56 GODINA V. ZAGREB

13. ožujka 1996.

GLASILO »HRVATSKE SUME p.o. Zagreb

Odlukom Vlade, 9. veljače imenovan

DIREKTOR JP "HRVATSKE ŠUME" ANĐELKO SERDARUŠIĆ

13. ožujka 1996.

KAKVA JE IZBORNA PROCEDURA ZA ČLANOVE ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA POČELA KAMPANJA ZA RADNIČKE PREDSTAVNIKE

Izbori će se održati svake treće godine u ožujku, ali prema nekim tumačenjima ne postoje zakonske prepreke da se izbori održe i u drugo vrijeme. Ne postoje zakonske prepreke da sindikalni povjerenik ili član

sindikata bude ujedno i član zaposleničkog vijeća. U mnogim hrvatskim podzećima

već je počela predizborna kampanja za izbor članova zaposleničkih vijeća. Gotovo svi hrvatski sindikati odlučili su u ožujku izići na izbore, odnosno predati zahtjeve poslovodstvu za osni­vanje zaposleničkih vijeća. To je novo tijelo predviđeno u Zakonu o radu, kojim se uvodi sudjelovanje zaposle­nih u upravljanju poduzećem.

Izbori se svake treće godine održavaju u ožujku, ali prema nekim tumačenjima ne postoje zakonske prepreke da se izbori održe i u drugo vrijeme. Inače, hrvatski će radnici za

petnaestak dana prvi put birati svoje predstavnike prema proceduri koja je slična parlamentarnim izborima.

Postupak utemeljenja zaposle­ničkog vijeća u nekom poduzeću po­kreće se na prijedlog sindikata ili naj­manje 10 posto zaposlenih u tom po­duzeću. Ne postoje rokovi u kojem sindikat, odnosno grupa sindikata, moraju podnijeti zahtjev, niti je određeno koliko može trajati prediz­borna procedura. U gotovo svim većim poduzećima sindikati su već podnijeli zahtjeve, a negdje su se održali ili se ovih dana održavaju zbo-

Koliko biranih Zaposleni u poduzećima sa 19 i manje zaposlenih nemaju pravo na

suodlučivanje. odnosno izbor zaposleničkih vijeća. U poduzećima od 20 do 75 zaposlenih, bira se jedan član zaposleničkog vijeća. Tri se člana biraju u kolektivima s vise od 76 i manje od 250 zaposlenih. Pet predstav­nika bira se u poduzećima od 251 do 500 zaposlenih, sedam predstavnika u poduzećima od 501 do 750 zaposlenih, devet u tvrtki od 751 do 1.000 zaposlenih, te jedanaest a kolektivu do 2.000 radnika. Za svaku dalju tisućo zaposlenih radnici biraju po dva člana.

rovi radnika na kojima sindikalci objašnjavaju što su i čemu služe zapo­slenička vijeća.

Poslodavci se, doznajemo u gran­skim sindikatima, za sada drže po strani i ni na koji način ne ometaju postupak izbora. Čak ima slučajeva (Kras, Agrokoka, Badel d.d.) da je poslovodstvo potpisalo sporazum sa sindikatom o većem broju članova za­posleničkih vijeća od zakonskog mini­muma i to zbog toga jer je proizvodnja raspršena na nekoliko lokacija, pa je dogovoreno da radnici imaju svog predstavnika u svakoj radnoj jedinici.

Izborima prethodi zbor radnika na kojemu se imenuje izborni odbor -tijelo koje će pripremiti i nadgledati izbore te odrediti dan izbora. Izborni odbor priprema listu zaposlenih s biračkim pravom, potreban broj gla­sačkih listića, izborne kutije, a dužan je i odsutnima s posla (zbog bolovanja ili dislociranosti) omogućiti da biraju pisanim putem. Da bi izbori bili valja­ni, na njih mora izići najmanje trećina svih zaposlenih s pravom glasa.

Djelatnici Uprave šuma Osijek na skupu uposlenika pri upoznavanju novog tijela - Zaposleničkog vijeća

Inače, svaki predlagač kandidata (i zamjenika) za zaposleničko vijeće ima svoju listu, a na listi mora biti onoliko kandidata koliko ih se bira. Svaka lista kandidata mora imati bar 10 posto potpisa podrške, osim sindi­kalne liste. Redoslijed kandidata na listi vrlo je bitan jer tim redoslijedom kandidati ulaze u zaposleničko vijeće. Lista koja dobije manje od pet posto glasova (od radnika koji su izašli na izbore) ne ulazi u podjelu mjesta, a kandidati i njihovi zamjenici moraju dati pisanu suglasnost da prihvaćaju kandidaturu.

Članovi upravnih i nadzornih tijela i članovi njihovih obitelji te me-nedžment nemaju pravo birati i da budu birani, a troškove provođenja izbora snosi poslodavac. Izabrani čla­novi zaposleničkih vijeća štitit će rad­nike pred poslodavcem, a zakon je propisao njihova prava i obveze. Većina hrvatskih sindikata očekuje da će njihovi kandidati pobijediti na iz­borima, a ne postoje zakonske pre­preke da sindikalni povjerenik ih član sindikata bude ujedno i član zaposle­ničkog vijeća.

Z.L.

U UPRAVI ŠUMA POŽEGA FORMIRAN IZBORNI ODBOR ZA ZAPOSLENIČKO VIJEĆE

Pravo koje treba

iskoristiti Imenovano je sedam članova Izbornog odbora za pripremu

i provođenje izbora Početkom veljače u prostoriji Radne jedinice »Meha­

nizacija i građevinarstvo« požeške Uprave šuma, održan je skup uposlenih iz Šumarija Požega i Kamenska, »Me­hanizacije i građevinarstva«, te Radne zajednice, u svezi s pokretanjem postupka utemeljenja Zaposleničkog vijeća a imenovani su članovi Izbornog odbora za pripremu i provođenje izbora.

Uvodnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Izvršnog odbora sindikata Uprave šuma Požega ing. Stje­pan Ćurić, te ukratko obrazložio značenje i svrhu osnivan­ja Zaposleničkog vijeća, prema tumačenju novoizišlog Zakona o radu. Naglasio je da utemeljenje vijeća nije obvezno, nego je to pravo koje želimo iskoristiti. Navede­na vijeća su predstavnička tijela radnika u sklopu SUD-dlučivanja, koja štite i promiču prava i interese svih zapo­slenih prema poslodavcu (pravo na osposobljavanje za rad, pravo zastupanja pred sudom, traženje stručnog mišljenja i dr.).

Premda kolektivni ugovor još nije zaključen na razini šumarske grane, zna se tko su pregovarači: jedan je Hrvat­ski sindikat šumarstva a drugi pregovarač je direktor JP »Hrvatske šume«. Izborom Zaposleničkog vijeća uzima­mo sudibnu u svoje ruke te utječemo na zbivanja umjesto da ona idu mimo nas - naglasio je Stjepan Ćurić.

Prema članku 133. Zakona o radu, Vijeće se utemeljuje na prijedlog sindikata ili najmanje 10 posto zaposlenih kod određenog poslodavca. U požeškoj Upravi šuma, s obzirom na 480 zaposlenih, ima se pravo na izbor pet članova Zaposleničkog vijeća.

Ovaj skup održan je u zakonskom roku, uoči ožujskih izbora, a zapravo je inicijativa za izbor vijeća. O tome je prethodno obaviješten upravitelj Uprave, a potkraj sa­stanka imenovani su članovi Izbornog odbora za pripremu i provođenje izbora iz navedene četiri Radne jedinice. To su Goran Urh, Zoran Matačić, Mirko Trobić i pričuvničlan Željko Devčić. Naknadno su imenovana još četiri člana na šumarijama Kutjevo, Velika, Pleternica i Čaglin. Tb su Ivica Mršić, Vlado Štinc, Stjepan Ćurić i Miralem Kapetanović.

Tekst i snimci: I.TOMIĆ

UIKLAĐENJE STATUTA HSŠ SA ZAKONOM O RADU

Zakon o radu donesen 8. lipnja 1995. godine, obja­vljen u Narodnim novinama broj 38/95 člankom 166. obvezuje sindikate na usklađivanje Statuta s odredba­ma Zakona. Kako bi u zadanom roku ispunili obvezu koju nam propisuje Zakon pristupilo se donošenju novog Statuta Hrvatskog sindikata Šumastva. S obzi­rom na velik broj izmjena i uočene nepravilnosti u donošenju Statuta, Statutarna komisija je predložila Glavnom odboru donošenje novog Statuta.

Članovi Statutame komisije Javorko Bebek, Stje­pan Šporčić i Željko Gubijan, te predsjednička HSŠ Gordana Colnar, bili su nazočni instruktivno-konzul-tativnom sastanku Statutame komisije Saveza samo­stalnih sindikata u svezi s preregistracijom sindikata i usklađivanju Statuta sa Zakonom o radu, te nakon sastanka izradili prijedlog Statuta koji je upućen Glav­nom odboru na raspravu. Nakon utvrđivanja konačnog teksta Statuta, isti će biti predložen Skupštini na usvajanje.

Osnovne izmjene glede dosadašnjih odredbi odno­se se na pravnu osobnost Sindikata. Dosadašnjim Sta­tutom pravnu osobnost su imali pored Sindikata i povjereništva, te podružnice. Zakon o radu daje prav­nu osobnost samo Sindikatu, te ukida mogućnost tro-stupanjskog uređenja. Novim Statutom određuje se Sindikat kao pravna osoba koja može imati po­družnice. Osnovni je problem kako postaviti organiza­ciju, te se moramo odlučiti hoće li niži stupanj organi­zacije biti podružnica u dosadašnjem obliku ili ćemo dosadašnjim povjereništvima dati status podružnice koja će predstavljati članove po Upravama šuma. Iako nemaju pravnu osobnost, podružnice i dalje zadržava­ju pravo raspolaganja novčanim sredstvima, te mogu imati prolazne žiroračune.

Novim Statutom treba urediti svrhu, djelatnosti, temeljna načela i način djelovanja Sindikata. S obzi­rom na to da Zakon o radu predviđa zaposlenička vijeća kao predstavnike zaposlenika, u samom pred­stavljanju i zastupanju dio dosadašnjih ovlaštenja pre­lazi na zaposlenička vijeća, ako se ista osnivaju u poduzeću. U slučaju da se zaposlenička vijeća ne osni­vaju, njihovu ulogu preuzima sidnikat, ali samo u skla­du s ovlastima koja mu daje Zakon. S obzirom da se način djelovanja Sindikata mijenja glede zaključenja kolektivnih ugovora i industrijskih akcija u novi Statut, moramo unijeti odredbe koje će poticati sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora, te donošenje radnoso-cijalnih propisa i mjera gospodarske, socijalne i razvoj­ne politike koja će biti rezultat usklađenih interesa

svih socijalnih partnera. Novim Statutom moramo ut­vrditi tko će imati ovlaštenja za sklapanje kolektivnih ugovora, tko će donositi odluku o postupku pokretan­ja zaključivanja, izmjene, obnove, otkaza i si.

Glede štrajka, kao posebnog oblika industrijske ak­cije, potrebno je na temelju čl. 210. ZOR-a unijeti odredbe o obveznoj najavi štrajka poslodavcu, o po­stupku mirenja, arbitraže, donošenju i objavi pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati tijekom štrajka.

Novim Statutom potrebno je regulirati uvjete učlanjenja, pristupanja Sindikatu, te isključenje člana te podružnice, s tim da se Statutom mora regulirati pod kojim okolnostima se može izvršiti isključenje i tko donosi odluku o isključenju.

Glede organa sindikata potrebno je utvrditi nadzor­ni odbor koji bi trebao preuzeti funkciju dosadašnjeg odbora financijske kontrole s proširenjem ovlasti,

Novim Statutom potrebno je utvrditi pravni konti­nuitet Sindikata, utvrditi daje Sindikat pravni sljednik svih svojih podružnica i povjereništva, ovlastiti Skupštinu da donese odluku o osnivanju oblika unu­tarnjeg organiziranja, te odrediti rokove za donošenje.

Javorko BEBEK

Hrvatski sindikat šumarstva organizira savjetovanje o Zakonu o radu

SINDIKALCI MORAJU ZNATI VIŠE

Više od 150 sindikalnih povjerenika iz svih šumarija i radnih jedinica Hrvatskih soma, bilo je nazočno dvodnevnom sindikalnom usposobljav -najn o Zakonu o rado.

Premda se o promjenama koje donosi zakon već dosta zna i iako su one velike, a n nekim odredba­ma drastične, prva tri mjeseca »uvoda« u zakon, kako je istaknula i predsjednica Hrvatskog sindi­kata šumarstva Gordana Colnar, svojevrstan su ispit iz sindikalizma. Trebat će mnogo toga napra­viti, a to će moći samo oni povjerenici koji su se potpuno posvetili sindikalnom rado.

O novom Zakonu o radu i svemu Sto donosi govorilo se konkretno. On šanka Martinović-Drača iz Saveza SSH, objasnila je ugovor o radu i sve Sto donosi, kada ga potpisati, te govorila o promjenama u pravima radnika. Dakle o radnom vremenu, godišnjim odmorima, preraspodjeli rad­nog vremena i ostalom.

Drugog dana bilo je riječi o zaposleničkom vijeću kao novom obtikn suodlučivanju radnika i poslodavca. Naglašavajući daje suodlučivanje ko­rak k industrijskoj demokraciji, a ona je skupa i mogu je imati samo razvijene i bogate zemlje, Ivo Saftić je detaljno obrazložio način nastajanju i ulogu zaposleničkih vijeća i njihovu poziciju pre­ma sindikatu. (M)

Sa savjetovanja o Zakonu o radu za povjerenike iz sindikalnih podružnica Hrvatskih šuma

GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šuma­

ma i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Izdavač: »HRVATSKE ŠUME« PM. Zagreb

JP »Hrvatske sume« organizirane su u 15 Upra­va šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelo­var, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija Zagreb.

Direktor poduzeća: Anđelko Serdarušić, dipl.ing. šumarstva Savjet Usta: prof. dr. Branimir Prpić (predsjed­

nik), dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. inž. Milan Krmpotić, dipl.inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić

Uređivački odbor: mr. Petar Jurjević (predsjed­nik) Vesna Cunić, dipl. pol. Ivan HM, dipl. prav. Gordana Colnar, Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.

Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl; inž.

Grafički urednik: Krešimir Vida Redakcija Usta: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun-

Zlatko Lončarić, dipl. inž. Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivica Tomić, dipl. inž.

Adresa redakcije: Lj.F. Vukotinovića 2, Zagreb

Tel. 01/448-611 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno,

a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne adrese.

Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. Republike 20, OSIJEK

Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i

športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

13. ožujka 1996.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 9. VELJAČE IMENOVALA ANĐELKA SERDARUŠIĆA ZA DIREKTORA JP "HRVATSKE ŠUME"

Poslije dužeg vremena, neizvjesnosti i iščekivanja dobili smo novo rukovodstvo poduzeća. Za prvog čovjeka »Hrvatskih šuma« imenovan je

upravitelj jedne od najuspješnijih uprava posljednjih godina, Uprave šuma Koprivnica

Kratki životopis Anđelko Serdarušić, rođen 15. ko­lovoza 1948. godine, od oca Tomi­slava i majke Anđe, u mjestu Roško Polje, općina Tomislav-grad. Po nacionalnosti Hrvat, državljanin RH, rimokatoličke vjeroispovijesti. Član HDZ-a. Oženjen, žena Ana, otac troje dje­ce - Martine, Mislava i Hrvoja. Stanuje u Križevcima, Marije Gupca 42. Vijećnik je u Županu-skoj skupštini Koprivničko-križevačke Županje Osnovnu školu polazio i završio u Rošku Polju i Tomislavgradu, gimnaziju završio u Bjelovaru, a diplomirao na Šumarskom fakul­tetu u Zagrebu. Pripravnički šumarski staž oba­vio u ŠG »Mojca Birta« u Bjelova­ru, zatim pet godina radio na po­slovima uređivanja šuma, kao pomoćni i samostalni taksator u Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije Bjelovar, jedana­est godina na poslovima iskorišta­vanja šuma i pripreme rada u Šumariji Križevci, kao referent i tehnolog, četiri godine kao upravi-

teti Uprave šuma Koprivnica. Jed­nu godinu bio opunomoćenik di­rektora »Hrvatskih šuma« za UŠ Koprivnica.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske, 9. veljače 1996. godine imenovan direktorom JP »Hrvat­ske šume« Zagreb.

Izvješće o primjeni odluke Vlade Republike Hrvatske o politici plaća tijekom 1995.

godine

PROSJEČNO ISPLAĆENA NETO PLAĆA 1.729 KUNA Sve isplate materijalnih troškova radnika

temeljile su se na Nacionalnom ugovoru za gospodarstvo

Godina 1995. glede isplata plaća i materijalnih troškova postupalo se sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske (NN 69/94.) i naputka koje je Oikrekcija činila tijekom 1995. godine. Odluka Vlade Republike Hrvatske zasnivala se na kontrolnoj osobnoj potrošnji, kako u povišenji plaća tako i materijalnih troškova djelatnika. Prema navedenoj Odluci isplata mase plaća zasnivala se na dopuštenim postocima porasta u odnosu prema isplati obavljenoj tijekom listopada 1994. a isto se primjenjivala pri isplatama materijalnih troškova. Također je bitno i to da su prema Zakonu o porezu na dohodak u plaću uključene i sve isplate glede toplog obroka radnika kao i isplate za korištenje godišnjeg odmora (regres) što inje bio slučaj tijekom 1994. godine.

ISPLATA PLAĆA TIJEKOM 1995. GODINE Isplata u mjesecu 1995.

1 Iftllltlflll

Ukopno:

bruto plaće po Odluci

2 26.493 25.512 23.550 27.013 25.012 27.013 26.012 26.012 27.013 26313 26313 26313 313.169

Isplaćeno

3

illlli

llllll

314.649

Razlika 3-2

4

-75 -162 -89 •938 945 345

•12.629 350

2.798 2.889 3.848 4.198 1.480

Broj djelatnika

5

9.683 9.729 9.847 9.952 9.934 9.955 10.023 10.085 10395 10.018 9.999

10.232 9.988

brulto isplaćeno po radnika

6

2.728 2.606 2383 2.620 2.613 2.748 1335 2.614 2368 2.935 3.036 3.001 2.625

netto isplaćeno po radniku

7

1.813 1.757 1.608 1.703 1.753 1.713 984

1.737 1.884 1.933 1.988 1.908 1.729

Izvor: SPL obrazac 95. * isključena isplata regresa (točka III. Odluke) u visini 9.861.000 kn brutto (6.273.000 netto) Ukupne isplate za plaće tijekom 1995. veće su u masi za 1.48 mil. kn od Odluke stoje prekoračenje od 0,47 posto za cijeiu 1995. godinu. Isplata regresa za godišnji odmor izvršena je tijekom mjeseca srpnja '95. u visini 1.000 kn brutto po radniku s time je iskorišteno pravo iz točke III. Odluke Vlade Republike Hrvatske dok za isplate na temelju iste točke za Uskrs i Božić nisu obavile. Prosječno isplaćena brutto plaća tijekom 1995. godine, u JP »Hrvatske šume« (bez regresa) iznosi 2.625 kn a netto plaća 1.729 kn. Ako se k tome pridoda i isplata regresa prosječna brutto plaća tada iznosi 2.707 kn a netto 1.781 kn. Glede isplaćenih materijalnih troškova radnika koji su obavljenih tije­kom 1995. godine konstatira se da su ukupno isplaćeni troškovi u visini 72.876.000 kn (za l.-XI.) Stoje prema temeljnom mjesecu za određivanje prava (iznos 92.466.000 kn) manje za 19390.000 ili 21,2 posto a da pri tome nije uziman ni koeficijent dopuštenog povećanja. Sve isplate materijalnih troškova radnika temetiile su se na Nacionalnom ugovoru za gospodarstvo (i Aneksima) a svojom visinom nisu premašile iznose propisane Pravilnikom.« Ministarstva za financije o najvišim neopozivim iznosima prema Zakonu o dohotku (NN 97/94.). U1995. godini usvojen je i novi Pravilnik o plaćama JP »Hrvatske šume« čija primjena je počela od obračuna 1.7.1995. godine.

Mogu II biti zadovoljni naši radnici sa ostvarenim primanjima, tim više što Je postala praksa da terenski dodatak redovito ka­

sni?

13. ožujka 1996.

U PONEDJELJAK, 18. OŽUJKA U SVIM NAŠIM UPRAVAMA ODRŽAT ĆE SE IZBORI ZA TRI ČLANA UPRAVNOG ODBORA

PRAVILA 0 IZBORI ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA Iz redova zaposlenika poduzeća »Hrvatske šume« treba izabrati tri člana za novi sastav Upravnog odbora. U Prvoj iz­bornoj jedinici, u kojoj se nalaze kandidati iz deset uprava i direkcija, biraju se dva člana, a u Drugoj izbornoj jedinici,

u kojoj se nalaze preostalih šest uprava, bira se jedan član. Na glasačkim listićima nalazi se ukupno 14 kandidata

Na temelju članka 25. Statuta »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje sumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb na svojoj 3. sjednici, održanoj 18. siječnja 1996. godine, donio je

ODLUKU o raspisivanju izbora za izbor članova Upravnog odbora poduzeća iz reda radnika »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb

I. Raspisuju se izbori za 3 člana Upravnog odbora »Hrvatskih šuma«, p.o.

Zagreb koji će se provesti 18. ožujka 1996. godine II. Za provođenje izbora imenuje se Izborna komisija »Hrvatskih šuma«

p.o. Zagreb u sastavu: 1. Branko Kovačević, dipl. prav., za predsjednika, a za zamjenika

Branka Širac, dipl. prav. - Direkcija 2. Krešimir Stimac, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Vanja

Ibmljenović, dipl. ing. šum. - Direkcija 3. MJjo Kovačević, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Krešimir

Jurić, dipl. oec. - UŠ Bjelovar 4. Božidar Sitar, dipl. oec, za člana, a zazamjenika Dražen Videc, dipl.

ing. šum. - UŠ Koprivnica 5. Josip Malnar, dipl. ing. šum., za člana, a za zamjenika Miroslav

Gašparac, dipl. ing. šum - US Delnice Izbori će se provesti u dvije izborne jedinice i to:

I) Izborna jedinica koja izabire 2 člana čine UŠ - Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, N. Gra­diška i Direkcija

II) Izborna jedinica koja izabire i člana čine UŠ - Gospić, Delnice, Ogulin, Buzet, Split, Senj.

Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb imenovat će Izbornu komisiju izbornih jedinica koji će odrediti biračke odbore za neposredno provođenje izbora.

Na temelju odluke Upravnog odbora od 18. siječnja 1996. godine, Ur. broj: 349-07/95-8158 u postupku provođenja izbora 3 člana Upravnog odbora poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb donosi se

ODLUKA o imenovanju izbornih komisija izbornih jedinica

I. I. U Izbornu komisiju Izborne jedinice broj 1. imenuje se: 1) predsjednik Stjepan Šporčić, dipl. prav. zamjena Vlatka Radanov, dipl. prav - UŠ Vinkovci 2) član Milan Presečan, dipl. ing. šum - UŠ Bjelovar zamjena Marina Mamić, dipl. ing. šum - UŠ Bjelovar 3) član Marko Novoselac, dipl. prav., zamjena Nives Farkaš-Tbpolnik, dipl. ing. šum - UŠ Zagreb 4) član Višnja lopolovac, dipl. ing. šum. zamjena Ivan Grginčić, dipl. ing. šum - UŠ Karlovac 5) član Belčić Branko, dipl. ing. šum.

zamjena Davorin Rodek, dipl. ing. šum - UŠ Koprivnica II. V Izbornu komisiju Izborne jedinice broj 2. imenuju se: 1) predsjednik Kruno Tot, dipl. prav. - UŠ Senj zamjenik Ivanka Milković, dipl. prav. - UŠ Gospić 2) član Marijan Abramović, dipl. ing. šum. zamjena Vlatka Drakulić-Štiglić, dipl. prav - UŠ Delnice 3) član Radovan Lukačić, dipl. ing. šum. zamjena Zdenko Šimek, dipl. ing. šum - UŠ Buzet 4) član Boris Sabić, dipl. ing. šum. zamjena Vlatko Kuterovac, dipl. ing. šum - UŠ Split 5) čbm Mato Šaban, dipl. ing. šum. zamjena Milan Štimac, dipl. ing. šum - UŠ Gospić

n. Zadatak Izborne komisije je da vode računa o pravilnosti provođenja

izbora, da imenuju biračke odbore uz određivanje biračkih mjesta, izrađuje biračke spiskove po mjestima izbora, dostavlja na potvrdu liste kandidata Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, organizira tiskanje glasačkih listića te dostave izvješće o rezultatima provedenih izbora. m.

Izbori će se provesti 18. ožujka 1996. godine od 7. do 16 sati. Dostavljeno: -Svim članovima

Predsjednik Izborne komisije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb Branko Kovačević, dipl. pravnik

Na temelju članka 30. stavak 1. točka c. pod 11, a u svezi članka 23. Statuta »Hrvatskih šuma« - javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskih zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, Upravni odbor na svojoj 3. sjednici održanoj 18. siječnja 1996. godine donio je sljedeća

PRAVILA o izboru članova Upravnog odbora

iz reda zaposlenika poduzeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb

OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim pravilima uređuje se način i postupak izbora 3 člana Upravnog odbora poduzeća »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb koji se biraju iz reda zaposlenika poduzeća.

Članak 2. Izbor člana Upravnog odbora iz reda zaposlenika po­

duzeća bira se neposrednim, tajnim glasovanjem i to tako da dva člana biraju zaposlenici u Izbornoj jedinici 1 koja čini područje jednodobnih šuma Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Nova Gradiška i Direkcija, a u II. izbornoj jedinici bira se jedan član kojeg biraju zaposlenici područja prebomih šuma i mediterana - Gospić, Delnice, Ogulin, Buzet, Split i Senj.

Članak 3. Provođenjem izbora rukovodi Izborna komisija

»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb koju imenuje Upravni odbor poduzeća, a sastoji se od predsjednika i četiri člana s njihovim zamjenicima.

Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb može imenovati izborne komisije po izbornim jedinicama radi funkcionalnijeg provođenja izbora.

Za neposredno provođenje izbora Izborna komisija Izborne jedinice imenuje biračke odbore po biračkim mjestima.

Članak 4. Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb 1. Brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. 2. Imenuje članove Izborne komisije izbornih jedinica

te daje obvezne upute za rad i provodi nadzor nad izbori­ma.

3. Propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora.

4. Potvrđuje valjanost kandidacijskih lista. 5. Objavljuje rezultate izbora. 6. Obavlja i druge poslove za pravilno provođenje izbo­

ra. Članak 5.

Izborna komisija izborne jedinice 1. Brine se za zakonitost provođenja izbora na biračkim

mjestima na svome području. 2. Određuje biračko mjesto. 3. Imenuje biračke odbore za svako mjesto gdje se

obavlja glasovanje. 4. Izrađuje biračke spiskove i organizira izradu gla­

sačkih listića. 5. Na temelju kandidacijskih lista traži potvrdu od

Izborne komisije »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, te ob­javljuje listu kandidata na oglasnim pločama poduzeća u svojoj izbornoj jedinici.

6. Prikuplja i zbraja rezultate glasovanja po biračkim mjestima i dostavlja izvješća Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb.

7. Obavlja i druge poslove za pravilno provođenje izbo­ra.

Članak 6. Birački odbor neposredno provodi glasovanje na izbo­

rima i osigurava pravilnost i tajnost glasovanja. Birački odbor čine predsjednik i dva člana koji imaju

svoje zamjenike.

PRAVO BIRANJA I POSTUPAK KANDroiRANJA

Članak 7. Članove Upravnog odbora biraju svi zaposlenici

»Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, a za člana Upravnog odbora ne može biti kandidiran zaposlenik koji obnaša funkciju direktora, zamjenik direktora ili zaposlenika s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima.

Članak 8. Ako izborni član Upravnog odbora postane osoba koja

ne može obnašati dužnost člana Upravnog odbora zbog okolnosti iz prethodnog člana ili drugih okolnosti koje ga priječe u obavljanju funkcije člana Upravnog odbora ili mu prestane radni odnos, provest će se novi izbori za preostali mandat i to pod uvjetom ako je trajanje preosta­log dijela mandata duže od jedne godine.

Članak 9. Kandidiranje za člana Upravnog odbora provodi se u

okviru samostalnog sindikata šumarstva ili se provodi samostalno kandidiranjem od strane pojedinog zaposle­nika poduzeća, s tim da je za kandidiranje potrebna podrška najmanje sto zaposlenika poduzeća koja se daju putem kandidacijske liste.

PROVOĐENJE, GLASOVANJE I UTVRĐIVANJE REZULTATA IZBORA

Članak 10. Glasovanje za izbor članova Upravnog odbora obavlja

se na biračkim mjestima, s time da se biračko mjesto određuje najmanje pet dana prije održavanja izbora.

Članak 11. Glasovanje se obavlja osobno na glasačkim listićima, a

glasački listići se tiskaju na razini Izborne jedinice. Članak 12.

Glasački listić Izborne jedinice ima najmanje jednog kandidata više od broja koji se bira, s tim da glasački listić sadrži:

1. Ime i prezime kandidata s rednim brojem. 2. Naznaku je li kandidat kandidiran u ime Samostal­

nog sindikata ili je nezavisan i ta se oznaka stavlja u lijevi gornji dio glasačkog listića.

3. Ako ima više kandidata, na glasački listić stavljaju se abecednim redom.

Članak 13. Glasovanje se obavlja zaokruživanjem rednog broja

ispred kandidata. Važeći je onaj glasački listić iza kojega se na siguran i

nedvojbeni način može utvrditi za koga je glasač glasovao. Nevažeći listić je nepopunjen, kao i onaj za koji se ne

može na jasan i nedvojbeni način zaključiti za kojega je kandidata glasač glasovao.

Članak 14. Ako je glasač zaokružio manje kandidata od broja koji

se bira, smatra se da je ovaj glas dao samo zaokruženim kandidatima te je takav listić valjan.

Ako je glasač zaokružio više kandidata od onih koji se biraju, glasački listić je valjan te se uzima da je glasovao za kandidata koji imaju manji redni broj ispred svoga imena.

Članak 15. Prije glasovanja član Biračkog odbora provjerit će da li

se birač nalazi u popisu glasača te će omogućiti glasovanje samo onima koji su u popisu ili koji potvrdom Kadrovske

službe ili organizacijske jedinice dokažu da su zabunom ispušteni iz popisa i da se nalaze u radnom odnosu u poduzeću.

Zaposlenici koji se za vrijeme izbora nalaze na bolovanju, godišnjem odmoru, vojnoj vježbi, plaćenom ili neplaćenom dopustu i si. ili će biti odsutni u vrijeme održavanja izbora, predsjednik Biračkog odbora omogućit će prijevremeno glasovanje, s time da poduzme potrebne radnje radi zaštite tajnosti glasovanja (polaganje glasačkog listića u zapečaćenu kuvertu te njegovo polaganje u kutiju za glasovanje na dan izbora).

Članak 16. Nakon završenog glasovanja, Birački odbor utvrđuje: 1. Broj primljenih glasačkih listića. 2. Broj neupotrebljenih glasačkih listića. 3. Broj zaposlenika koji su glasovali prema popisu

birača. 4. Prebrojava glasove glasača, s time ako postoji veći

broj glasova prema popisu glasača od broja glasačkih listića, vrijedi rezultat po glasačkim listićima, a ako postoji manji broj uposlenih birača od glasačkih listića, glasovanje se na tome biračkom mjestu ponavlja s novoimenovanim biračkim odborom u roku 24 sata.

5. Zapisnikom rezultate glasovanja uz naznaku prim­jedbi u radu, te dostavlja cjelokupni materijal Izbornoj komisiji izborne jedinice. i

Članak 17. Nakon što prikupi sve zapisnike biračkih odbora sa

područja svoje izborne jedinice. Izborna komisija će sasta­viti zapisnik u koji će zabilježiti:

- broj glasača upisanih u popis - broj glasača koji su glasovali, - broj nevažećih listića, - naznaku kandidata s brojem dobivenih glasova.

Članak 18. Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb nakon

što dobije zapisnik o rezultatima i provedenih izbora u izbornim jedinicama sačinit će zapisnik o rezultatima iz­

bora i proglasiti izabrane članove Upravnog odbora po­duzeća kojima će izdati uvjerenje o izboru.

TROŠKOVI PROVOĐENJA IZBORA Članak 19.

Troškovi provođenja izbora za Izbornu jedinicu I. tere­tit će Upravu šuma Vinkovci, a za Izbornu jedinicu II. Upravu šuma Senj koje će internim terećenjem raspodi­jeliti te troškove na pripadajuće uprave šuma prema izbor­nim jedinicama.

ZAŠTITA IZBORNOG PRAVA Članak 20.

Zbog nepravilnost do kojih bi došlo u tijeku provođenja izbora, svaki kandidat, birač i organizacija sindikata imaju pravo podnijeti prigovor.

Prigovor se podnosi Izbornoj komisiji Izborne jedinice u roku 48 sati od saznanja za radnju kojom je ta nepravil­nost učinjena.

Izborna komisija Izborne jedinice donosi rješenje po prigovoru u roku 24 sata.

Protiv rješenja Izborne komisije Izborne jedinice neza­dovoljna strana može podnijeti žalbu Izbornoj komisiji »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb u daljnjem roku od 24 sata.

Ako izborne komisije utvrde da je učinjena nepravilnost u tijeku izbora takva da bitno utječe ili je mogla utjecati na zakonitost izbora, odnosno glasovanje, poništit će glasovan­je na glasačkom mjestu na kojem je došlo do tih nepravilno­sti i odrediti ponovno glasovanje.

Članak 21. Ovlašćuje se Izborna komisija »Hrvatskih šuma«, p.o.

Zagreb za autentično tumačenje odredbi ovih pravila. Članak 22.

Ova pravila stupaju na snagu danom donošenja.

Predsjednik Upravnog odbora: Marino Golob, dipl. oec.

13. ožujka 1996.

SINDIKALNI RAZGOVORI/ STANJE U HRVATSKIM ŠUMAMA

KAD NEMAŠ NOVCA NE KUPUJEŠ POSUĐE ZEPTER Prednovogodišnji sastanak Glavnog od­

bora HSŠ-a nije bio samo »razgovor ugod­ni« prije nadolazećih blagdana. Zbog dva razloga: prvo, sindikat je ponovno, tko zna koji put, potaknuo temu o stanju u podu­zeću (plaće, stimulacija, troškovi i ostalo) i drugo, sastanku je prisustvovao i sada već bivši direktor poduzeća ing. Josip Dundo-vić, pa su se sindikalisti imali priliku obavi­jestiti s najodgovornijeg mjesta o nekim »vječnim« pitanjima.

- Hrvatske šume se krajem godine suočavaju s izvršenjem obveze prema doba­vljačima od približno 53 milijuna kuna i to svakako utječe na opće stanje, plaće i pod­mirenje materijalnih primanja, rekao je ing. Dundović. Naša je dužnost osigurati

sredstva za isplatu materijalnih troškova (terenski dodatak, troškovi prijevoza), jer tu su i razlike medu upravama očite, ovisno o tome kako je koja uprava poslovala.

Ing. Dundović posebice je upozorio i na to da neke uprave pred kraj mjeseca znaju i »sakriti« sredstva, pa kad se isplati plaća, na žiroračunu se odjednom pojavi veća svo­ta sredstava iz koje se onda isplate i mate­rijalni troškovi.

Postoje dakako i objektivni razlozi koji su bitno utjecali na poslovanje Hrvatskih šuma. Tako je 1994. godine u HV-u bilo angažirano ukupno 5 posto radnika podu­zeća, a prošle 1995. godine, 12 posto, te 500 različitih strojeva i razna oprema. To su

veliki troškovi, ističe ing. Dundović, koji se ne mogu naplatiti, već samo evidentirati.

Sindikalna povjerenica iz Delnica Vlatka Drakulić-Štiglić, misli da su razlike među upravama u jedinstvenom poduzeću preve­like, »od sjaja i raskoši do izuzetno lošeg stanja«, a iskazuju se onda i na tome što obična cipelarina nije u svim upravama jed­nako regulirana. Delnički sindikat se više puta, rekala je ona, zalagao za poboljšanje plaća sjekačima i za uvođenje stimulacije. Vladu Gradečeka iz Našica zanima način sadašnjeg rangiranja uprava.

- Plaće sjekača mogu se povećati, ali onda se nekom drugom moraju smanjiti, odgovo­rio je ing. Dundović. Jer masa sredstava je

Ako nemaš novca ne kupuješ skupe stvari: sindikalni povjerenici Mlllvoj Markovič, Vlado Gradaček, Josip Cazl I Željko Cutvarlć

takva kakva je i ne može se mijenjati. Počet će se i s primjenom stimulacije, ne samo po upravama, nego i po šumarijama, no prije toga mora se mnogo promijeniti u našim shvaćanjima i našem odnosu prema radu. Moramo ponajprije rekonstruirati naše ponašanje. Hrvatske šume u proteklih su pet godina napravile mnogo. Ne kažem da se ne može i da se nije moglo više, no moramo biti svjesni da se preko noći ne mogu premostiti razlike koje su postojale ranije, kada su prije osnivanja javnog podu­zeća postojala tek tri razvijena šumarska sustava, »Slavonska šuma«, »Mojica Bir-ta«, te Delničko goransko područje.

Troškovi su veliki, veći od očekivanih. No i tu su razlike među upravama znatne što govori da su neki stvarno štedjeli. Na no­vooslobođenim područjima oni će se i povećati jer »bivše kolege« ostavili su iza sebe pustoš.

- U situaciji u kojoj se nalazimo moramo štedjeti, slaže se i bjelovarski sindikalni povjemik Željko Cutvarić. Kad neki siro­mah nema novaca, on ne kupuje posuđe »Zepter«. A kod nas se ipak kupuju skupi džipovi, novi auti, forvvaderi, traktori po 100.000 DEM umjesto domaćih za 25.000 DEM.

Cutvarić je podsjetio da istovremeno prošle godine nisu rješeni neki osnovni zahtjevi radnika, primjerice za nabavom HTZ opreme.

Ing. Dundović misli da svaka uprava mora imati terensko vozilo, džip, da su for-warderi sastavni dio proizvodnog procesa i nezamjenjivi u nekim područjima, kao što je i skupi traktor »Stervr«, a o njemu je riječ, na poslovima uzgoja neusporediv s bilo kojim drugim.

Sindikat će se i dalje zalagati, stoji u za­ključku s ovog razgovora, da se uprave, koliko god je moguće, izjednače u isplaćivanju materijalnih troškova. HTZ opremu ubuduće bi trebale rješavati same uprave jer tako će to biti brže i jednostav-

• nije. M.M.

KAKO SE RADILO I POSLOVALO 1995. / UPRAVA BJELOVAR

VANJSKE OKOLNOSTI, ALI I OPREMA DISCIPLINA, UČINCI ...

Protekla je godina bila jedna od onih u kojima su vanjske okolnosti bitno utjecale na poslovanje bjelovarske uprave. Kao prvo su ratne operacije u kojima je sudje­lovao velik broj šumskih radnika i opre­me, a drugi razlog je taj što je šumarstvo u prosincu pratilo izuzetno loše vrijeme, pa se gotovo nije moglo ni raditi.

Te parametre treba (uz ostalo) uzeti u obzir pri davanju konačnih ocjena o natu­ralnim izvršenjima koja se, rečeno je pri­likom prve analize na sastanku upravitel­ja šumarija, mogu ocijeniti zadovoljava­jućim. No, uočeni propusti i problemi ne mogu se opravdati samo vanjskim uvjeti­ma i o njima su, posebice upravitelji šumarija, rekli svoje.

Posebna analiza proizvodnosti ukazuje na neke simptome koji u šumarstvu nisu novi i koji ga nagrizaju iznutra. Riječ je o izvršenjima normi u sječi i izradi, na pri­vlačenju, korištenju traktora i njihovim učincima, povećanju udjela trećih lica uz stalan broj zaposlenih, a prije svega staroj

mehanizaciji koja često stoji i proizvodi samo troškove (gubitke).

- Ako ove godine ne dođemo do dijela nove opreme, još više ćemo pasti, potvrđuje šef proizvodnje ing. Mijo Kovače vic.

Neki osnovni pokzatelji: u uzgojnim ra­dovima priprema staništa obavljena je s 98 posto, pošumljavanje sa 110 posto, po­punjavanje je izvršeno sa 67 posto, njega je obavljena na čak 2.514 ha, koliko je i planirano, kod čišćenja guštika izvršenje je 102 posto.

U sječi i izradi plan je ostvaren sa 98 posto. I to je, rečeno je, dobro, s obzirom na već spomenute okolnosti pa i na to da je riječ o revidiranom, povećanom planu za bjelovarsku upravu. Ing. Kovačević: »Radnici Uprave šuma Bjelovar proveli su približno 14.000 radnih dana u HV-u, pa akoje među njima bila samo polovica sjekača, a bila je, to je vrijeme za koje se moglo proizvesti još 35.000 kubičnih me­tara, čime bi plan bio i premašen. Narav­

no, tu su još i šumarije Pakrac i Lipik, koje idu u posebnu kategoriju i od kojih se više ne može očekivati ali i neke, primjerice Virovitica, o kojima će trebati posebno porazgovarati«. Privlačenje je realizirano sa 97 posto, od toga vlastitom mehaniza­cijom 67 posto.

To su neke osnovne brojke na koje se nadovezuje prodaja. Ing. Željko Vusić, šef komercijale: »Plan je ostvaren sa 102 posto, no financijski slabije, sa 93 posto. Hrastov furnir nije išao na domaćem tržištu«. O kompletnim financijskim re­zultatima još se nije moglo govoriti, no sigurno nisu blistavi.

Po šumarijama bjelovarske uprave pro­blemi su istovrsni, tek ponegdje i posebni. Bilježimo neke.

- Nećemo stati zbog šumskih cesta ili nečeg drugog, ali mogli bismo zbog opre­me, kaže upravitelj šumarije u Čazmi, ing. Mile Jelić. On također naglašava potrebu za radnom disciplinom i tvrdi »da radnik ne može dobiti terenski dodatak ako ne

provede radno vrijeme u šumi. A o tome računa moraju voditi upravitelji«.

- U Daruvaru su najveći problemi me­hanička radionica i mehaničari, odnosno stara mehanizacija koja je praktički nei­splativa kod izvlačenja malih količina iz brdskih predjela, žali se upravitelj šuma­rije ing. Drago Mihić.

U šumariji Bjelovar boravila je državna financijska revizija, a upravitelj šumarije ing. Milan Presečan kaže »da se revizor čudio koliko se knjigovodstvenih poslova obavlja u šumariji, koji se potom pona­vljaju u upravi pa u direkciji«. Ovakav način vođenja knjigovodstva opterećenje je za sve i trebalo bi nešto mijenjati, misli ing. Presečan.

U Grubišnom Polju nisu stigli posve napraviti čišćenje. Upravitelj Šumarije, ing. Antun Pehaček, priznaje da su mogli i sami više napraviti, no zakazale su i vanjske usluge »koje su kod nas nužno zlo, jer malo rade, malo ne...«

M.MRKOBRAD

13. ožujka 1996.

UNATOČ MNOGIM PROBLEMIMA, U ŠUMARIJI ĐULOVAC PROŠLE SE

GODINE DOBRO RADILO

KAKO RIJEŠITI PROBLEM PRIJEVOZA, PRIVLAČENJA, REZERVNIH DIJELOVA...

Od 60 radnika Šumarije Đulovac samo desetak njih su starosjedioci - svi ostali sa novi. Struk­tura je bitno nova i u samom selu pa i Šumarija

i selo do 1992. godine žive novi život. Đulovac je, osim toga, postao općinsko sjedište, a zajedno s okolnim selima - Bastaji, Krivaja Katinac, Puklica novo život­no odredište približno 1.700 Hrvata prognanih s Ko­sova, mahom Letničana. U kronici Šumarije Đulovac koju uredno vodi njen upravitelj ing. Vlado Lacina ubilježeno je da je prva grupa došla 1992. godine, da je škola tih dana brojila tridesetak učenika dok ih je danas 400. Ratna razaranja još su vidljiva (primjeri­ce, na katoličkoj crkvi), no život se polako vraća. Obnovljena je škola, dio ljudi našao je kruh u građevi­narstvu u daruvarskoj »Novogradnji«, a neki i u šumariji. - Uzgojni radovi nezamislivi su bez sezonaca, a odaziv novih stanovnika vrlo je dobar, kaže ing. Lacina. Mno­go sezonaca radi i u »Badelovim« vinogradima koji se na domak Đulovcu prostiru na 180 ha. Sve dosege, uspjehe, propuste i probleme đulovačke Šumarije treba gledati preko činjenice da smo mi 1992. praktički krenuli od ništice, podsjeća ing. Laci­na. Imali smo samo nekoliko traktora koje smo pro­našli po selima nakon oslobađanja ovog područja, naravno u izuzetno lošem stanju. Uz pomoć uprave i nekih šumarija obnovili smo dio mehanizacije, adap­tirali zgradu Šumarije i danas smo na putu uspješnog povratka. O tome svjedoče brojke. Prošle godine Šumarija je posjekla i izradila 32.000 kubičnih meta­ra ostvarivši plan sa 104 posto, unatoč izrazito nepo­voljnim vremenskim uvjetima. U uzgoju obavljeno je 100 ha pripreme tla za obnovu sastojina, približno 28 ha pošumljavanja i popunjavanja, 100 ha njege, 50 ha čišćenja. Od ove godine zaposlena su i tri čuvara šuma kojih proteklih godina nije bilo - jer se jednostavno nije moglo do stručne radne snage. Problema dakako ima, a jedan od revirnika ing. Željko Olijan (od revir-nika tu su još ing. Jadranka Kostelac i ing. Dušan Skračić) pobrojio ih je ovako - privlačenje, prijevoz, kadar i možda najvažniji, rezervni dijelovi za strojeve. Šumarija ne može sama izvući svu drvnu masu a poduzetnika • nema. A i oni što se jave »nakon jednog dana provedenog na strminama Vranog kamena -odustaju. »Doći do pravog samaraša ovdje je vrlo teško. I svi ti problemi, unatoč činjenici daje otvore­nost Šumarije 14 km, dakle u prosjeku bjelovarske uprave. Problem je i prijevoz radnika na radilište jer od četiri kombija dva su uglavnom na popravku. - Kada ne bi imali tako dobru mehaničarsku ekipu, kažu u Šumariji a potvrđuju to i svi radnici s kojima smo bili na terenu, još češće bi stajali i pitanje je bi li uopće realizirali plan. No, i mehaničari su nemoćni u situacijama kad nema rezervnih dijelova. Ing. Olijan posebice spominje pro­bleme s LPKT traktorima »koji se prečesto kvare«. Pitanje kadra vezano je uz uvjete koje Šumarija može pružiti. - Nikome se ne da ovdje živjeti ako mu se ne osiguraju bar minimalni uvjeti za život A Šumarija stanova nema, kaže ing. Lacina. Proteklih zimskih i snježnih dana evidentan je bio i problem transporta. Osim zaliha treba prevesti i dnevnu proizvodnju »tako da bi dva kamiona ovdje imala što raditi godinu dana«. - Trenutačno smo u »jakim« sječinama, kaže upravi­telj, u dovršnom sijeku u Bastajskim šumama. Kada vremenski uvjeti omoguće bit će nešto posla oko sani­ranja snjegoloma i ledoloma kojih, srećom, nema mnogo. Tek nešto malo u donjem dijelu Vranog kame­na, a stradali su uglavnom u nepristupačnim jarcima ariš, breza i topola.

M.M.

REPORTAŽA S RADILIŠTA BUKVIČINE, ŠUMARIJE

Predjel Bukvičine na krajnjim sjevernim obroncima Papuka pod

snježnom je »opsadom«. Temperatura oko ništice. U 12. odjelu zatječemo poslo­vođu Zorana Kijuka na ot­premi robe. - Ne bi škodilo da je još hlad­nije, kaže on. Ovako smrzlo je samo odozgo, a ispod blato i kaljuža. Na tvrdoj cesti je kako tako, ali na mekom putu tragovi iza kamiona sve su dublji. Malo dalje na stovarištu »kućni posjet liječnika«. Me­haničar Stjepan Hedži, Da-ruvarčanin koji odlukom »viših organa« svakodnevno

Snijeg nije prepreka, samo da je još više smrzlo: Zoran Kijuk na otpremi drveta

NEKA PLAĆA KASNI -

Pregled na terenu: mehaničar Stjepan Hadži i traktorist Dubravko Hodak

Izmjeri, upiši, udari plačocu: Anto Jurković, Zlatko Zeman i Drago Krušić na stovarištu u 12. odjelu pripremaju trupce za licitaciju

putuje na ispomoć meha­ničkoj radionici u Đulovcu, pokušava na mjestu kvara ustanoviti što je s traktorom Dubravka Hodaka. Problem je spremnik »koji je već neko­liko puta krpan no i dalje curi«. Ovo je jedan od odjela s naj­krupnijom, ali i nekvalitet­nom masom. Riječ je o šuma­ma bivše zemljišne zajednice s nekad intenzivnim pašaren-jem u kojima se sjeklo i oštećivalo što se stiglo. Sada imamo situaciju da i krupna stabla moraju u višemetricu jer su na njima grana do gra­ne, objašnjava ing. Lacina.

13. ožujka 1996.

ĐULOVAC Pomoćnik revirnika Dra­go Krušić i sjekači Zlatko Zeman i Anto Jurković preuzimaju trupce na sto-varištu, mjere, stavljaju pločice i pripremaju za li­citaciju. Jurković je iz Banje Luke i došao je u Đulovac 1994. godine. No nije novi u šumarstvu, bio je prije toga u Sloveniji, gdje je s građevinarcima radio 10 godina, pa u Ita­liji. - Tamo sam bio u šumarstvu i dobro

Na snijegom za­trpanom radilištu Bukvičine u Šumariji Đulovac Plaće su dobre, lako I kasne no norma je malo prevelika: Josip I Marijan Jozlć, Franjo Žarković, Marko Kovačević, Damlr Hodak, Zefa Perić, Ivica Prsa, Nenad

Milković zajedno s upraviteljem Šumarije, Ing. Vladom Laclnom u odjelu 15. predjela Bukvičine

VAŽNO JE DA KASNI REDOVITO radi se bez obzira na vremenske uv­jete, a i bolje je kada malo smrzne, nema blata i kaljuže, pa je lakše i ljudima i strojevima

zarađivao, približno 2,5 milijuna lira, prisjeća se Anto. Ne žali se previše ni na ovdašnja primanja, »no oprema bi trebala biti bol­ja«. - Šareni smo ko burnjaci, dodaje Zeman, a Krušić misli da bi rad u ovako teškim uvjetima ipak tre- Više volimo snijeg negoli blato, dovikuju nam radnici dok ih snimamo u redovitom poslu

balo bolje platiti. Najveći problem ipak su rezervni dijelovi »a mi na terenu to najbolje osjećamo«. Glavnom šumskom pro­metnicom kroz Bukvičine stiže se do 15. odjela. Gru­pa poslovođe Franje Si-vonjića grije se kraj vatre. Najstariji među njima Marko Kovačević (1940.) prošao je »sito i rešeto«, radio i u Sloveniji, skrasio se u Đulovcu. Tu su još Franjo Žarković, Josip i Marijan Jozić, Zefa Perić, Ivica Prsa, Damir Hodak, Nenad Milković. U grupi su i četiri Letničana, s Ko-sova, koji u Šumariji rade od 1993. To su Žarković, Stovarište u odjelu 15. Bukvičine

oba Jozića i Perić. Perić je u Hrvatskoj od 1988., ra­dio je ranije na održavan­ju cesta u Zagrebu. - Ovdje je teže, ali i bolje, tvrdi on. S terenskim do­datkom primanja su za ove prilike relativno do­bra i ne mogu se požaliti. Prsa je neoženjen, »ali jučer je i on dobio prsten« naslađuju se u glas svi, tako da ga Čeka »isto što i nas!« Najmlađi u grupi je Damir Hodak, izučeni ko­nobar bez dana iskustva u »svom zvanju«. Osim kad je bio na praksi. Proveo je osam mjeseci u HV-u, vra­tio i zaposlio u Šumariji. - Dobro je, plaća kasni no važno je da redovito kasni, zadovoljan je Hodak. Zapravo, nitko u grupi ne žali se na (malu) plaću. Zadovoljni su, »samo da ostane tako«. I još nešto: svi hvale mehaničare bez kojih ništa ne bi išlo, a ni šefovi nisu loše prošli u toj podjeli pohvala! Još u nečemu dečki su je­dinstveni - misle da su norme ipak prevelike. Za sjekače još kako tako, kažu, ali strojevi u ovim brdima i ovim uvjetima, pogotovo s čestim kvaro­vima teško mogu do nor­me.

Tekst i snimci: Miroslav MRKOBRAD

13. ožujka 1996.

KAMEROM I PEROM PO NAJVE

Prije obaranja stablo treba pripremiti za prerez, obraditi perca, očistiti okolicu I napraviti zasjek, sve to čini ova/ dvojac - Marinko Metković I Ivan Aleksić, mladi i snažni I Iskusni sjekači

Poslovođa radilišta Stjepan Topalović s pomoćnikom Nikolom Matkovićem kontrolira utovar trupaca u kamion za isporuku

danas sve rjeđim kupcima

Prije odlaska u Gospodarsku je­dinicu »Otočke šume«, šumski predjel »Gradina«, gdje se

obavlja dovršni sijek hrasta lužnja­ka, navratili smo u poslovne prosto­rije Šumarije »Otok«. Razgovarali smo s upraviteljem Šumarije dipl. ing. šum. Antunom I.eakovićem, zamjenikom upravitelja Šumarije Ivicom Popićem dipl. ing. šum. i re-virnikom Matom Benačićem dipl. ing. šum.

Između ostalog, rekli su nam sljedeće: - Dovršni sijek obavit će se na 89,85 hektara u šum­skom predjelu »Gradina«, u od­jelima 37, 44 i 45. Na ovim izu­zetno teškim poslovima radove obavljaju 22 radnika iz Šumarije »Otok«, a zbog izvršenja plana na ispomoći je bilo 7 radnika iz Šumarije »Vukovar« i 10 radnika iz Šumarije »Vinkovci«.

Planom je predviđeno da će se na ovom velikom radilištu izra­diti 24.503 kubika bruto drvne mase, a od toga 14.120m3 tehni­ke i 7.000 prostornih metara ogrjeva.

Iz osnove gospodarenja, koju je napravio Odjel za uređivanje

Sve Je spremno za polazak. Moderni kamion MAN natovaren s tridesetak kubika trupaca kvalitetne slavonske hrastovlne kreće k domaćim kupcima. Sirovina će stići na vrijeme, ali pitanje Je kada će

stići novac u naše blagajne, ako ikada I stigne. Plaće naših radnika nisu za pohvalu, ali se s pravom pitamo do kada ćemo i moći Isplaćivati plaće zbog sve težeg stanja naše drvne industrije

šuma Uprave šuma »Vinkovci«, vi­dljivo je da je prosječna starost šuma 120 godina. Svaki radnik, sje­kač, tijekom dana mora ostvariti normu od 19,67 kubika drvne mase, tehnike ili izraditi 7,09 pro­stornih metara ogrjevnog drveta. U ovakvim sječinama, gdje rade iskusni i provjereni sjekači, dnevna norma se prebacuje bez većih pro­blema (prosjek 130 posto). Šuma­rija »Otok« ima 114 radnika, a prosječni neto osobni dohodak po radniku za prosinac iznosi 2.260 kuna.

Nakon razgovora sa stručnjaci­ma Šumarije, odlazimo na radi­lište. Nalazimo se u središtu šum­skog bazena Spačva, odjelu 45, li­nija 10. Na prvi pogled čovjek je zatečen... ne može povjerovati da će s ovog slavonskog podneblja i ovih 89,85 hektara šumske površine nestati šampioni dragulji, ljepotani šumskog bazena Spačva.

U dubini tog šumskog bazena olovni oblaci pritisnuli su vrhove gorostasnih slavonskih ljepotana. Na radilištu je hladno i vlažno, a kod vašeg novinara prisutan je le­deni strah. Opravdano se postavlja pitanje kako i što ćemo snimiti pod ovakvim vremenskim uvjetima. Nakon određenog vremena bolje

Ima vremena i za snimak za uspomenu

S JEDNOG RADILIŠTA 25.000 KUBIKA HRASTOVINE

Uz svako radilište u Slavoniji nalazimo i ove oštračnlce, spremišta: pile I alat, kao i spremišta za gorivo, tako da su zastoji zaista

minimalni i radnici ostvaruju visoke norme

Ha žalost, sve češće uz naše šumske prometnice srećemo ovakve sure od nekoliko stotina kubika do nekoliko tisuća koje čekaju domaće ili Inozemne kupce, a njih Je svakim danom sve manje,

govori nam ing. Mato Benačić, revirnik Šumarije »Otok«

13. ožujka 1996.

NAJVEĆEM RADILIŠTU U UPRAVI ŠUMA »VINKOVCI «

lenu na ovo radilišta: Ivan Aleksić, Marinko Matković, Stjepan Topalovlć I dipl. Ing. Mato Benašić

U šumskom predjelu »Gra­dina«, kojim gospodari Šumarija »Otok«, odnosno Uprava šuma »Vinkovci«, obavlja se dovršni sijek na 90 hektara šumske po­vršine. Pretpostavlja se da je to jedna od najvećih sječina u JP »Hrvatske šume« Zagreb. Na sječi i izradi drvnih sortimenata, zbog izvršenja plana, radi 39 provjerenih sjekača iz Šumarije »Otok«, Vinkovaca i Vukovara. Iz Osnove go­spodarenja, koju je napravio Odjel za uređivanje šuma u Gospodarskoj jedinici »0-točke šume«, odnosno šum­skom predjelu »Gradina«, odjelima 37, 44 i 45, na ovom velikom radilištu izra­dit će se 24.503 kubika bru­to drvne mase, a od toga 14.120 m3 tehnike i 7.000 prostornih metara ogrjev-nog drveta. Prosječna sta­rost hrasta lužnjaka iznosi 120 godina.

RADILIŠTA HRASTOVINE

Manje količine drvnih sortimenata na pomoćno stovarište dovoze već dotrajalom »Vinkum« eklpaiom Martin Čolakovlć I Ivan Bulić

raspoloženje, sunčeve zrake probi­jaju se kroz tmurne olovne oblake te otkriše punu ljepotu ovog radi­lišta.

Zaključujemo: štofa ima, još samo da je sašiti odijelo.

Zuji i bruji radilište od tegljača, kockuma, pionir ekipaža i motorki koje su se uvukle u šumu na po­sljednji obračun s hrasticima. Čov­jek je impresioniran viđenim.

Poslovođa radilišta, Stjepan To-palović, rekao je: - Šumarija

"Otok" jedna je od najvećih po upravljanju šumskih površina (11.250 hektara) u Upravi šuma »Vinkovci i po broju zaposlenih radnika.

Za tako složene i odgovorne po­slove zeleno svjetlo dobilo je samo 22 provjerana i iskusna sjekača Šumarije »Otok«. Previše su skupa ova stabla da bi došlo do greške prilikom rušenja. O sjekačima je rekao sve najbolje: - Inače, Šuma­rija "Otok" prepoznatljiva je po kvalitetnim i vrijednim šumskim

radnicima. Ovakvih čvrstih, snažnih sjekača malo je u Hrvat­skoj. Ukomponirah su u svoj rad i znanje, iskustvo i mladost. Na ovakvim kvalitetnim radilištima i kvalitetnoj šumi nema zabušavan-ja i špekulacije, želi U se zaraditi što bolja plaća. Prisutan je samo rad.

PLAĆA I TERENSKI DODATAK

Nakon kraće šetnje po radi-lištum s revirnikom Matom Benačićem, dipl. ing. šum. i poslo-

Kad je stablo oboreno, Ima vremena i za kratki predah I slikanje dok poslovođa iskroji trupac, govori nam Ivan Aleksić

vođom radilišta Stjepanom To-palovićem, u odjelu 45, liniji 10, primjećujemo dva snažna sje­kača. Riječ je o Marinku Matko-viću i Ivanu Aleksiću. - Marinko, mi se poznajemo! - Kako da ne -prozbori Marinko. - Kaži nešto za naš list? - Sve ću Vam pojasni­ti u dvije, tri rečenice. Rođen sam 1963. godine, a u šmarstvu kao profesinalni sjekač radim 13 godina. Oženjen sam, imam tro­je djece. Dnevnu normu s lakoćom prebacujem. Mjesečno zarađujem dvije i po do tri tisuće kuna, a s terenskim dodatkom i više. Zadovoljan sam plaćom, kako ne kada čujem i vidim što

se događa s poduzećima naše županije.

Ivan Aleksić kaže da bez pro­blema prebacuje dnevnu normu. -Tijekom dana izradim u dovršnim sječinama 30 do 35 ku­bika drvne mase - tehnile. Inače, zajedno u partiji radim s Marin-kom. Rođen sam u Komletinci-ma, 1962. godine, a u šumarstvu radim 13 godina. Nisam ožen­jen. Zadovoljan sam plaćom. Međutim, nije mi jasno zašto se toliko kasni s isplatom osobnog dohotka i terenskog dodatka.

Tekst i snimci: Zvonko PEIČEVIĆ

Prije nego Sto trupac zaprimi poslovođa, Marinko Matković još malo mora dotjerati zaperce, jer ovako vrijedan hrastov trupac

mora biti dotjeran za transport I za prodaju kupcu

13. ožujka 1996.

DOVRŠNI SIJEK NA PODRUČJU ŠUMARIJE POŽEGA

Na sječinu »Babjak«, u odjelu 35b, koji pripada gospodars­koj jedinici »Poljadijske

šume« pristigli smo jednog snježnog siječanjskog dopodneva kada je gu­sti snijeg, padajući »u krpama«, ometao normalno obavljanje poslo-

ništvu. S 400 m prosječne udaljeno­sti, dva zglobna traktora LKT-a privlače trupce zavidnih i rijetkih dimenzija na pomoćno stovarište, odakle će kamionima biti ot­premljeni u 8 km udaljeni »SPIN VALIS«.

biti osobni dohodak, kako bi mogao prehraniti svoje troje djece. Zvonko Markanjević je sjekač, a smeta mu što još nije isplaćen dohodak za pro­sinac. - Izrađujemo drvne sortimen-te koje otpremamo kupcima, a nov­ca nema. Na terenski dodatak čeka-

POSJEČENA STOLJETNA LUZNJAČKA ŠUMA

Od 2.050 m3 posječene bruto drvne mase, polovicu čini tehnička oblovina među kojom je i približno 150 m3 furnirskih trupaca

Tri Šumara jedva su obuhvatili ovo ogromno lužnjakom Stablo, staro približno 140 godina

osim navedenih problema, ističe da poslovođenemajuodgovarajućute-rensku opremu. Nekoliko godina premastažumlađiZlomislićukazu-je na slabu kvalitetu cipela i čizama. Suglasan je s Adžićem, a posebice napominje da je neadekvatno plaćen za dane provedene na tere­nu. Premda provede dvadesetak

dana, dobije plaćeno za najviše 16 dana, te smatra daje oštećen.

Uoči slanja ovog teksta isplaćen je osobni dohodak za prosinac, a privre­meno nezadovoljstvo je splasnulo. Svi sortimenti tehničke oblovine ot­premljeni su kupcu, a među njima i oko 150 m3 furnirskih trupaca.

Tekst i snimci: L TOMIĆ

Jaka čelična užad LKT-a Izdržala su i sve je spremno za Izvlačenje na pomoćno stovarište

va. Šumarija Požega radi dovršni si-jek u gotovo 140 godina staroj lužnjakovoj sastojim na površini od 20 hektara. Kažu da je ta parcela bila u posjedu legendarnog slavon­skog ratnika i baruna Franje Trenka koji je boravio u obližnjem dvorcu (sadašnje selo Trenkovo), uz cestu Požega - Velika. Priča se da je ondašnju šumu izgubio na kartama.

Stabla rijetkih dimenzija Uz ogromna lužnjakova stabla

kojima prosječan prsni promjer iz­nosi više od 100 cm, samo neznatno uz potok, nađe se nešto crne johe. Inače, tlo na kojem se nalazi ova zrela lužnjakova sjemenjača slabe kvalitete je duboko, humozno i vlažno. Od ukupno 2.050 m3 bruto drvne mase predviđene za sječu, tehničku oblovinu čini gotovo 1.000 m3 a ostalo je prostorno drvo, koje će biti prodano okolnom stanov-

Osobni dohodak kasni Na jednu od nekoliko radničkih

grupa nailazimo okupljenu uz vatru. Treba se zagrijati prije nastavka posla, jer radi se na vjetrometini, a hladnoća nikog ne ostavlja ravno­dušnim. Stjepan Gagić je sjekač koji već 16 godina stalno radi na ovom poslu. Osim na neredovitu plaću, ima primjedbu na čizme koje su sla­be kvalitete. Ivan Mudrinić s 18 go­dina staža najstariji je sjekač. Sličnog mišljenja je kao i njegov prethodnik, a tuži se na nepravo­dobno dobivanje zimskih hlača. Po­sebice ističe da nije, tijekom mobili­zacije u Hrvatskoj vojsci, dobivap terenski dodatak, a ni topli obrok. Ivan Pelcl ubraja se u najmlađe rad­nike požeške Šumarije. Traktorist je a povremeno, dok mu je traktor u kvaru, radi na poslovima sječe i iz­rade. Kaže da mu je najvažnije do-

mo dugo, a ne isplaćuje se istovremeno s osobnim dohot­kom, kaže Markanjević.

Zaštitna oprema -kamen spoticanja

Mladi sjekači Ivan Đurčević i Zoran Dorić slažu se s mišljenjem svojih starijih ko­lega, a obojica nas upozora­vaju da otkako su počeli radi­ti, na njihove adrese ne stiže list »Hrvatske šume«. Uz radnike su i pomoćnici revir-nika (poslovođe) Antun Adžić, Božidar Zlomislić i Jozo Jurić. Poslovođa Adžić 16 godina je u šumarstvu, a Traktorist Drago Josipović u svojoj praksi rijetko »kvači« ovakve grdosije

Poslovođa Božidar Zlomislić pokazuje kako »šplcmetrom« nije lako Izmjeriti promjer na čelu ovog lužnjakovog trupca

Zbog hladnoće I snijega sjekačima I poslovođama požeške Šumarije dobro je došla vatra u predahu radi razgovora s našim novinarom I obvezatnim slikanjem

13. ožujka 1996.

ZNATNE ŠTETE NA UPRAVI ŠUMA BJELOVAR

Procjenjuje se da šteta od I c-

doloma, snjegoizvala i le-

doizvala na području

Uprave šuma Bjelovar iznose više

od 40.000 kubika i veće su nego

što se u prvi mah mislilo. Štete su

nastale krajem prosinca i tijekom

siječnja, kada žilišta drveća nisu

mogla izdržati veliku težinu

vlažnog snijega i leda na krošnja­

ma i kada je zbog naglih promjena

temperatura i zatopljenja došlo

do, posebno na južnim ekspozici-

To su procjene. Predstoji točno utvrđivanje količina, doznaka, načina sanacije.

Obišli smo neke od šumarija. U Ivanskoj, stradah su odjeli 105-110 sa sastojinama bukve i graba starosti 45 godina. Šteta je bilo i u mlađim sastojinama, posebno u odjelima 116 i 117 gospodarske jedinice Garjevica.

Stradale su jugoistočne kose, najviše je izvaljenog drveća po jar­cima i prosjekama.

40.000 KUBIKA ŠTETE OD

SNJEGOIZVALA I LEDOLOMA kubičnih metara brutto drvne mase, što izvala, što lomova. To je za šumariju dodatni po­sao, a sanacija ovih površina nije ni laka ni jednostavna. Riječ je o dijelu šume, poseb­no kada je riječ o 116.-117. odjelu, koja je prilično daleko od naselja (više od 20 km) i pitanje je koliko će seljaci biti zainteresirani za sudjelovanje u dijelu radova. A u 50 posto

s t r a d a l i h površina mo­rat će se raditi i šumski rad za što će biti

potrebno dosta radne snage. U 116. odjelu porušena je

četvrtina površine, u 117. odjelu stabla su u jarku. Slično je u 108. i 109. odjelu.

ČAZMA - Kada je snijeg konačno okopnio, iako ne posvu­da, u Čazmi su zaključili da su štete od snjegoizvala i ledoizvala veće i od najcrnjih prognoza. Premda još nema preciznih poda­

v a l e i vlažan snijeg lijepo su »složili« drvo u 116. odjelu Garjevlce jama i na višim predjelima, do iz­vala. No nema pravila i u pojedi­nim su šumarijama stradavale i sjeverne ekspozicije i mlađe sasto­jine dok je u drugima bilo i izval-jcn ih furnira.

Najveće štete su u šumariji Čazma, više od 15.000 kubika, za­tim u Ivanskoj i Garešnici gdje prve procjene govore o štetama od 10.000 kubika te u Siraču (4.000 kubika).

U 105. odjel praktički nismo mogli ni ući. Šumskom cestom preko nekoliko oborenih stabala kroz koje smo se još i provukli došli smo do neprobojne barijere: stabla su potpuno zakrčila svaki daljnji prolaz.

Stradah su bukva i grab, četin­jače su ostale gotovo nedirnute.

Upravitelj šumarije Ivanska, ing. Drago Bosanac, procjenjuje da je riječ o nekih desetak tisuća U izvaiamaje stradalo i dosta starijih stabala

Dalje se ne može: u 105. odjelu dalje se nije moglo, pa su bjelo­varski šumarski stručnjaci mogli samo zaključiti »da je unutra još

gore« taka, za to treba vremena, prvobit­ne procjene od desetak tisuća kubičnih metara daleko su nad­mašene i riječ je o najmanje 15.000 kubičnih metara bruto mase.

Snjegoizvale su zahvatile gospo­darsku jedinicu Garjevica, strada­li su bukva, hrast, grab, a u odjeli­ma 55-58 i lipa.

U Čazmi su počeli i sanaciju po­jedinih odjela. Revirnik u šumariji ing. Dražen Volf kaže da je bilo izvaljenih stabala od kojih će biti i - furnira. Radi se u 34. odjelu. Od onog što je doznačeno, šteta po hektaru kreće se između 200-400 kubičnih metara.

U 34. odjelu zatječemo Matu Golubića pri prerezu jednog bu­kovog trupca. Tu ih je dosta i izrađuje se tehnika.

Malo dalje Ivan Ognjačević mjeri jednu izvaljenu bukvu i go­vori:

- Nije ovo jednostavno kako se čini. Ne plašim se toliko da me drvo ne pokupi, no ispod je mno­go grana i grančica, lovi pilu i to je opasno. Osim, toga tu je sva sila zemlje, treba to ponajprije očistiti da bi se uopće i moglo rezati.

M.M.

PROIZVODNE ANALIZE UPRAVA ŠUMA BJELOVAR KAKO JE RADIO FORVARDER U 1995. edan od šest forvadera što su ih Hrvats-

Jke šume nabavile prošle godine radio je na području Uprave šuma Bjelovar. S

obzirom na cijenu ovog stroja za izvoženje drvnih sortimenata iz sastojina do pomoćnog stovarišta, a a slučaju kratkih relacija do glavnog stovarišta pa čak i kupca (550.000 DM), zanimljivo je vidjeti rezultate koje je polučio, kako bi se moglo govoriti o ekonomičnosti i rentabilnosti stroja. Treba reći i to da su takvi strojevi, onda kockumi, već ranije korišteni na bjelovarskom po­dručju od 1977. do 1985. godine. Uslijedila je 10-godišnja stanka da bi prošle godine bili ponovno nabavljeni.

Forvarder je na području Uprave šuma Bjelovar radio od 23. 3. do 15. 12. 1995. godine i u to vrijeme izvukao 12.900 kubičnih metara. U tom je razdoblju ostva­rio 176 radnih dana, dnevni učinak bio je

733 kubičnih metara a prosječna relacija privlačenja bila je 980 m.

Analiza koja je napravljena u proizvod­nom odjelu bjelovarske uprave pruža i osta­le relevantne podatke na osnovi kojih se došlo do prezentiranih učinaka.

Treba ponajprije reći daje rad forvardera isplativ, upravo zbog visoke cijene, u sječina-ma glavnog prihoda gdje se na relativno maloj površini siječe velika masa. Stroj je u spomenutom razdoblju radio u šest šumari­ja (Bjelovar, Đulovac, V. Pisanica, Suhopol-je, Daruvar i Vrbovec), a u nekim šumarija­ma, primjerice u bjelovarskoj, ukupno a dva navrata n pet odjela.

U odjelima, jednako kao i u različitim šumaqjama, bile su bitno drukčije relacije privlačenja. Tako je, primjerice, u bjelovars­koj Česmi, odjel 57 relacija privlačenja izno­sila samo 300 m dok je u gospodarskoj jedi­nici Vrani kamen u Đulovcu bila 2.000 m.

Pritom je važno koliko je drveta na kojoj relaciji izvučeno, o čemu se pri izradi poda-

ANALIZA RADA FORVARDERA OD 23.3 DO 15.12.1995. BROJ VRIJEME BROJ PRIVUČENO RADNIH DNEVNI PROSJ.REL. ŠUMARIJA RADA RADILIŠTA KUBOCA DANA UČINAK PRIVLAČENJA

23.3-6 15.12. 13 12.900 176 73,3 980 m

1995.

taka vodilo računa. Na nekim radilištima izvažana je uz tehniku i višemetrica.

Spomenimo i podatak da je najviše sorti­menata izvučeno u dva dijela šumarije Đulo­

vac (3.991 kubični metar), dok je odjelu 89 B Bjelovarske bilogore izvučeno najmanje, samo 71 kubični metar.

(m)

Dobri, prosječni III loši učinci forvardera na terenu - podaci su tu, struka treba ocije­niti

13. ožujka 1996.

Jedini način da se prijeđe voda i dođe do radilišta (ako se ne želi ići okolo na most) bilo Je postavljanje privremenog prijelaza od oborenog debla

Na stovarištu u llovskom lugu postavljena je litara koja spašava sortiment izvode

više pokušaja instaliranja žičare u šumarijama s ve­likim visinskim razlika­ma, ali i tada je to bilo povezano s mnogo pro­blema.

Kada se prije tri godi­ne u šumariji Ga-rešnica pojavila

žičara, a riječ je o nizin­skoj šumariji, koja je u iz­vlačenju zamijenila trak-

šumarije ing. Marijan Hajstor:

- Radimo dovršni siiek. Riječ je o površini od 20 ha ukupne drvne brutto mase od približno 6.450

moizradu. Ponovno smo angažirali žičani jer bez nje posao je jednostavno neizvodljiv.

Kada se dođe u Ilovski lug onda je jasno zbog

nekoliko dana nije se ra­dilo, zbog lošeg vremena.

Zvonko Papić, strojar na dizalici i jedan od pe­tero braće koji rade s žičarom kaže: »Ne pam-

RAD U ZIMSKIM UVJETIMA / ŠUMARIJA GARESNICA

BEZ ŽIČARE SE NE MOŽE... tore i klasični način iz­vlačenja, bilo je dosta neizgovorenih upita o rentabilnosti takvoga po­teza. Žičara se nikad nije koristila u nizini, bilo je

Ove godine žičara je po­novno u Garešnici, radila u gospodarskoj jedinici Međuvođe-Ilovski lug, u odjelu 25 A. Upravitelj

kubičnih metara. Očeku­je se u približno blizu 4.300 kubika tehnike. Sječu i izradu obavili smo vlastitom radnom sna­gom, a ogrjev dali u sa- Trupci »plivaju« iznad

privremeno poplavljenog područja u odjelu 25 C gospodarske

jedinice Međuvođe-Ilovski lug

Nikad nismo radili u ovako teškim uvjetima: Zvonko Papić, strojar na dizalici žičare

čega je žičara nužna. Od kiša pa kasnije snijega, koji se naglo otopio, izlila se rijeka Ilova i poplavila dobar dio područja. U 25. odjelu traktorine ne da se ne bi mogli izvlačiti nego jednostavno se ne bi mo­gli niti kretati. Niži tereni potpuno su poplavljeni, tako da su se na pojedi­nim mjestima radnici mo­rali sami snalaziti kako bi došli do radilišta - posta­vljali bi obično deblo kao brv i tako prelazili vodu.

V

Žičara je u Garešnici od 15. studenoga, a počet­kom siječnja bilo je izvučeno 1.600 kubičnih metara. To je manji učinak od očekivanog, no

tim ovako teške uvjete. Kiša nas je ometala u radu, nekoliko dana ni­smo mogli raditi, a i sada je vrlo teško. Jedva dola­zimo do trupaca koji su ponegdje u vodi. Mislim da ćemo ovdje imati po­sla još dva mjeseca.

Tekst i snimci: Miroslav MRKOBRAD

13. ožujka 1996

PROREDNA SJEČA NA PODRUČJU ŠUMARIJE ČAGLIN

I SUBOTAMA DO OSTVARENJA PLANA Na ovom području bit će posječeno približno 3.500 m3 neto drvne mase prethodnog prihoda, od čega četvrtinu čini tehnička oblovina

Na šumskom radilištu kod sela Jezera, na području Požeštine, bili smo polo­

vicom veljače, kada se snijeg po­stupno počeo otapati no još je zadavao glavobolje sjekačima, traktoristima i vozačima kamio­na.

Odjel 42 b u kojem se obavlja proreda nalazi se na području gospodarske jedinice »Južna Krndija II«, u sjeveroistočnom dijelu Požeške kotline, na neko­liko kilometara zračne udaljeno­sti od željezničke pruge Pleterni-ca-Osijek. Šumarija Čaglin u ne­

koliko odjela na ovom području (41,42,43) planira posjeći i izve­sti do 3.500 m3 neto drvne mase prethodnog prihoda, a iz odsjeka u kojem se trenutačno radi (27ha), približno 1.200 m3, od Čega četvrtinu čini tehnička oblovina. Riječ je o pedesetpeto-

Zatekli smo ih u opuštenoj atmosferi u vrijeme doručka: Branko Kukić, Stanoje Panić, ing. Šimunović, Ing. Anić, Fabljan Pečurlić

Uoči otpreme na glavno stovarište u Čaglin popratnica mora biti uredno ispunjena: ing. Željko Šimunović i vozač Valentin Bunčić

godišnjoj bukovoj sjemenjači osrednje kvalitete i potpunog sklopa. Osim bukve koja je u smjesi zastupljena s približno 70 posto, ima kitnjaka, graba te ostalih tvrdih i mekih listača.

Norma visoka Šesteročlanu radničku briga­

du čine tri sjekača i tri traktorista na »TORPEDIMA«, a radi se sortimentnom metodom kako se 'okolna stabla"ne bi oštećivala. Dnevna norma na sječi je 19 m3 za tehničku oblovinu a 14 m3 za višemetarsko drvo; traktori na srednjoj uda^enosti 700 m mo­raju izvući dnevno približno 8 mŠ^drvnih sortimenata. Od troji­ce sjekača hajSkusniji je Alojz Sarajlić, jer od petnaest godina radnog staža veći dio proveo je na sječi, postižući zavidne rezul­tate. Premda normu katkada zna prebaciti i do 30 posto, smatra da je za prosječnog sjekača ona vi­soka, posebice u brigadnom sa­stavu rada, kada traktori nerijet­ko ne stignu na vrijeme izvući izrađene sortimente. Ima prim­jedbu na nepravodobno dobi­vanje čizama i organizaciju posla subotama te misli da to nije u redu.

Kratkotrajan predah na pomoćnom stovarište prije odlaska na sječinu

Manjkavosti sortimentne metode Fabijan Pečurlić je sjekač sa

desetogodišnjim iskustvom u šumarstvu, od čega je šest godi­na radio na traktoru. Četiri godi­ne bio je u Hrvatskoj vojsci, a ističe kako nedostaju rezervni dijelovi za motorne pile. Treći sjekač je Stanoje Panić, koji je dvanaest godina na ovim poslo­vima, normu je uvijek ispunja­vao, a često i prebacivao. Kaže da mu najveći problem čini pri­jevoz na posao i s posla, budući da je prisiljen putovati, zbog loših veza vlakom, svojim auto­mobilom. Od traktorista, Bran­ko Kukić je najstariji i najisku­sniji i gotovo da se tijekom dosa­dašnjeg rada nije odvajao od traktora. Izričito tvrdi da je po-

Oprezno s kamionom Na pomoćnom stovarištu zate­

kli smo, u vrijeme kratkotrajnog predaha uz vatru, revirnika ing. Zeljka Šimunovića, koji povre­meno »uskače« na poslove ot­preme. Poslovođa na sječini je šumarski tehničar Nedeljko Mlađenović/koji je sa 24 godine radnog staža najstariji stručnjak čaglinske Šumarije. Prema nje­govom mišljenju, treba izbjega­vati stabalnumetodu rada, ali nije-ni za iZTal3uTaitkirisortime-nata u šumi nego za nekujpolu-debalnu metodu. Njegova briga­da dnevno izradi i izvuče pri­bližno 40 m3 drvnih sortimena­ta; stovarišne poslove obavljaju Branko Zarić i Nikola Marić. Di­zaličara Valentina Bunčića zate-

Sa šesnaest godina staža Branko Kukić najiskusniji Je traktorlst čaglinske Šumarije

grešno raditi sortimentnom me-todom jer se, prema njegovom mišljenju, stabla više oštećuju nego kod stabalne metode. Nai­me, imamnogo kratkih sortime-nata, a najviše se u jednoj turi može izvući 1,20 m3, stoje malo s obzirom na 3 m3, kada su se izvlačila cijela stabla. Sličnog mi-sleTijegov brat, također trakto-rist, Slavko Kukić, a i treći vozač »TORPEDA« Luka Tomešić.

kli smo pri utovaru višemetar-skog drva koje odvozina glavno stovarište u Čagfin, a namijenje­no je za otpremu vagonima u Belišće. Zbog klizave ceste7 ne­koliko dana ranije prevrnula mu se prikolica no sve je dobro završilo. Šumarija Čaglin planira ove godine posjeći 21.000 m3 neto drvne mase od čega četvrti­nu čini tehnička oblovina.

Tekst i snimci: I. TOMIĆ

13. ožujka 1966.

U ZIMSKIM UVJETIMA

Metode rada u sječi i izradi, izvlačenje trupaca: tako to Izgleda po dubokom snijegu

STUDENTI NA TERENSKOJ NASTAVI

TAKO JE TO NA TERENU Studenti treće godine Šumarskog fakulteta u Za­

grebu proveli su dio terenske nastave iz predmeta Iskorištavanje Suma i Osnove strojarstva na po­dručju Uprave šuma Bjelovar. Neposredni domaćini grupi od stotinjak studenata, koji su u bjelovarskoj Upravi boravili u dvye grupe, bile su šumarije Bje­lovar i \. Pisanica.

Stručni tim bjelovarske Uprave upoznao je buduće šumarske stručnjake s organizacijom i metodama rada u sječi i izradi, privlačenju i prijevozu drvnih

sortimenata. Posebno se govorilo o svim vrstama strojeva i opreme koja se koristi u iskorištavanju i prijevozu, a studentima su osnovne podatke o tome dali stručnjaci bjelovarske Uprave - inženjeri šumarstva Mgo Kovačević, Slobodan Vučetić, Mi­roslav Horvat, Damir Palac, Marinko Unger, Željko Štetić i Tihomil Tomić. Studente, koje je vodio prof. dr. Ante Krpan, pozdravili su upravitelj bjelovarske Uprave, ing. Milan Butković i njegov zamjenik, ing. Marijan Bedeković. (m)

SNIJEG (NI)JE PROBLEM

- Zima nije prepreka, (visok) snijeg ipak nije takav problem, kažu radnici grupe Grabrovnica u Šumariji V. Pisanice. To je podravska grupa koju vodi poslovođa Antun Balažić i koja je upravo niže temperature i smrznuto tlo iskoristila za izvlačenje sortimenata pošto se ranije, zbog raskvašenog terena, to nije moglo.

- Plan se mora ispuniti - kažu dečki - kako bi se mogli nadati da će plaća ipak ranije stizati. Sada su u odjelu 50 D gospodarske jedinice Pisanička Bilogora, gdje su i napravljene ove fotografi­je-

Na slikama: grupa Grabrovnica zajedno, te Branko Štukar pri obaranju.

U DELNICAMA DONESENE ODLUKE

OBNOVA USPAVANIH DRUŠTAVA U Delnicama je 22. veljače 1996. g.

održan sastanak tajnika Hrvatskog šumarskog društva, gospodina Hra-m slava Jakovca, dip. ing. šum, s pred­stavnicima šumarskih društava s po­dručja uprava šuma Delnice, Ogulin, Senj, Gospić i Split.

Svrha sastanka bio je prona­laženje načina obnove onih društava koja djeluju trenutačno samo formalno, ali i širenje sadržaja rada i u onim društvima koja su sada ocijenjena aktivnima.

Ove godine Hrvatsko šumarsko društvo slavi 150 godina svoga po­stojanja, s čime su upoznati i sudio­nici sastanka, kao i sa sadržajima rada društava iz ranijih godina po­stojanja.

Kao poseban uspjeh Hrvatskog šumarskog društva ističe se konti­nuirano izlaženje »Šumarskog li­sta«, stručnog, znanstvenog i sta-leškog glasila koje je osnovano i počelo izlaziti 1. siječnja 1877. g.

Tijekom rasprave istaknuto je sta-jalište da Hrvatsko šumarsko društvo mora dati svoj doprinos i prema različitim stručnim i organi­zacijskim pitanjima, a posebice onda kada se donose propisi iz po­dručja šumarstva i lovstva.

Trenutačno je prioritetna zadaća i odgovarajuća dopuna Statuta Hrvatskog šumarskog društva. U tom smislu dogovoreno je, a i preu­zeta je obveza sudionika sastanka, da svatko u svom društvu organizira raspravu o temi Statuta i dostavi primjedbe na postojeći Statut.

Veći dio sastanka posvećen je proslavi 150. godišnjice Hrvatskog šumarskog društva koja se ove godi­ne obilježava u Zagrebu.

V.P.

UPRAVA ŠUMA DELNICE

ZASTOJ ZBOG VREMENSKIH UVIETA Ovogodišnja zima u Gorskom kotaru doista

je pokazala svoju pravu ćud. Snježne oborine koje su počele obilnije padati još tijekom prošle godine, točnije 4. prosinca 1995., nisu na neki način prestale ni do današnjeg dana. U kraćim razdobljima ljepšeg vremena ponov­no su zalepršale snježne pahuljice.

U takvim vremenskim okolnostima dolazi do zastoja u svemu, pa i u šumarstvu, u proiz­vodnji.

Unatoč vremenskim nepogodama Uprava šuma Delnice, odnosno sve njezine šumarije,

radile su tijekom cijelog prosinca 1995. g. Ra­dilo se i tijekom siječnja 1996. g. te su se obavili planirani zadaci u proizvodnji. Tijekom siječnja posječeno je 15.000 m3, što bjelogori-ce što crnogorice.

Zbog ponovnog pogoršanja vremenskih uv­jeta početkom veljače, točnije od 5. - 16.veljače 1996.g., Uprava šuma Delnice uputila je svoje djelatnike iz proizvodnje na kolektivni godišnji odmor.

- Pojava ledolorna u šumi i snijega na stabli­ma /»kitine«/ bila su izravna opasnost za sigur-i

nost djelatnika i normalno odvijanje posla, pa smo bili prisiljeni poduzeti gore navedene mjere - ističe Anton Sabo, šef Proizvodnog odjela u Upravi šuma Delnice.

Ovih dana, nakon smirivanja vremena, sve šumarije započinju opet raditi. Glede toga već se na terenu obavljaju pripremni radovi, čisti se snijeg s cesta i putova. - Ako vremenski uvjeti omoguće, uskoro bi se mogla početi normalna proizvodnja - ističe ing. Sabo.

V.P.

SKUPŠTINA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA POŽEGE

AKTIV NOSTI PREMA

OKOLNOSTIMA

U požeškom restoranu »Zlatno zrno« održana je potkraj siječnja re­dovita godišnja skupština Hrvat­skog šumarskog društva Požege. Uvodnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Upravnog od­bora, ing. Marijan Aladrović, ista­knuvši da su prošlogodišnje aktiv­nosti Društva prilagođene okolno­stima a kojima se djelovalo. Održana je tradicionalna šumarska zabava, a Društvo je bilo domaćin sjednice Upravnog odbora Hrvats­kog šumarskog društva na području šumarije Pleternica. Dva planirana

stručna predavanja odgođena su zbog zauzetosti prof. dr. Mirim Vlda-kovića i prof. dr. Ante Krpana. No njihova će predavanja biti održana još tijekom ove godine.

Skupštini je bio nazočan poslovni tajnik Hrvatskog šumarskog društva, ing. Hranislav Jakovac, koji je nakon pozdravnih riječi govo­rio o predstojećem obiljeiav anju 50. obljetnice HŠD-a i 120.obljetnice »Šumarskog lista«. On se osvrnuo kronološki na osnivanje i djelovanje jednog od najstarijih i najpoznatijih europskih društava unutar kojeg

djeluje i požeško, kao jedno od 18 područnih društava. Napose je bilo zanimljivo čuti o sastavu požeškog Društva iz 1956. godine, čUi su čla­novi bili tada cyenjeni šumarski stručnjaci, kao, primjerice, ing. HanzI, ing. Velikopoljski, ing. Goru-pić, ing. Miletić, ing. Vučetić i drugi.

Financijski izvještaj podnio je blagajnik Društva Josip Orešković, a u zabavnom dijelu programa na­stupio je poznati požeški tambu­raški sastav »Naša grana«.

Tekst i snimci; I.TOMIĆ

Pozdravnim riječima požeškim šumarima obratio

se poslovni tajnik HŠD-a, ing. Hranislav Jakovac

U zabavnom dijelu skupštine nastupio je poznati požeški tamburaški sastav »Naša grana«

TRADICIONALNA ŠUMARSKA ZABAVA OSJEČANA Za sve one koji nisu bili na ovoj šumarskoj fešti, o raspoloženju i dogodovštinama u stihu je napisala Vera Ivančić i pokušala dočarati za sve naše čitatelje djelić štimunaa iz te lude šumarske noći

13. ožujka 1996.

U LOVAČKOJ KUĆI »MEROLINO« ODRŽANA

Najstariji po slikarskom stažu među našim djelatnicima je Josip Šimić iz Slav. Broda

Duboko u šumama spačvan-skog bazena, u novoobno-vljenom objektu lovačke

kuće »Merolino«, krajem siječnja, po treći put okupili su se umjetnici - slikari, kipari, glumci, pjesnici, fotografi, i ini, iz Vinkovaca, Osi­jeka, Slavonskog Broda, Županje, Cerne, Iloka, Vrbanje, Rovinja, Velike Gorice, Zagreba i Širokog Brijega, njih tridesetak, na rad i druženje u umjetničkoj koloniji »Rabra 96«. Na otvaranju ovogodišnje Koloni­je, u ime pokrovitelja »Hrvatskih

UMJETNIČKA KOLONIJA "RABRA 96" PO TREĆI PUT U radu Kolonije među tridesetak slikara, kipara i drugih umjetni­ka, sudjelovalo je i pet djelatnika »Hrvatskih šuma«: ina, Zdenka Bošnjaković i Josip Šimić iz Sla­vonskog Broda, ina. Perica Beuk, Puško Begović i Branko Bazina iz Vrbanje

U BIZOVACKIM TOPLICAMA ODRŽANA

Duško Begović, slikar iz Vrban-v je, najmlađi je po slikarskom

stažu među »šumarima«, ali zato možda i najproduktivniji, posebno glede izložbenih ak­tivnosti

Kipar Branko Bazina punu afir­maciju i svoj prepoznatljiv stil stekao je upravo tijekom ovih ratnih godina kada je nad­mašio samoga sebe u vrhun­skim ostvarenjima u hrastovi-ni, čije se skulpture danas na­laze u crkvama i galerijama od Vinkovaca do Rima, a ovu skul­pturu pomogao mu je donijeti za slikanje naš sjekač Redi

šuma« Zagreb , ing. Stjepan Lončar iz Direkcije Zagreb govo­reći o dosadašnjim uspješno pro-

Svoju slikarsku tajnu ing. Peri­ca Beuk dugo je čuvao samo za sebe, a danas je redoviti član »Rabre« i drugih slikarskih manifestacija

vedenim kolonijama, ovdje u Vrbanji, izrazio je želju da se iduća - četvrta »Rabra« održi u Iloku, što su svi umjetnici pozdra­vili sa pljeskom, posebno akadem­ski slikar iz Iloka Ivan Mršić. Prema riječima kipara Branka Ba-zine iz Vinkovaca, ujedno i vodi­telja Umjetničke kolonije »Ra­bra«, ova asocijacija umjetnika okuplja 38 članova diljem naše domovine. »Nas nekoliko Vrbanjaca, živeći sa slavonskim hrastom ovdje u srcu Spačve, odlučili smo 1992. godine, dok je još rat bjesnio na ovim našim prostorima i dok je crta bojišnice išla usred ovih naših šuma od Vrbanje do Lipovca, osnovati umjetničku koloniju i dali smo joj ime »Rabra«, po šum­skoj rječici na samoj bojišnici, zbog njezine slikovitosti i divnog pejsaža koji nama slikarima i kipa­rima daje inspiraciju uvijek za nova stvaranja. Prva Kolonija održana je 1992. godine u Vrbanji, jer se u šumu tada nije smjelo, a druga 1994., ovdje u ovoj prekra­snoj lovačkoj kući »Merolino«, gdje ćemo se družiti i ovih dana...« U radu Kolonije sudjelovalo je i pet naših zaposlenika: ing. Zden­ka Bošnjaković, slikarica iz Slav. Broda, Josip Šimić, šumarski ten ničar - slikar iz Slav. Broda, ing. Ferica Beuk, slikar iz Vrbanje, ki " par Branko Bazina, pravnik, te sli kar Duško Begović.

Aktualnosti iz šumarskog života

Budalo, što ti misliš, nisam ja »motorka«!!!

Sedamnajstog veljače bilo važno je veče. Šumarska se družina skupila da uživa u zabavi i radosti i njihovi dragi gosti. Dočekala ih je sala, pozornost je izazvala izgledom i toplinom, po stolovima nakitom. Sve je bilo ko u priči, ta šumar'ma to priliči. Na vratima mladi bili, lijepo li se okitili u nošnjama bizovačkim, a to našim baš šokačkim. Nudili su šljivovicu i domaću pogačicu. Tu još k tome tamburaši ko šumarski oni naši, pa sviraju, ugađaju, sve u srce pogađaju. Ne mož'kraj njih mimo stati odmah drmež te uhvati Tako seje ulazilo, tako se je prilazilo. Kad se gosti pokupili udobno se i smjestili Tada pošla prava fešta. Prestala svirka tamburaša, onda poče opet naša naručena za to veče. Tako program nama reče. U letriku uključeni strašno li su ozvučeni Voditelj sve predstavio, sve prisutne pozdravio. Tad riječ dao predsjedniku ove fešte pročelniku, pa on reče uvodnicu u vu našu zabavicu. Zahvalio donatoru po imenu i naslovu. Opet glazba tada pode, a voditelj upozori nek predsjednik ples otvori. Tako poče prvi ples, a u sali urnebes. Malo potom i ostali s njim za ples se svrstali Po taktu su poletjeli, ovu veče to su htjeli. Plesalo se, skakalo se, stiskalo se, znojilo se. AV na licu smješak samo kad jurili amo, tamo. U zmiju se postavljali i kroz salu su jurcali, onda opet kroz špalire povele su kavalire, pa kroz tunel dok se može, dokpostaše mokre kože. »Okey« band ih umorila koja stalno se orila, onda opet tamburica zaposlile svoje žice. Tako oni noć su cijelu mijenjali se po befelu glazbe jedne, glazbe druge. Večera je na red došla, pa je družba k stolam pošla. Konobari hitri bili, brzo jelo poslužili Još hitriji bili gosti sve pojeli, sve do kosti U slast sve im išlo bome. Noć' će plesat sad po tome, jer okrijepa dobro dođe kad se tancom trošit pođe. Tombolu su najavili i brojeve pripremili Kupovati kako znali, koverte su izabrati. Očekivat sad im bilo, vidjet kom se posrećilo.

Na stolova popis bio. Svakje našo i svoj dio. Netko sretan, netko manje, netko dobi živo janje. Sve što dalje plesalo se bolje, došlo na red i po kolo koje. Na stolahje piće bilo, al' ništ ružno se ne zbilo. Svi su bili čili, omi Nije bilo ratoborni Milina je bit i bivat u tom društvu tuprebivat. Sve korektno, sve u tonu po europskom ko bontonu. Kad veselje vrhunjilo još se nešta dogodilo. Tražilo se tko je rođen, u matičnom tako voden sedamnajstog veljače. Na današnji daje dan cijenjeni mu rođendan. Javio se brzo jedan. Tortu dobi on na dar, krasnu vel'ku ucifranu ko sunašce bi na dlanu. Bila tu još i damica. Nju potrefi sam' srećka. Bio bokor baš prekrasnih cvjetova još izabranih. Kad došao je čobanac stao na čas je plesanac. U to doba, po ponoći bilo jelo po kakvoći, koja bila svim po volji, možda samo digod koji htio ljuće, paprenije, da se tko i zagrije. Sad su salom opet pošti, jer na račun svoj su došli svi plesači neumorni svojoj želji su pokorni čim do uha glazba dođe odmah se u trku pođe, pa se drma iprevija • desno, lijevo se savija. Došlo vrijeme za podići po tombole tamo stići, vidjet što je sad u živo da što popis nije skrivo. Došlo tada doba sreće da se vidi koga hoće, a kog neće. To zgodici posebni i to bome baš vrijedni U koži tu srnica, pa ukrasna bačvica, friteza i hrastov krevet, bome neće bit na odmet, te rekorder video, tko ga ne b'poželio. Kazetofon radio još se je posrećio. Tko je ovopodobivo tom ni moglo biti krivo. Još su sretne dvije bile, ta one su vam dobile živo janje i bon banke. To dobiše radenice kuće ove gdje se zbiše događaji zabave. To nek ne zaborave, nego da nas dogodine dočekaju ne ko druge one ine. Na kraju se mora reći ne će nitko to poreći, da je večer ova bila sve dok nije završila, najbolje što može biti nitko ne će to ni kriti. Do jutarnjih sitnih sati, kad i snažne drijem uhvati veselje je to trajalo, tad polako jenjavalo. Polako se odlazilo željom da se ponovilo.

Sastavila: Vera Ivančić

ŠETNJA PEROM I KAMEROM PO »RABRI 96«

Kao pravi domaćin, gosta ministra Mateja Jankovića

dočekao je rakijom upravitelj Šumarije »Vrbanja«

ing. Mato Vukovac

I na kraju večeri svi sudionici napravili su i zajednički snimak s cijenjenim

gostom ministrom Matejom Jankovićem I domaćinima, šumarima

iz Vinkovaca ŠUMA VJEČITI IZAZOV UMJETNICIMA

Tijekom jednog dana saziva Kolonije s umjetnicima se družio i ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković Nema ništa čudnovatog u spoznaji da svaka Umjetnička kolonija »Rabra« u Vrbanji, u tom srcu spačvanskog

bazena slavonske hrastovine, oku­plja svaki put toliki broj umjetnika -od akademskih slikara, kipara, pje­

snika do glumaca, umjetničkih foto­grafa i drugih stvaratelja. Šuma predstavlja neiscrpno vrelo ideja, motiva i ugođaja koji ne mogu osta­viti ravnodušnim nikoga, stoga pred ovom umjetničkom kolonijom, koja se po mnogočemu razlikuje od sto­tinjak koje se svake godine održava­ju dUjem naše zemlje, predstoji duga i plodna budućnost I sastav gostiju iz godine u godinu postaje sve boga­tiji i bogatiji... Premda se ovogodišnja »Rebra« održavala tijekom zimskih siječan­jskih dana na otvorenom prostoru -u šumi, za sve sudionike to je bio poseban izazov. Umjetnike je tije­kom drugog dana rada Kolonije po­sjetio i ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković i s umjet­nicima ostao dugo u noć.

Na sljedećih nekoliko fotografija želimo predočiti djelić nezaboravnih ugođaja za tridesetak umjetnika iz svih krajeva naše domovine, a jedan je došao iz Širokog Brijega kako bi se okušao u oslikavanju slavonskih hra­stika.

Tekst i snimci: Antun LONČARIĆ

Na završnoj večeri svakom sudioniku Kolonije upravitelj

Uprave šuma »Vinkovci« zahvalio je na sudjelovanju, uz podjelu skromnih poklona koji

će autora podsjećati na »Rabru« I Slavoniju

Premda su slikari bili rašireni po okolnim

šumarcima, ministar Matej Janković obišao je sve sudionike i promatrao

stvaranje njihovih djela, a ovdje ga vidimo uz vinkovačkog slikara

ademca Stjepana Jozića

Toga siječanjskog dana temperatura je bila ispod ništice i ruke se moglo zagrijati jedino uz vatricu, pa je gotovo svaka grupa slikara imala svoi izvor topline Stari slavonski hrastici nepresušan su izvor za slikare, pogotovo

one iz udaljenih krajeva Hrvatske