Časopis za popularizaciju Šumarstva broj 210 godina …casopis.hrsume.hr/pdf/210.pdf · dakle,...

Broj 210 | Lipanj 2014 HRVATSKE ŠUME 1

Intervju Zelena čistka Šumarski muzej i šumarska kuća

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 210 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, lipanj 2014. ■ ISSN 1330–6480

2 HRVATSKE ŠUME Broj 210 | Lipanj 2014.

U Krasnuje prekrasno24U Krasnuje prekrasno24

Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik up-rave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.Naslovna stranica: Gubar glavonja, Goran Dorić • Zadnja stranica: Pogled u ljeto, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6200 kom.CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Unatoč otežanom poslovanju, ostvaren je iznimno dobar rezultat

6 Šumari pomažu ljudima u poplavljenom području

7 Zbrojene štete poplava iz veljače

9 Jak vjetar ponovno prijetio građanima

10 U pomoć stigli harvesteri i žičare

11 Što Partnerski sporazum s EU znači za šumarstvo

13 Kalauzu još jedan mandat

14 Za okoliš kakav bi trebao biti

16 Arboretum Lisičine je ponos našičkih šumara

18 Edukacija o vegetaciji i povijesti na mjestu Krbavske bitke

20 Održan sastanak Središnjeg odbora Udruge branitelja Hrvatskih šuma

24 U Krasnu je prekrasno!

27 Opasan posao na visinama i preko 30 metara

28 Vlastitim kapacitetima obavi se preko 80 posto radova

30 Aviotretiranje protiv gusjenica gubara glavonje

32 Močvarni taksodij (Taxodium distichum)

34 Vrijedna srednjovjekovna tvrđava na padinama Papuka

36 Bogatstvo različitosti vrsta temelj je našeg opstanka

38 Učinkovit lijek za mnoge bolesti

39 Mladi Nizozemci sa svojim bjelovarskim kolegama učili o šumi

40 Mladi karlovački šumari najuspješniji natjecatelji

42 Nadamo se da asfalt neće pregaziti naš rasadnik

43 Dječji kutak


AKTUALNO • Tekst: Goran Vincenc • Foto: G. Vincenc

KoMenTar PoSloVanja HrVaTSKIH ŠUMa D.o.o.

Unatoč otežanom poslovanju, ostvaren je iznimno dobar rezultat

■ Molim Vas da komentirate rezultate poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. u 2013. godini, odnosno prethodnim poslovnim go-dinama?

■ U 2013. godini Društvo je ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 102 milijuna kuna, što je najveća ostvarena dobit u posljednjih 20 godina. Ovaj rezultat nije posljedica promijenjenih računovodstvenih politika već stvarnog, pozitivnog pomaka u po-slovanju, a na financijska izvješća dobiveno je i pozitivno mišljenje neovisne revizorske kuće. Osim ostvarenom dobiti, izuzetno smo zadovoljni poboljšanjem likvidnosti što je rezultiralo prestankom kreditne zaduženosti. Za razliku od 2011. godine kada je bilo korišteno 142 milijuna kuna kratkoročnih i dugoročnih bankovnih kredita, na kraju 2013. godine nismo imali zaduženja kod banaka.Dapače, ove godine, viškove likvidnih sredstava od gotovo 90 mil. kuna plasiramo u novčane fondove. Bolja likvidnost rezul-tat je poboljšanja naplate od kupaca i racionalizacije poslovanja.

Zahvaljujući tome, sve obveze prema dobavljačima plaćaju se u ugovorenim rokovima.

■ Koliko iznose nenaplaćena potraživanja od kupaca?

■ Prije nego odgovorim na to pitanje, dozvolite mi da se osvr-nem na trenutačne odnose sa našim kupcima. Izuzetno smo zado-voljni suradnjom s drvoprerađivačima, s kojima smo od 2013. go-dine započeli sa sklapanjem višegodišnjih ugovora te smo im na taj način osigurali trajnost i sigurnost izvora sirovine za preradu. Svi ovi ugovori, za sve kupce, dostupni su na našim internetskim strani-cama te smo na taj način osigurali transparentnost i u segmentu prodaje, a ne samo nabave na što smo obvezni po Zakonu o javnoj nabavi. Cjenovnom politikom potičemo i veći stupanj finalizacije njihove proizvodnje, a sve s ciljem njihove održivosti, konkurent-nosti i poticanja izvoza, za što se nadamo da bi se trebalo odraziti i na poboljšanje gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

Uprava Hrvatskih šuma d.o.o.


Dospjela redovna potraživanja od kupaca su 2013. godine iznosila 113 milijuna kuna dok su ista 2011. godine bila veća za 32 % i od onda se postupno smanjuju. Što se tiče sumnjivih i spornih potraživanja, ona iznose čak 183 milijuna kuna, a stara su veći broj godina. Ova ih je Uprava naslijedila te konačno pokrenula sudske postupke kao i postupke prisilne naplate, iz razloga kako bi se raščistile poslovne knjige i konačno naplatilo ono što je zaista i moguće naplatiti. U okviru ovih potraživanja vode se i stečajni postupci kojih je sve više, a gdje je naplata, na našu žalost, vrlo upitna.

■ Kako komentirate naplatu duga Spačve preuzimanjem imovine Česme oko čega je u posljednje vrijeme bilo dosta po-lemika?

■ Prije svega bismo istakli da je dug Spačve ova Uprava naslije-dila svojim dolaskom, a tijekom, odnosno završetkom predstečajne nagodbe Spačve, na ime pokrića duga preuzeli smo imovinu (nekret-nine i pokretnine) Česme. Nakon preuzimanja ove imovine, done-sena je poslovna odluka o njenoj prodaji i raspisan je javni natječaj. Ugovor je sklopljen s Tehnodrvom, kao najpovoljnijim ponuđačem, na ukupni iznos od 70 milijuna kuna kolika je bila i procjena. Iznos od 20 milijuna kuna uplaćen je na naš žiro račun sukladno ugovoru 15. svibnja 2014. godine, a za preostali iznos duga ugovoreno je razdoblje otplate od 12 godina. Za cijelo vrijeme trajanja ugovora Hrvatske šume d.o.o. će biti vlasnici tih nekretnina, tek s uplatom zadnje rate, kupac će dobiti tabularnu izjavu kojom će se moći upi-sati kao vlasnik. Iskreno se nadamo da će proizvodnja koju planira Tehnodrvo uspješno zaživjeti te da će radnici bivše Česme biti vraćeni na svoja radna mjesta.

■ na koji ste način racionalizirali poslovanje koje ste spo-menuli?

■ Najveći utjecaj na smanjenje troškova ima uvođenje cen-traliziranog sustava javne nabave, centralno upravljanje novčanim sredstvima i bitno smanjenje troškova koji nisu imali utjecaj na narušavanje kontinuiteta proizvodnog procesa. Smanjenje troškova uključuje i smanjenje broja vozila za osobni prijevoz. Vozni park je smanjen za 30 %, čime je postignuta ušteda od 10 milijuna kuna. Dodatne su uštede postignute na troškovima službenih putovanja te kontinuiranim smanjivanjem troškova reprezentacije. Usporedbe radi, troškovi reprezentacije su u 2012. godini smanjeni za 51 % u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. godini za još dodatnih 26 %.

■ U kojoj je mjeri racionalizacija utjecala na zaposlenike?

■ Tijekom protekle dvije godine broj zaposlenih je smanjen za 600 radnika uz isplaćene otpremnine ovisno o stručnoj spremi i rad-nom stažu. Ovo je rezultiralo uštedom na troškovima plaća za 42 milijuna kuna. Radnicima Hrvatskih šuma d.o.o. nisu smanjivane plaće uz izuzetak dijela radnika zaposlenih na rukovodećim radnim mjestima gdje je provedeno usklađenje plaća iste razine odgovornos-ti. U okviru procesa racionalizacije ukinuta su određena rukovodeća radna mjesta u Direkciji kao i sva radna mjesta savjetnika na kojima je bilo zaposleno 40-ak radnika, a koji su preraspoređeni na radna mjesta stručnih suradnika. Od početka mandata ove Uprave na neodređeno vrijeme zaposlena su samo dva radnika, a zbog sezon-skog karaktera posla, sukladno potrebama organizacije proizvod-nog procesa, zapošljavamo 600-700 radnika na određeno vrijeme, uglavnom na pomoćnim poslovima, što je dugogodišnja praksa u šumarstvu. Hrvatske šume d.o.o. nisu obavezne provoditi javne natječaje za zapošljavanje, ali sukladno naputku Vlade RH izrađuju kvartalne planove zapošljavanja na određeno radno vrijeme, koje odobrava Nadzorni odbor.

■ Za vrijeme Vašeg mandata otkazan je ali i potpisan novi Kolektivni ugovor, kako to komentirate?

■ Da, istina je da smo u lipnju 2013. godine otkazali postojeći Kolektivni ugovor jer na žalost nismo nikako mogli postići odgovarajući dogovor sa sindikatima. Podsjećamo da je tada važeći Kolektivni ugovor potpisan neposredno prije parlamentarnih izbora 2011. godine, a njime su bila značajno povećana materijalna prava radnika dok su sindikatima dana upravljačka prava. Nakon dugih i iscrpnih pregovora početkom 2014. godine potpisan je i novi Kole-ktivni ugovor za radnike Hrvatskih šuma d.o.o. gdje je postignut dogovor između Uprave Društva i sindikata te su ugovorena prava radnika, ali i obveze Uprave, zajedničkim dogovorom svih zain-teresiranih strana. Najznačajnije izmjene u novom Kolektivnom ugovoru odnose se na smanjenje broja dana godišnjeg odmora za 2 dana linearno svim radnicima te je dogovorena neisplata uskrsnice i božićnice za 2014. godinu.

■ U svibnju 2014. godine isplaćena je stimulacija radnicima u iznosu 1 kune. Zašto ste se odlučili na takav korak?

■ Kolektivnim ugovorom bila je regulirana isplata stimulaci-je i sindikat je bio slobodan tužiti Upravu ako smatra da isti nije ispoštovan. Da nismo donijeli ovakvu odluku, postojala bi osnova za tužbu. Ovime smo zadovoljili formalnu obvezu, jer je Kolek-tivnim ugovorom bilo pretpostavljeno da stimulacija može iznositi do 20 % prosječnih mjesečnih sredstava bruto plaće. Uprava HŠ d.o.o. mišljenja je da zbog trenutačne gospodarske situacije u Repu-blici Hrvatskoj nije primjereno isplaćivati radnicima ništa osim re-dovnih mjesečnih plaća te smo iz tih razloga donijeli upravo ovakvu odluku.

Želimo istaknuti, da smo svjesni kako su ovako dobri poslovni rezultati posljedica velikog zalaganja svih zaposlenih, ali smatramo da nije korektno isplaćivati stimulaciju u vrijeme kada je velikoj većini privrednih subjekata u Republici Hrvatskoj upitna i isplata plaća.

■ Financiraju li se Hrvatske šume iz proračuna i ako da u kom iznosu?

■ Hrvatske šume d.o.o. uplatile su u proračun Republike Hrvatske na ime poreza, doprinosa i drugih davanja za 2013. go-dinu 691 milijun kuna. Plaćeno je i 54 milijuna kuna obveza za šumski doprinos na račune jedinica lokalne samouprave iz čega se financira izgradnja njihove komunalne infrastrukture. Prema zasad dostupnim informacijama dodatno ćemo uplatiti u proračun i 60 % ostvarene dobiti nakon oporezivanja što će iznositi još 45 milijuna kuna.

Dakle, Hrvatske šume d.o.o. nisu proračunski korisnik već u njega uplaćuju značajne financijske iznose, a dilema nastaje jer se u javnosti često pogrešno interpretira naknada za općekorisne funkcije šuma koju plaćaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

■ Koliko je naplaćeno sredstava općekorisnih funkcija šuma 2013. godine?

■ Naplaćena sredstva općekorisnih funkcija šuma u 2013. go-dini iznose 172 milijuna kuna. Ako navedemo da je 2011. godine naplaćeni iznos bio 385 milijuna kuna jasan je razmjer smanjenja prikupljenih sredstava. Na manji iznos sredstava, najvećim dijelom utjecalo je višekratno smanjenje stope, od kojih je posljednje bilo za dodatnih 50 %. Napominjemo da ova sredstva nisu direktni prihod Hrvatskih šuma d.o.o. već ga mi naplaćujemo u ime i za račun Re-publike Hrvatske i koristi se u strogo namjenske svrhe. Smanjenje ove stope utjecalo je na iznose koji se daju vatrogasnim zajedni-


cama za zaštitu od požara i na smanjenje sredstava za razminiranje Republike Hrvatske kao i za znanstveno istraživački rad. Ukupna ulaganja u šume nisu smanjena, ali se sada znatno manjim dijelom financiraju iz ove naknade, dok se razlika kompenzira ulaganjem iz naših vlastitih sredstava.

■ Poznato je da niste šumar pa se čuju prigovori da Vaša Uprava favorizira dobit u poslovanju na račun ulaganja u šume?

■ Kao što je prethodno rečeno Hrvatske šume d.o.o. u nedostat-ku sredstava općekorisnih funkcija šuma, značajnijim ulaganjima vlastitih sredstava, osiguravaju da se sva potrebna ulaganja u šume izvrše sukladno propisima, odnosno Zakonu o šumama. Dok je 2011. godine od ukupnog ulaganja u šume 54 % bilo iz sredstava općekorisnih funkcija šuma, u 2013. godini taj se postotak spustio na samo 34 %, a razlika se financira iz vlastitih sredstava. Iz na-vedenog je vrlo jasno vidljivo da je i nadalje naša misija prvenst-veno održivo, integralno gospodarenje šumama, a nikako isključivo dobit.

■ Koji su Vaši daljnji planovi vezani uz restrukturiranje?

■ Naša je želja da se fokusiramo na osnovnu djelatnost i one djelatnosti koje ju podržavaju. S tim u vezi, poduzeli smo cijeli niz radnji vezanih uz unutarnji preustroj HŠ d.o.o., jačanje tehničko–tehnološke osnove šumarija i smanjenje broja režijskog osoblja. U protekle dvije godine na leasing smo nabavili 133 različita šumska stroja i vozila za prijevoz radnika na teren, što su prve značajnije nabave u posljednjih nekoliko godina. U 2014. godini nastavljamo s istom politikom obnove voznog i strojnog parka od 186 komada različitih strojeva i vozila za unapređenje proizvodne djelatnosti. Mislimo da je bitno istaknuti da nabave osobnih automobila za Upravu i rukovodeći kadar nije bilo u posljednjih 6 godina, jedi-no što je jedan VW Passat za Upravu nabavljen u travnju 2011. Za završetak procesa unapređenja poslovanja, rezervirali smo i potrebna sredstva za otpremnine radnicima. Ovdje želim naglasiti i da je ova Uprava prvi put u povijesti HŠ d.o.o., donijela Pravil-nik o kategoriziranju Uprava šuma podružnica, šumarija i revira. Ovaj Pravilnik nam je izuzetno važan zbog objektiviziranja broja izvršitelja u šumarskoj operativi, čiji broj bi trebao biti rezultat uv-jetovan količinom radova, ali isto tako i aktima Šumarske komore, odnosno Pravilnikom o vrsti šumarskih radova, minimalnim uv-jetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno. Sjedinjujući te kriterije objektivizirali smo broj izvršitelja po organizacijskim jedinicama.

■ Kako komentirate iznajmljivanje Vaših nekretnina za od-mor i klauzulu o nadoknadi štete u potpisanom ugovoru, a koji se u posljednje vrijeme često spominju u medijima?

■ Započeta reorganizacija usmjerena je prema osnaživanju os-nove djelatnosti te je davanje nekretnina za odmor u najam svakako logičan korak. Na javnom natječaju od dva ponuditelja koja su dala najbolje ponude za najam svih objekata, jedan je imao porezni dug prema priloženoj potvrdi Porezne uprave, dakle nije zadovoljavao formalne uvjete natječaja. Ugovor je potpisan s ponuditeljem koji je zadovoljio sve uvjete natječaja, koji je proveden u skladu sa za-konima i pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

Poduzeće koje je uzelo nekretnine u zakup tražilo je zaštitnu klauzulu u ugovoru o naknadi štete za eventualni raskid ugovo-ra, a HŠ d.o.o. su istim ugovorom, potraživanja za ukupni iznos godišnjeg najma nekretnina osigurale bankovnom garancijom. Suk-ladno ugovoru, za svaku daljnju godinu najma, zakupoprimac je obvezan dostaviti novu bankovnu garanciju.

■ Veliku buru u javnosti podigao je Vaš Cjenik nedrvnih šumskih proizvoda, možete li ga komentirati?

■ Sam posjet šumi dozvoljen je i besplatan za sve posjetitelje, kao što je bio i dosad, i to nikad nije trebalo biti dovedeno u pi-tanje. Novim Pravilnikom o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda i pripadajućim Cjenikom regulirano je naplaćivanje korištenja samo onih površina koje su HŠ d.o.o. dodatno uredile iako to nije možda dovoljno jasno vidljivo iz samog Cjenika ako se on promatra za-sebno. To bi primjerice bilo na površinama izvan šuma na kojima su izgrađeni betonski roštilji i održavaju se travnjaci, postavljene su klupe i sjenice ili je uređen neki drugi popratni sadržaj.

Što se tiče korištenja biciklističkih staza ili sportskih parkova – naplaćivat će se korištenje samo onih dijelova koje smo mi ure-dili i investirali u popratni sadržaj (postavljene oznake, uređena odmorišta za bicikliste s pripadajućom opremom). Održavanje takvih sportskih i turističkih sadržaja iziskuje i velika sredstva, koja se na drugi način ne mogu pokriti. Hrvatske šume d.o.o. u ovom tre-nutku ne naplaćuju korištenje izletišta niti korištenje biciklističkih staza zato što trenutačno nisu na dovoljnoj razini uređenosti.

■ nedavno su u novinama objavljeni natpisi o Vašem lovu s poslovnim partnerom, smatrate li to sukobom interesa kako navode mediji?

■ S obzirom da su lovstvo i lovni turizam jedna od temeljnih djelatnosti Hrvatskih šuma d.o.o. naše Društvo već dugi niz go-dina organizira reprezentativne lovove za poslovne partnere. Neki od naših poslovnih partnera iz istog ili sličnog područja djelatnosti često uzvrate na isti način. Stoga ne vidimo ništa sporno u tome da su čelnici Hrvatskih šuma d.o.o. bili pozvani i odazvali se u reprezentativni lov od strane jednog od svojih poslovnog partnera, tim više iz razloga što je navedeni partner, dobavljač opreme za HŠ d.o.o. još od 1991. godine i tradicionalno već godinama organizira lov za zaposlenike Hrvatskih šuma d.o.o.

■ S obzirom na sve navedeno, možete li komentirati kon-stantne napade na Upravu od strane Mreže TV?

■ Mislim da sam svim naprijed navedenim odgovorio na najveći dio njihovih komentara i komentara njihovih gostiju, a za sve os-talo držim da smo u sukobu interesa. Naime, sa Mrežom TV smo u sudskom sporu, zbog neplaćenog računa, odnosno našeg „duga“ od oko 140 tisuća kuna. Prema tvrdnjama Mreže TV, bivša Uprava je od njih naručila promotivni materijal za koji ne postoji relevantna dokumentacija, odnosno nikakva narudžbenica ili ugovor. Naravno da ova Uprava ne želi izvršiti plaćanje po računu za koji ne postoji vjerodostojna podloga pa pretpostavljam da je i to razlog njihove opsjednutosti Upravom HŠ d.o.o. Našu odgovornost i uspješnost poslovanja procjenjuje vlasnik HŠ d.o.o., a za zakonitost upravl-janja HŠ d.o.o. nadležne su neke druge, državne institucije a nikako ne Mreža TV.

■ I na kraju, jeste li zadovoljni ostvarenim rezultatima?

■ Kao predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. ističem još jednom zadovoljstvo ostvarenim rezultatom poslovanja u 2013. godini. Društvo je unatoč otežanom poslovanju zbog ekonomske krize, koja još uvijek traje, na kraju ostvarilo izrazito dobar po-slovni rezultat. Bitno je također istaknuti da kvaliteta gospodarenja šumama i šumskim zemljištem ni u jednom trenutku nije dovede-na u pitanje, a Hrvatske šume d.o.o. su i nadalje ostale jedan od najvažnijih čimbenika gospodarstva naše zemlje te bitna karika u lancu regionalnog i ruralnog razvoja.


AKTUALNO • Tekst/Foto: Goran Vincenc

PoPlaVe U SlaVonIjI

Šumari pomažu ljudima u poplavljenom područjuZbog obilnih kiša koje su bez prestanka padale ci-jeli svibanj, a pogotovo na području Bosne i zapad-ne Srbije došlo je do izlijevanja rijeka Une, Vrbasa, Bosne i Drine koje pripadaju savskome slivu. Uz to je ispuštena velika akumulacija vode u Drinu koja je stvorila vodeni zid u Savi čime je usporen protok vode. U Savi se u kratkom vremenu pojavila preveli-ka količina vode što je dovelo do velikog pritiska na obrambene nasipe koji nisu izdržali te su popustili tamo gdje se malo tko nadao, kod rajevog Sela i ra-činovaca. Uslijedila je katastrofa.

Katastrofalne poplave koje su u svibnju pogodile is-tok države aktivirale su cijelu državu na noge. Velike količine vode koja je nakon pucanja nasipa krenula prema ravnici županjske Posavine, potopila je nekoliko

sela uključujući Gunju, Rajevo Selo, Račinovce, Đuriće, Posavske Podgajce, Strošince, a zaprijetila brojnim drugim naseljima u okoli-ci. Stanovništvo je u trenu ostalo bez svojih domova, stoke, imov-ine a do trenutka završetka ovoga teksta evidentirane su i tri žrtve. Evakuirano stanovništvo smješteno je u prihvatne centre koje su organizirali Crveni križ i volonterske udruge, a među njima bilo je i djelatnika Hrvatskih šuma. Predsjednik Uprave Ivan Pavelić odmah je reagirao:

- Na raspolaganje smo stavili kompletno ljudstvo i mehanizaci-ju, skladišne objekte koje imamo na tom području te kombi vozila, kako bismo pomogli u sređivanju situacije u poplavama pogođenim područjima – naglasio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, na-kon obilaska terena u Posavini.

- Osim toga, aktivirat ćemo stanove koje imamo na tom području kako bismo zbrinuli unesrećene nakon što se voda povuče. Tu će

prednost imati radnici Hrvatskih šuma, no pomoć ćemo ponuditi i drugim stradalim ljudima – rekao je Pavelić. Tu se prvenstveno misli na stanove u Slavoniji koji se nalaze u vlasništvu Hrvatskih šuma, a po potrebi će se ustupiti i Lovački dom Spačva dokle god bude bilo potrebe za time.

Prilikom obilaska terena zajedno s voditeljem UŠP Vinkovci, Zlatkom Cegledijem, predsjednik je prošao šumama GJ Vrbanjske šume, šumarija Vrbanja te GJ Debrinja, šumarije Strošinci, kako bi utvrdio stanje i štete. Vidljivo je kako je šuma u većem dijelu suha te da može primiti velike količine vode. Nije jasno zašto se ranije nije razmišljalo o tome da se voda propusti prema šumi.

- Da se prije dva dana prokopao kanal kojim bi se pustila voda u šumu, vjerojatno razmjeri katastrofe ne bi bili toliko veliki. Vjeru-jem da se još uvijek neka mjesta mogu spasiti, - zaključio je Pavelić.

Čini se kako su na terenu napravljeni propusti u komunikaciji i organizaciji. Otkako je Vlada RH proglasila stanje katastrofe (20. svibnja), očekuje se da bi organizacija morala biti kudikamo bolja, jer će se sve operacije voditi iz jednog mjesta.

Šumare, koji u ovakvim situacijama imaju veliko iskustvo i koji su mogli svojom stručnošću uvelike pomoći, nitko nije kon-taktirao. Voditelj UŠP Zlatko Cegledi tvrdi kako je voda mogla biti puštena u dio Spačvanskog bazena a da to šumski ekosustavi i ne osjete. Tako su se mogla obraniti sela Posavski Podgajci i Strošinci, koji su na dan obilaska bili potopljeni. Neposredno nakon obilaska Strošinaca, vode koje su ovaj puta došle iz susjedne Srbije, gdje je situacija također katastrofalna, potopile su polovicu sela. Josip Aračić, umirovljeni djelatnik Hrvatskih šuma stajao je pored ceste i promatrao kako mu voda guta kuću.

- Cijeli život radiš i na kraju opet nemaš ništa – sa knedlom u grlu progovorio je kratko Aračić.

Stanje u Gunji također je bilo kaotično. Veliki broj novinara, volontera i mještana boravili su tamo kako bi spasili ono što se spasiti da. U neslužbenom razgovoru sa predstavnicima medija,

Šuma može podnijeti puno više od ovoga

Predsjednik Pavelić i voditelj Cegledi u Strošincima


AKTUALNO • Tekst: M. Glavaš • Foto: arhiva

Hrvatske šume dobile su pohvalu za zalaganje i pomaganje ljudima te za odgovorno ponašanje u kriznim situacijama dok je na rad osta-lih institucija iskazano veliko nezadovoljstvo.

Šumarija Gunja pretrpjela je veliku štetu. Zgrada je pod vodom, a vrijedni radnici su u nekoliko navrata čamcima došli do šumarije i skupocjenu opremu poput računala te dokumente uspjeli spasiti podižući ih na gornji kat. Poneki od njih spašavali su imov-inu šumarije dok im je istovremeno voda nadirala u kuće.

Opasnost još uvijek nije prošla za zgradu šumarije Strošinci koja do trenutka zaključenja članka još uvijek nije bila pod vodom, no situacija se još nije stabilizirala te je i dalje prijetila opasnost.

Objekti u Babinoj Gredi i Štitaru su također bili ugroženi, no radnici Hrvatskih šuma su cijelo vrijeme boravili na terenu i pratili situaciju. Brojni su upiti bili vezani i za divljač, no ona niti u jednom trenutku nije bila ugrožena.

Treba svakako istaknuti i šumarije s područja toka Une koje su također bile ugrožene. Riječ je o šumarijama u Kostajnici i Dvoru na Uni koje pripadaju UŠP Sisak. Djelatnici šumarije Kostajnica su zajedno s gradskim stanovništvom, lokalnim vatrogascima i GSS–om spašavali stoku i imovinu. Zbog najvećeg vodostaja rijeke Une ikada, proglašeno je izvanredno stanje u Hrvatskoj Kostajnici i u Dvoru.

Jedina gospodarska jedinica Šamarica i šumarija Kostajnica smještena je na brdu tako da nije poplavljena, ali je došlo do šteta na šumskim prometnicama.

Treba naglasiti kako je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Vinkovci sakupljalo dobrovoljne priloge za unesrećene kolege sa poplavama pogođenog područja.

josip aračić pored svoje kuće

Volonteri su spašavali i kućne ljubimce

MIlIjUnSKa ŠTeTa na InFraSTrUKTUrI

Zbrojene štete poplava iz veljačePoplave sa sobom donose razne nedaće, a najstraš-nija posljedica je gubitak ljudskih života. U velikim poplavama koje su početkom godine harale konti-nentalnim dijelom Hrvatske nije zabilježen niti je-dan takav slučaj zahvaljujući predanom i brzom dje-lovanju Hrvatskih šuma, vatrogastva, GSS i dr. no zbog obilnih padalina u razdoblju od 1. do 20. veljače došlo je do milijunske štete na infrastrukturi.

Poplave koje su donijele mnogo nevolja Hrvatskim šumama početkom godine uzrokovale su znatne ekonomske gu-bitke. Štete, tj. gubitci odnose se prvenstveno na uništenu i oštećenu infrastrukturu o čemu je Hrvatski šumarski insti-

tut izradio elaborat. Ravnateljica instituta, Dijana Vuletić u elabora-tu navodi štete na prometnicama uzrokovane izvalama i lomovima stabala te štete u vidu klizišta, oštećenog sustava uzdužne i poprečne odvodnje, gornjih i donjih strojeva i planuma ceste. Nadalje navodi da će neke vlake biti potrebno sanirati, a neke ponovno izgraditi kako bi se promet, odnosno radovi mogli nesmetano odvijati.

U vrijeme poplava je velik broj ljudi ostao odsječen, bez vode, struje i mogućnosti opskrbe osnovnim namirnicama. Zato su, podsjetimo se, djelatnici UŠP Sisak priskočili u pomoć mjestu Letovaniću. Bili su aktivno uključeni na način da su opskrbljivali žitelje i sudjelovali u izgradnji zečjih nasipa. Izrade zečjih nasipa prihvatili su se tada i djelatnici šumarije Sisak u cilju spašavanja svoga grada. Aktivni su bili i djelatnici šumarije Lipovljani, UŠP Zagreb koji su ostali privremeno zarobljeni u mjestima stanovanja, budući da je popustio dio nasipa kod PP Lonjsko polje.

Bujica razara cestu u šumariji Topusko


najprije je procjenjena poplavljena površina koja je u tom tre-nutku teško ili potpuno nedostupna. U elaboratu je dana tablica uku-pnih šteta u kojoj su popisani troškovi popravka, odnosno obnove za svaku poplavom obuhvaćenu Upravu šuma. Tako ukupna šteta na području Uprave šuma, podružnice Karlovac iznosi 2.967.151 kn, odnosno 390.415 €, na području Uprave šuma podružnice Sisak 1.371.030 kn, odnosno 180.399 €, a za Upravu šuma, podružnicu Zagreb 5.285.881 kn, odnosno 695.511 €. Ukupna šteta koju su Hrvatske šume pretrpjele na infrastrukturi iznosi 9.624.062 kn, odnosno 1.266.325 €.

U UŠP Karlovac uništene ili oštećene ceste su u šumarijama: Topusko (najveći broj od čak deset prometnica),Gvozd (osam prometnica), Cetingrad (7), Vojnić (6), Krašić (6), Rakovica (3), Jastrebarsko (2) i Pisarovina (2). U UŠP Sisak najveće su štete nastale na području šumarija Sunja, Sisak i Lekenik i po pitanju broja prometnica i po pitanju troškova. Sunja i Sisak imaju najveći broj uništenih prometnica (svaka po 14), Sunja najveću materijalnu štetu, a po tom pitanju slijedi je Lekenik gdje je bilo 11 stradalih prometnica. Ceste su uništene ili oštećene i u šumarijama Hrvatska Dubica (8), Glina (5), Hrvatska Kostajnica (5), Dvor (3), Pokupsko (2), Rujevica (2) i Petrinja (1). U UŠP Zagreb, stradale su promet-nice u šumarijama Velika Gorica (7), Zagreb (6), Novoselec (6), Lipovljani (5), Kutina (4) i Popovača (3). Kao i za svakog velikog nevremena na pojedinim lokacijama šumarije Zagreb otvorila su se klizišta. No, daleko najveća šteta zadesila je brdsku šumariju Topusko, UŠP Karlovac u kojoj šteta iznosi 1.190.762 kn, odnosno 156.679 €. Tom je prilikom upravitelj šumarije, Željko Šimunović pojasnio kako u ovome slučaju nije riječ o izlivenoj rijeci nego ve-likoj količini oborina koje su uzrokovala potpuno uništenje gorn-

jeg stroja na pojedinim dionicama cesta u fazi oplodne sječe i zbog toga prisilno korištenje alternativnih i dužih putova kod otpreme te mjestimično aktiviranje klizišta. Sve šumarije imale su slične prob-leme. Brojne državne i županijske prometnice raščišćavale su se od izvaljenih i polomljenih stabala. Posljedica zakrčenih, oštećenih i uništenih cesta bila je otežana ili čak onemogućena otprema i proizvodnja drvnih sortimenata te nemogućnost obavljanja zadaća protupožarne zaštitarske službe i ostalih gospodarskih djelatnosti. No, valja napomenuti da su djelatnici u svim šumarijama koristili sve moguće alternativne pravce kako se proizvodnja ne bi preki-dala. U šumarijama karlovačke podružnice, Vojnić i Cetingrad bio je onemogućen pristup lovištima pa time i prihrana divljači.

radovi potrebni da se stanje dovede u normalno su sanacija kolničke konstrukcije, regulacija odvodnih uzdužnih jaraka, ob-nova cijevnih propusta, sanacija klizišta, čišćenje odvodnih jaraka i zapečaćenih cijevnih propusta, zamjena uništenih propusta, san-acija makadamskih cesta, popravak ili zamjena zaštitnih ograda i obnova mostova (šumarije Cetingrad, Sisak i Lipovljani).

Djelatnici šumarija svakodnevno su obilazili poplavljena područja. Na vrijeme su premjestili sva terenska vozila i strojeve na sigurno. Pod poplavom je ostao zarobljen dio drvnih sortimenata pa se čekalo da se voda povuče. Na nekim je mjestima odneseno sjeme koje je prethodno sijano.

Nažalost, očito je da je zaštita od poplava u Republici Hrvatskoj nedostatna. Nedostaju nasipi, retencijski bazeni tj. oni u kojima se voda trajno akumulira, detencijski bazeni iz kojih se voda pretače na drugu površinu, dakle odvode je, pokušaji skretanja rijeka ili korištenje nepovratnih ventila koji čine da tekućina teče samo u jednom smjeru te brane.

Stradala lugarnica u šumariji lekenik Izvaljeno stablo uništilo je ogradu

Plutajući trupci


AKTUALNO • Tekst: Marija Glavaš • Foto: M. Glavaš, K. arač

HrVaTSKe ŠUMe SanIrajU noVe VjeTroIZVale

jak vjetar ponovno prijetio građanimaDvodnevni jaki vjetar praćen kišom ponovo je, nakon oluje Teodor prouzročio štete na području Medved-nice, u park–šumi Maksimir i na pojedinim lokacija-ma u gradu Zagrebu kojima gospodari UŠP Zagreb te na području šumarije jastrebarsko UŠP Karlovac. Šteta je bilo i na području šumarija Križevci, Sokolo-vac i Đurđevac koje pripadaju UŠP Koprivnica.

Djelatnici Hrvatskih šuma zaposleni u užim gradskim područjima gdje ima parkova, šetnica ili izletišta imaju osobitu odgovornost jer svaki pad grane ili stabla može ugroziti ljudski život i zdravlje. Svi se mi moramo os-

loniti na njihovo iskustvo, koje im vremenom pospješuje moć zapažanja i na njihove pravodobne reakcije. Zagrepčani još jednom mogu zahvaliti nadležnim službama na brzoj dojavi o opasnosti od vjetroloma i vjetroizvala stabala.

Do opasnih situacija došlo je na pojedinim lokacijama u središnjoj Hrvatskoj uslijed pojave jakog vjetra koji je praćen neu-godnom kišom počeo puhati 15. svibnja i nastavio idućeg dana. Na zagrebačkom području zbog toga su se oglasili javni mediji upozoravajući građanstvo na potrebu izbjegavanja određenih mjes-ta. U priopćenjima za medije više puta su sudjelovale Hrvatske šume.

Zbog premalog broja zaposlenika, djelatnici šumarije Zagreb nisu još uspjeli sanirati vjetroizvale prouzročene olujom Teodor koja je 11. studenog 2013. godine naprosto poharala dijelove Med-vednice, a sada im se obim posla dodatno povećao i time odužio rokove završetka radova. Oni su se, čim je to bilo moguće, zaputili u obilazak terena gdje su potvrdili dojavu vatrogasne službe da je uslijed vjetroizvala ponovno zakrčena Sljemenska cesta. Ustano-

vili su da su se lomila i izvaljivala stabla na području gospodarskih jedinica Sljeme Medvedgradske šume i Bistranska Gora. Za Teo-dora je stradala samo južna strana Medvednice, no ovaj put štete su zabilježene i na sjevernoj.

na području samog grada Zagreba čijim dijelovima gospo-dari radna jedinica Hortikultura stradala je park–šuma Jelenovac na čiju je netom uređenu površinu palo stotinjak stabala. U ulici Ze-lengaj srušeno stablo zaustavilo je gradski promet. Većih problema bilo je i u park–šumi Maksimir gdje su se stabla rušila na brojnom lokacijama dovodeći šetače u opasnost i prepriječivši se preko put-ova i staza.

Upravitelji šumarije Zagreb i radne jedinice Hortikultura svjedočili su podizanju i spuštanju čitavih stabala, odnosno kori-jenja iz njihovih ležišta. U zagrebačkoj podružnici izrazili su zado-voljstvo suradnjom s vatrogascima, policijom i svim drugim mobi-liziranim službama.

Na području Uprave šuma podružnice Karlovac jak vjetar praćen kišom ponovno je zadesio područje šumarije Jastrebarsko. Na području gospodarske jedinice Jastrebarske prigorske šume došlo je do izvala i lomova hrastovih stabala.Dio mase koji je zakrčio lokalnu cestu je saniran, a tijekom nevremena je oštećena i ograda jedne obiteljske kuće. Šteta se procjenjuje na oko 400 m3.

Vjetroizvala i vjetroloma je bilo i na širem području UŠP Ko-privnica. Najizraženije štete zbile su se u šumariji Križevci, točnije gospodarskim jedinicama Kalnik-Kolačka i Jazimak, u šumariji Sokolovac, odnosno gospodarskoj jedinici Polum–Medenjak te u šumariji Đurđevac, tj. gospodarskoj jedinici Đurđevačka Bilogora.

U svim navedenim šumarijama od onoga trenutka kada su to sigurnosni uvjeti dopustili, kao što je to normalna praksa u Hrvats-kim šumama, naši su djelatnici pristupili raščišćavanju prometnica i staza te obradi i uklanjanju porušenih stabala. U tijeku je terenska procjena šteta.

Borba s vjetrom tijekom raščišćavanja


SanaCIja leDoloMa

U pomoć stigli harvesteri i žičare

AKTUALNO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: D. Štimac

nastavljeni su radovi na daljnjoj sanaciji posljedica ledenog nevremena na terenima delničke podružnice. Uz vlastite kapacitete, na doznaci, sječi i privlačenju drvnih sortimenata, na otklanjanju posljedica nevre-mena angažirani su i kapaciteti iz drugih podružnica Hrvatskih šuma.

Na terenima delničke podružnice Hrvatskih šuma nastav-ljaju se radovi na sanaciji posljedica ledene katastrofe koja je sredinom veljače zahvatila Gorski kotar. Ra-dovi na doznaci trebali bi u koordinaciji sa Sektorom

šumarstva biti u potpunosti gotovi do kraja lipnja ove godine. - Na radovima doznake angažirano je ukupno tridesetak

šumarskih inženjera, po dva iz svake podružnice. Problem u izvršavanju radova predstavljale su i loše vremenske prilike koje su tijekom svibnja otežavale izvršenje radova, no uz ispomoć ljudi iz ostalih podružnica i preraspodjelom radnog vremena te maksimal-nim korištenjem vlastitih kapaciteta nadamo se povoljnom ishodu svekolikog posla, - govori Denis Štimac rukovoditelj Odjela za proizvodnju.

na otklanjanju posljedica nevremena u proizvodnji su uz vlastite kapacitete na ispomoći i radnici iz osam podružnica Hrvatskih šuma, pedesetak sjekača i 19 traktora. Pomažu i privatni poduzetnici, pored onih koji su i dosada radili na ovim terenima, radi još nekolicina poduzetnika iz ostalih dijelova Hrvatske sa specifičnom mehanizacijom te Šumarska masa d.o.o. sa svojim kooperantima.

- S izvršenjem i dinamikom radova smo zadovoljni. Do sredine svibnja posječeno je i izvučeno preko 150.000 m³ drvnih sortimena-ta, od čega i dio stabala uništenih u ledolomu. Svakodnevno se di-namika radova povećava, tako da dnevna proizvodnja iznosi i više od 5.000 m³, što je dobar znak da će plan proizvodnje u ovoj godini biti u potpunosti realiziran, ali da će se riješiti i problemi vezani uz sanaciju ledoloma, - govori Štimac.

Zbog specifične konfiguracije terena na terenima pojedinih šumarija, koriste se u dogovoru s Upravom Hrvatskih šuma, har-vesteri i žičare pa su već i započeli s radom. Ti kapaciteti koriste se uglavnom na terenima gdje se ne može raditi klasičnim tehnologi-jama pa je ovaj način rada puno efikasniji. U ovim radovima angažirani su privatni poduzetnici.

na područjima koja su u potpunosti stradala od ledoloma, krenut će s uzgojnim radovima najkasnije u jesen ove godine, ali taj dio radova vrlo je obiman i sigurno će potrajati i narednih nekoliko godina. Za sada je ipak prioritet spašavanje onog što se spasiti da, a to je sječa i izvlačenje uništene drvne mase, da ne bi došlo do njenog propadanja u šumi.

Što se tiče saniranja šuma šumovlasnika, oni je moraju sani-rati sami. U dogovoru sa Sektorom šumarstva i preko udruga šumovlasnika pokušat će im pružiti adekvatnu pomoć i Hrvatske šume. No u kojem smjeru će ta sanaciji ići, teško je za sada reći.

- Šume šumoposjednika poseban su problem. Nalaze se u okoli-ci mjesta ili prometnica, a kako po pitanju njihove sanacije nije ništa do sada napravljeno, ostavljaju vizualno vrlo ružnu sliku za putnike namjernike koji misle kad vide te šume, da Hrvatske šume ne rade ništa po pitanju sanacije, što naravno nije istina. Šume ko-jima gospodarimo nalaze se podalje od očiju javnosti pa je i naš rad

za većinu ljudi nevidljiv, - ističe Denis Štimac.Hrvatske šume uključile su se sa svojim kapacitetima i u radove

na sanaciji šuma u NP Risnjak. Za sada su to radovi na doznaci stabala. Da li će kapaciteti Hrvatskih šuma biti angažirani i na sječi i privlačenju drvnih sortimenata, još se točno ne zna, ali se na tome intenzivno radi.

Čišćenje sastojina od posljedice ledoloma

Dio očišćenih grana i stabala iz šume

Izvaljena stabla kao posljedica ledenog nevremena


AKTUALNO • Tekst: Goran Vincenc • Foto: G. Vincenc, arhiva

Hrvatska je u svibnju europskoj komisiji dostavila nacrt Partnerskog sporazuma, krovnog plansko-pro-gramskog dokumenta kojim naša zemlja, prvi put kao ravnopravna država članica europske unije, pla-nira ulaganja iz europskih fondova za sedmogodišnje razdoblje 2014.-2020. sukladno utvrđenim rokovima određenima za sve zemlje članice europske unije.

Partnerski sporazum pripremljen je u dijalogu s Europ-skom komisijom te na temelju javnih konzultacija u koje je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije po načelu partnerstva uključilo lokalnu i regionalnu

(područnu) samoupravu, gospodarske i socijalne partnere te orga-nizacije civilnog društva. Idućih mjeseci, Hrvatska će temeljem tog dokumenta formalno pregovarati s Europskom komisijom o područjima koja će se financirati iz EU fondova nakon čega se očekuje usvajanje Partnerskog sporazuma. U razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ukupno 10,423 milijardi eura od čega je za ulaganje u rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijardi eura, a za poljo-privredu i ruralni razvoj 2,026 milijardi eura.

Sredstva za kohezijsku politiku u Hrvatskoj namijenjena su, Sukladno strategiji Europa 2020 i Zajedničkom strateškom ok-viru za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraživanje i razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jačanje socijalne uključenosti, prometno povezivanje te jačanje kapaciteta javne uprave i pravosuđa.

Hrvatski nacionalni ciljevi do 2020. godine usmjereni su prije svega na povećanje konkurentnosti, smanjenje region-alnih nejednakosti i siromaštva te jačanje ljudskih resursa. U sklopu programiranja, utvrđeno je 6 strateških područja u kojima se očekuju pozitivne promjene korištenjem sredstava iz eu-ropskih fondova, a to su:

• konkurentnost - razvoj konkurentnih i inovativnih

poduzeća, • zeleno življenje - promicanje energetske učinkovitosti,

obnovljivih izvora energije i zaštite prirodnih resursa, • povezanost - održiva i moderna prometna i mrežna infra-

struktura, • zapošljavanje - povećanje sudjelovanja na tržištu rada i

poboljšanje dostupnosti i kvalitete obrazovanja • siromaštvo - smanjenje siromaštva i jačanje socijalne

uključenosti • javne usluge - učinkovita javna uprava i pravosuđe.

Paralelno s Partnerskim sporazumom, Hrvatska priprema i oper-ativne programe u kojima se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za provedbu i korištenje europskih strukturnih i inves-ticijskih fondova. Rok za dostavu operativnih programa Europskoj

komisiji je 22. srpnja ove godine. Hrvatska priprema operativne programe za razdoblje 2014.-2020. iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda), iz područja učinkovitih ljudskih resursa (za korištenje Europskog socijalnog fonda), Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj) te operativni program za Europski pomorski i ribarski fond.

No, nas je najviše zanimalo gdje se u Partnerskom sporazumu našlo šumarstvo te kakvu će korist od toga imati šumarski sektor u Republici Hrvatskoj.

Šumarstvo igra značajnu ulogu u razvoju ruralnih krajeva, iako je udio u ukupnome BDP-u tek 1,11 posto. Hrvatska posjeduje 2.688.688 ha šumskog zemljišta što je ukupno 48 posto teritorija, a tu je i stoljetna tradicija potrajnog gospodarenja koje je u konačnici rezultiralo očuvanim šumskim ekosustavima, zdravim šumama te bioraznolikosti kojom se dičimo pred ostatkom Europe. Važno je napomenuti da 76 posto svih šuma u Hrvatskoj imaju vrijedan FSC certifikat koji garantira da se šumama gospodari na biološki održiv način.

U šumarstvu postoje određeni problemi, pogotovo u privatnom sektoru gdje je prosječna veličina šumoposjeda samo 0,43 ha, a 60 posto šumoposjednika nema gospodarskih osnova niti plana gos-podarenja. Za rješavanje ove situacije potrebno je podići kvalitetu privatnih šuma, izgraditi i obnoviti šumske prometnice, stvoriti tržište za drvnu sirovinu iz privatnih šuma, okrupniti šumoposjede, izraditi planove gospodarenja te povećati investicije kako bismo dobili održive, otpornije te ekološki i ekonomski vrjednije šume.

S druge strane, šumski požari i mine predstavljaju veliku pri-jetnju šumskim ekosustavima i najveći su kočničari potrajnog gos-podarenja šumama i daljnjem ulaganju u sektoru šumarstva. Samo u posljednjih 10 godina opožareno je 90.000 ha dok je 80 posto ukupno zagađenog tla od mina upravo šumsko tlo, što sprječava

eU FonDoVI

Što Partnerski sporazum s eU znači za šumarstvo

Član radne skupine za izradu Programa, Domagoj Troha


održivi razvoj cijeloga minama zagađenog kraja.Velike mogućnosti za šumarski sektor nude se u obnovljivim

izvorima energije gdje šumska biomasa ima značajnu ulogu. Prema Energetskoj strategiji Republike Hrvatske, cilj je podići uporabu obnovljivih izvora energije na razinu od 20 posto od ukupne proiz-vodnje do 2020. godine. Potencijal šumske biomase iznosi 2,75 milijuna kubika te još 1,5 milijuna kubika otpada dobivenih prera-dom drvne sirovine u drvnoj industriji.

Kao vjeran pratitelj šumarskog sektora, drvna industrija također može računati na pomoć pri rješavanju problema. Hrvatsku drvnu industriju karakterizira loša produktivnost, niske stope pro-fita, niska razina iskoristivosti sirovine te zastarjela tehnologija i manjak investicija. Drvarci će, između ostalog, moći koristiti sred-stva i kako bi promovirali drvo kao obnovljivu prirodnu sirovinu u industriji kao i u izradi tradicionalnih rukotvorina i suvenira što je gospodarski bitno za opstanak ruralnih sredina.

Svi gore navedeni segmenti vezani su za šumarstvo i prema trenutnom nacrtu Partnerskog sporazumu bit će sufinancirani ne-kim od EU fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski poljopriveredni fond za ruralni razvoj). Također je važno naglasiti da će se sredstva iz EU fondova u novoj financijskoj perpspektivi

2014.-2020., moći koristiti upravo samo za područja koja su nave-dena u Partnerskom sporazumu. Hrvatske šume su sudjelovanjem u izradi Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. dale svoj do-prinos u kreiranju Partnerskog sporazuma koji će stvoriti osnovne preduvjete šumarskom sektoru za korištenje sredstava iz navedenih fondova. Kako nam je naglasio Domagoj Troha, član radne sku-pine za izradu Programa i viši stručni suradnik pri Službi za razvoj, Republici Hrvatskoj će za šumarstvo i šumarski sektor prvi puta biti dostupna značajna sredstva koja je EU osigurala iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za re-gionalni razvoj. Također, u radu radne skupine šumarskog sektora za izradu Programa sudjelovali su i predstavnici Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagre-bu, Hrvatskog šumarskog instituta te Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva lovstva i drvne industrije.

Na šumarima, šumoposjednicima te predstavnicima drvne in-dustrije je veliki zadatak - izvući što je više moguće sredstava kako bi hrvatsko šumarstvo i drvna industrija mogla nastaviti bitku na europskim i svjetskim tržištima.

od ukupno miniranih površina u rH, 80 % ih je šumsko

Požari su veliki problem ruralnog razvoja

Drvna industrija može računati na pomoć eU


DOGAĐAJI • Piše: Željko Kalauz • Foto: oleg Moskaljov

SInDIKaTI

Kalauzu još jedan mandatPočetkom svibnja, u Mariji Bistrici održana je šesta po redu Izborna Skupština Hrvatskog sindikata šu-marstva. jednoglasnom odlukom za predsjednika je izabran Željko Kalauz dipl. ing. šum.

Na 6. Izbornoj Skupštini Hrvatskog sindikata šumarstva održanoj početkom svibnja u Mariji Bistrici, pred-stavnici su jednoglasnom odlukom potvrdili Željka Ka-lauza za novog/starog predsjednika Hrvatskog sindikata

šumarstva.Za dopredsjednicu Hrvatskog sindikata šumarstva izabrana je

Valerija Vukelić iz Delnica. Za predsjednika Skupštine HSŠ potreb-nu većinu je dobio Josip Stojanović iz koprivničke uprave, dok je za dopredsjednicu izabrana Monika Radošević iz Našica.

U Nadzorni odbor ušli su Sandra Krapinec, Vesna Uršić i Snježana Dubravac, a u Statutarnu komisiju Marina Slatina, Sanda Danilović i Željka Mihajlović.

Za istaći je da je na ovim izborima ukupno bilo 23 kandidata za tijela i dužnosnike u Hrvatskom sindikatu šumarstva. Tako je za dopredsjednika HSŠ bilo čak 5 kandidata, kao i za članove Statut-arne skupštine, dok je za članove Nadzornog odbora bilo ukupno 6 kandidata.

U prisustvu gostiju, među kojima su bili Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, matice kojoj pripada i HSŠ, Marije Hanževački glavne tajnice Nezavisnih hrvatskih sindikata, Borisa Pleše potpredsjednika Nezavisnih hrvatskih sin-dikata i predsjednika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Željka Cutvarića predsjednika Sindikata zapo-slenih u šumarstvu i predstavnika Hrvatskog sindikata pošta, pred-sjednice Jadranke Dumbović i zamjenika Milana Jukića, predsjed-nik Hrvatskog sindikata šumarstva Željko Kalauz se osvrnuo na sindikalnu usitnjenost i razjedinjenost u RH, a koja koristi samo poslodavcima.

Ono što je najvažnije i što svaki sindikalac, svaki član sindikata ne smije zaboraviti niti u jednom trenutku jest da je borba sindikata – borba za prava svakog od nas, da je jačanje pregovaračke pozicije sindikata na svim razinama temelj za ostvarivanje i zaštitu naših prava koja stječemo svojim radom, naših prava kao radnika i da isto možemo ostvariti jedino zajedništvom.

- Zato, članovi sindikata, sindikalni povjerenici, sindikati – udružimo svoje snage i djelovanje, - rekao je Kalauz.

obraćajući se sudionicima Skupštine, Željko Cutvarić pred-sjednik Sindikata zaposlenih u šumarstvu zahvalio se Glavnom odboru Hrvatskog sindikata šumarstva što su mu u duhu protokola i potpisane suradnje između Hrvatskog sindikata šumarstva i Sin-dikatu zaposlenih u šumarstvu, omogućili članstvo u pregovaračkoj ekipi Hrvatskog sindikata šumarstva.

Istaknuo je želju članova Sindikata zaposlenih u šumarstvu da se suradnja s Hrvatskim sindikatom šumarstva kroz protokol još više učvrsti.

Pored uspjeha u radu 6. Izborne Skupštine, Cutvarić je izra-zio želju da se Hrvatski sindikat šumarstva i Sindikat zaposlenih u šumarstvu u što skorijoj budućnosti udruže.

- Danas, ovdje na Vašoj Skupštini osjećam se kao svoj među svojima, - istaknuo je u svom obraćanju Skupštini predsjednik Ne-zavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

- Ono što je odlika, što je obilježje sindikata, to je upravo solidarnost. Nekada nam se učini svima skupa da te solidarnosti nedostaje, da tog poštenja nedostaje, da nedostaje te čvrstine, da nedostaje te odlučnosti, da nedostaje svega onoga što bi trebalo biti, što nas je obilježavalo kroz nekakva druga vremena kada su ljudi ginuli za one tri osmice 1886. godine u Čikagu.

Imamo pravo tražiti dostojan posao, dostojne uvjete rada, dosto-jnu plaću, imamo pravo tražiti da u nama kao radnicima prepoznaju ljude, ne strojeve. - naglasio je Sever.

Nakon što je usvojen izvještaj o radu u proteklom petogodišnjem mandatu, a kojeg je podnio predsjednik Željko Kalauz, članovi Skupštine razmotrili su i prihvatili Program rada Hrvatskog sin-dikata šumarstva od 2014. do 2019. godine. Za najvažnije ciljeve u njemu su postavljeni kolektivno pregovaranje, povećanje broja članova, obrazovanje članova i sindikalnih povjerenika te pružanje besplatne pravne zaštite.

U završnoj riječi predsjednik Hrvatskog sindikata šumarstva je pozvao skupštinare i sve članove sindikata na suradnju riječima:- Postanimo svjesni da probleme u kojima se nalazimo neće riješiti netko drugi, već da upravo i jedino zajedničkim snagama udruženim u Sindikat možemo zaštititi naše članove i boriti se za radnička prava i zato dignimo glavu i borimo se za naša prava, za rad i dostojanstvo radnika.

Željko Kalauz

Detalj sa Izborne skupštine


DOGAĐAJI • Tekst: Marija Glavaš • Foto: arhiva UŠP Split, Delnice, Bjelovar i Požega

HrVaTSKe ŠUMe na Zelenoj čistki

Za okoliš kakav bi trebao bitiZelena čistka – jedan dan za čisti okoliš najveća je ekološka akcija u povijesti Hrvatske. Hrvatske šume uključene su od početka u ovo veliko čišćenje divljih odlagališta i drugih zagađenih mjesta.

Z elena čistka je volonterski projekt u kojem svake go-dine sudjeluje stotinjak zemalja. Riječ je o velikoj jed-nodnevnoj akciji u kojoj građanstvo i organizacije čiste svoj okoliš od otpada. Na web stranici Zelene čistke stoji

da je ideja nastala kao građanska inicijativa u Estoniji 2008. godine. Akcija se već tada pokazala i više nego uspješnom jer se u rekord-nom vremenu i s malim novčanim ulaganjem očisti doista mnogo. Hrvatske šume uključene su u ovu akciju od 2012. godine otkada je i započela u Republici Hrvatskoj.

Mnogo je vrijednih ruku naših djelatnika ovog proljeća prionulo čišćenju u našoj najvećoj Upravi šuma, odnosno splits-koj podružnici. Na području kojim gospodari šumarija Šibenik, iz gospodarske jedinice Trtar, točnije predjela Crno Brdo uspješno je uklonjeno divlje odlagalište. Akcijom su rukovodili djelatnici šumarije Dane Petković i Marinko Begura, a izvršena je u suradnji

s gradonačelnicom grada Šibenika Brankom Belamarić. U čistku se uključila i Gradska čistoća kroz projekt RCGO Bikarac na način da su oslobodili Hrvatske šume od plaćanja utovara, odvoza i od-laganja otpada. Osam djelatnika šumarije Benkovac sudjelovalo je u čišćenju park-šume Glavica Grubića otkuda je otpremljeno 36 m3 otpada. Dva djelatnika šumarije Biograd pomogla su učiniti ljepšim okoliš za učenike lokalne srednje škole otkuda je uklonjeno 10 m3

otpada. Zaposlenici šumarije Dubrovnik čistili su plato na poznatoj planini Srđ. Četvoro djelatnika šumarije Makarska priključilo se grupi koja je čistila Stazu smještenu na početku Parka prirode Bio-kovo. Nešto dalje na sjeveru, u Imotskoj krajini svoj okoliš čistili su djelatnici šumarija Imotski i Vrgorac. Imoćani su čistili područje Gornjih Vinjana sjeverno od Imotskog, a Vrgorčani šumski predio Samograd u gospodarskoj jedinici Kozica. Na sjeveru Dalmacije, petero djelatnika šumarije Zadar čistilo je park-šumu Musapstan. Na Hvaru su sakupljali otpad u uvali Svetog Luke nadomak Jelse i na poluotoku Soline nadomak mjesta Vrboska, a na Korčuli je bila organizirana specijalna akcija u kojoj su naši djelatnici prikupljali biomasu u park–šumi Hober. Daljnji plan sa šumskom biomasom uključuje iveranje.

Samo upozorenje bez kazni očito malo znači


Složni Delničani su iz šuma iznijeli oko tri tone otpada. U ak-ciji je sudjelovalo čak trideset naših djelatnika, a čistili su područje šumarije Vrbovsko, UŠP Delnice, točnije gospodarske jedinice Gluhe Drage i Miletku te slikoviti kanjon odnosno, zaštićeni kra-jolik Kamačnik.

Čak 135 volontera sastalo se u gospodarskoj jedinici Dugačko Brdo kojom gospodari UŠP Koprivnica, odnosno šumarija Ko-privnica. Iz šume je izneseno 38 m3 otpada. Volonteri koji su čistili otpad iz gospodarske jedinice Koprivničke nizinske šume, koja je također sastavni dio šumarije Koprivnica, iz predjela koji se nalazi na području Regionalnog parka Mura-Drava, odnosno specijalnog ornitološkog rezervata Veliki Pažut zaštićenog još 1983. godine, iznijeli su 18 m3 otpada.

Vjerojatno se najviše pozitivne energije skupilo na bjelovar-skom području. Otpad iz gospodarske jedinice Međuvođe-Ilovski lug šumarije Garešnica, UŠP Bjelovar i sa šireg područja Garešnice čistilo je pedesetoro učenika i dvadeset volontera. Djelatnici ko-munalnog poduzeća Komunalac tom su prilikom odvezli oko 50 m3 sakupljenog otpada. Akciji je prisustvovala članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić. Gospodarsku jedinicu Vrani šumarije Daruvar čistila su tri volontera Hrvatskih šuma i u toj je akciji iz šume izneseno oko jedne tone otpada. Pet djelatnika šumarije Bje-lovar čistilo je gospodarsku jedinicu Bedenik iz koje je izneseno 10 m3 otpada. U Lipiku je akciju omela kiša pa je čišćenje bilo loka-

lizirano u gradskome parku. U čišćenju parka sudjelovalo je troje naših zaposlenika.

U čišćenju požeškog okoliša sudjelovalo je oko dvjesto os-oba, a među njima je bilo 8 zaposlenika UŠP Požege. Zajedno su učinili pravi podvig uklonivši čak 54.126 kg otpada.

Dalje, na istoku zemlje provedena je treća za redom Zelena čistka, a čišćeno je područje šumarije Valpovo, UŠP Osijek. U akciji je sudjelovalo nekoliko zaposlenika Hrvatskih šuma i nešto članova eko grupe Bizovac. Kao i lani, sanirano je divlje odlagalište uz županijsku cestu koja teče kroz gospodarsku jedinicu Valpovačke nizinske šume. Dobrovoljci su prikupili oko šest tona otpada koliko ga je bilo. Navode kako su lani skupili više nego dvostruko otpada pa se nadaju da se kod nekih osoba probudila svijest o potrebi za čistim okolišem. Otpad je u suradnji s koordinatoricom Janjom Čeliković odvezen na za to predviđenu lokaciju, odnosno deponij poduzeća Kombel u Belišću.

Kolega iz UŠP Osijek zapitao se što nagoni ljude da zagađuju šume i općenito svoj okoliš otpadom. Za pretpostaviti je da su ljudi na zapadu Europe dovoljno dugo strahovali od provođenih novčanih kazni i zato stekli naviku otpad bacati na za to predviđena mjesta, a izvjesno je da ljude nagoni lijenost, jer zašto čekati na odvoz glomaznog otpada ili ga odvesti do tamo kada su šuma ili park puno bliže.

Požežani nakon čišćenja šume Delničani u akciji

Bjelovarčani za čisti okoliš Čišćenje divljeg odlagališta u Dalmaciji


DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić • Foto: M. Hudinčec, n. rap, G. Vincenc

Program arboretuma lisičine na području našičke podružnice Hrvatskih šuma obuhvatio je obilazak arboretuma uz stručno vodstvo, otvorenje dviju izložbi te dva stručna predavanja

Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskoga botaničkog društva organizirala je od 12. do 18. svibnja, u suradnji s brojnim suorganizatorima, četvrti po redu Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske. Supokrovitelji

ove manifestacije, za koju su poziv dobili i svi školski vrtovi, bili su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede i Državni zavod za zaštitu prirode. Posjetitelji su na više od 20 lokacija, od Vinice kod Varaždina pa sve do Trstena kod Dubrovnika, mogli sudjelovati u raznovrsnim besplatnim događanjima: stručnim obilascima vrtova, u raznim radionicama, predavanjima, izložbama i dr.

Program arboretuma lisičine na području našičke podružnice Hrvatskih šuma (šumarija Voćin) obuhvatio je obilazak arboretuma uz stručno vodstvo, s naglaskom na najznačajnije vrste. Na žalost, zbog loših vremenskih uvjeta, planirane aktivnosti ug-lavnom su odgođene za sljedeći tjedan. Ovaj arboretum smješten je sjevernozapadno od sela Lisičine, u središnjem dijelu Papuka, a prostire se na površini približno 45 ha. U njemu je prije rata zasađeno oko 1.100 samoniklih i egzotičnih biljnih vrsta, a posebnu vrijednost čine brojni kultivari četinjača te se opravdano svrstava među najbogatije žive zbirke različitih svojti četinjača u Hrvatskoj. Danas broji 511 svojti različitih drvenastih biljaka. U njegovom sjevernom dijelu je prirodna bukova šuma, a južni je dio arboretu-

ma u užem smislu, koji obuhvaća hortikulturni prostor s posađenim ukrasnim drvećem i grmljem. U drugom dijelu zasađene su biljke s europskog i azijskoga kontinenta, a u trećem s područja Amerike. Budući da je tijekom Domovinskoga rata bio okupiran i devastiran, dio biljaka u arboretumu se osušio, zasađene biljke nisu pravilno održavane, a kod nekih je došla do izražaja njihova invazivnost te su se nekontrolirano proširile. Osim toga, došlo je i do zarastanja bagremom. Od 2006. godine radi se na revitalizaciji arboretuma te je u hortikulturnome dijelu determinirano 416 različitih svojti iz 113 rodova, od čega 202 listopadnih i 214 vazdazelenih. Njegovo ponovno oživljavanje rezultat je suradnje Hrvatskih šuma s Upra-vom šuma iz mađarskog Kapošvara, u sklopu projekta pod nazivom Natura No1, vrijednom oko 552.000 eura. U troškovima projekta Europska unija sudjeluje s 85 %, a Hrvatske šume s 15 %. Uređene su staze, jezero, postavljene informacijske ploče s kartama i opi-sima biljaka, a na mjestima za odmor postavljene su klupe, sjenice i dr. Nakon završetka obnove, u svibnju 2013. arboretum Lisičine, osebujni prirodni dragulj Hrvatskih šuma i Virovitičko-podravske županije, svečano je otvoren za javnost.

U sklopu tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, u Zavičajnom muzeju Slatina postavljena je 13. svibnja zajednička izložba fotografija Šuma okom šumara -10. bjelovarski salon foto-grafija te izložba učeničkih radova Grupe Provita Milenium, sla-tinske Osnovne škole Josipa Kozarca. Izložbe je otvorila Nataša Rap, voditeljica Odjela za ekologiju našičke podružnice HŠ-a. Uzvanike i goste je u ime UŠP Našice pozdravio voditelj Vlat-ko Podnar. Predsjednik našičkog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva Darko Mikičić predstavio je izložbu šumarskih fotografija,

TjeDan BoTanIČKIH VrToVa I arBoreTUMa HrVaTSKe

arboretum lisičine je ponos našičkih šumara

arboretum lisičine - bogatstvo različitih svojti četinjača


uz kratko izlaganje o njenoj povijesti i tradiciji. Ravnateljica os-novne škole Ksenija Vujanović-Juras predstavila je učeničku grupu koju vodi nastavnica prirode i biologije Brankica Safin. Učenici su izradili zanimljive i poučne plakate na temu zaštite prirode te se predstavili kratkom rap recitacijom. Nazočne je pozdravila i Sanja Bošnjak, zamjenica župana Virovitičko-podravske županije. Ona je bila prisutna u procesu izrade, prijave i provođenja projekta obnove arboretuma Lisičine od samog početka i uvelike je zaslužna za njeg-ovu uspješnu realizaciju.

nakon otvorenja izložbi, u Hrvatskom domu u Slatini održana su dva stručna predavanja u organizaciji Hrvatske ko-more inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Prvo predavanje ima-lo je naziv „Natura 2000 u šumarstvu Republike Hrvatske -koncept i mjere provedbe”, a predavači su bili prof. dr. sc. Martinić (Šumarski fakultet) i mr. sc. Dubravko Janeš, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u direkciji HŠ-a. Oni su upoznali prisutne s najnovijim pro-pisima u vezi s provođenjem Nature 2000, vrstama i staništima obuhvaćenih Naturom te predstojećim obvezama Hrvatskih šuma. Natura 2000 je mreža ekoloških područja uspostavljenih za očuvanje europskih značajnih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji, a za članice EU je obvezna. U Hrvatskoj je više od 250 vrsta i 74 prirodnih stanišnih tipova koji se smatraju važnima sa stajališta Europske unije. Šumski stanišni tipovi sudjeluju u nas s približno 325.000 ha. Zaštita vrsta provodi se očuvanjem njihovih staništa, a naša država ima 3 bio-geografske regije, s 36,22 posto šuma unutar pro-grama Natura 2000, koji postaje najsnažniji i naj-kompleksniji instrument zaštite prirode.

Mr. sc. Krunslav arač iz odjela za eko-logiju koprivničke po-družnice HŠ-a održao je zanimljivo predavanje pod nazivom “Kestenova osa šiškarica s osvrtom na pojavu, biologiju, štetnost i širenje na području UŠP Koprivnica”. Govorio je o ovoj invazivnoj vrsti i karantenskom štetniku koji potječe iz Kine, a u Europi je prvi put pronađen u Italiji 2002. godine. U šumskim sas-tojinama u Hrvatskoj zabilježena je zaraza

2010. na 12 lokaliteta. Tijekom predavanja autor je prezentirao brojne vlastite fotografije, na temelju kojih je vrlo lako prepoznati simptome zaraze stabala te prepoznati i odrediti intenzitet zaraze. Mehaničke i kemijske metode zaštite nisu se dosad pokazale djelot-vornima, a biološke metode pomoću parazitske osice Torymus si-nensis, koja potječe iz Kine, rezultat su znanstvenoga rada Hrvat-skoga šumarskog instituta.

Tijekom posjeta arboretumu otvaranje izložbe šumarskih fotografija

Za vrijeme stručnoga predavanja u Slatini


DOGAĐAJI • Tekst: Irena Devčić • Foto: M. Dasović

Hrvatsko šumarsko društvo Gospić i šumarija Kore-nica, u park– šumi laudonov gaj postavili su poučnu ploču, s ciljem da posjetitelje parka upoznaju s po-vijesnim, ekološkim i biološkim vrijednostima ovog živog spomenika ličkog šumarstva. Hrast lužnjak posađen je na živim pijescima Krbavskog polja 1746. godine, u želji da se smire leteći pijesci koji su stva-rali veliki problem stanovništvu toga kraja. General laudon zasadio je gaj i kao spomen na Krbavsku bitku koja se 1493. vodila između hrvatske i turske vojske na ovome prostoru. Poučna ploča koristit će se i za edukaciju učenika osnovnih i srednjih škola u sklopu održavanja projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ i provođenja terenske nastave.

Laudonov gaj podigao je šumarski ured 1. Ličke pukovnije 1746. godine na živim pijescima Krbavskoga polja. Živi pijesci spominju se još od Krbavske bitke, koja se odigrala upravo na prostorima Laudonova gaja. U puku živi pre-

daja kako je tijekom bitke s Turcima vjetar digao pijesak i nosio ga ravno u oči hrvatskoj vojsci, zbog čega je bitka i izgubljena. Istina je sasvim drugačija, bitka se odigrala 9. rujna 1493. godine, u razdoblju kada nema zračnih strujanja niti nošenja pijeska vjetrom. Nakon oslobođenja Krbave i Like od Turaka 1689. godine, ovi pro-

ParK-ŠUMa laUDonoV Gaj

edukacija o vegetaciji i povijesti na mjestu Krbavske bitke

stori Vojne krajine potpali su pod upravu Karlovačkoga generalata. Karlovačka krajina je tada bila podijeljena na otočku, ličku, ogu-linsku i slunjsku pukovniju. Po pukovnijama su osnovani šumarski uredi sa šumarijama, kao nižim jedinicama.

U to vrijeme šumarski uredi osiguravali su servitutna prava krajišnika u državnim šumama. Gospodarenje šumama bilo je na niskoj razini jer su šume devastirane nekontroliranim sječama i velikim brojem stoke, naročito koza, zbog čega je donesen propis o šumskom redu za Vojnu krajinu, kako bi se gospodarenje šumama podiglo na višu razinu. Pošumljavanje je započelo 1746. godine, a obavljano je pod vodstvom kapetana Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene su u jame dubine 1 metar te punjene humusom iz obližnjih šuma. Sađeno je 10.000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska–pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom. Zahvaljujući jednom jedinom i prvom statističkom opisu šuma otočke imovne općine, kojeg je napisao nadšumar Šandor Perc 1895. godine, može se doznati da je površina gaja iznosila 813,79 rali ili 467,50 ha. Godišnji sječivi prihod iznosio je 710 m³.

Prestankom rada imovnih općina 1941. godine nestala je sva arhivska građa, a u Laudonovomu gaju u to vrijeme radile su se nekontrolirane sječe bez ikakve evidencije. Stari hrastovi posađeni daleke 1746. godine, posječeni su između dva svjetska rata te je sastojina obnovljena i pomlađena, no odjel 16a nije posječen te i

Krbavsko polje


danas živi u sjećanju na generala Laudona i 1. Ličku pukovniju. Nakon Drugog svjetskog rata o gaju se počelo voditi više računa te su zabranjene sječe i paša. O Laudonovom gaju u svom stručnom magistarskom radu pisala je Mandica Dasović iz UŠP Gospić. Ona navodi i prirodni fenomen koji se pojavljuje na ovom po mnogočemu specifičnom području. Naime, osim sastojine hrasta lužnjaka u Laudonovom gaju koja je podignuta umjetnim putem, pojavljuju se i prirodne sastojine hrasta lužnjaka u Premuževom i Crnom jezeru u Lici na području Gacke na krševitoj vapnenačkoj podlozi. Lokaliteti su odvojeni, a nalaze se na prosječnoj nadmor-skoj visini od 460 metara. Na cijelom području javljaju se izuzetne vegetacijske pojave. Šume hrasta lužnjaka nalaze se između vap-nenih blokova na tlima raznih dubina, a mjestimično niti nema tla pa vapnenac izbija na površinu.

- Druga neobična pojava, - navodi Dasović, - je što se lužnjak izravno nadovezuje na šumu bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Granica tih dviju šuma ponegdje je jasna, no na nekim mjestima je difuzna i širine do 100 metara. Na takvim mjestima mogu se vidjeti jela i lužnjak bok uz bok!

Laudonov gaj je upravo zbog svoje povijesne specifičnosti i po-dizanja kultura na živim pijescima postao fenomen o kojem se sve do Drugoga svjetskog rata posvećivalo više pažnje nego Plitvičkim jezerima. Prvo poslijeratno uređivanje Laudonovog gaja izvršeno je 1956. godine, a od tada se gajem gospodari po odredbama šumskogospodarskih osnova. Iste godine i Zavod za zaštitu prirode, odjel 16a Laudonovoga gaja proglašava specijalnim rezervatom šumske vegetacije. Od tada se ta šuma vodi kao šuma posebne nam-jene te predstavlja živi spomenik šumarstva Gacke, Like i Krbave, kao i čitave Hrvatske.

No, Laudonov gaj bio je svjedokom još jednog ratnog suko-ba, u vrijeme Domovinskoga rata ova gospodarska jedinica bila je okupirana te je posječeno 30 ha običnoga bora. Pošumljavanje tih površina izvršeno je nakon Oluje 1998. godine, kada su se šume šumarije Korenica i Laudonov gaj ponovo našle u sastavu Uprave šuma Gospić.

Početkom 2000-ih na području park-šume na površini od 33,23 ha bilo je 518 starih stabala hrasta lužnjaka (godine 1987. bilo ih je 584). Najveći broj stabala ima prsni promjer od 81–110 cm te se nalazi u visinskom razmaku od 21–24 m. Od ukupno 518 stabala, 51 stablo bilo je slomljeno, dok je 267 stabala vidljivo šupljeg de-bla, navodi M.Dasović u svom magistarskom radu. Danas, petnaest godina kasnije broj preostalih stabala je 471. Stabla su fiziološki oslabljena, lomljiva i vidno šupljeg debla. Mjesta progala, koja su nastala sušenjem starih hrastovih stabala obrasla su crnim borom koji agresivno napada nastale čistine i vrlo brzo se razmnožava. Is-pod stabala hrasta i na čistinama, doduše može se naći i ponik i pomladak, no on nakon 2–3 godine (visine 40 cm) propada, tako da mladog naraštaja hrasta lužnjaka uopće nema. Rubne dijelove na-seljava obični bor (Pinus sylvestris) kao pionirska vrsta sa susjednih kultura, stoga bi trebalo pristupiti pošumljavanju čistina i progala, koristeći se parkovnom metodom sadnje.

Laudonov gaj, kao područje živih pijesaka čije je umirivanje počelo pošumljavanjem 1746. godine, danas je potpuno sanirano. Osim direktnih koristi Laudonovoga gaja, isti ima veliko značenje sa stanovišta općekorisnih funkcija šume. Šumska vegetacija ove gospodarske jedinice štiti prije svega od eolske erozije, umirila je žive pijeske i stvara tlo te ima veliki utjecaj na hidrološku funkciju šume, a u širem smislu na zaštitu tla, vodnog režima, hidroener-getskog sustava, poljoprivredne proizvodnje, klime, proizvodnje kisika i drugih općekorisnih funkcija.

laudonov gaj

Poučna tabla

Stari hrastovi laudonovog gaja

Šuplja i polomljena stabla


DOGAĐAJI • Tekst: Ivica Tomić

BranITeljI

održan sastanak Središnjeg odbora Udruge branitelja Hrvatskih šumaU planinarskom domu na jankovcu, održan je 25. travnja sastanak Središnjeg odbora UDVDr HŠ. Podneseni su izvještaji o aktivnostima pojedinih po-družnica, a rasprave su se odnosile na status branite-lja, članova Udruge, s obzirom na promjenu Kolek-tivnog ugovora i novu sistematizaciju radnih mjesta u HŠ te na daljnje aktivnosti prema Upravi Društva. raspravljalo se također o pristupanju Savezu udru-ga branitelja radnika republike Hrvatske, a prezen-tirano je korištenje web-stranice UDVDr HŠ-a.

Uvodni izvještaj o aktivnosti podružnica podnio je pred-sjednik Vlado Jumić, a utvrđeno je da Udruga broji 2.168 članova. Izraženo je nezadovoljstvo stanjem u našem Poduzeću, koje po mišljenju članova nikada

nije bilo veće. Ono se odnosi na novi Kolektivni ugovor, sistem-atizaciju, višak radnika te moguće otkaze, davanje poslova privat-nim poduzetnicima, davanje u zakup odmarališta i na sve ono što izaziva revolt i nezadovoljstvo. Zbog svega navedenog Udruga je

uputila otvoreno pismo hrvatskoj javnosti jer su branitelji oni koji su stvarali hrvatsku državu i ne mogu biti nijemi promatrači trenut-nih događanja.

Središnji odbor jednoglasno se izjasnio za pristupanje Sa-vezu udruga branitelja radnika Republike Hrvatske, što je učinjeno na osnivačkoj skupštini održanoj 29. travnja u Domu invalida Domovinskoga rata u Zagrebu. Na skupštini je naglašeno da hrvat-ski branitelj ne može završiti na cesti i treba ga zaštititi, pogotovo stoga što je velika većina branitelja još uvijek zaposlena. Zbog svega navedenog i novih uvjeta, sazrelo je vrijeme za osnivanje ovoga Saveza, prvenstveno zbog stanja u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskim šumama, Petrokemiji, Hrvatskoj elektroprivredi i dru-gim poduzećima. Savez je osnovan u cilju udruživanja udruga i zajedničkoga djelovanja u promicanju i zaštiti radnika branitelja, unaprjeđenja socijalnog i pravnoga položaja radnika branitelja, brige za ostvarivanjem prava propisanih zakonima, sporazumima poslodavaca i udruga.

Usvojen je statut Saveza, za predsjednika je izabran Mirko Ljubičić, tajnik je Robert Pavičić, a u Nadzornom odboru su Vlado Čale (predsjednik), Ivica Stojanac i Mario Kolarić. Središnji od-bor broji deset članova, među kojima je i Vlado Jumić, predsjednik UDVDR-a Hrvatskih šuma.

oDGoVor na oTVoreno PISMo UDVDr HŠ

Pitali smo predsjednika Uprave za komentar u vezi otvore-nog pisma koje je Hrvatskoj javnosti uputila UDVDr HŠ?

- Siguran sam kako je dobro razmjenjivati mišljenja te da to može samo unaprijediti bilo kakvu daljnju aktivnost. Možda je postojao i jednostavniji način, a to je prvo razgovor u kući, pa potom obraćanje javnosti, ali to je manje bitno, jer je bitnija suština, a ne forma.

Dakle, Udruga iskazuje svoje nezadovoljstvo u smislu reorga-nizacije i centralizacije Hrvatskih šuma d.o.o. Kako su većinom članovi Udruge ujedno i zaposlenici Hrvatskih šuma, logično je da se Udruga protivi provođenju reorganizacije. Naime, reorganizacija znači u jednom dijelu i racionalizaciju, a time i smanjenje broja rad-nih mjesta.

Ono što racionalizacija podrazumijeva je smanjenje broja radnih mjesta uz obavljanje ISTIH aktivnosti. Dakle, mi ne mislimo prestati obavljati neku od aktivnosti, nego samo to raditi racionalnije, s ma-njim brojem zaposlenika. Jer, bez obzira koliko poduzeće ostvaruje ili ne ostvaruje dobit, to nije i ne smije biti razlog za zapošljavanje radnika koji nemaju što raditi ili čiji posao mogu obaviti drugi u ok-viru svog radnog vremena.

Naravno da se svi trebamo boriti za povećanje zaposlenosti, ali stvarne zaposlenosti, a ne izmišljenih potreba. I na tome Hrvatske šume rade, tj. traže način kako će povećati aktivnosti kojima se bave, a time i povećati potrebu za zaposlenicima.

Što se tiče informiranosti oko procesa reorganizacije, mišljenja smo kako je zadovoljavajuća. Sa voditeljima podružnica obavili smo cijeli niz razgovora te smo na njih prenijeli pravo i obvezu da to isto iskomuniciraju sa svojim zaposlenicima, a povratno smo dobili in-formaciju kako je većima to i obavila. Nadalje, sa Sindikatima je obavljeno nekoliko sastanaka, a na jednom od njih je detaljno iznesen plan reorganizacije.

Vezano za komentar kako su naši proizvodi jeftiniji nego isti ili slični u okolnim zemljama, ova Uprava je poduzela sve kako bi se promijenio cjenik tih proizvoda, što je i napravljeno te su cijene u pravilu dignute početkom 2013. godine, po prvi puta od 2008. go-dine. To je odmah rezultiralo i povećanim prihodima u 2013., a isto tako će biti i u 2014. godini. Naime, politika cijena mora biti usklađena sa svim ostalim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj i ni-kako se ne smije zaboraviti da drvoprerađivačka industrija čini bitnu izvoznu industriju u našoj domovini i jedinu koju kontroliramo od sirovine do konačnog proizvoda. Dakle, kao strateška industrija, ona je pod paskom cjelokupne privrede.

I kao zadnje, navodi se pitanje odmarališta?! Nije li neodgovorno imati odmarališta na korištenju manje od 40 dana godišnje? Davan-jem u najam dobit će se nekoliko pozitivnih efekata: objekti će biti veći broj dana u najmu, u njima će raditi veći broj zaposlenika čime smo omogućili zapošljavanje, a turisti koji će tamo boraviti realizirati će i povećanu potrošnju, što će samo unaprijediti turizam u Hrvat-skoj. Stoga u iznajmljivanju vidimo samo pozitivne efekte. (gv)


VIJESTICE IZ PODRUŽNICA • Tekst/foto: redakcija i suradnici

UŠP BUzet

• U proteklom razdoblju šumarija Poreč bila je angažirana na radovima sječe u šumi Dubrava. Prema ugovoru radove izvodi PŠZ Tršće.

• Na području šumarije Buje završeni su u dogovorenom roku svi veći hortikul-turni radovi na području kampova i ho-tela u vlasništvu Istraturista i Lagune, na relaciji od Savudrije do Novigrada. U sklopu pošumljavanja neobraslih površina, izvršena je sadnja sadnica cera u GJ Kršin na površini od 2 ha s 12.000 komada sadnica.

• U mjesecu travnju na području šumarije Pazin nastavljeni su uzgojni radovi na čišćenju sastojina u GJ Planik. Obav-ljeni su i radovi sadnje hrasta lužnjaka u Tullyeve cijevi na području šumarije Buzet u GJ Mirna te je započela sadnja crnog bora na području šumarije Buje u GJ Kršin.

• Na području šumarije Pula tijekom travnja započeti su radovi na održavanju protupožarnih prosjeka u GJ Morgan-Cuf i Presika.

• Stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog in-stituta uzeli su uzorke sa suhih stabala alepskog bora koja još imaju iglice, u cilju razotkrivanja nematoda koji uz-rokuju njihovo sušenje.

• Intenzivirana je suradnja s javnom ustanovom Kamenjak, koja skrbi o zaštićenim prirodnim predjelima na području općine Medulin, vezano uz buduće zahvate u autokampovima i privatnim šumama, u značajnom kra-jobrazu Gornji Kamenjak i park-šumi Soline.

• Šumarija Rovinj u proteklom razdoblju obavljala je radove biološke obnove šuma, utvrđivala stanje protupožarnih prosjeka te započela s njihovim održavanjem. Nastavilo se i s postavljan-jem drvenih klupa za potrebe turističke zajednice Istarske županije u sklopu pro-jekta Istra Trekking&Walking.

UŠP Požega

• Tijekom travnja posječeno je i izrađeno 13.175 m³ drvne mase. Kupcima je ot-premljeno 13.638 m³ drvnih sortimena-ta, a vlastitim kamionima 4.525 m³. U kamenolomima UŠP Požega proizve-deno je 4.460 m³ tucanika te 6.050 m³ na području drugih podružnica.

• U sklopu biološke obnove šuma radi-lo se na pripremi staništa (18 ha), pošumljavanju (0,69 ha), njezi podm-latka i mladika (15 ha), čišćenju koljika (19,54 ha). Za sječu je doznačeno 15.042 m³ drvne mase.

• U sklopu terenske nastave, studenti Šumarskoga fakulteta posjetili su rasad-nik Hajderovac, a u Gradskom muzeju Požege otvorena je izložba šumarskih fotografija. U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, šumarija Pleternica provela je u gradskoj školi i na terenu određene aktivnosti. U akciji čišćenja požeški šumari skupili su u šumama dvije tone otpada.

UŠP Bjelovar

• I ove godine UŠP Bjelovar sudjelov-ala je u akciji Zelena čistka. Šumarije Bjelovar, Daruvar, Garešnica i Lipik u suradnji s komunalnim poduzećima gradova koji su se pridružili akciji, očistili su brojna divlja odlagališta u šumama. Sakupljeno je 20-ak tona ot-pada. Očišćena su divlja odlagališta koja su bila čišćena u prošlim akcijama što je dokaz i dalje niske razine ekološke svijesti naših sugrađana.

• U sklopu projekta Škola u šumi,šuma u školi obilježen je Dan planete Zemlja in-teraktivnim predavanjima u 3. osnovnoj školi u Bjelovaru i dječjim vrtićima u Bjelovaru.

• U sjemenskim sastojinama hrasta lužnjaka GJ Bolčansko-Žabljački lug obavljena je selektivna doznaka. U GJ Virovitička Bilogora pregledani su objekti predloženi za upis u Registar šumskih sjemenskih objekata za sjeme vrsta hrasta kitnjaka i bukve.

• U skladu s IPP-om za 2013. go-dinu i prognozama za 2014. godinu, zabilježena je velika gustoća populacije gubara u GJ Sjeverni Psunj–Javorovica i Pakračka gora šumarije Pakrac i Ro-

goljica šumarije Lipik. Prošle godine u tim gospodarskim jedinicama gubar je bio u progradaciji, a ovog proljeća je u kulminaciji. Mjere zaštite šuma nisu provođene.

UŠP Karlovac

• U mjesecu travnju posječeno je 28.831 m3 te ukupno od početka godine 121.560 m3 ili 38 % rebalansiranog godišnjeg plana.

• Prodaja drvnih sortimenata u četvrtom mjesecu količinski iznosi 32.386 m3, a fi-nancijski 10,6 milijuna kn s prosječnom prodajnom cijenom od 328 kn/m3.

• Radovi biološke obnove šuma za prva četiri mjeseca ostvareni su u iznosu od 4,4 milijuna kuna što je 18 % godišnjeg plana.

• Projekt Škola u šumi,šuma u školi nas-tavljen je predavanjima u OŠ Grabrik iz Karlovca i terenskom edukacijom u OŠ Vladimir Nazor iz Duge Rese.

• U suradnji s turističkim zajednicama grada Karlovca i Karlovačke županije započet je projekt obnove Poučne staze Kozjače, a radove izvode radnici šumarije Karlovac.

• Odjel za ekologiju izvršio je izdavanje svih potrebnih uvjeta, praćenje defoli-jatora i provođenje mjera zaštite šuma od požara.

• Šesti put za redom karlovački ogranak Hrvatskog šumarskog društva orga-nizirao je foto izlet u jedno od zaštićenih prirodnih područja i to u posebni rezer-vat cret Đon-Močvar pokraj Blatuše između Vrginmosta i Topuskog. Sudi-onici izleta su u subotu 17. svibnja foto-grafirali specifičnosti cretnog staništa koje će se pretočiti u izložbu, a najbolje fotografije će se nagraditi.

UŠP SPlit

• Na području šumarije Split u tijeku su radovi na sanaciji požarišta na površini od 29,45 ha. Na red su došle i urbane šume na otoku Čiovu, gdje su radnici šumarije obavili sanaciju na 4,28 ha.

• Njega mladih sastojina čišćenjem obav-ljena je na 30,49 ha, a njega mladika na jednom hektaru. Na površini od 17 ha izvršeni su pripremni radovi na pošumljavanju (riperanje), a 3,48 ha je utrošeno na sjetvu i sadnju.


• U proteklom mjesecu izvršeno je pros-jecanje svijetlih pruga u dužini od 17,50 km.

• Pored već znanog nam smilja, na području Uprave krenuli su brojni zahtjevi za branjem i ostalog ljekovitog bilja kao što je kadulja, bazga, gospina trava, bušin, vrijes i sl.

UŠP KoPrivnica

• Realizacija sječe i izrade tijekom mjese-ca travnja iznosi 10.203 m³ oblovine i 23.897 m³ prostornog drva što ukupno iznosi 34.100 m³.

• Zbog olujnog vjetra i obilnih padalina tijekom 14. i 15. svibnja došlo je do vjetroizvala stabala. U tijeku je izmjera drvne mase.

• Postavljene su naletno barijerne fero-monske klopke te feromonski pripravaci za ulov smrekovog pisara, smrekovog granara i velikog ariševog potkornjaka. Od 20. svibnja započeto je tretiranje pepelnice na površinama na kojima je niknuo ponik iz jesenas posađenog žira.

• Dan planeta Zemlje obilježen je surad-njom s OŠ Antun Nemčić Gotovinski PŠ Jagnjedovec predavanjem o zako-nom zaštićenim dijelovima prirode u Koprivničko-križevačkoj županiji s posebnim osvrtom na ulogu šumskog ekosustava. Nakon predavanja učenici su uredili školsko dvorište sadnjom sad-nica koje su im donirale Hrvatske šume.

• Učenici četvrtog razreda OŠ Braće Radić su nakon višemjesečnog rada dovršili su svoj projekt Mali ekolozi-velike nagrade. Zajedno s djelatnicima Hrvatskih šuma u gospodarskoj jedinici Dugačko brdo u šumariji Koprivnica postavili su svoju poučnu stazu.

• Provedena je globalna akcija Zelena čistka u kojoj su sudjelovale Hrvatske šume i brojne udruge i institucije. Svi zajedno čistili su otpad u gospodarskoj jedinici Dugačko brdo u šumariji Ko-privnica. Odazvalo se 135 volontera. U akciji su sanirane 3 odabrane lokacije, a tom je prilikom sakupljeno oko 38 m3 otpada.

• U sklopu stručnog usavršavanja održano je stručno predavanje za tridesetak pro-fesora biologije Koprivničko-križevačke županije na temu šuma, točnije veg-etacije i šumskih zajednica županije te zdravstvenog stanja šuma.

UŠP Delnice

• Akcija Zelena čistka održana je 26. ožujka na terenima šumarije Vrbov-sko u kojoj su sudjelovali zaposlenici Šumarije. Akcijom je bio obuhvaćen i zaštićeni krajolik Kamačnik, očišćeno je oko 3 t otpada.

• Tijekom travnja odrađene su aktivnosti na dezinfekciji, dezinsekciji i dera-tizaciji svih objekata (šumarija, lovačkih kuća, rasadnika) na području delničke podružnice Hrvatskih šuma.

• Na terenima šumarija, tijekom travnja i polovinom svibnja u tijeku je praćenje stanja populacije jelinih potkornjaka.

• U tijeku su i radovi na daljnjoj sanaciji šteta od ledoloma. Uz vlastite kapac-itete, zaposlenike i mehanizaciju, u ove radove uključena je mehanizacija i zapo-slenici iz drugih podružnica Hrvatskih šuma.

• U proljetnom komercijalnom lovu na smeđeg medvjeda u lovištima delničke podružnice ustrijeljeno je 16 grla.

UŠP vinKovci

• Suočeni smo s velikom prirodnom nepogodom koja je žestoko pogodila južni dio Podružnice uz vodotok Save. Nezapamćene poplave su u kratkom roku poplavile sela uz Savu: Gunju, Rajevo Selo, Račinovce i Strošince. Komplet-no područje šumarije Gunja te dijelom šumarije Vrbanja, Strošinci i Županja je pod vodom. Za sada su evidentne posljedice koje snosi stanovništvo i nji-hova materijalna dobra, a tu su uključeni radnici šumarije Gunja i Strošinci, ko-jima se pokušava pomoći novčanim ak-cijama od strane zaposlenika Hrvatskih šuma te strojevima i radnom snagom UŠP Vinkovci koji su stavljeni na ras-polaganje za obranu i saniranje nasipa i poplavljenih područja.

• Kako je ovoj nepogodi prethodilo razdo-blje velikih i dugotrajnih oborina, proiz-vodnja drvnih sortimenata je usporena i zbog nastale situacije bi mogla biti narušena dinamika plana proizvodnje u ovom kvartalu.

• Iako je obaranje izvršeno u svim sječinama, izrada drvnih sortimenata nije još dovršena, a izrađeno je tek 15-ak tisuća m³ u zadnjem mjesecu, odnosno 171.959 m³ ukupno (46,5 % od plana).

• Tijekom svibnja je započelo tretiranje

pepelnice već na pojavu prvih znakova ove gljivice na poniku i pomlatku pod zastorom starih sastojina. Kako nije bilo značajnog napada gubara i drugih ranih defolijatora, na području UŠP Vinkovci nije bilo aviotretiranja ovih štetnika.

• U okviru projekta Škola u šumi,šuma u školi održana je terenska nastava za učenike 1.-4. razreda OŠ Bršadin u GJ Kunjevci, šumarije Vinkovci gdje su učenici upoznati s nastajanjem prirodne šume hrasta lužnjaka sjetvom žira, načinom na koji šumari vode brigu o sastojinama različitih starosti i koje sve vrste životinja nalazimo u uzgajalištu divljači.

UŠP SiSak

• U šumarijama Hrvatska Dubica i Sunja je ponovno poplava.

• Tijekom mjeseca travnja izvršena je sječa 19.593m3, od toga oblovine u količini od 14.373m3. Vuča je ostvarena sa 21.181m3, dok je na panju prodano 1.137m3.

• Od uzgojnih radova najznačajnija ak-tivnost je na zaštiti šuma od gubara. Izvršeno je aviotretiranje na površini od 4.690 ha. Zaraza je zahvatila ug-lavnom brdske šume Zrinske gore ali se djelomično spustila i na nizinske šume hrasta lužnjaka.

• Na osnovu sporazuma između HŠ d.o.o. i Šumarskog fakulteta iz Zagreba na području šumarije Sunja u gospodarskoj jedinici Lonja, 29. travnja boravio je tim za uspostavu monitoringa svih aspekata istraživanja i iznalaženja rješenja defini-ranih projektom Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine.

• Šumarija Sisak se u sklopu 5. .Ekodana priključila radionici Uređenje parka škole zajedno s osnovnom školom Ivan Kukuljević i Srednjom ekonomskom školom Sisak. U sklopu akcije posađena su stabalca srebrne smreke koja će podsjećati na suradnju i aktivnosti Hrvatskih šuma i škola.

UŠP ogUlin

• Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj podružnici iznosi 210.189 m³.

• U četiri mjeseca ove godine izvršeni su radovi biološke obnove šuma: njega mladih sastojina na 42,50 ha, priprema staništa na 10,30 ha, zaštita šuma na


762,78 ha, sanacija i obnova šuma na 39.004 ha.

• U rasadniku Oštarije završeni su radovi pikiranja klijanaca četinjača. Provode se intenzivno i radovi na njezi biljaka te radovi na održavanju površina za proiz-vodnju šumskog i ukrasnog bilja.

• Tijekom travnja završeni su radovi na razminiranju šumskih površina u šumariji Saborsko-Plaški u GJ Krasnica na površini od 39.004 ha.

UŠP nova graDiŠKa

• U travnju je posječeno 25.525 m³ drvne mase, kupcima je otpremljeno 32.320 m³, a ostvarena financijska realizacija iznosi 10.870.729 kn.

• Poslovi u sklopu biološke obnove šuma obuhvatili su uređenje donje etaže (32 ha), njegu pomlatka (3,75 ha), čišćenje guštika (34 ha) i popunjavanje (6,67 ha). U rasadniku Cerniku obavljeno je plijev-ljenje hrastovih sadnica i jednogodišnjih sadnica poljskoga jasena.

• U lovištu Radinje odstrijeljeni su jedan jelen i tri svinje.

• U suradnji sa Šumarskim fakultetom za-počeo je projekt pod nazivom Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine.

UŠP OSijek

• Na području UŠP Osijek u proteklih mjesec dana radila se uglavnom čista sječa EA topole. Radi se o sječinama na području šumarije Darda i Baranjsko Petrovo Selo koje su u vrijeme domovinskog rata bile na liniji razgraničenja te su uslijed ratnog djelovanja onečišćene gelerima. Svi proizvedeni trupci se pregledavaju detektorima metala (što znatno povećava troškove proizvodnje). Ta činjenica otežava prodaju drvnih sortimenata pa su iz tih razloga takve sastojine sukladno Pravilniku o geleričnim drvnim sortimentima proglašene gelerične.

• U prvom kvartalu izrađeno je ukupno 38.314 m³ kubika oblovine što predstavlja 44 % plana u kubicima. Furnira je izrađe-no 11.140 m³ što predstavlja 59 % plana u kubicima, a pilanskih trupaca 26.477 m³ što predstavlja 40 % plana u kubicima.

UŠP gosPić

• U prva četiri mjeseca ostvaren je bolji financijski rezultat za 7,2 mil. kn u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usprkos lošim vremenskim prilikama plan proizvodnje ostvaren je s 27 %, a uspoređujući s prošlogodišnjim razdobljem kada je u istom periodu proizvedeno 85.000 m³, ove godine proizvedeno je 134.000 m³.

• U prostorijama JU NP Paklenica održan je drugi sastanak partnera na projektu izgradnje visokokvalitetne pješačke staze (nastavak Premužićeve staze), kroz južni, jugoistočni i istočni Velebit

• Nastavljeno je provođenje projekta Ško-la u šumi, šuma u školi u OŠ Donji La-pac, gdje su radionice i predavanja orga-nizirana za sve razrede.

• Održan je radni sastanak s Direktorom sektora šumarstva Vlatkom Petrovićem i rukovoditeljicom službe za ekologiju Ja-snom Molc, vezano uz obveze i zadatke prilikom provođenja protupožarne zašti-te na području UŠP Gospić.

UŠP senj

• Paška borovina za Pašku solanu! Sani-tarna sječa na Zrću, gospodarska jedini-ca Novalja, uspješno je završena te je dio drvne mase otpremljen Solani Pag. Sola-na Pag od srpnja 2013. godine u okviru promjena u tehnologiji proizvodnje soli ima velike potrebe za drvnom masom te je spremna preuzeti i svu drvnu masu šumarije Pag, koja se proizvede u okviru redovitih sanitarnih sječa.

• Započeta je rekonstrukcija šumske pro-metnice Abez-Paklarica, GJ Švičko bilo, šumarija Krasno, duljine 3.105,39 m. Radove izvodi RJ GMP Senj.

• Izvode se radovi na izgradnji donjeg stroja protupožarne ceste Grabovo Ra-me-Josinovac, GJ Begovača, šumarija

Krasno, duljine 1.054,94 m. Radove ta-kođer izvodi RJ GMP Senj.

UŠP ZagreB

• Netom je završena procjena i veći dio sanacije šteta od nevremena u Park-šu-mama grada Zagreba. Olujno nevrijeme ponovo je poharalo područje kojim gos-podari šumarija Zagreb.

• U mjesecu travnju, posječeno je 25.591 m3 od čega 10.835 m3 oblog i 14.756 m3 prostornog drva. Vlastitim kapacitetima ostvareno je 39 %, odnosno 9.951 m3 drvne mase.

• U Predsjedničkim Dvorima posječeno je i otpremljeno 1.000 m³ drvne mase. Po-sječena drvna masa je većinom stradala od udara vjetra.

• Ovog proljeća izvršeno je aviotretiranje šumskih štetnika u gospodarskoj jedinici Žutica šumarije Novoselec protiv malog mrazovca na površini 775 ha te na po-dručju gospodarske jedinice Josip Koza-rac šumarije Lipovljani protiv gubara na površini 2.227 ha. U tijeku su radovi na popravljanju ograda koje su oštećene u poplavama i zaštita od pepelnice. Počela je redovna doznaka stabala.

• Poučna staza Bračak na području šuma-rije Krapina otvorena je 23. svibnja.

• U tijeku su pripreme za 49. međuna-rodnu vrtnu izložbu Floraart koja će se održati u razdoblju od 28. svibnja do 1. lipnja na zagrebačkom jezeru Bundek.

UŠP naŠice

• Tijekom travnja posječeno je 36.680 m³, privučeno 18.177 m³, a otpremljeno 37.369 m³drvne mase.

• U sklopu uzgajanja šuma počeli su ra-dovi na doznaci stabala, a u rasadniku Lanik u Donjem Miholjcu radilo se na plijevljenju biljaka.

• Izvršeno je aviotretiranje protiv gubare-vih gusjenica na površini 2.514 ha, od čega na 1.241 ha privatnih šuma.

• U pojedinačnome komercijalnom lovu na divlje svinje u LD Papuk postignut je do sad najbolji rezultat za mjesec tra-vanj, a odstrijeljeno je 17 grla. Ostvare-no je 48 pansionskih noćenja.

• U suradnji sa đurđenovačkom Srednjom školom Josipa Kozarca, organizirano je natjecanje učenika srednjih šumarskih škola Hrvatske.


TURIZAM • Tekst/foto: Goran Vincenc

ŠUMarSKI MUZej I ŠUMarSKa KUća

U Krasnu je prekrasno!

Čista priroda, svjež zrak, predivni i divlji Velebit – što više treba čovjeku željnom aktivnog odmora! Mje-sto Krasno, kolijevka hrvatskog šumarstva, nalazi se unutar Parka prirode Velebit, podno nacionalnog parka Sjeverni Velebit izletnicima nudi sve što je po-trebno za istinsko uživanje u prirodi. Sadržaja ima za svakoga ponešto a smještaj vam nude Hrvatske šume u dva objekta prilagođena svakomu gostu - od obitelji sa malom djecom do iskusnih planinara.

Krasno je maleno mjesto smješteno u slikovitoj dolini na nadmorskoj visini od 800 metara, a značajno je po tome što šumari smatraju ovo ličko mjesto kolijevkom šumarstva u Hrvatskoj. Naime tu je 1765. godine ot-

vorena prva šumarija na hrvatskom tlu, utirući temelj šumarskoj tradiciji koja traje sve do današnjih dana. Krasno se nalazi u Parku prirode Velebit te u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Sjever-ni Velebit i njegovih atrakcija stoga je izvrsna ishodišna točka za istraživanje cijele Like i njenih znamenitosti, a posebno je popular-no među planinarima i izletnicima koji ga posjećuju u svako doba godine. Hrvatske šume u mjestu Krasnu posjeduju dva objekta koja nude ljubiteljima prirode smještaj i prozor u povijest, a riječ je o Šumarskom muzeju te apartmanima i sobama Šumarske kuće, ob-jektu u srcu sela u čijem se sklopu nalaze smještajni kapaciteti sa 33 ležaja. Do Šumarske kuće lako je doći jer se nalazi odmah pored šumarije Krasno.

Šumarski muzej nudi priliku za naučiti ponešto o dugoj šumarskoj tradiciji ovoga kraja, koja spada među najdugovječnije u Europi. Donji kat zgrade muzeja posjeduje tristotinjak izložaka poput starih šumarskih alatki i pribora za sječu, stare šumarske karte i lovačke trofeje te je pored Šumarskog muzeja u Bošnjacima, u Slavoniji, jedini takvoga tipa u Hrvatskoj. Dio Šumarskog muzeja također je uređen za iznajmljivanje, kapaciteta 11 ležaja sa vrlo komfornim sobama i apartmanima. U sklopu Šumarskog muzeja nalazi se i konferencijska dvorana kapaciteta 20 osoba.

U Šumarsku kuću i Šumarski muzej najčešće navraćaju domaći rekreativci i obitelji s djecom, no često ovdje borave i ljubi-telji prirode iz cijeloga svijeta. Blizina Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i njegove ljepote mamac su za brojne turiste. Dvije naj-poznatije lokacije ovoga dijela Velebita, Zavižan i Štirovača sve-ga su na pola sata vožnje. Zavižan, sa svojim botaničkim vrtom i spektakularnim pogledom na jadranske otoke već je dugo vremena na kartama planinara iz cijele Europe. Štirovača, jedina dolina sa stalnim izvorom pitke vode na Velebitu, svojim gustim smrekovim šumama mami ljubitelje netaknute prirode, dok je obližnji Lubeno-vac sa svojim jamama, Lukinom i Slovačkom, raj za speleologe.

Šumarski muzej u Krasnu

Šumarska kuća


Šumarski muzej u Krasnu

Posebnost Nacionalnog parka Sjeverni Velebit svakako je remek-djelo graditeljstva, poznata Premužićeva planinarska staza koju je gradio šumar Ante Premužić početkom 20. stoljeća. Staza prolazi kroz živopisne Rožanske kukove strogog rezervata te se nastavlja u dužini od 60 km sve do Baških Oštarija.

Lovci su također rado viđeni gosti a šumarija Krasno gospo-dari lovištem Sjeverni Velebit. Lovište obiluje iskonskim planin-skim šumama jele i bukve unutar kojih se nalaze planinske livade

i rudine. Ovdje su idealni uvjeti za divlju svinju, jelensku i srneću divljač te divokozu a u lovištu je moguće naći i rijetke, zaštićene predatore poput medvjeda, vuka i risa. Odstrel je moguć s udobnih zatvorenih čeka ili pak šuljanjem u prirodi.

Krasno je najživlje za vrijeme Velike Gospe kada hodočasnici iz cijele zemlje dolaze posjetiti Svetište Majke Božje od Krasna koje je smješteno iznad sela na oko 1000 metara visine odakle se pruža spektakularan pogled na cijelu Liku. U to vrijeme, svećenici

Botanički vrt na Zavižanu


služe misu na otvorenom u prirodnom amfiteatru smještenom u hla-du šume pored kapelice. Osim što kapelica ne može primiti veliki broj vjernika, slušanje mise u hladu šume tijekom ljetnih vrućina vrlo je ugodno, što je dodatni razlog zbog kojeg vjernici vole doći u Krasno.

Pitoreskno selo Kuterevo nalazi se u blizini Krasna, a postalo je svjetski poznato po utočištu za medvjede i volonterskom centru u kojem borave volonteri iz cijeloga svijeta koji se brinu o medvjed-ima. Selo ima dugu povijest suživota s prirodom i zato ne čudi što su lokalni entuzijasti odlučili otvoriti utočište za medvjede, siročiće kojima je majka stradala i koji ne bi preživjeli bez ljudske pomoći. Utočište je s vremenom preraslo u turističku atrakciju. Kada ste već u Kuterevu, kupite nešto od rukotvorina napravljenih od drveta koje izrađuju vješti seoski drvodjelci.

Nije daleko niti dolina Gacke, a njeni izvori koji se nalaze ne-daleko od Otočca u selu Sinac omiljeno su izletište i redovna postaja svih izletnika na putu Senj–Plitvička jezera. Posebno su atraktivni Majerovo i Tonkovića vrilo na kojima se nalaze prekrasne drvene mlinice koje su restaurirane što cijeli kraj vraća u neka davna vre-mena kada je život Ličana bio vezan za ovu rijeku. O tradiciji i životu ovoga kraja možete štošta naučiti u Muzeju Gacke koji se nalazi u obližnjem Otočcu.

Naravno, Lika nudi i druge brojne, svjetski priznate znameni-tosti poput Plitvičkih jezera, Cerovačkih pećina ili Teslinog muzeja u Smiljanu, a sve su to destinacije koje možete vrlo brzo i jednostav-no posjetiti iz Krasna. I ne zaboravite! Kada ljetne vrućine postanu nesnosne, a gužva na plažama iritantna, u Krasnu je ugodno, nema gužve i čovjek se lijepo odmori. Krasno je prekrasno!

Svetište u hladu krošanja

Medvjedići iz Kutereva

SJEMENARSTVO • Tekst: Irena Devčić • foto: D. Šarić

sakupljanje šumskog sjemena i sabiranje češera ubra-ja se među najopasnije radove u šumarstvu. istovreme-no taj posao je fizički naporan ali i psihički zahtjevan s obzirom da se obavlja na visini. na području UŠP Gos-pić, branje češera izvodilo se tijekom nekoliko zimskih mjeseci na stablima smreke, bora i ariša.

Nekada je opasno branje češera sa visokih stojećih stabala bio standardni dio poslova i obveza šumskih radnika i lugara, doduše onih malo spretnijih i hrabrijih. Danas se za ovakve radove putem javne nabave uzimaju stručni

izvođači specijalizirani za visinske poslove. No nekada, to su obav-ljali mladi, snažni, fizički spremni i spretni radnici u šumarstvu s iskustvom u tom poslu koji su svjesni stručnosti i značajnosti ovog rada. Tako se u Šumarskom listu iz 1979. godine navodi kako su najbolji sakupljači oni koji već od rane mladosti žive sa šumom te po mogućnosti, šumski radnici od 16. do 35. godine starosti koji istovremeno ne pate od vrtoglavice.

- Svaki sakupljač mora dobro poznavati sve sprave za penjanje na stabla, a naročito kod toga nipošto ne smije oštećivati stabla lomljenjem grana, ogrebotinama kore i slično. Važno je također, da se na svakom sjemenskom objektu pokupe svi češeri do kraja, tako, da se iz dotičnog sjemenskog objekta sakupi što veća količina. Kako je već napomenuto, sakupljanje šumskog sjemena opasan je i težak posao, obavlja se u godini samo nekoliko mjeseci pa je stoga potrebno, da se ovaj rad dobro i nagradi, - zaključuje se u Šumarskom listu.

Urod od prošle godine na području UŠP Gospić brao se od studenog 2013. do ožujka 2014. godine. Sabirao se češer obične smreke, crnog i običnog bora i europskog ariša. Češeri obične smreke sabirali su se u sjemenskoj sastojini (kategorija selekcioni-rano) u šumariji Perušić, GJ Štirovača, a ubrano je preko 3.000 ki-lograma. Češeri su se sabirali sa smrekovih stabala visine čak preko 30 metara. Češeri crnog bora sabirani su u sjemenskim sastojinama,

SaKUPljanje SjeMena

opasan posao na visinama i preko 30 metara


SJEMENARSTVO • Tekst: Irena Devčić • foto: D. Šarić

SaKUPljanje SjeMena

opasan posao na visinama i preko 30 metarakategorija selekcionirano i to u šumariji Vrhovine i šumariji Kore-nica. Ubrano je nešto više od 4.000 kilograma češera. Ova stabla bila su različite starosti i visine oko 20 metara. Češeri običnog bora brani su u šumariji Vrhovine na području sjemenske sastojine, ka-tegorija selekcionirano, dok se češere europskog ariša sakupljalo u šumariji Perušić, sjemenska sastojina, kategorija poznato podrijetlo. Ovo je prva berba ariševih češera na ovom području i ubrano je 183 kilograma. Sastojina je stara 50 godina, a stabla su visoka i preko 20 m. U akciji branja sveukupno je ubrano 8.720 kilograma češera te se očekuje preko 300 kilograma sjemena koje će se jednim dije-lom koristiti za proljetnu sjetvu u šumskim rasadnicima Hrvatskih šuma. Višak sjemena vjerojatno će se dijelom prodati, a ostatak će biti predan na čuvanje u hladnjači Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom za sjetvu narednih godina. Naime, ovo sjeme se u hladnjačama može čuvati i do 10 godina.

Visinske radove su izvodili mladići i djevojke iz JK Grunf-a, a opisali su nam način na koji se penju po stablima te opasnostima koji ovaj posao donosi. S obzirom da se često radi o stablima i preko trideset metara visine, odmah na početku zanimalo nas je postoji li mogućnost savijanja stabla prema zemlji kako penjač polako na-preduje prema visini, potaknuti vjerojatno idejom iz crtanih filmo-va. No, pitanje i nije bilo toliko blesavo. Naime, kako kaže Davor Šarić, postoji nepisano pravilo da se penjač penje do visine na kojoj debljina debla odgovara debljini njegove podlaktice. Dakle, ovisno o tjelesnoj težini potrebno je procijeniti do koje se debljine debla možete sigurno penjati kako vam se ne bi dogodila situacija iz crtića. Zbog brzine penjanja i zbog prevencije oštećenja stabala pokušavamo naći stabla na kojima je moguće dohvatiti prve grane već sa zemlje ili s ljestava, a ako to nije moguće koristimo speci-jalne penjalice i pojaseve. Standardna penjačka oprema sadržavala

bi pored već spomenutih pojaseva i penjalica, obaveznu kacigu za-tim teleskopski štap za dohvat udaljenijih grana, a s obzirom na zimske uvjete (koji u Lici znaju biti prilično grubi) bitno je imati i kvalitetno i nepropusno zaštitno odijelo, rukavice i kvalitetne gojzerice. Kod viših stabala, posebno kod krhkog ariša koristimo i pojas s dvostrukim osiguranjem. U tom slučaju penjemo se tzv. Moslavac tehnikom, a pojasom smo u svakom trenutku osigurani oko samog debla. Brzina branja ovisi svakako o visini i urodu, no u prosjeku za jedno stablo potrebna su dva do tri sata. Jedan od im-perativa berača češera je i minimalizirati oštećenja stabala prilikom penjanja. Oštećenja mogu nastati zbog lomljenja grana bilo pri-likom penjanja ili tijekom berbe tj. privlačenja, ali i kao posljedica upotrebe penjalica. U svakom slučaju ako se pažljivo radi, oštećenja se mogu svesti na minimum (lomljenje sitnih grančica prilikom pro-bijanja do vrha stabla).

- Zanimljivo je primijetiti kako se kod berača često razvije osjećaj povezanosti sa stablima, a samim time i povećana briga oko prevencije oštećenja pa ipak su to živa bića. Neka su nam doduše draža jer su lakša za penjanje i rad. To je svakako smreka koja je relativno ugodna za branje. Grane su čvrste, češeri veliki i koncen-trirani na samom vrhu i vršnim granama. Potpuna suprotnost je zato ariš. Visoka, tanka i savitljiva stabla, izuzetno krhke grane i mali češeri razbacani po krajnjim dijelovima grana cijelog stabla. No, koliko god branje češera bilo naporno i opasno, toliko je i lijepo provesti nekoliko mjeseci u društvu starih smreka i borova, ličkih i velebitskih šuma. Teško da ćemo ikada ići na posao ljepšim putem od onog od šumarske kuće Jadovno do Štirovače preko Kugine kuće. Željeli bismo se i zahvaliti Hrvatskim šumama na gostoprim-stvu i suradnji, a posebno gospodinu Luki Radoševiću i gospodinu Bruni Devčiću, - zaključuje na kraju Davor Šarić.


ŠUMSKO GRAĐEVINARSTVO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: T. ecimović

KoMUnIKaCIje

Vlastitim kapacitetima obavi se preko 80 posto radovaŠumsko građevinarstvo u Hrvatskim šumama kao uslužna djelatnost obavi oko 80 posto radova na iz-gradnji i održavanju šumskih prometnica diljem ze-mlje. Trenutno je organizirano kroz dvanaest radnih jedinica, osam većih i četiri manje.

Šumsko građevinarstvo kao uslužna djelatnost unutar hrvatskog šumarstva organizirano djeluje više od pede-set godina. Za razliku od klasičnog građevinarstva vrlo je specifično. Radi se uglavnom o izvođenju velikog obujma

radova i to isključivo namijenjenih potrebama šumarstva, na izgrad-nji i održavanju šumskih prometnica.

- Rukovodeći kadar ali i ostali zaposlenici, koji rade na tim ra-dovima usko su specijalizirani samo za radove u šumarstvu, a ma-hom se i radi o šumarskom kadru. Bilo je pokušaja tijekom godina unutar Poduzeća, da se na izgradnji šumskih prometnica angažiraju i mnoge renomirane hrvatske građevinske firme, ali bezuspješno, što govori u prilog tome da su šumari najpouzdaniji u provođenju tih radova, - govori Tomislav Ecimović, stručni suradnik za građevinarstvo i investicije u Hrvatskim šumama.

Danas se gotovo 80 posto radova u šumskom građevinarstvu unutar Hrvatskih šuma obavlja vlastitim kapacitetima, a oko dvade-set posto radova na održavanju i izgradnji šumske infrastrukture obavljaju manja licencirana poduzeća.

U proteklih pedesetak godina u Hrvatskoj je izgrađeno preko 20.000 km šumskih prometnica.

Do osamdesetih godina prošlog stoljeća, najvećim dijelom u šumskom građevinarstvu bio je prisutan fizički rad. Od tada dolazi do pojačanog uvođenja novih tehnologija koje su znatno olakšale rad na izgradnji prometnica, ali i poboljšale kvalitetu njihove iz-rade. Uz primjenu novih tehnologija gradnje, tih osamdesetih godi-na započelo se i s projektiranjem šumskih cesta uz pomoć posebnih računalnih programa. Prvi takav program u nekadašnjoj Jugoslaviji provodio se unutar Goransko-primorskog Šumskog gospodarstva

Delnice 1985. U današnje vrijeme rad na projektiranju je znatno olakšan, jer se u sklopu pojedinih kolegija na Šumarskom fakultetu savladavaju potrebna znanja vezana uz ovu problematiku pa su i šumarski stručnjaci po završenom školovanju odmah obučeni za ovu vrstu poslova u šumarstvu.

U proteklih tridesetak godina, kao što smo već spomenuli, uvedene su nove tehnologije na izgradnji i održavanju šumskih prometnica. Ovom prigodom osvrnut ćemo se na neke od tehnologija koje su poboljšale, odnosno olakšale njihovu gradnju i održavanje.

- Da bi se izbjeglo miniranje terena u područjima s većim učešćem kamena, prišlo se umjesto miniranja, iskopima bagerima s hidrauličnim čekićima (na području delničke podružnice ovaj način rada uveden je 1985.).

- Pri izgradnji gornjeg stroja prometnica prešlo se tijekom godi-na na gradnju grederima i valjcima, a ne kao ranije uz pomoć dozera.

- Na terenima našičke podružnice Hrvatskih šuma jedno vri-jeme radilo se i na kemijskoj stabilizaciji tla, koja je pokazivala dobre rezultate, no zbog organizacijskih promjena unutar radne je-dinice prestalo se s tim načinima radova.

Danas se u nizinskim predjelima, gdje je slabije nosivo temeljno tlo, izgradnja gornjeg stroja šumskih prometnica, vrši uz primjenu geotekstila i geomreža. Bilo je i pokušaja ugradnje geosaća, ali se od tog načina gradnje odustalo zbog nepovoljnih financijskih rezul-tata za investitora, Hrvatske šume.

Umjesto dosadašnjih kamenih pločastih propusta i cijevnih be-tonskih, kod izgradnje cesta danas se primjenjuju tehnologije sa PDH cijevima (rebraste plastične cijevi) čime se pojednostavnjuje organizacija gradilišta i vrijeme ugradnje.

U posljednjih sedam do osam godina na terenima naših podružnica (mediteranski i preborni dio) kod izgradnje gornjeg stroja šumskih cesta te njihovog održavanja, koriste se sitnilice za kamen. Primjenom te tehnologije pojednostavnjena je organizaci-ja izvođenja radova, skraćeno je vrijeme njihovog izvođenja, a poboljšana kvaliteta izrade što donosi i znatne financijske uštede.

Šumska cesta na području sisačke podružnice

Šumska cesta na području šumarije Dubrovnik


financira se iz investicija, sredstava biološke obnove šuma i sred-stava šuma šumoposjednika. Trenutno se više sredstava ulaže u održavanje šumskih cesta, negoli u gradnju novih. Treba naglasiti da ceste nisu u najboljem stanju pa bi trebalo povećati ulaganja za njihovo održavanje.

Trenutno se najviše radova obavlja na području gospićke podružnice i to izgradnja šumskih vlaka i donjeg stroja prometnica. U ovoj godini velike probleme u izvođenju radova otežavale su loše vremenske prilike, došlo je do oštećenja kolničkih konstruk-cija i pojava klizišta na području zagrebačke, karlovačke i sisačke podružnice. Inače najkvalitetnije prometnice nalaze se na području delničke, senjske, bjelovarske i našičke podružnice Hrvatskih šuma.

Po potrebi i dinamici radova, radne jedinice građevinarstva ne rade samo na svojim područjima već i na područjima drugih podružnica, radove na koordinaciji provodi kao što smo već spo-menuli Sektor šumarstva u Direkciji.

Svaka radna jedinica ima svoje specifičnosti u načinima izvršavanja određenih radova, a poglavito vezano uz iskope na različitim vrstama temeljnih tala. Tako RJ građevinarstva iz Sla-vonije imaju poteškoća pri izvođenju radova na terenima podružnica u mediteranskom i prebornom dijelu zemlje, a radne jedinice koje djeluju u sklopu prebornih podružnica i mediteranskih, imaju pro-blema prigodom izvođenja radova u nizinskim predjelima.

Problem je i starosna dob zaposlenika koji rade u radnim je-dinicama građevinarstva, prosjek starosti je preko 50 godina života. Obzirom da se radi i o izuzetno teškim fizičkim radovima, radi se dijelom i o smjenskom radu, dijelom i o produženom radnom vre-menu (preko vikenda) što se kompenzira preraspodjelom radnog vremena. Radovi se obavljaju i u izuzetno nepovoljnim klimatskim uvjetima pa bi i stoga bilo dobro, kada bi došlo do zapošljavanja mlađih kadrova na ovoj vrsti poslova.

Probleme u radu stvara dodatno i manjak u svim rad-nim jedinicama prijevoznih kapaciteta (kamiona kipera). Ali zahvaljujući vanjskom tržištu, koje raspolaže dovoljnom količinom tih prijevoznih sredstava te putem javne nabave postižu se ipak u konačnici zadovoljavajući poslovni rezultati.

Manjak vlastitih kapaciteta (mehanizacije) osjeća se i kod izgradnje traktorskih vlaka pa se i tu problem rješava uz pomoć javne nabave, odnosno angažiranjem licenciranih izvođača radova.

- Ovom prigodom treba posebno pohvaliti poslovodstvo svih podružnica koje u svom sastavu imaju radne jedinice građevinarstva. Imaju velikog razumijevanja u smislu potreba provođenja plana i rasporeda građevinskih kapaciteta na razini Hrvatskih šuma. Cilj ovakve suradnje je da se vlastitim kapacitetima obavi što veći dio posla, a tek manji dio poslova da se obavi putem javne nabave, odnosno vanjskih izvođača, - ističe Ecimović.

U smislu poboljšanja rukovođenja organizacijom samih rado-va, u posljednje vrijeme uvodi se praćenje strojeva uz pomoć GPS tehnologije na razini Hrvatskih šuma. Ovim mjerama očekuju se dodatna poboljšanja i efikasnije izvođenje radova.

U prošlosti sva šumska gospodarstva na području naše zemlje u većini slučajeva imala su svoju vlastitu operativu i vrlo kvalitetan i iskusan kadar za gradnju i održavanje šumskih prometnica, što je bila i garancija da će se s takvim radom nastaviti i u Hrvatskim šumama.

Šumsko građevinarstvo u Hrvatskim šumama trenutno je or-ganizirano u 12 organizacijskih radnih jedinica, osam većih i četiri manje. Veće radne jedinice organizacijski djeluju u sklopu podružnica Našice, Požega, Nova Gradiška, Bjelovar, Ogulin, Del-nice, Senj i Gospić. Manje radne jedinice iz domene šumskog gra-diteljstva rade u sastavu podružnica Vinkovci, Koprivnica, Zagreb i Karlovac.

- Postojeća mehanizacija za izgradnju i održavanje šumskih prometnica, kojom trenutno raspolažemo unutar Hrvatskih šuma zadovoljava u smislu obujma izvođenja radova. No treba napome-nuti da joj je prosjek starosti desetak godina, što izaziva dodatne probleme u radu, česte kvarove te dodatne troškove održavanja, a i povremene zastoje u radovima, - ističe Ecimović.

Svi radovi iz domene šumskog građevinarstva unutar poduzeća, donošenje godišnjeg plana, raspored vlastitih građevinskih kapaciteta te dinamika izvođenja radova koordiniraju se na razini Direkcije u Sektoru šumarstva. Tijekom godine prati se izvršenje svih radova te se promptno reagira na svaki zastoj na radilištima.

Za 2014. ukupna vrijednost građevinskih radova na izgradnji i održavanju šumske infrastrukture iznosi 114 milijuna kuna. Od toga za izgradnju donjeg stroja šumskih prometnica planirano je uložiti 15,5 milijuna kn, gornjeg stroja 26,8 milijuna kn, izgradnju vlaka 30 mili-juna kn, održavanje šumskih prometnica 37 milijuna kn, izgradnju i održavanje šumskih prometnica u šumama šumovlasnika 4,68 milijuna kn. U prava tri mjeseca ove godine ukupno je realizirana, vlastitim kapacitetima ra-dova, vrijednost od 17,4 milijuna kn. Planirano je vlas-titim kapacitetima izgraditi i održavati šumske promet-nice u vrijednosti od 82 milijuna kn, a ostatak radova izvodit će se putem javne nabave. Gradnja šumskih cesta

Zavižan Velebit

Sitnilica, greder i valjak


ZAŠTITA ŠUMA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: r. Vasilj, M. Hudinčec, arhiva

ŠUMSKI ŠTeTnICI

aviotretiranje protiv gusjenica gubara glavonje

Suzbijanje gubara u stadiju gusjenice obavlja se primjenom aviometode, odnosno aviotretiranjem biološkim preparatima u proljeće, kada se iz jaja razviju gusjenice. Tretiranje na području podružni-ca osijek, našice, Požega, nova Gradiška i Zagreb, obavljeno je na površini od 16.600 ha.

Kao jedan od najznačajnijih šumskih štetnika, gubar gla-vonja (Lymantria dispar) može se u listopadnim šumama pojaviti periodično u velikom broju, kada je u prenamnoženju ili gradaci-ji. Tijekom masovne pojave izaziva golobrste na većim šumskim površinama, a posljedica toga je sušenje stabala, smanjenje prirasta i poremećaj u gospodarenju šumama. Nakon eventualnog golobrsta i tjeranja drugog lista vjerojatan je napad pepelnice kao sekundar-nog štetnika.

Jake gradacije javljaju se u Hrvatskoj u prosjeku svakih 10,6 godina, a slabija povećanja gustoće populacije svakih 5 godina. To potvrđuju i druga istraživanja gubara na tri kontinenta (Sjeverna Amerika, Europa i Azija) koja pokazuju da se gradacije gubara jav-ljaju svakih 8-12 godina

Prethodna gradacija gubara u Hrvatskoj bila je 2004.-2006. go-dine. Sada je gubar ponovo u prenamnoženju, a 2014. godina je godina erupcione faze ili kulminacije razvoja broja jedinki. Iako je gubar kod nas poznat prvenstveno kao štetnik nizinskih lužnjakovih šuma, u ovoj gradaciji primjećena je njegova velika brojnost u mješovitim i bukovim sastojinama. Gusjenice mogu brštenjem lišća utjecati na smanjenje do 30 % pa čak i 40 % prirasta drvne mase, što je povezano s određenim financijskim gubicima. Osim toga, defolijacijom nastaje ekološka neravnoteža, kao neizravna šteta djelovanja ovoga poznatoga štetnika. Stoga je u praktičnom šumarstvu iznimno važno redovito praćenje i prognoza populacije gubara, a u funkciji pravovremene pripreme i organizacije zaštitnih

mjera. Pritom su važne znanstvene spoznaje o biologiji i populaci-jskoj dinamici.

Prognoza populacije provodi se metodom brojanja jajnih legala na dijagonalnoj liniji, idući kroz odjel gospodarske jedinice, u sastojinama starijim od 30 godina. Utvrđuje se postotak zaraženih stabala i broj legala po stablu, a pregled se obavlja tijekom dugoga perioda mirovanja vegetacije. Na temelju pregleda, dobija se po-datak o broju jajnih legala po hektaru i uspoređuje se s kritičnim brojem te se tako određuju površine u kojima će biti potrebno obaviti zaštitne mjere. Kritični broj jajnih legala ovisi o starosti sastojine, ali u prosjeku se kod nas uzima da je taj broj 500 jajnih legala po hektaru. Ovaj štetnik odlaže jaja na koru debla u znako-vitim i prepoznatljivim jajnim leglima. Pritom broj jaja u jednom jajnom leglu varira i ovisi o tome u kojoj od pet poznatih erupcionih faza se populacija gubara nalazi. Najveći broj jaja u jednom leglu prisutan je u prederupcionoj fazi, a to je kod nas bilo 2013. godine. Ove godine, kada je populacija u fazi kulminacije, broj jajnih legala je velik, a raspoređena su po čitavom deblu i visoko u krošnjama, no prosječan broj jaja u leglu je manji. Prvih nekoliko dana gusjen-ice u jajnome leglu miruju, a onda istovremeno s listanjem kreću u potragu za hranom. Poslije brštenja koje traje približno 8 tjedana, gusjenice se kukulje, uglavnom polovicom lipnja, a nakon deset dana izlaze leptiri. Suzbijanje gubara u stadiju gusjenice, optimalno u razvojnoj fazi L1-L3, obavlja se primjenom aviometode, odnosno aviotretiranjem biološkim preparatima u proljeće, kada se iz jaja razviju gusjenice. Ova metoda podrazumijeva izravno uništenje štetnika živim organizmima, a u cilju održavanja ravnoteže u šumskim zajednicama. Prednost je biološke mjere što se pritom ne uništavaju druge korisne životinje.

našička podružnica Hrvatskih šuma provela je u prvoj deka-di svibnja akciju aviotretiranja na površini 2.514 ha kitnjakovo-bukovih sastojina. Suzbijanje je obavljeno na području šumarija Đurđenovac i Orahovica. Tretirana površina obuhvatila je i 1.241 ha šuma šumoposjednika. Utvrđeno je da je prisutno 5.000 - 35.000

Dogovor prije polijetanja

zrakoplova - našički šumari s pilotom

avioakcija na području UŠP našice


jajnih legala po hektaru, što predstavlja izrazito veliku zarazu. Avio-tretiranje je izvršila osječka tvrtka AIR-traktor, koja je ovlaštena za ove poslove te je upisana u Upisnik pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju poslove suzbijanja i iskorjenjivanja štetnih organizama u poljoprivredi i šumarstvu sredstvimaza za zaštitu bilja, primjenom iz zraka (tzv. Upisnik da-vatelja usluga) pri Ministarstvu poljo-privrede. Prema riječima Nataše Rap, rukovoditeljice Odjela za ekologiju UŠP Našice, upotrijebljen je registri-rani biološki insekticid Foray 48 B u dozi od 3,0 l po hektaru, a utrošeno je ukupno 7.540 l sredstva. Ovaj bioinsek-ticid djeluje na probavni sustav gusjen-ice koja je pojela list tretiran insektici-dom. Ličinka se prestaje hraniti unutar jednog sata, a djelovanjem aktiviranih toksina nastupa peforacija crijevne sti-jenke, sepsa i smrt organizma. Foray 48 B nije opasan za čovjeka, domaće životinje, pčele, prirodne neprijatelje i okoliš. Sadrži djelatnu tvar bakteriju Bacillus thuringiensis te udovoljava najoštrijim kriterijima ekološke proiz-vodnje.

Isto biološko sredstvo upotrije-bljeno je i na području Uprave šuma Požega i Uprave šuma Nova Gradiška, odnosno na svim tretiranim područjima Hrvatskih šuma. Kako smo doznali od Stjepana Blažičevića, stručnoga surad-nika za ekologiju i zaštitu šuma, požeški šumari tretirali su sastojine hrasta kitn-jaka, te mješovite kitnjakovo-bukove sastojine na područje šumarija Požega, Kutjevo i Velika. Obavljeno je 7 letova s uzletišta Ivandvor u blizini Pleternice, utrošeno je 6.888 l biološkog insek-ticida, a ukupno je tretirano 2.296 ha, od čega na požeškoj šumariji 219 ha, kutjevačkoj 1.963 ha i na veličkoj 114 ha. Najveći broj jajnih legala utvrđen je na području kutjevačke šumarije (3.198/ha).

Prema riječima Damira jelića, stručnoga suradnika za ekologiju i zaštitu šuma, na terenima novogradiške podružnice Hrvatskih šuma tretirano je ukupno 3.615 ha šumskih površina. Obuhvaćene su sastojine šumarija Novska, Okučani, Nova Gradiška i Nova Kapela, a nastojalo se postići cjelovitost tretiranih površina. Starost šuma je od 40 do 130 godina, a riječ je o lužnjakovim i bu-kovo - kitnjakovim sastojinama, u stadiju od proreda do oplodnih sječa. Tako su u gospodarskoj jedinici Ključevi tretirane na 1.453 ha stogodišnje šume hrasta lužnjaka. Broj legala po hektaru kre-tao se od 3.000 do 25.000. Utrošeno je 10.880 l zaštitnog sredstva, a izvršeno je 11 letova s poljoprivrednog uzletišta PIK-a Nova Gradiška.

o uspješnosti aviotretiranja doznaje se utvrđivanjem prisut-nosti gusjeničnih ekskremenata (izmeta) na kontrolnim pločama, kratko vrijeme nakon provedene akcije, koji se zatim uspoređuju sa izbrojanim brojem ekskremenata prije tretiranja. Drugi način je praćenje i procjena postotka obrštenosti sastojina okularnom meto-dom. Bitno je istaknuti kako je vrlo važno detaljno pratiti stanje na terenu tijekom vegetacije. Pritom osobitu pozornost treba posve-titi prognozi populacije sljedećih godina, u svrhu pravovremenog uočavanja možebitnog povećanja njene gustoće te poduzimanja potrebnih zaštitnih mjera.

Gubareve gusjenice na deblu obične bukve

Gusjenica na hrastovom listu

Ženka gubara glavonje


MALA ENCIKLOPEDIJA ŠUMARSTVA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: arhiva

aloHTone VrSTe

Močvarni taksodij(Taxodium distichum)ova listopadna četinjača rasprostranjena je u jugo-istočnome dijelu Sjeverne amerike, na močvarnim područjima i uzduž riječnih obala, a pretežito raste u čistim sastojinama. Kao ukrasna vrsta često se sadi u američkim, azijskim i europskim parkovima. Pripa-da reliktima iz davnih vremena, od prije 200 do 250 milijuna godina.

Močvarni taksodij, močvarni čempres (Taxodium disti-chum) je jedna od triju vrsta roda taksodija (Taxodi-um) iz porodice taksodijevki (Taxodiaceae). Ova lis-topadna četinjača rasprostranjena je u jugoistočnome

dijelu Sjeverne Amerike, na močvarnim područjima i uzduž riječnih obala, od Mississippija do Floride. Pripada reliktima iz davnih vre-mena, od prije 200 do 250 milijuna godina. Tijekom ledenoga doba migrirao je sa sjevera prema Meksičkom zaljevu, na svoja današnja staništa. Dosegne visinu 30-50 m, promjer 1-1,5 m, a rijetki prim-jerci deblji su od 5 m. Krošnja mlađih stabala je pravilno čunjasta, a u starijoj dobi nepravilno proširena i prozračna, s vodoravno otk-lonjenim granama koje dopiru gotovo do zemlje. Deblo je pravno, čisto od grana, u donjem dijelu prošireno i užljebljeno, često šuplje, a idući prema gore se sužava, s naglim padom promjera. Kora debla je crvenkastosmeđe boje te uzdužno ispucala.

Korijenje je plitko, vodoravno raspoređeno, a za ovu je vrstu znakovito da iz žilja izrastaju oko stabla, posebice na vlažnom staništu, neobične koljenčaste tvorevine, 1 do 2 m visoke, iznutra šuplje. To su pneumatofore, tzv. zračno (dišno) korijenje koje služi

za prozračivanje odnosno osigurava korijenju pristup kisiku, ali i pojačava svojim širokim sustavom čvrstoću stabala. Sastavljeno je od lakog, mekog spužvastoga drva i kore. Iz donjega dijela vodor-avnoga žilja razvija se postrano korijenje koje učvršćuje stablo u močvarnome tlu, dajući mu otpornost protiv vjetra. Zbog snažnog i jako zadebljanog žilišta, mnoga stabla odolijevaju naletu jakih ura-gana. Izbojci su u početku zeleni, kasnije crvenosmeđi, nerijetko sa suhim ostacima ljuskastoga lišća. Pupovi su trovrsni: lisni, kratkih izbojaka i cvjetni. Lisni pupovi su razmješteni zavojito ili nepravil-no te pokriveni izrazito sitnim, zelenkastim ili blijedo smećkastim ljuskicama. Pupovi kratkih izbojaka nisu pokriveni ljuskicama, vrlo su sitni, polukuglasti, blijedozelenkasti, uspravno otklonjeni od izbojka. Cvjetni pupovi su okruglasti, veći su od lisnih, smješteni su na vrhu dugog izbojka te pokriveni mnoštvom zelenih do smećkastozelenih ljuskica. Listovi su igličasti i ljuskasti, a iglice dvoredne, linearne, plosnate, odozgo plitko izbrazdane, šiljaste, cijeloga ruba, gotovo sjedeće. Svjetlozelene su boje, duge 5-20 mm, široke 1-2 mm mm, smještene na kratkim izbojcima, dugim 5-10 cm. U jesen prije opadanja poprimaju crvenkastosmeđe nijanse, a tijekom zime otpadaju zajedno s izbojcima. Ljuskasti listovi su za-vojito raspoređeni na dugim izbojcima, otpadaju pojedinačno. Vri-jeme cvatnje je tijekom ožujka i travnja, a cvjetovi su jednodomni i jednospolni. Muški su skupljeni u 10 do 15 cm duge metličaste, viseće cvatove, a iz ženskih cvatova oblikuju se gotovo sjedeći, ja-joliko okruglasti češeri, dugi i široki 2-3 cm. Sastoje se od 10 do 12 zavojito raspoređenih ljusaka, od kojih svaka nosi po dva sjemena zametka. Drvenasti češeri dozrijevaju potkraj listopada, nakon čega se raspadaju. Sjemenke su nepravilno trobridne, smeđe boje, duge 6 mm, s debelom ovojnicom. Kliju s 4-9 supki, a puni urod sjemena svake je tri godine. Močvarni taksodij razmnožava se iz sjemena i reznica, a tjera izbojke iz panja.

ova izrazita vrsta svjetla prirašćuje brzo, najčešće raste u nizinama, ali se pojavljuje i u višim predjelima. Javlja se na dubo-koj, pjeskovitoj ilovači, na terenima vlažnim u gornjim slojevima, no rijetko se na njima pojavljuje zbog konkurencije drugih vrsta. Zato često dolazi u čistim sastojinama na močvarnim površinama, a vapnenasto tlo ne podnosi dobro. Na manje močvarnim terenima javlja se zajedno s američkim likvidambrom, srebrnolisnim javo-rom, čamolikim hrastom, američkim koprivićem i dr. Otporna je na kratkotrajne niske temperature do -30 Celzijevih stupnjeva, a u mladosti je osjetljiva na mrazove. Zato je u toj dobi treba uzgajati pod zastorom stabala s rijetkom krošnjom. Zanimljivo je da stablo ne zahtijeva vlažne položaje kako bi preživjelo. Tako može uspije-

Za ovu vrstu, koja doživi starost veću od tisuću godina, karakteristično je da iz žilja izrastaju

neobične koljenčaste tvorevine i do 2 m visoke. to su pneumatofore, tzv. zračno korijenje koje služi za

prozračivanje, ali i pojačavanje čvrstoće stabala.

Grančice s iglicama i češerom


vati i na područjima čija je površina cijele godine bez vode. Može doživjeti visoku starost, čak i višu od 1000 godina. Stablo koje u ljudima izaziva najjači dojam je gigant s Cat islanda, na riječnom otoku Mississippija, na sjeveru Louisiane, području koje je svake godine od studenog do travnja pokriveno vo-dom visine do 4 metra. Njegova procijenjena starost iznosi između 700 i 1300 godina, a opseg debla je 16,5 m. To je ne samo najveći močvarni taksodij u SAD-u već i najsnažnije stablo istočno od Si-erra Nevade. Pozornost ne privlači samo njegova golema masa, već iznenađujući, neobični oblici i njihova iznimna ljepota. To divovsko stablo nije usamljeno jer se oko njega nalazi velik broj prastarih primjeraka, ukrašenih klinastim, širokim žilištem. Za posjetitelje su vrlo dojmljivi ovi malobrojni preživjeli gorostasi. Današnje šume močvarnoga taksodija prekrivaju velike površine južnih država SAD-a, no nema više nekada prisutnih izvornih šuma s orijaškim primjercima. To su pretežito sekundarne šume koje su poslije go-tovo potpunog nestanka ponovno narasle u zadnja dva stoljeća.

Taksodiji su posljednjih stoljeća bili važan izvor drvne mase, slično kao i sekvoje. Njihovo drvo je izvanredne kakvoće, vrlo tra-

jno, čvrsto i osobito cijenjeno. Iznimno je traženo za građevinske i stolarske radove, izradu dužica i dr. Močvarni taksodij poznata je ukrasna vrsta a važna je, iako rjeđe i za podizanje šumskih kul-tura. Od sredine 17. stoljeća često se sadi u američkim, azijskim i europskim parkovima. U Europi se uzgaja u južnom i zapadnom području kontinenta, a u nas se sadi na vlažnim mjestima, gdje dru-ge četinjače ne mogu uspijevati. U parkovima i vrtovima njegova estetska vrijednost dolazi do izražaja zbog svjetlozelenih iglica ti-jekom vegetacije i njihove zlatnožute boje u jesen. Stoga je vrlo prikladan, osobito u parkovima, za sastavljanje grupa i pojedinačnih stabala. U Hrvatskoj se može uspješno uzgajati kao dekorativna vrsta te u manjim kulturama na naplavnim, vlažnijim staništima. Pojedinačna stabla i manje grupe nalaze se u više parkova u okolici Varaždina, u Zagrebu i Samoboru, Našicama, Slavonskome Brodu, Slatini, Đurđevcu, Dugom Selu i dr. U posebnom rezervatu šumske vegetacije Motovunska šuma u Istri, na površini manjoj od jednoga hektara, u dva navrata sađen je i močvarni taksodij, a analiza pri-rasta pokazala je zadovoljavajuće rezultate.

Močvarni taksodij poznata je ukrasna vrsta zbog svjetlozelenih iglica tijekom vegetacije i njihove

zlatnožute boje u jesen, a manje se koristi za podizanje šumskih kultura. U Hrvatskoj se sadi na vlažnim mjestima, gdje druge četinjače ne mogu

uspijevati, a u dva navrata sađen je u Motovunskoj šumi.Stablo močvarnoga taksodija

Zračno korijenjeneobična

ljepota iglica u jesen

Gorostas s riječnog otoka Cat Islanda


ružica-grad jedna je od najvećih srednjovjekovnih utvrda u Hrvatskoj, a na na području Slavonije naj-veći je sačuvani fortifikacijski kompleks. Povijesna je i turistička atrakcija orahovice i Virovitičko-po-dravske županije

Nekoliko kilometara od gradića Orahovice, na sjevernoistočnim padinama papučke planine, na 418 m nadmorske visine, smještene su razvaline Ružice-grada ili Velike utvrde Orahovica, jednog od najvećih sredn-

jovjekovnih gradova - utvrda u Hrvatskoj. Na području Slavonije to je najveći sačuvani fortifikacijski kompleks, do kojega dolazimo idući od sela Duzluka. Utvrda je u blizini poznatog Orahovačkoga jezera i šuma UŠP Našice, a povijesno-turistička je atrakcija Ora-hovice i Virovitičko-podravske županije. Nepravilnog je elipsastog oblika, proteže se u pravcu sjever-jug, a spominje se kao kraljevs-ki posjed od 1357. godine. Ova utvrda je istodobno grad, dvor i tvrđava, a stoljećima je nadograđivana i obnavljana. Prema nekim tumačenjima, njezine temelje postavili su rimski vojnici tijekom pohoda na daleka istočna prostranstva. Promjenom vlastodržaca ut-vrda je mijenjala vlasnike, različite velikaše, a iz zapisa poznatoga turskog putopisca Evlije Čelebije doznajemo da je grad-tvrđavu i Orahovicu svojom vojskom i topovljem osvojio Mehmed-beg Ja-hija Pašić, u lipnju 1543. godine. Turci su u Orahovici ostali 144 godine, a u starim se spisima spominje da je turska strahovlada do-lazila upravo iz Ružice-grada, gdje je bila smještena vojna posada. Nakon odlaska zavojevača 1687., okolno je stanovništvo razrušilo utvrdu te kamenje odvuklo da obnovi svoje razrušene domove. Od 18. do 20. stoljeća mijenjaju se brojni vlasnici posjeda Orahovica u čijem je sastavu i utvrda, koja postupno gubi svoje značenje. Među njenim vlasnicima bili su grofovi Pejačevići, barun Gutman i dr.

Dosadašnji istraživački radovi i rekonstrukcija o izgledu gra-da upućuju na zaključak da je imao više tornjeva, kula (četverokutna, stražarska, renesansna), bastiona (grudobrana), dvorsku kapelu sa sakristijom, predvorje svečane dvorane (palas), gospodarske pros-torije u prizemlju, a na dvjema etažama prostorije za stanovanje i kuhinju. Bio je ovdje prostor između ulaznog mosta i ulaza, prostor i plato za obranu, plato za topništvo, samostojeći zid s puškarnicom, prostor radionica i dr. Debljina zidova na mjestima je iznosila i do 9 metara. Navedeni arhitektonski elementi rađeni su pretežito u gotičkom i renesans-nom stilu. Dosadašnji nalazi i sačuvane razvaline govore o tome da Ružica-grad nije bio samo jedan od najvećih fortifika-

cijskih objekata kontinentalne Hrvatske, nego i vrijedna arhitekton-ska građevina, oplemenjena umjetničkim elementima stare arhitek-ture, čiji su razvoj prekinuli Turci. Njegove ruševine svjedoče o raz-vijenoj kulturi od srednjega vijeka do početka 20. stoljeća. U utvrdu se ulazi kroz provaljenu kulu, a na desnoj je strani kapela s potpor-njacima u gotičkom stilu. U kapeli je kasnije izgrađen bačvasti svod. Na zapadnoj strani dograđen je toranj s renesansnim prozori-ma, a jedan od njih spajao je zid sa sakristijom kapele. Gotovo cijeli grad građen je od lomljenoga kamena, a nešto i ciglom. U građevini su vidljive brojne oslonci i uporišta za svodove i dr.

Utvrda je uvijek imala veliku stratešku važnost, posebice u burnim događanjima tijekom kasnoga srednjega vijeka, od 12. do 15. stoljeća. Naime, s položaja na kojem se nalazi mogao se kon-trolirati velik dio slavonske Podravine, odnosno dravskoga toka, a u blizini je prometnica Orahovica-Kutjevo, komunikacija iz dravske doline u Požešku kotlinu.

Naziv Ružice-grada nikad nije u potpunosti istražen, a prema jednom od tumačenja, ime utvrde potječe od divlje ruže koja u tome području uspijeva, no neki povjesničari to osporavaju. U blizini je selo Duzluk koje je ime dobilo od turske riječi duzem, što znači cvjetni, ružin djevojački ukras. Pojedini povijesni podaci otkrivaju nam da je pravi i točan naziv ostataka tvrđava i ruševnoga zdanja

iznad Orahovice: Srednjovjekovnma tvrđava i utvrđeni dvor Orahovica. Arheološki nalazi na lokaciji utvrde izloženi su u Grads-kom muzeju u Ora-hovici, a oni upućuju na to da je ovaj sred-njovjekovni grad i spomenik kulture bio raskošan i bogat.

BAŠTINA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: n. rap

ZaŠTIćenI PoVIjeSnI oBjeKTI

Vrijedna srednjovjekovna tvrđava na padinama Papuka

ostaci gotičke

crkve

razvaline ružice - grada


EKOLOGIJA • Tekst: Irena Devčić • Foto: G. Vincenc

Stručnjaci za biološku raznolikost ističu da Zemlja danas prolazi šestu po redu krizu velikog izumira-nja vrsta od pojave života, prije 3,8 milijardi godina. no za razliku od masovnih izumiranja koja su bila prouzrokovana zbivanjima iz geološke povijesti na-šeg planeta, za ovo posljednje izumiranje gotovo je isključivo odgovorna jedna vrsta, ona ljudska.

Pojam bioraznolikost relativno je nov, osmišljen 1985. godine spajanjem dviju riječi - biološka raznolikost. Korištenje ove riječi i njenog koncepta prihvaćeno je na simpoziju 1986. godine, nakon izdavanja knjige „BioDi-

versity“ čiji je urednik biolog E. O. Wilson. Konvencija o biorazno-likosti potpisana je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) održanoj 1992. godine u Rio de Janeiru.

Hrvatska je s aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogati-jih zemalja Europe. Zahvaljujući svom geografskom položaju te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjeti-ma možemo se pohvaliti velikom raznolikošću kopnenih, morskih i podzemnih staništa te velikim bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj iznosi oko 38.000 (prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode), no pretpostav-ljeni broj vrsta je znatno veći, od 50 do 100 tisuća. Za površinski malenu zemlju kao što je naša, to je izuzetno veliki broj. Razno-likost vrsta i njihovih staništa pokazatelj je zdravog ekosustava. Što je veći broj vrsta u prehrambenoj mreži, bolji su uvjeti za njihovo preživljavanje. Pojam bioraznolikost može označavati i povijest evolucije vrsta i ekoloških zajednica te procese koji su stvoreni u njihovom međuodnosu. Također, bioraznolikost može uključivati i varijacije u ponašanju, ekologiji i fiziologiji između pojedinih orga-

SVjeTSKI Dan BIoloŠKe raZnolIKoSTI – 22. SVIBnja

Bogatstvo različitosti vrsta temelj je našeg opstanka

nizama iste vrste.Biološka raznolikost se značajno umanjuje pod direktnim

ili indirektnim utjecajem čovjeka, njegovim djelovanjem i stalnim povećavanjem brojnosti ljudske populacije. U periodu od pojave modernog čovjeka od prije nekih 200.000 godina pa do prije 10.000 godina, odnosno do početka razvoja poljoprivrede i stočarstva, sma-tra se da je našu planetu naseljavalo oko 10 milijuna ljudi. U razdo-blju do prije 2000 godina populacija se povećala na 200 milijuna, a 1836. godine dostigla je 1 milijardu. Danas, ljudska populacija broji više od 6 milijardi. Tako je uslijed povećanja ljudske popu-lacije te naseljavanja ljudi u nove sredine došlo do negativne prom-jene u biosferi, od nestanka velikog broja bioloških vrsta, preko introdukcije vrsta u nova staništa, destrukcije staništa pa sve do konačne redukcije biološke raznolikosti. Znanstvenici pretpostavl-jaju da ukoliko se sadanašnji tempo destrukcije staništa i redukcije bioraznolikosti nastavi, novo stoljeće bit će period šestog masovnog izumiranja uzrokovanog isključivo aktivnošću jedne vrste, Homo sapiensa. Utvrđeno je da je preko 50 % poznatih vrsta kralježnjaka i 12,5 % biljnih vrsta ugroženo.

Prema IUCN (Međunarodni savez za očuvanje prirode) defini-rane su kategorije ugroženosti vrsta: izumrle, kritično ugrožene, ugrožene, ranjive i vrste s malim rizikom nestanka. Alarmantna situacija je najizraženija kod grebenskih populacija životinja dok u okvirima biljaka stablašica, znatno veći postotak ugroženih vrsta čine golosjemenjače (32 %) u odnosu na kritosjemenjače (9 %). Primjenom različitih metoda u procjeni stope izumiranja vrsta postignut je konsenzus o pokazatelju rapidnog porasta stope, a to je porast od 1.000 puta u odnosu na uobičajenu pozadinsku stopu izumiranja vrsta.

najveća pažnja javnosti fokusirana je na biologiju i ekolog-iju velikih grupa živih organizama kao što su sisavci, ptice i

određene vrste drveća. Međutim, veći dio svjetskog diverziteta vrsta pripada drugim, vrlo često zanemarenim grupama, kao što su mekušci, kukci i određene grupe viših biljaka. Prema “crvenome popisu” IUCN-a, u opasnosti je 15.589 vrsta. Slikovito, ugrožen je svaki četvrti sisavac, svaka osma ptica, svaki treći vodozemac.Postoji veliki broj podataka koji ukazuju da tre-nutno stanje nije dobro, no koliko je zaista loše ne možemo sa sigurnošću konstati-rati dokle god ne znamo točan broj vrsta na Zemlji. Istražujući insekte ne tako davne 1980. godine, znanstvenici su bili u čudu pronalaskom velike raznolikosti u tropskim šumama. Na svega 19 stabala u Panami, 80 % od 1.200 vrsta pronađenih tvrdokrilaca bile su nepoznate dotadašnjoj znanosti. Dakle, ukoliko ne znamo koliko vrsta na našem planetu postoji ne možemo znati niti točan broj vrsta koje gubimo. No, stručnjaci procjenjuju da svake godine

Svjedoci smo katastrofalnih poplava


nestane između 0.01 i 0.1 % cjelokupnog broja vrsta. Pretpostavimo li da na planeti postoji oko 2 milijuna različitih vrsta tada ih godišnje nestane između 200 i 2.000. No, ukoliko je viša procje-na broja vrsta točna, tj. da postoji 100 milijuna različitih vrsta na Zemlji, tada svake godine nes-tane između 10.000 i 100.000 različitih vrsta.

Posljedice koje donosi gubitak biološke raznolikosti su nenadoknadive. Ozbiljno se narušava sposobnost okoliša da se oporavi od ele-mentarnih nesreća i nesreća koje su izazvali ljudi. Uništavaju se prirodni sustavi koji pročišćavaju vodu, tlo i zrak. Smanjuje se mogućnost za pro-nalazak novih lijekova. Povećava se mogućnost poplava, suša i drugih ekoloških katastrofa. Dolazi do degradacije poljoprivrede, ribarstva i općenito proizvodnje hrane. Sve navedeno dovodi do degradacije svjetske ekonomije te sla-bljenja društvene i političke stabilnosti država. Razvoj čovječanstva trebao bi težiti održivom razvoju i biti utemeljen na tri ravnopravna načela: ekološkom, ekonomskom i etičkom. Ljudska vrsta je dio biološke raznolikosti i o njoj smo životno ovisni.

Biološka raznolikost je resurs od kojeg ovise obitelji, zajednice, nacije i buduće generacije. To je veza između svih organizama na planeti, spajanje ekosustava u kojem sve vrste imaju svoju ulogu. Drugim riječima, to je mreža života.

Prirodne resurse naše planete čine biljke, životinje, zemljište, voda, atmosfera pa i sami ljudi. Svi zajedno činimo dio ekosustava naše planete, što znači da ako postoji kriza bioraznolikosti, naše zdravlje i sredstva za život će se također naći u opasnosti. Količina

i tempo kojim koristimo prirodne resurse Zemlje nadilazi održivost za čak 25 %. Bioraznolikost je temelj zdravlja planeta i ima di-rektan utjecaj na život svih nas. Smanjenje bioraznolikosti znači suočavanje milijuna ljudi s budućnošću u kojoj su zalihe hrane podložnije bolestima i štetočinama i gdje čista i pitka voda neće biti česta pojava ili je pak neće biti dovoljno. Za ljudsku vrstu to je zabrinjavajuća prognoza.

Čovjek je u potpunosti ovisan o biološkoj raznolikosti Zemlje. U konačnici, cijena koju našim razvojem plaća priroda na kraju će doći upravo nama na naplatu.

Priroda uzvraća udarac – ledolom u Gorskom kotaru


LJEKOVITO BILJE • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

ovim ukusnim i ljekovitim voćem, kojeg su poznava-li već stari Grci liječi se cijeli niz bolesti. Posebno je dobra primjena u liječenju raznih vrsta tumora jer sprječava njihovo širenje.

Malina (Rubus idaeus L.) poznata je od davnina kao ljeko-vita biljka. Poznavali su je i stari Grci, uzgoj malina u Europi proširili su Rimljani, u srednjem vijeku počela se intenzivnije koristiti u ljekovite svrhe. Danas je Rusija

najveći proizvođač malina u Europi.opis biljke: višegodišnji je grm. U tlu se pruža razgranjena

podzemna stabljika iz koje izbija veliki broj bodljikavih, poleglih ili uspravnih nadzemnih stabljika. Jednogodišnje stabljike su lisnate, ze-lene i nerazgranjene, ujesen odrvene. Slijedeće se godine na njima osim listova razvijaju cvjetovi i plodovi, a zatim ta stabljika odumire. Lis-tovi su joj neparno perasti, cvjetovi bijele ili ružičaste boje. U rahlim paštitastim cvatovima sadrže pet latica te brojne prašnike i tučkove. Poslije oplodnje razvija se svjetlocrveni zbirni plod, sastavljen od mno-go malih sočnih koštunica.

Vrijeme cvatnje: od svibnja do lipnja.Stanište: raste u velikim nakupinama po šumskim čistinama, pros-

jecima, uz šumske putove, među grmljem, više je ima u brdskim i pla-ninskim područjima. Često se uzgaja i u vrtovima.

Branje i prerada: plodovi maline dozrijevaju od početka ljeta do kasne jeseni. Beru se posve zreli plodovi. Listovi se sakupljaju u proljeće, dok su još nježni, suše se u sjeni ili na umjetnoj toplini.

ljekovit sadržaj: najljekovitije tvari su tanini. Pored toga listovi sadrže vitamin C, flavone, sluzi i manje količine šećera. Plodovi sadrže mirisne tvari, osvježavajuće voćne kiseline, vitamine iz skupine B, provitamin (karoten) te mineralne tvari (kalij, fosfor, kalcij, željezo i magnezij).

ljekovito djelovanje:- sprječava pretilost,- regulira razinu šećera u krvi,- fitonutrijenti sprječavaju širenje tumorskih stanica,- jača imunitet i štiti od upala,- poboljšava stanje probavnog i kardiovaskularnog sustava,

MalIna

Učinkovit lijek za mnoge bolesti

- pomaže kod ženskih bolesti,- pomaže pri snižavanju visoke temperature.Čaj od lišća maline: tri žličice usitnjenog lišća maline u suhom ili

svježem stanju prelije se s ½ litre vruće vode i pusti se odstajati desetak minuta. Pije se dvije šalice čaja dnevno. Ovako pripravljen čaj može se koristiti i za pripravu obloga.

ocat od malina: litra prirodnog jabučnog octa pomiješa se s 500 g izgnječenih malina. Ostavi se desetak dana na toplom mjestu da odstoji te se procijedi. U slučaju groznice razrijede se dvije žlice octa od mali-na u čaši vode te se ovako pripravljen napitak pije nekoliko puta na dan.

Malinovac: za pripravu malinovca uzima se jedan kg malina na koji se doda jedan kg šećera. Maline se dobro operu pod mlazom hladne vode, ocijede se pa se od cijele količine napravi sok (pri tome se može koristiti sokovnik ili multipraktik). Ovako pripravljen sok ostavi se odstajati u hladnjaku preko noći. Drugi dan se sok procijedi, da se iz njega očiste koštice i kožica. Zbog toga ga je najbolje procijediti kroz gazu. Tako iscijeđen sok treba uliti u lonac s dubokim dnom zajedno sa šećerom, kako bi toplina ravnomjerno zagrijala ovako pripravljen sok. Zagrijava se do temperature vrenja uz neprekidno miješanje, a zatim se sok kuha još desetak minuta uz miješanje. Ovako pripravljen malino-vac, ulije se vruć u sterilizirane boce te ih se začepi čepom od pluta. Malinovac se može sačuvati i do godinu dana na suhom i prohladnom mjestu.

Uz to od malina se može pripremati i džem, žele i marmelada, a kao pire mogu biti izvrsna baza za pripravu različitih umaka, sladoleda ili sorbeta.

Kontraindikacije: nisu poznate.


ŠKOLSTVO • Tekst/foto: Goran Vincenc

Učenici bjelovarske Gimnazije ugostili su svoje sred-njoškolske kolege iz nizozemske te su im tom prigo-dom odlučili pokazati ljepote svoga kraja. Tako su, uz pomoć Hrvatskih šuma htjeli organizirati bicikli-jadu i natjecanje u poznavanju prirode. na žalost, vrijeme im nije bilo naklonjeno, no vrbovečki šumari su im pritekli u pomoć te su unatoč kiši, mladi ni-zozemci naučili ponešto o prirodnim vrijednostima bjelovarskog kraja.

Bjelovarski gimnazijalci ugostili su sredinom svibnja svo-je kolege iz škole Pantarijn koja se nalazi u nizozems-kom gradu Wageningenu te proveli 10 dana u ugodnom druženju sa svojim vršnjacima. Škole su se međusobno

povezale putem bilateralnog školskog partnerstva Comenius i pro-jekta pod akronimom BIKE (Become Involved and Keep Enviro-ment – Uključi se i sačuvaj okoliš op.a.) kojemu je cilj potaknuti mlade da više koriste bicikl kao prijevozno sredstvo. Također se želi potaknuti učenike da se aktivno uključe u gradska zbivanja i izražavaju stavove u smislu potreba mladih u gradu Bjelovaru. Ovim projektom također se želi promovirati tradicijska baština bje-lovarskog kraja. Učenici su pozvali građane da ih podrže u inici-jativi poboljšanja biciklističke infrastrukture na području Bjelovara.

Od ostalih aktivnosti, bjelovarski gimnazijalci i njihovi nizo-zemski prijatelji u planu su imali posjetiti Lovrakov centar u Ve-likom Grđevcu, posjet etno kući u Velikom Trojstvu te brojne ra-dionice.

Kako druženje ne bi prošlo bez boravka u prirodi, uskočile su Hrvatske šume, UŠP Bjelovar koje su im organizirali biciklijadu po bjelovarskom kraju kao i malo kviz natjecanje u prepoznavanju biljnog i životinjskog svijeta te o osnovnim znanjima o Naturi 2000. Nažalost, velike kiše onemogućile su natjecanje i vožnju biciklima po prirodi, no učenici su ipak otišli u šumu autobusom gdje su im šumari dali osnovne informacije o Hrvatskim šumama i šumama vrbovečkog kraja na engleskom jeziku te su ih proveli kroz suše

SreDnjoŠKolCI

Mladi nizozemci sa svojim bjelovarskim kolegama učili o šumi

dijelove kako bi se upoznali sa prirodnim šumama i prirodnom ob-novom, koja u Nizozemskoj gotovo da i ne postoji.

Učenici su tako imali prilike vidjeti gnijezdo štekavca kao i samu pticu u letu, a posjetili su i sjemensku sastojinu koja se nalazi na području šumarije. Mlade Nizozemce najviše je oduševilo veliko plus stablo hrasta lužnjaka pored kojeg su se međusobno fotografi-rali.

Na kraju, srednjoškolci su se okrijepili na lugarnici Arsenovac gdje su im šumari priredili pravu šumarsku užinu, slaninu i koba-sice s povrćem na ražnju, koja ih je oduševila. Ovo druženje bilo je zanimljivo iskustvo, kako šumarima tako i domaćim i stranim učenicima te nastavnicima, što je izvrsna podloga za proširenje pro-jekta Škola u šumi, šuma u školi na srednje škole. Naime, projekt je pokazao izvrsne rezultate u osnovnim školama, gdje su profesori priznali da su učenici uz pomoć projekta puno lakše i kvalitetnije savladali gradivo, a koristilo je i profesorima kako bi obnovili svoje stručno znanje. S obzirom da je školska godina još uvijek u tijeku, rezultate prve godine provođenja projekta objavit ćemo početkom jeseni no već sada je izvjesno kako su očekivanja od projekta višestruko nadmašena, što stvara prostor za proširenje projekta na srednje škole.

Zajednička fotka pored plus stabla

Djelatnici Hrvatskih šuma sa srednjoškolcima Učenici su kušali tradicionalni šumarski gablec


ŠKOLSTVO • Tekst: Ivica Tomić • Foto: M. Fogec, M. Hudinčec

U sklopu dvodnevnog nadmetanja u našicama i Đur-đenovcu učenici su pokazali vještine i znanja u ruko-vanju motornom pilom i izmjeri stabala, a rješavali su test znanja te determinirali vrste drveća

U organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obra-zovanje odraslih, u Našicama i Đurđenovcu održano je 24. i 25. travnja 10. državno natjecanje učenika srednjih šumarskih škola Hrvatske, za zanimanje šumarski tehničar. Domaćin je po drugi put bila đurđenovačka Srednja škola Josipa Kozarca, a glavni sponzor i suorganizator našička podružnica Hrvatskih šuma. Na natjecanju je sudjelovalo 19 učenika četvrtih razreda iz devet škola. Učenici su se na državno natjecanje plasirali na školskim natjecanjima održanim 31. siječnja.

U sklopu dvodnevnog nadmetanja pokazali su vještine i znan-ja u rukovanju motornom pilom, izmjeri stabala (dendrometrija), a rješavali su test znanja te determinirali vrste drveća (dendrologija). Tijekom izmjere četiriju stabala, na ravnom i nagnutom terenu, koristili su se bakelitnom letvom, mjerili prsni promjer centimet-arskom promjerkom, a visinu Blumeleissovim visinomjerom. Iz dvoulaznih tablica očitavali su volumen dubećeg stabla, a izmjerene podatke upisivali su u pripremljene obrasce.

naTjeCanje SreDnjIH ŠUMarSKIH ŠKola

Mladi karlovački šumari najuspješniji natjecatelji

Budući šumarski tehničari natjecali su se na poligonu Ve-likoga parka Uprave šuma Našice, kod Dorinog paviljona, u pet disciplina: okretanju vodilice, kombiniranom presjeku, zasjeku i definitivnom prerezu, točnom prerezu na podlozi i obaranju sta-bala na balon. Našički šumari pripremili su poligon te osigurali trupce, suce i instruktore. Suci su određeni iz šumarija Voćin, Ora-hovica, Slatina, Našice i Koška te Stručnih službi, a u središnjem sudačkom povjerenstvu bili su Dalibor Gajić i Siniša Zupčić (Stručne službe). Najuspješniji natjecatelj bio je Kristijan Rajn iz karlovačke Šumarske i drvodjelske škole s osvojenih 1.030 bodova, drugi je Denis Herceg iz iste škole (947), treći Nikola Kostelac iz Srednje škole Otočac (921). Jedina natjecateljica Melani Mijić iz vinkovačke Poljoprivredno-šumarske škole osvojila je 686 bodova

Domaćin državnoga natjecanje učenika srednjih šumarskih škola Hrvatske po drugi je put bila đurđenovačka srednja škola josipa kozarca, a

glavni sponzor i suorganizator našička podružnica Hrvatskih šuma. našički šumari pripremili su

poligon u Velikom parku te osigurali trupce, suce i instruktore

Točan prerez na podlozi - umijeće preciznosti i brzine


najuspješniji natjecatelj u rukovanju motornom pilom bio je kristijan Rajn iz karlovačke Šumarske i

drvodjelske škole, a u terensko-teoretskom dijelu prvo mjesto pripalo je Denisu ivanuševiću iz iste škole

i solidno osmo mjesto. U terensko-teoretskom (stručnom) dijelu natjecanja prvo mjesto pripalo je Denisu Ivanuševiću iz karlovačke škole, koji je skupio 1.150 bodova, drugi je Adam Erić (1.135), iz đurđenovačke Srednje škole Josipa Kozarca, a treće mjesto po-dijelili su Kristijan Rajn (1.125), najuspješniji u rukovanju mot-ornom pilom, i Nikola Kostelac (1.125) iz Srednje škole Otočac. Melani Mijić bila je petoplasirana s osvojenih 1.110 bodova, a uku-pno je pokazala i dokazala umješnost, upornost i stručnost u nad-metanju sa svojim muškim kolegama. U momčadskoj konkuren-ciji najuspješnija je bila karlovačka Šumarska i drvodjelska škola, pokazavši najviše znanja i vještina u praktičnom i teoretskom dijelu

natjecanja. Najboljim mladim šumarima dodijeljene su prigodne nagrade i priznanja. U sklopu manifestacije održana je prezentaci-ja zanimanja za koja se učenici obrazuju u đurđenovačkoj školi: šumarski tehničar, stolar, automehaničar i stojobravar.

na natjecanju su, osim spomenutih škola, sudjelovali učenici Srednje škole Ivana Trnskog iz Hrvatske Kostajnice, Tehničke škole Virovitica, Srednje škole Antuna Matije Reljkovića iz Slavonskoga Broda, Srednje škole iz Gračaca te zagrebačke Drvodjelske škole. Ravnatelj đurđenovačke škole Dražen Turza, koja je drugi put bila domaćin, zahvalio se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na tome što im je povjerilo organizaciju ove smotre. Istaknuo je kako se time popularizira njihova mala škola, a ujedno i šumarska struka u Osječko-baranjskoj županiji, na području koje je to jedina šumarska škola, između Virovitice i Vinkovaca. Pritom je zahvalio svim učenicima na znanju i vještinama, a nastavnicima i mento-rima na pripremi natjecanja. Unatoč kišnome vremenu, natjecanje je uspješno organizirano, čemu su pridonijeli, osim organizatora i suorganizatora, i Ministarstvo, Osječko-baranjska županija, Grad Našice i općina Đurđenovac.

Melani Mijić (Poljoprivredno-šumarska škola Vinkovci) - jedina natjecateljica s motornom pilom

Tijekom izmjere visine stabala

Pobjednici u rukovanju motornom pilom

Determinacija vrsta drveća

Sudionici natjecanja


ŠKOLSTVO • Tekst: ankica rebrović, dipl. ing. • Foto: Drvodjeljska škola Zagreb

Zemljište je jedan od osnovnih preduvjeta postoja-nja života na Zemlji. razvojem ljudskih djelatnosti postaje sve više oskudan resurs koji mora zadovoljiti potrebe opstanka ljudi, biljnih i životinjskih vrsta. Zaštita i oplemenjivanje zemljišta postaje nužnost i rezultira potrebom za adekvatnim mjerama djelova-nja na lokalnom nivou.

Kako je briga o zemlji nešto što se razvija od ranog djetin-jstva, u tom smjeru djelovanja krenula je i Drvodjeljs-ka škola u Zagrebu, uzevši u zakup napušteni rasad-nik Hrvatskih željeznica u blizini Gagarinova šetališta

veličine 0,5 ha na području gradske četvrti Trešnjevka. Smješten na uskoj parceli stisnutoj između željezničkog nasipa sa istočne strane i objekata Umirovljeničkog doma u Drenovačkoj ulici te studentskog doma Dr. Ante Starčević, ograđen i zatvoren starim kovanim vrati-ma koja još uvijek nose njegovo ime, rasadnik krije obiteljsku kuću, nekoliko objekata koje koriste druga poduzeća nevezana uz rasad-nik te niz napuštenih staklenika i praznih gredica kojima vladaju pajaseni, kupine i korov. Tu se nalaze napušteni gospodarski objekti i službene prostorije, a u dnu rasadnika sve do živice koja ga dijeli od Zagrebačke avenije nalazi se livada koju je obraslo grmlje.

Krenuvši od ideje stvaranja prostora kojega će koristiti učenici za primjenu i nadogradnju svoga znanja, pomalo su stvarani uvjeti za oživljavanje rasadnika. Obavljeno je čišćenje i popravak stakle-nika, priprema tla, sadnja hortikulturnih sadnica i sadnica četinjača te uređenje okoliša. U pomoć su priskočili gospodin Stjepan Šandor koji je kvalitetno pripremio tlo i gospodin Ivan Turković sa donaci-jom sadnica. Tu svakako treba spomenuti Hrvatske šume, Šumarski fakultet iz Zagreba i Šumarski institut iz Jastrebarskog koji su doni-rali trupce i sadnice.

Dolaskom proljeća aktivnosti u rasadniku su oživjele. Po-lako se uređuje poligon za obuku šumarskih tehničara u rukovanju motornom pilom, a osim redovitog dijela praktične nastave, učenici šumarski tehničari i tehničari zaštite prirode rasadnik će koristiti u održavanju teorijskog dijela nastave struke i u svrhu koreliranja sa svim drugim nastavnim predmetima. U uvjetima uređenog i ob-novljenog rasadnika učenici će savladavati zakonitosti svoje struke, odrastati i razvijati se na cjelovit način, približavajući stečena znan-ja konkretnom budućem životu. Rasadnik će svakako doprinijeti povezivanju teorije i prakse, škole i svakodnevnih situacija u životu. U rad rasadnika bit će na odgovarajući način uključeni svi učenici i svi djelatnici škole. Razvoj zelenih površina rasadnika, brigu o vegetaciji, stvaranje palete dendro materijala, stručno će u sklopu nastave s učenicima pratiti njihovi nastavnici, koji će se pobrinuti i za opremanje vanjskoga dijela rasadnika vrtnim namještajem.

Ulaganje u razvoj zanimanja omogućuje mirnije razmišljanje o budućnosti naših učenika.

U školi vjerujemo kako primjenom holističkog pristupa, uključujući sve učenike u aktivnosti oko rasadnika, stvaramo za sutrašnjicu cjelovitije zaposlenike koji će biti skloniji inovativnom

i kreativnom pristupu radu. Stečena znanja, navike i vještine, omogućit će našim učenicima, sutra na radnim mjestima, bolje izvršenje poslovnih zadataka, osposobljenost za timski rad kao i kvalitetniji pristup poslovnim izazovima te promicanje ekološki od-govornog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja.

Rasadnik se nalazi na trasi planirane produžene Šarengradske ulice koja bi prema planu trebala postati glavna prometnica koja bi spajala centar grada s Jadranskim mostom. No taj plan postoji već više desetljeća i još uvijek nije realiziran, a učenici i djelatnici se nadaju da stari rasadnik, koji se polako budi, neće pregaziti asfalt i prometna vreva.

raSaDnIK DrVoDjeljSKe ŠKole U ZaGreBU

nadamo se da asfalt neće pregaziti naš rasadnik

Sadnja

Staklenici nakon čišćenja


“ŠUMe U PriČaMa i PjesMaMa”jaGorPriča u kojoj se ponovno nalaze dobre i

zle sile. Bagan, jedan od najživljih Domaćih predstavlja dobre sile, a baba Poludnica one zle.

„.. BILO DIJETE ŠTO JAGOR SE ZVALO. OSTALO NEJAKO IZA MAJKEUZ MAĆEHU PAKOSNU POSVE MALO.SRCE MU SE NAPUNILO TUGOM: „ŠTO ĆU KUDA ĆU JADAN?“PLAČE NAD GORKOM SUDBOM.AL BAGAN MU ŠAPNE U POJATI„NE PLAČI DIJETE JAGORE, MI ĆEMO TI POMOĆI!NAS JE TROJE OVDJEKRAVICA BUŠICARIĐA KOZICAI JA BAGANŠTO ČUVAM BLAGO U POJATI…“(Lj.I)

Dječji vrtić “Bukovac”Skupina „Slonići“

Odgojiteljice: Petra Fijan i Branka Benc

Dječji vrtić „Josipdol“Odgojiteljice: Dijana Župan i Anita

Blašković

Dječji vrtić „Ploče“Skupina “Ribice”

Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

Dječji vrtić „Ivana Brlić Mažuranić“Odgojiteljice:Zlata Janžić i

Ivana Šprajc

Dječji vrtić „Zapruđe“Odgojiteljice: Aleksandra Majstorović

i Ljerka Tijeglić

„..Jedan dan išle i prolazile samim livadama, a vode u kladencima, koliko hoćeš. Slatko se napasla kravica i napila se čiste vodice. Drugi dan išle ,prolazile sav dan kroz gustu šikaru i naišle na potok. Slatko se nabrusila kravica i nap-ila se čiste vodice. Treći dan išle i zašle u brdo, u parloge. Četvrt dan sama smreka i borovnica, vode ni kapi krš sve goliji i strmijia bušicu snaga izdaje….“(IBM)

GaBrIjela PeTroVČIć, 5 godina

IVana MarInIć, 5,10 god. lara ŠUMan, 5 god.

ValenTIna KoVaČeVIć, 6,6 god. nIKo MaTUŠKo, 6 god.

DJEČJI KUTAK • Priredila: ljilja Ivković

Staklenici nakon čišćenja

Časopis za popularizaciju Šumarstva broj 210 godina …casopis.hrsume.hr/pdf/210.pdf · dakle,...

Documents