaku zasebnu cjelinu, svaka zasebna cjelina mora ispunjavati uvjete odreene opim uvjetima isporuke, te izvriti tehniku pripremu interne instalacije, koja se moe izvesti na vie naina: 1. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije zasebne cjeline i dovoenje cijevi do prostorije vodomjernog okna, gdje e se ugraditi dodatni paralelni glavni vodomjer za tu zasebnu cjelinu. Vodomjer je vlasnitvo isporuitelja. Na ovaj se nain mogu rjeavati manje stambene zgrade. Ukoliko zgrada ima pripremu tople sanitarne vode u toplinskoj stanici, tada ovaj nain ne zadovoljava i ne moe se koristiti, bez obzira na broj zasebnih cjelina. 2. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije jedne zasebne cjeline i izvoenje cijevi u zajedniki prostor, gdje e se montirati ormarii sekundarnih vodomjera i M-Bus sustav oitanja. Vodomjeri ugraeni na ovakav nain vlasnitvo su isporuitelja. itav postupak oitanja i fakturiranja utroene vode obavlja isporuitelj, pri emu su korisnici duni o svom troku odravati M-Bus sustav. Trokove ugradbe vodomjera, ormaria i M-Bus sustava snose suvlasnici zgrade. 3. Rekonstrukcija i objedinjavanje kompletne interne vodovodne instalacije i postava internog vodomjera koji se moe nalaziti unutar zasebne cjeline ili u zajednikom prostoru. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. 4. Postava internih vodomjera na mjestu odvajanja interne vodovodne instalacije pojedine zasebne cjeline od zajednike vertikale. Vodomjer se moe postaviti u postojei ventil, ili se moe ugraditi rezanjem horizontale. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. 5. Postava internih vodomjera na izljevna mjesta u zasebnoj cjelini. U ovom je sluaju vei dio interne vodovodne instalacije zasebne cjeline izvan podruja mjerenja internih vodomjera, pa je mogua potronja koja nije mjerena. Isto tako u sluaju proputanja interne instalacije unutar zasebne cjeline, ta potronja nee teretiti vlasnika pojedine cjeline, ve e biti prikazana kao zajednika. Vodomjer je vlasnitvo vlasnika zasebne cjeline. Oitanje se moe obavljati neposredno, preko oienja ili beinim putem. Trokove ugradbe i oitanja internih vodomjera snose suvlasnici zgrade. (2) Ukoliko se suvlasnici odlue za ugradnju internih vodomjera prema alinejama 3-5 stavka 1. ovog lanka, tada su duni osigurati oitanje internih vodomjera u intervalima oitanja glavnog vodomjera koje obavlja isporuitelj. Suvlasnici su, peko predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade, duni brinuti o redovnoj izmjeni i badarenju internih vodomjera prema Zakonu o mjeriteljskoj djelatnosti. Montaa vodomjera u novim zgradama lanak 31. Montaa vodomjera u novim zgradama moe se izvesti na dva naina: 1. Sistem glavnih vodomjera (sistem GV) 2. Sistem glavni - sekundarni vodomjeri (sistem GS) Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem GV lanak 32. (1) Kod sistema glavnih vodomjera (sistem GV) svi vodomjeri se nalaze na jednom mjestu - u prostoriji vodomjera na zavretku spojnog voda. Ovaj je sistem primjenjiv za manje stambene zgrade. Gornja granica broja vodomjera u prostoriji vodomjera nije odreena, te se na ovaj nain moe rjeavati zgrada s bilo kojim brojem stanova. (2) U prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se vodomjeri za svu sanitarnu potronju zasebnih cjelina, internu unutranju i vanjsku hidrantsku mreu, kao i sprinkler instalaciju. Prostorija za smjetaj vodomjera mora zadovoljiti uvjete iz lanka 25., ako je rije o vodomjernom oknu ili 26., ako je rije o prostoriji unutar zgrade. Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu pojedinog dijela instalacije. (3) Armatura vodomjera najveeg profila montira se u produetku spojnog voda i, po mogunosti, iz prostorije izlazi u pravcu. Ukoliko cijev glavnoga izlaznog voda iz prostorije vodomjera izlazi bono, potrebno je na zavoju ugraditi odgovarajue uporite. Vodomjeri za zasebne cjeline montiraju se u stupce

koji imaju do etiri etae, grupirani po dva stupca, s poveanim razmakom za prolaz izmeu grupa. Po etaama se mogu montirati samo vodomjeri do 32 mm, s tim da se vodomjeri 25 ili 32 mm montiraju na najniu etau. Iza ventila nizvodno od vodomjera svaki stupac treba imati stup nosa, uvren za strop i pod prostorije, na koji se obujmicama privruje izlazna cijev. (4) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun, te zatitnik od povratnog toka i zasun. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera. Kompletna garnitura vodomjera u pravilu je istog profila. (5) Vodomjeri manjih profila smjeteni su paralelno uz vodomjer najveeg profila. Garnitura vodomjera se sastoji od kuglastog ventila bez ispusta, produene spojnice, vodomjera, spojnice iza vodomjera i kuglastog ventila sa ispustom, te ZOPT-a koji moe biti u vodomjernom oknu ili u zasebnoj prostoriji. Svi elementi garniture su istog profila. Ukoliko malih vodomjera ima vie od tri, na odvojku za male vodomjere postavlja se zasun. (6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. (7) Sistem glavnih vodomjera se ne moe koristiti, bez obzira na broj zasebnih jedinica, ako zgrada ima centralnu pripremu tople vode u toplinskoj stanici. (8) Oitanje vodomjera po ovom sistemu GV moe biti lokalno, ulaskom oitaa u prostoriju vodomjera. U tom sluaju vodomjeri koji se ugrauju su mehaniki. (9) Osim lokalnog oitanja, vodomjere moemo oitavati i radijski. U tom sluaju vodomjeri koji se ugrauju moraju imati impulsni izlaz. Svi elektronski spojevi na impulsnim vodomjerima i ostaloj opremi za radijsko oitavanje u vodomjernim oknima moraju biti opremljeni zatitom IP 68. (10) Ugovorom o izvedbi vodoopskrbnog prikljuka, u pravilu se ugovaraju i svi glavni vodomjeri zasebnih cjelina, te se kao korisnik u dokumentaciju uvodi investitor objekta kojemu se alju rauni. Novi korisnik moe zatraiti promjenu korisnika uz predoenje kupoprodajnog ugovora, kojim dokazuje svoje vlasnitvo nad zasebnom cjelinom. Montaa vodomjera u novim zgradama - sistem Gradska skuptina Grada Zagreba lanak 33. (1) U sistemu glavni - sekundarni vodomjeri, u prostoriju za smjetaj glavnih vodomjera ugrauju se glavni vodomjeri za ukupnu potronju hladne vode (sanitarnu, hidrantsku, sprinkler) te, ako zgrada ima toplinsku stanicu, uz navedene glavne vodomjere za hladnu vodu paralelno se ugrauju i glavni vodomjeri za pripremu tople vode. (2) Kod zgrade s vie etairanih cjelina, svaka etairana cjelina moe (ali ne mora) imati svoj prikljuak, ali svaka etairana cjelina mora imati svoj glavni vodomjer hladne vode, a ako objekt ima toplinsku stanicu preporua se da ima i svoj glavni vodomjer tople vode. Glavni vodomjeri tople vode svih etairanih cjelina nalaze se u vodomjernom oknu prikljuka etairane cjeline na kojoj se nalazi toplinska stanica. Preporua se da u toplinskoj stanici svaka etairana cjelina ima svoj spremnik tople vode spojen na glavni vodomjer tople vode te etairane cjeline. Na taj nain omogueno je mjerenje potroene tople vode svake pojedinane etairane cjeline i u sluaju puknua ili zajednike potronje, trokove snosi samo ta etairana cjelina, a ne i susjedne etairane cjeline, koje s tako potroenom vodom nemaju nikakve veze. Ovdje treba napomenuti da je etairana cjelina u praksi zgrada, a u sluaju kada zgrada ima vie ulaza (dilatacija), tada etairana cjelina moe biti i svaki ulaz (dilatacija) posebno. Da bi projekt unutranje vodovodne mree bio ispravan, prije njegove izrade treba znati na koji e se nain etairati zgrada. (3) Vodomjeri se dimenzioniraju prema hidraulikom proraunu. Po mogunosti sanitarnu instalaciju treba odvojiti od instalacije unutranje hidrantske mree i sprinklera, i zatititi je od zagaenja zatitnikom od povratnog toka. Glavni vodomjeri hladne vode dimenzioniraju se prema ukupnoj potronji sanitarne hladne vode i unutranje hidrantske mree i sprinkler instalacije etairane cjeline, glavni vodomjer za toplinsku stanicu dimenzionira se prema ukupnoj potronji sanitarne tople vode pojedine etairane cjeline, dok se sekundarni vodomjeri hladne i tople sanitarne vode dimenzioniraju prema potronji hladne i tople vode pojedinog stana ili poslovnog prostora. Ukoliko je rije o zgradi s vie etairanih cjelina, u sluaju da je za normalno funkcioniranje unutranje hidrantske mree potrebno izvesti stanicu za poveanje tlaka, moe se cjelokupna unutranja hidrantska mrea spojiti preko jednog vodomjera unutranje hidrantske mree, odvojenog od vodomjera sanitarne potronje, koji se i dalje postavljaju za svaku etairanu cjelinu. Instalacija sprinklera se spaja preko zasebnog vodomjera za sprinkler. Svi glavni vodomjeri moraju imati impulsni izlaz. (4) Ukoliko je profil glavnog vodomjera sanitarne potronje prema hidraulikom proraunu vei od 32 mm, potrebno je osigurati tono mjerenje malih protoka ugradnjom WPV (kombiniranog) vodomjera. Treba uzeti u obzir da kombinirani vodomjer DN 150 mm ima mali vodomjer DN 40 mm, pa ga treba

izbjegavati, ve (jer se u sluajevima kad su potrebne tako velike koliine vode uvijek radi o kombinaciji sanitarne potronje i unutranje ili vanjske hidrantske mree ili potronje sprinkler instalacije) treba potroae tako kombinirati da profil glavnog vodomjera sanitarne potronje ne prelazi DN 100 mm. Za mjerenje toka vode u hidrantskoj i sprinkler instalaciji, za profile 50 mm - 150 mm ugrauju se WS vodomjeri, a za profil 200 mm i vie, WP vodomjeri. (5) Kod vodomjera 50 mm i vie obavezno se ispred vodomjera ugrauje zasun, hvata neistoe, MDK komad, ravni komad za smirenje toka vode, a iza vodomjera ravni komad i zasun. Iza vodomjera na koji je spojena hidrantska mrea objekta ili sprinkler sistem za gaenje poara, obavezno se ugrauje zatitnik od povratnog toka. Duina ravnog dijela za smirenje toka ispred i iza vodomjera ovisi o profilu vodomjera. (6) Brtve spojeva su gumene s metalnim ulokom. Vijci su od nehrajueg elika, odgovarajueg promjera i duine prema profilu prirubnice. (7) Minimalni broj stanova za primjenu ovog sistema je 17 sekundarnih vodomjera. U sluaju kad se topla voda priprema preko toplinske stanice, ili je objekt koji se prikljuuje udaljen vie od dvadeset metara od vodomjernog okna glavnih vodomjera, ovo je jedini nain izvedbe, bez obzira na broj stanova. (8) Sekundarni vodomjeri mogu se nalaziti iza glavnog vodomjera u vodomjernom oknu, u prostoriji za vodomjere u podrumu zgrade, ili u vodomjernim ormariima unutar zgrade. (9) Sekundarni vodomjeri se obavezno ugrauju u vodomjernom oknu iza glavnog vodomjera u sluaju da je poloaj potroaa takav da nema pristupanog mjesta za smjetaj vodomjernih ormaria. Tada se u vodomjerno okno mogu postaviti ormarii u koje se ugrade sekundarni vodomjeri. (10) Vodomjerni ormarii smjetaju se u zajednike prostorije (hodnici, stubita, zajednike prostorije u podrumu), a NIKAKO u stanove, poslovne prostore ili garae. Poloaj im mora biti pristupaan i moraju omoguiti normalno oitanje. Visina na koju su postavljeni sekundarni vodomjeri mora biti 100 - 160 cm od gotovog poda. Prostori u koje se smjetaju vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju moraju biti unutar objekta i u njima temperatura nikada ne smije pasti ispod +5 oC. Vodomjerni ormarii za unutranju ugradnju ne smiju se postavljati na otvorene galerije ili hodnike otvorenog tipa. U tom sluaju, vodomjere treba smjestiti u vodomjerne ormarie za vanjsku ugradnju (tzv. IZO ormarie) ili u zajednike prostore zatvorenog tipa. (11) Na vratima ormaria za unutranju ugradnju moraju biti prozorii za oitanje, reke za ventilaciju i bravica za zakljuavanje. Svi vodomjerni ormarii na cijelom podruju vodoopskrbe isporuitelja moraju imati jedinstveni klju. U viestambenim, stambeno-poslovnim i poslovnim zgradama s vie suvlasnika klju za otvaranje ormaria dobiva na koritenja ovlateni predstavnik suvlasnika i upravitelj zgrade. Vlasnici pojedinih zasebnih cjelina zatvaraju vodu za potrebe radova unutar zasebne cjeline na zapornom ureaju unutar zasebne cjeline. (12) Ormarii moraju imati odvod. Odvod se moe izvesti ili preko aktivnog sifona najblie zasebne cjeline ili zajednikom vertikalom, koja se spaja na aktivni sifon u najnioj etai zgrade. Spoj na odvodnju se moe izvesti i bez sifona s tim da se osigura odvod preko podne reetke najnie etae u koju se preko zranog meuprostora ulijeva otpadna voda iz vodomjernih ormaria. Nije doputen spoj na odvodnju preko sifona na vodomjernom ormariu ili direktno. (13) Materijal izrade ormaria za unutranju ugradnju je lim debljine 1,5 mm, zatien plastificiranjem. Prozori je od prozirnog pleksi stakla. Boja ormaria odreuje se prema ureenju interijera. (14) Ormarii moraju biti spojeni na uzemljenje zgrade. U tu svrhu ormari se na uzemljenje spaja vijkom M8 sa zvjezdastim podlokama. Posebno treba obratiti panju na spoj vrata ormaria na uzemljenje. (15) Tipski IZO ormarii za vanjsku ugradnju moraju imati dvostruku stijenku, debljine 50 mm i ispunjenu termoizolacijskim materijalom, kao i termostat za kontrolu temperature, koji ukljuuje ugraeni grija, ukoliko temperatura u unutranjosti ormaria padne ispod +5oC. Grija je napona 24V, a trafo za napajanje grijaa mora se nalaziti izvan ormaria. Materijal stranica i stranjeg dijela tipskog IZO ormaria moe biti pocinani ili plastificirani lim, dok je materijal vrata inox. (16) Tipske vodomjerne ormarie nabavlja i postavlja investitor prema uvjetima isporuitelja. (17) U tipske vodomjerne ormarie smjeta se 1 - 4 vodomjera (u IZO ormarie 1 - 2 vodomjera), pripadajui kuglasti ventili bez ispusta prije vodomjera, kuglasti ventili s ispustom poslije vodomjera, spojita vodomjera i M-bus moduli za oitanje. Isporuitelj ormaria ormari isporuuje s ugraenim svom vodovodnom armaturom i fitinzima, tako da na gradilitu montau i demontau vodovodnog dijela instalacije u vodomjernom ormariu obavljaju samo djelatnici isporuitelja, a izvoditelj interne vodovodne instalacije se spaja na prikljuke na vanjskoj strani ormaria. (18) Vodomjeri hladne vode u vodomjerni ormari se ugrauju u horizontalnom ili vertikalnom poloaju. U oba poloaja vodomjeri moraju biti okrenuti prema vratima ormaria i zadovoljiti uvjet minimalno B klase tonosti. (19) Vodomjeri tople vode moraju biti takvi da mogu normalno funkcionirati i u sluaju da temperatura vode, zbog greke sistema prijee 50o C.

(20) Temperatura potrone tople vode u pravilu treba biti 42 - 45oC, jer se u sluaju vie temperature pojaava izluivanje kamenca. (21) Vodomjeri se izvrtavaju, servisiraju i ponovno badare prema Zakonu. (22) Vodomjere u vodomjerne ormarie postavlja isporuitelj. Vodomjeri se u ormarie postavljaju nakon izvrene uplate od strane investitora i sklapanja ugovora o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera, koji s isporuiteljom sklapa vlasnik svake zasebne cjeline. Za eventualnu zajedniku potronju (istaica, pranje automobila, zalijevanje zelenila i sl.) ne ugrauje se zasebni sekundarni vodomjer, ve se dijeli na sve suvlasnike udjelom zajednike potronje (UZP). (23) Tlana proba instalacija zgrade mora biti provedena prije ugradbe sekundarnih vodomjera. (24) Podaci iz vodomjera se u pohranjuju u M-bus modulu za oitanje, koji se mora nalaziti u ormariu zajedno s vodomjerom ije podatke sprema. Jedino u sluaju da su ormarii postavljeni neposredno jedan do drugoga, vodomjer i modul za oitanje mogu biti u susjednim ormariima. (25) Modul se napaja preko M-bus sustava. U sluaju kvara upravljake jedinice ili nestanka struje, svi moduli moraju imati ugraene baterije. Vijek trajanja baterije je minimalno 7 godina. Struja 220 V u vodomjernom ormariu NIJE DOPUTENA. (26) M-bus moduli za oitanje se kablovskom vezom spajaju na upravljaku jedinicu, koja se nalazi u ormariu smjetenom na vidljivom i dostupnom mjestu u ulaznom prostoru zgrade. M-bus modul mora biti karika u lancu prijenosa podataka od ostalih vodomjernih ormaria do upravljake jedinice. (27) Kablovi za povezivanje M-bus modula su u pravilu IYStY 2 x 2 x 0,8 mm 2. Kablovi su smjeteni u zatitne gibljive cijevi promjera 20 mm. Zatitne gibljive cijevi nabavlja i postavlja investitor. (28) U pravilu, M-bus moduli se spajaju po vertikali od ormaria do ormaria. U najnioj etai meusobno horizontalno se povezuju moduli, kao i s upravljakom jedinicom. Moduli iz prostorije glavnih vodomjera spajaju se na upravljaku jedinicu ili modul u najbliem vodomjernom ormariu. (29) Upravljaka jedinica mora biti smjetena u ulaznom prostoru zgrade. Upravljaka jedinica spaja se na izvor napajanja 220V i telefonsku instalaciju. U ormari upravljake jedinice smjeta se upravljaka jedinica, trafoi za napajanje, modem za prijenos podataka telefonom i eventualna dodatna potrebna oprema za kvalitetan prijenos podataka. (30) Veliina ormaria u koji se smjeta upravljaka jedinica ovisi o izvoditelju M-Bus instalacije. Materijal je plastificirani lim ili PVC. Na vratima ormaria jedinice za oitanje nema prozoria, ve je reljefno ili na drugi nain utisnut natpis VODA. Ormari jedinice za oitanje nabavlja i postavlja investitor. Sve metalne dijelove ormaria treba spojiti na uzemljenje zgrade. Vijak za uzemljenje mora imati zvjezdaste podloke. Kao ni kod vodomjernog ormaria, ni kod ormaria upravljake jedinice boja nije zadana, ve ovisi o boji interijera. Svojim reljefom natpis VODA pokazuje svrhu ormaria, bez obzira na boju. (31) Pri projektiranju M-bus sistema potrebno je voditi rauna o rairenosti mree. Ukoliko zgrada ima vie ulaza i ukoliko u njoj ima manje od 250 vodomjera, upravljaka jedinica i modem se mogu smjestiti na jednom ulazu, zbog smanjenja trokova odravanja sistema. Na tu upravljaku jedinicu vezani su svi vodomjeri zgrade. (32) Na jednu upravljaku jedinicu se moe vezati najvie 250 vodomjera. U sluaju da u zgradi ima vie od 250 vodomjera, potrebno je postaviti dvije ili vie upravljakih jedinica, i svaka e tada imati svoj telefonski izlaz. Glavne i sekundarne tada treba grupirati tako da svi vodomjeri jedne grupe (glavni s pripadajuim sekundarnim vodomjerima) budu spojeni na jednu upravljaku jedinicu. (33) M-Bus sustav investitor izvodi o vlastitom troku, a prema uvjetima odreenima od strane isporuitelja. Telefonsku liniju (ugovor o pretplatnikom odnosu s operaterom) osigurava isporuitelj. Investitor je duan osigurati fiziki spoj na telekomunikacijsku mreu, a kod planiranja broja potrebnih izlaza prema telekomunikacijskoj mrei, treba predvidjeti i ovaj za M-Bus izlaz. (34) Prije tehnikog pregleda treba provjeriti pozicije svih vodomjera zgrade, mora biti potpisan ugovor o ugradbi sekundarnih vodomjera i obavljena uplata od strane investitora, s vlasnikom svake zasebne cjeline mora biti sklopljen ugovor o ugradbi i koritenju sekundarnog vodomjera. Osim toga, investitor s izvoditeljem M-Bus sustava mora sklopiti ugovor o odravanju M-Bus sustava i u svoje ugovore s kupcima unijeti klauzulu o prijenosu obaveze odravanja M-Bus sustava. Tek nakon navedenih predradnji moi e se izdati potvrda o ispravnosti izvedenog vodoopskrbnog prikljuka i predstavnik isporuitelja na tehnikom pregledu e moi dati suglasnost za izdavanje uporabne dozvole. Zatita od povratnog toka vode lanak 34. (1) Javna izvorita i vodoopskrbni objekti moraju biti zatieni od sluajnog ili namjernog oneienja i drugih utjecaja koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost vode za pie prema vaeim propisima.

(2) Isporuitelj, kao pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost, duan je poduzimati mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za pie i tehnike ispravnosti ureaja. (3) Zatita od povratnog toka interne vodovodne instalacije mora se osigurati na mjestima spoja interne instalacije s ureajima i aparatima iz kojih postoji opasnost od povratnog toka zagaene ili zatrovane vode. (4) Zatita od povratnog toka javne vodoopskrbne mree obavlja se ugradbom zatitnika od povratnog toka (u daljnjem tekstu - ZOPT) na svaki vodoopskrbni prikljuak. (5) ZOPT za zatitu javne vodoopskrbne mree se postavlja iza glavnog vodomjera, a tip ZOPT-a se odreuje prema ovim uvjetima, ovisno o stupnju opasnosti od zagaenja. (6) Tip ZOPT-a odreuje se prema tablici 4., na osnovi kategorizacije vode. (7) Kategorizacija zagaenja vode i odreivanje stupnja zatite javne vodoopskrbne mree od povratnog toka provodi se prema EN 1717. (8) Ugradba ZOPT-a obavezna je novim vodoopskrbnim prikljucima iza svakog glavnog vodomjera bez obzira na vrstu potronje. Obavezu ugradbe ZOPT-a za postojee objekte utvrdit e isporuitelj u skladu s opasnou od zagaenja javne vodoopskrbne mree koju predstavlja svaki pojedini korisnik zasebno. Obveza ugradbe ZOPT-a tipa EC na vodoopskrbnim prikljucima za obiteljske kue bit e definirana i poinje vrijediti danom donoenja posebne odluke isporuitelja. Kategorizacija vode u svrhu odabira ZOPT-a lanak 35. (1) Kategorizacija vode u svrhu zatite od povratnog toka odreuje se prema EN 1717: 1. Zdrava voda isporuena od ovlatenog isporuitelja, koja zadovoljava zahtjeve za pitku vodu. 2. Voda koja bi mogla biti 1. kategorije osim to je njena estetska kvaliteta umanjena zbog: promjene njene temperature, prisutnosti sastojaka ili organizama koji uzrokuju promjenu okusa, mirisa ili izgleda, ukljuivo vodu u distribuciji tople vode 3. Voda koja predstavlja malenu opasnost za zdravlje zbog koncentracije nisko-otrovnih sastojaka, ukljuujui tekuine koje sadre: etilen glikol, otopina bakrenog sulfata, ili slinih kemijskih dodataka ili natrijev hipoklorit (klor ili slina sredstva za dezinfekciju). 4. Voda koja predstavlja znaajnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije otrovnih sastojaka, ukljuujui svaku tekuinu koja sadri: kemijske, kancerogene sastojke ili pesticide (ukljuujui insekticide i herbicide), ili organizme iz prirode koji su potencijalno opasni za zdravlje. 5. Voda koja predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje zbog koncentracije patogenih organizama, radioaktivnih ili vrlo otrovnih sastojaka, ukljuujui sve tekuine koje sadre: fekalni materijal ili slian otpad stvoren od ljudi, otpad klaonica i slinog ivotinjskog porijekla, ili patogeni elementi i spojevi bilo koje vrste. Kategorizacija ZOPT-a lanak 36. (1) Za zatitu javne vodoopskrbne mree od povratnog toka prema ovim uvjetima koriste se sljedei zatitnici od povratnog toka prema EN 1717: 1. Dvostruki kontrolirani nepovratni ventil - tip EC za zatitu od povratnog toka tekuina kategorije 1 i 2 (u daljnjem tekstu EC). 2. Mreni djelitelj toka s kontroliranom tlanom meuzonom - tip BA za zatitu od povratnog toka tekuina kategorija 3, 4 i 5 (u daljnjem tekstu BA). Podruje primjene ZOPT-a lanak 37. (1) EC se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike: 1. obiteljske kue, 2. stanove u viestambenim i stambeno-poslovnim zgradama, 3. javne ustanove, te poslovne prostore razliite od stavka (2) ovog lanka, 4. unutranju i vanjsku hidrantsku mreu sa ureajima ili bez njih za poveanje tlaka, te sprinkler sisteme zatite od poara sa spremnicima vode ili bez njih, bez aditiva,

5. sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka bez ubrizgavaa kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih. (2) BA se ugrauje na linije glavnih vodomjera za sljedee korisnike: 1. sprinkler sisteme zalijevanja travnjaka s ubrizgavaima kemikalija sa pumpama za poveanje tlaka ili bez njih, 2. sprinkler sisteme i unutranje i vanjske hidrantske mree s dodanim aditivima, 3. tvornice za obradu otpadnih voda, 4. bolnice i ostale medicinske ustanove (ukljuivo zubarske i zubotehnike), 5. mrtvanice, 6. prikljuka s neprovjerenim glavnim ili pomonim vodnim sistemima, 7. prikljuke za ureaje sa spremnicima, pumpama, cijevima ili bojlerima u kojima se obrauju neotrovni, otrovni ili radioaktivni sastojci, 8. postrojenja za galvaniziranje, 9. postrojenja za reciklau, 10. tvornice konzervi, 11. tvornice za punjenje boca, 12. tvornice za izradu baterija i akumulatora, 13. poduzea za odravanje travnjaka i vrtova, farme i poljodjelstvo, 14. kemijske tvornice, tvornice i mjeaonice boja, 15. tvornice lijekova, 16. tvornice za preradu nafte, plina, te proizvoda od nafte i plina (stiropor, hidroizolacijske ljepenke i sl.), 17. mljekare, 18. pivovare, 19. filmske laboratorije, laboratorije za testiranje, kemijske laboratorije, 20. autopraonice, autoservisi, autolakirnice, 21. praonice rublja i posua, 22. bazene (javni i privatni), 23. toplice, klubove zdravlja, 24. kole i fakultete, 25. restorane, barove i klubove, 26. kozmetike i frizerske salone, salone za tetoviranje, 27. javne WC-e, 28. zooloke vrtove, veterinarske ambulante, 29. toplinske i rashladne stanice, 30. cisterne za pranje ulica ili gaenje poara koje uzimaju vodu direktno iz javne vodoopskrbne mree preko hidranta (smjetaj na cisterni). Opi uvjeti ugradbe, atestiranja i servisiranja ZOPT-a lanak 38. (1) ZOPT se uvijek postavlja iza vodomjera nizvodno od zapornog ureaja - na korisnikovoj strani instalacije u vodoravnom poloaju, osim ako je namijenjen za vertikalnu ugradnju. (2) Obavezno se postavlja ZOPT na kojem je mogue testirati ispravnost. (3) ZOPT se, gdje je god to mogue, mora postaviti iznad nivoa terena, to blie vodomjernom oknu. Prostor u koji se postavlja ZOPT mora obavezno biti zatvorenog tipa i grijan, odgovarajuih svijetlih gabarita za normalan rad na montai, ispitivanju i odravanju ureaja. (4) Izmeu vodomjera i ZOPT-a ne smije biti nikakvih ravanja, odvajanja, niti prikljuaka. Ukoliko u iznimnim sluajevima takvih ravanja, odvajanja ili prikljuaka mora biti, tada se na svako takvo ravanje, odvajanje ili prikljuak mora postaviti odgovarajui ZOPT. (5) BA se ne smije postavljati na mjesta gdje postoji opasnost od otrovnih para, plinova ili slinih tvari koje mogu ugroziti zdravlje ljudi, kao ni na mjestima gdje moe biti potopljen. (6) Obavezno postaviti zaporni ureaj neposredno ispred i iza ZOPT-a, zbog mogunosti ispitivanja i servisa ureaja. Ukoliko se ZOPT nalazi u vodomjernom oknu i zaporni ureaj s prirubnicama koji se nalazi ispred ZOPT-a ujedno je i zaporni ureaj neposredno iza vodomjera (pa je prema tome u vlasnitvu ViO), mora imati ugradbenu duinu prema DIN 3202 red F4 ili F5. (7) S obzirom na to da za vrijeme ispitivanja ZOPT-a voda mora biti zatvorena i ukoliko je objekt takve naravi da ne podnosi prekid vodoopskrbe, moraju se ugraditi dva paralelna ZOPT-a.

(8) Ukoliko na parceli nema mogunosti postave ZOPT-a iznad nivoa terena, moe se postaviti unutar zgrade, iznad nivoa terena. Izmeu vodomjera i ZOPT-a NE SMIJE biti ravanja cijevi, odvajanja niti prikljuenja! (9) Ukoliko nema mogunosti nadzemne ugradbe, Z