Sveuilite u MostaruFakultet Prirodoslovnih- matematikih i odgojnih znanostiSmjer: GeografijaStudij : Turizam i zatita okolia

Filip BariStipo BabiIvan Mieti

Ekoloki menadment zatienih dijelova prirodeSeminarski rad

Mentor: dr. Sc Ines MilohniDr.sc Dora Smoli-Jurdana

Mostar svibanj , 2015-05Tablica sadrajato je zapravo menadment?3Pojam ekolokog menadmenta4Prednosti ekolokog menadmenta:5Zatiena podruja:6Zatiena podruja u Republici Hrvatskoj :7Strogi rezervat:8Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi:8Posebni rezervati :9Orintoloki rezervat Veliki paut :9Crni jarki posebni rezervat umske vegetacije :10Regionalni park:11Regionalni park Mura-Drava:11Spomenik prirode:12Znaajni krajobraz :13Pakleni otoci :13edro :13Vidova gora :13Kanjon Cetine :14Park uma :14Park uma Zlatni rt:14Park uma Golubinjak :15Spomenik parkovne arhitekture:15Park oko dvorca u Mariji Bistrici :15Park oko dvorca u Stubikome Golubovcu :16Zakljuak :17

to je zapravo menadment?

Menadment predstavlja univerzalno sredstvo, neophodno orue suvremenog industrijskog svijeta. Svaka organizacija, svaki sloeniji posao ili ozbiljnija aktivnost, zahtjevaju upravljanje da bi se doveli do odabranog cilja, odnosno da bi se efikasno zavrili. Suvremene organizacije, privredne ili neprivredne, zahtjevaju stalne upravljake akcije da bi djelovale i razvijale se u sloenom i dinamikom okruenju u kojem funkcioniraju.Upravljanje je fenomen dananjeg vremena, neophodnost savremenog ivota i rada i njegove sveobuhvatne, ubrzano rastue sloenosti. Upravljanje je neophodno za efikasno funkcioniranje i razvoj svakog poduzea, svakog pojedinanog drutvenog sistema i drutva u cjlini, za efikasnije odvijanje svakog sloenijeg posla i poduhvata. Upravljaki pristup rjeavanju raznovrsnih problema osnovna je karakteristika modernog menadmenta, savremene naune discipline bez koje je nemogue efikasnije djelovanje, funkcioniranje i razvoj.Menadment postaje sve znaajniji kako rad postaje sve specijaliziraniji i sloeniji, kako se umnoava opseg aktivnosti koje treba izvriti i broj organizacija i pojedinaca koji ove aktivnosti pripremaju i izvravaju. Brzi tehnoloki razvoj potencira potrebu koritenja upravljakih metoda i pristupa, odnosno upotrebu menadmenta kao naune discipline koja se bavi upravljanjem poslovnim sistemima i procesima i upravljanjem svim organizovanim sistemima, radi poboljanja njihove efikasnosti.Jednu od poetnih definicija menadmenta dao je jedan od pionira menadmenta, Henri Fayol. Ova definicija je sluila kao osnova i putokaz mnogim kasnijim teoretiarima u njihovom nastojanju da definiraju i objasne pojam i znaenje menadmenta. Prema Fayolu, menadment predstavlja proces predvianja, organizovanja, upravljanja, koordinacije i kontrole. To je proces ili funkcija koja je najznaajnija za svako preduzee i ona obuhvata poslove upravljanja preduzeem. Ova definicija, sa vie ili manje prilagoavanja, koristila se dugi niz godina, tretirajui menadment kao proces koji omoguava organizacijama da dostignu svoje ciljeve planiranjem, organiziranjem i kontroliranjem svojih resursa.Mala analiza veeg broja radova iz menadmenta daje sljedee definicije ovog dosta, u razliite svrhe, koritenog pojma: Menadment je upravljanje preduzeem; Menadment je upravljanje preko drugih ljudi; Menadment je upravljanje poslovanjem; Menadment je upravljanje poslovnim procesima; Menadment je rukovodstvo preduzea, itd.Najvei broj savremenih definicija prikazuje menadment kao sloeni proces usmjeravanja grupe ljudi u izvravanju odreenih poslova i zadataka radi postizanja unaprijed utvrenih, zajednikih ciljeva, pri emu ovaj proces obuhvata vie razliitih podprocesa, kao to su: planiranje, organiziranje, , voenje i kontrola.Rezimirajui razne definicije menadmenta, moe se konsatatirati, teorijski i praktino posmatrano, da menadment ima trojaku funkciju, odnosno da se pojavljuje u tri posebna aspekta koja se donekle razlikuju, ali ipak imaju puno toga zajednikog.Prvo, menadment je posebna nauna disciplina, multidisciplinarnog karaktera, koja se bavi istraivanjem problema upravljanja odreenim poslovima, poduhvatima i drutvenim sistemima. Ova disciplina prouava menadment kao sloeni proces sa nizom podprocesa, i kao grupu ljudi koja radi na upravljanju procesima i sistemima, a takoe prouava sve pojedinane upravljake probleme i fenomene vezane za efikasno izvravanje odreenih poslova i zadataka.Drugo, menadment se posmatra i definira kao sloeni proces upravljanja odreenim poslovima, poduhvatima ili sistemima radi efikasnijeg dostizanja zajednikih ciljeva. U pitanju je veoma sloen proces koji se sastoji od skupa povezanih podprocesa, kao to je planiranje, organizovanje , voenje i kontrola.Tree, menadment se moe posmatrati i kao posebna grupa ljudi iji je posao da upravljaju izvravanjem poslova i zadataka koje obavljaju drugi ljudi, radi efikasnog dostizanja predvienih, zajednikih ciljeva. Znai, menadment se posmatra i kao grupa ljudi koji imaju ovlatenja da upravljaju realizacijom odreenih poslova i zadataka.

Pojam ekolokog menadmenta:

Ekoloki menadment je proces kojim se usmjerava, planira, motivira, organizira, koordinira i kontrolira privredna ili neka druga aktivnost, u oblasti ekologije, u vezi sa ekologijom, na ekoloki nain ili radi ostvarivanja ciljeva koji su prije svega u domenu ekologije.Ekoloki menadment obuhvata one aktivnosti koje imaju ili bi mogle da imaju utjecaj na ivotnu sredinu.Specifinosti ekolokog menadmenta su odreene posljedicama aktivnosti, koje se sprovode u okviru menadmenta, a koje imaju utjcaj na ivotnu sredinu.Ekoloki menadment predstavlja sistem upravljanja zatitom ivotne sredine, s ciljem da se u industriji i drugim granama uspostavi sistematiziran pristup koji obezbjeuje da se razlozi koji se tiu ivotne sredine ugrade u biznis strategiju i praksu.Strateki ciljevi ekolokog menadmenta su odreeni u zahtijevu za stvaranje pretpostavki za optimalno usklaivanje uslova vezanih za proizvodnju, trite, potronju, sa uslovima i zahtjevima koji se odnose na zatitu ivotne sredine. Odrivi razvoj, u tom smislu, predstavlja opi okvir ekolokog menadmenta.Ekoloko upravljanje je usmjeravanje razliitih nivoa organizacijskih sistema, putem kontrole rizika, ka postizanju opstanka ekosistema.Ekomenadment utje na praksu poslovnog i dravnog upravljanja i prerasta u globalnu svijest, da postoji neophodnost da elementi ekolokog menadmenta postanu sastavni dio upravljanja, u svim sferama privrednog i drutvenog ivota .

Prednosti ekolokog menadmenta:

1.Uteda trokova2. Izbjegavanje zakonskih kazni3. Anticipiranje buduih zakona4. Smanjenje ekolokih rizika5. Unapreenje odnosa s dravnim institucijama za zatitu okolia6. Unapreenje javnog interesa i suradnje s nevladinim udrugama7. Poveanje trinih ansi8. Vei entuzijazam zaposlenika

Zatiena podruja:

Zatieno podruje je jasno definirano podruje koje je priznato sa svrhom i kojim se upravlja s ciljem trajnog ouvanja cjelokupne prirode, usluga ekosustava koje ono osigurava te pripadajuih kulturnih vrijednosti, na zakonski ili drugi uinkoviti nain.Zakon o zatiti prirode utvruje devet kategorija zatienih podruja. Nacionalne kategorije u najveoj mjeri odgovaraju jednoj od meunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zatienih podruja.Dravni zavod za zatitu prirode je uspostavio te redovno odrava bazu zatienih podruja RH. Ova baza sadri granice zatienih podruja RH u kategorijama zatite prema Zakonu o zatiti prirode: strogi rezervat nacionalni park park prirode posebni rezervat regionalni park spomenik prirode znaajni krajobraz park - uma spomenik parkovne arhitekture

Zatiena podruja u Republici Hrvatskoj :

Referentna baza i jedini slubeni izvor podataka o zatienim podrujima u Republici Hrvatskoj je Upisnik zatienih podruja Uprave za zatitu prirode Ministarstva zatite okolia i prirode. Podaci iz Upisnika zatienih podruja su javni.Prema Upisniku zatienih podruja Ministarstva zatite okolia i prirode (stanje 31.oujka 2015.) u Republici Hrvatskoj ukupno je zatieno 417 podruja u razliitim kategorijama.Zatiena podruja danas obuhvaaju 8,58% ukupne povrine Republike Hrvatske, odnosno 12,25% kopnenog teritorija i 1,94% teritorijalnog mora. Najvei dio zatiene povrine su parkovi prirode (4,56% ukupnog dravnog teritorija).KATEGORIJAbroj zatienih podrujapovrina(km)%povrine RH

Strogi rezervat224,25 0,03

Nacionalni park8966,66 1,10

Posebni rezervat77398,42 0,45

Park prirode114021,69 4,56

Regionalni park21020,12 1,16

Spomenik prirode831,18 0,001

Znaajni krajobraz851083,40 1,23

Park-uma2830,98 0,04

Spomenik parkovne arhitekture1217,89 0,01

Ukupno zatienih podruja u RH4177555,59 8,58

Strogi rezervat:

Strogi rezervat je podruje kopna ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je iskljuivo ouvanju izvorne prirode, znanstvenom istraivanju kojim se ne mijenja bioloka raznolikost, praenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa. U njemu su zabranjene gospodarske i druge djelatnosti.U Hrvatskoj postoji toliko mnogo lokacija u kojima se jednostavno moete izgubiti i uivati. To su mjesta na kojima barem na trenutak zaboravljate na sve probleme koji su dio svakodnevnog ivota. U Hrvatskoj su to Bijele i Samarske stijene te Hajduki i Roanski kukovi.Kada govorimo o strogim rezervatima, tada se misli na podruje gdje je priroda samo malo izmijenjena i to neznatno. To je teritorij na kojem je zabranjena bilo kakva aktivnost kojom se moe naruiti prirodna ravnotea. Bijele i Samarske stijene, Hajduki i Roanski kukovi:

Bijele i Samarske stijene te Hajduki i Roanski kukovi zadovoljavaju svim kriterijima i zbog toga su se nali na posebnoj listi mjesta koja su posebno zatiena. Hajduki i Roanski kukovi su proglaeni rezervatom 1969. godine.Ovaj uveni rezervat predstavlja skupinu vrhova na Velebitu gdje kod nekih visina ide i do 200 metara. Radi se o stjenovitim vrhovima koji u sebi skrivaju prava bogatstva. Od uda koje kriju spomenuti kukovi je i poznata Lukina jama. Godine 1994. u jami je pronaena tada nepoznata ivotinja iz reda pijavica.Lukina jama je samo dio prie, a osim nje ne treba zaboraviti i na Cerovake peine. One su geomorfoloki spomenik prirode i ujedno najljepi vrh sjevernog Velebita s kojeg se prua fantastian pogled na srednji i sjeverni Velebit.Spomenuti vrhovi po kojima je rezervat poznat odvojeni su provalijama izgraeni od naslaga nastalih od vapnenca. Zbog djelovanja raznih inioca taj je dio Velebita postao skoro pa neprohodan. Bijele i Samarske stijene se nalaze kod Velike Kapele, u sredinjem dijelu. Uspon na Bijele stijene u visini od 1.335 metara predstavlja jednu od najzahtjevnijih staza za planinare u Hrvatskoj. Po nekima je ovo najuzbudljivija staza. Najkrai uspon je mogu preko umske ceste ili Begove staze, a traje do sat vremena. Do Begove staze moete doi cestom iz Ogulina.Na samo petnaest minuta udaljenost od vrha nalazi se Planinarski dom Bijele stijene gdje moete uivati uz domaa jela i ukusni napitak napravljen od umskog bilja koje raste oko doma. Planinarski dom je prava prilika da malo odmorite.Hajduki i Roanski kukovi te Bijele i Samasrke stijene prava su prilika da doivite ljepotu prirode i osjetite koliko je vano osigurati njeno ouvanje. Potrebno je probuditi svijest prema okoliu i ne zatvarati oi pred onim to se dogaa.

Posebni rezervati :

Posebni rezervat je podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene divlje svojte. U njemu nisu doputene radnje i djelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih je proglaen, a doputeni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se odravaju ili poboljavaju uvjeti vani za ouvanje svojstava zbog kojih je proglaen rezervatom.U skladu s tim svojstvima, posebni rezervat moe biti: floristiki, mikoloki, umske i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki, ihtioloki i dr.), geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru . Trenutno je zatieno 80 posebnih rezervata, od ega je 36 rezervata umske vegetacije, 22 ornitoloka, 9 botanikih, po 2 ihtioloka, ihtioloko-ornitoloka, zooloka i rezervata u moru, te po jedan geoloko-paleontoloki, paleontoloki, geografsko-botaniki i botaniko-zooloki posebni rezervat.

Orintoloki rezervat Veliki paut :

Podruje Velikog Pauta prvi puta je zatieno 1983. godine kao specijalni ornitoloki rezervat u povrini od 700 hektara. upanijska skuptina je 10. prosinca 1998. godine donijela Odluku o proglaenju posebnog zoolokog rezervata Veliki paut kojom je prestala vaiti prethodna kategorizacija iz 1983. godine, a rezervat je proiren na cca 1000 hektara. Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 15. studenog 2011. godine ovo podruje proglaeno je Posebnim ornitolokom rezervatom Veliki Paut ime je okonan postupak izmjena granice i kategorije zatite za ovo zatieno podruje te je postojei zooloki rezervat prekategoriziran u ornitoloki rezervat s povrinom od 571 hektar. Svrha zatite je trajno ouvanje ornitofaune karakteristine za vlana stanita i rijeke te zatita ornitofaune ugroene na nacionalnoj i europskoj razini.Zatieno podruje obuhvaa sutok dviju velikih alpsko-planinskih rijeka Drave i Mure i nalazi se u blizini mjesta Legrad. Podruje odlikuje velika krajobrazna raznolikost te raznolikost stanita meu kojima su najvanija movarna stanita i vodotoci koje karakterizira ispresijecanost kanalima i starim rukavcima s pjeanim i ljunkovitim nanosima, niskim obalama i rijenim adama to se rezultira raznolikou biljnog i ivotinjskog svijeta.

Crni jarki posebni rezervat umske vegetacije :

umski predio Crni jarki nalazi se u okviru umsko gospodarske jedinice urevake nizinske ume. Smjeten je istono od mjesta Kalinovac, a juno od ceste Kalinovac-Ferdinandovac, odnosno kanala ivievac. Zbog crne johe koja se u tom podruju nalazi u optimalnom razvitku, te se po svom uzrastu, godinjem prirastu i ljepoti ubraja meu najkvalitetnije u Europi kao i reliktnog karaktera pripadajue biljne zajednice to je podruje stavljeno pod posebnu zatitu kao Posebni rezervat umske vegetacije Crni jarki prvi puta upisano je u Registar zatienih dijelova prirode 1965. godine u povrini od 132,71 ha, da bi 1978. godine ta zatita bila ukinuta. Meutim, 1992. godine na inicijativu umarskog fakulteta sveuilita u Zagrebu i Hrvatskih uma Uprave uma Koprivnica ponovno je zatien dio Crnih jaraka i to odjeli 93 a, 92 c, 99 a i dio odjela 100 a u ukupnoj povrini od 72,23 ha.

Regionalni park:

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima meunarodne, nacionalne ili podrune vanosti i krajobraznim vrijednostima karakteristinim za podruje na kojem se nalazi. U regionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. Trenutno su u Hrvatskoj zatieni u kategoriji regionalnog parka Mura Drava i Moslavaka gora.

Regionalni park Mura-Drava:

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljae 2011. donijela Uredbu o proglaenju Regionalnog parka Mura - Drava. Tom Uredbom je itav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zatiti prirode zatien u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaa poplavno podruje formirano du rijenih tokova, a ukljuuje i prijelazno podruje s poljoprivrednim povrinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ua Drave u Dunav kod Aljmaa.Regionalni park Mura Drava se protee kroz pet upanija: Meimursku, Varadinsku, Koprivniko-krievaku, Virovitiko - podravsku i Osjeko - baranjsku upaniju, u ukupnoj povrini od 87.680,52 ha. Upravljanje Regionalnim parkom Mura - Drava e se obavljati putem koordinacije postojeih upanijskih javnih ustanova za upravljanje zatienim dijelovima prirode na nain da svaka javna ustanova upravlja dijelom regionalnog parka koji se nalaze unutar teritorija njene upanije.Osim toga budui Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvanijih Europskih rijenih ekosustava: poplavnog podruja rijeka Drave, Mure i Dunava, a time je i dio najveeg planiranog budueg jedinstvenog rijenog prekograninog UNESCO rezervata biosfere u Europi koji se e se protezati kroz nekoliko drava i to kroz: Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Srbiju i Maarsku. Unutar granica Republike Hrvatske nalazi se sredinji dio ovog rijenog sustava koji predstavlja jednu od najznaajnijih europskih zapadno istonih okosnica zatite prirode. Uinkovita zatita na regionalnom i nacionalnom nivou podrazumijeva odgovarajue reime zatite u ostalim zemljama slijeva te koordinirano prekogranino upravljanje i europske standarde zatite prirode.Rijeke Mura i Drava podruja su visoke bioloke i krajobrazne raznolikosti te bogate geoloke i kulturno-tradicijske batine. Zatita u kategoriji regionalnog parka omoguit e njihovo ouvanje, doputajui istodobno gospodarske aktivnosti te otvarajui novu perspektivu odrivog razvoja.

Spomenik prirode:

Spomenik prirode je pojedinani neizmijenjeni dio ili skupina dijelova ive ili neive prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti.U skladu s njima spomenik prirode moe biti geoloki, geomorfoloki, hidroloki, botaniki, prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i dr.U Hrvatskoj je zatieno 85 spomenika prirode od kojih je jedan pod preventivnom zatitom. Meu njima je najvie rijetkih primjeraka drvea (30) i geomorfolokih spomenika prirode (34), a tu su jo 7 geolokih, 6 paleontolokih, 3 zooloka, 2 hidroloka i po jedan botaniki i geoloko-geografski spomenik prirode.U Hrvatskoj zatieno pet paleontolokih spomenika prirode. To su: Velnaka glavica, Grapeva pilja, polupeina Hunjakovo, pilja Vindija i Velika (Makova) peina. 36 je lokaliteta u RH zatieno kao geomorfoloki spomenik prirode. To su Amidina peina, jama Baredine, Cerovake peine, Crna peina, Crveno jezero, Gromaka pilja, peina Golubnjaa, ponor Gotov, stijena Kola, peina Ledenica, pilja Lokvarka, Markova jama, Medina peina, pilja Medvidina, pilja Modri, Modro jezero, Moiljska pilja, Modra pilja, peina Ostrovica, Otruevaka spilja, peina Pelinja, Petrieva peina, pilja Raa, Ruskamen, Samogradska peina, pilja na otoku Ravniku, pilja ipun, pilja upljara, pilja u kamenolomu Tounj, Veternica, pilja Vidovka, stijena Visibaba, Vela Draga, Vela pilja, pilja Vranjaa i Zametska peina.

Znaajni krajobraz :

Znaajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioloke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz ouvanh jedinstvenih obiljeja karakteristinih za pojedino podruje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvren sukladno ovome Zakonu. U znaajnom krajobrazu nisu doputeni zahvati i radnje koje naruavaju obiljeja zbog kojih je proglaen. U Hrvatskoj trenutno ima 84 znaajna krajobraza. Pakleni otoci :

Pakleni otoci proglaeni su znaajnim krajobrazom 1972. godine.Gledajui od zapada prema istoku idu ovim redom: V. Vodnjak, M. Vodnjak, hr. Karbun, Travna, hr. Langva, Paranj, Bobovac, Sv. Klement, Vlak, Dobri otok, Stambedar, hr. Ploica, Hrid, Gojca, Borovac, Planikovac, Marinkovac, Jerolim, Galenik i Pokonji dol. Turistiki su iznimno atraktivno i koriteno otoje blizu grada Hvara. Vegetacijski pokrov su makija, alepski bor i neto poljoprivrednih kultura. Neki od otoka su jo uvijek pusti i nedirnute prirode.edro :Proglaen je znaajnim krajobrazom 1972. godine. To je otok nedaleko od june obale Hvara (opina Jelsa). Njegova je ljepota u razvedenosti njegovih obala i biljnom pokrovu tipinih mediteranskih zajednica ume i makije. Na otoku postoji nekoliko starijih kua i arheolokih lokaliteta na samom otoku i u oblinjem podmorju.Vidova gora :Proglaena je 1973. godine znaajnim krajobrazom. Nalazi se na otoku Brau, a povrina joj je 1.880 ha. Zatieni dio pripada trima opinama: Bolu, Nereiima i Postirama. Najvii je vrh Braa i svih jadranskih otoka. Pokrivena je umom autohtonog dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra) i predstavlja jedinstven ekosustav na srednjodalmatinskim otocima i veliku krajobraznu vrijednost. Zbog svoje znatne nadmorske visine i relativne udaljenosti od mora ima hladniju klimu nego vei dio dalmatinskih otoka. Sauvala je autohtoni izgled i nedirnutu prirodu, a oko nje lokalno se puanstvo jo bavi stoarstvom na stari nain, to doprinosi ouvanju prirode i daje posebnu dra idilinom ugaaju ove izvanvremenske oaze mira. S vrha Vidove gore prekrasan je pogled na turistiko mjesto Bol i njegovu uvenu plau Zlatni rat, te dalje na jug prema drugim otocima i otvorenom moru.Kanjon Cetine :Kanjon Cetine je zatien 1963. godine, i prua se od ua kod Grada Omia, pa uzvodno u duini od cca 8 km do Radmanovih mlinica. Kanjon je najizrazitiji od geomorfolokih fenomena, koje je Cetina kao tipina krka rijeka, stvorila na svom putu do mora. Cetina se u svom donjem toku duboko usjekla u vapnenaku podlogu izmeu Mosora i Omike Dinare, tvorei kanjonske strane i do 300 m visine, koje zavravaju poznatom Omikom probojnicom. Cijeli tok Cetine, a posebno ovaj dio, od velike je znanstvene vrijednosti kao primjer stalnog postojanja povrinskog toka u kru i primjer djelovanja diferencirane erozije. Blizu samog ua kombinacija fluvijalnih i maritimnih utjecaja (boata voda) tvori specifinu biocenozu, a ve malo uzvodno, kod Radmanovih mlinica, postoji pravi fluvijalni ambijent. Rijeka, okruena bujnim zelenilom, s vie prekrasnih otoia, mjestimino posve mirna, pravo je mjesto za odmor due i tijela.

Park uma :

Park-uma je prirodna ili saena uma, vee krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-umi su doputeni samo oni zahvati i radnje ija je svrha njezino odravanje ili ureenje. Trenutno je zatieno 28 park-uma.Park uma Zlatni rt:

Uz dubrovaki Trsteno, Zlatni rt je najznaajnija perivojna povrina na naoj obali Jadrana. Uz tisuu domaih i udomaenih biljnih vrsta, kao to su zajednice crnike i alepskog bora, u ovu stoljetnu hladovinu unesene su i mnoge strane vrste - cedar, pinija te desetak vrsta empresa koji pridonose njenom sredozemnom ugoaju.U ovoj Park-umi nalazi se i info-punkt na kojem se mogu dobiti sve obavijesti o penjanju na stijene i promatranju ptica (birdwatching). Besplatan primjerak broure o park umi Zlatni rt moete dobiti u Turistikoj zajednici grada Rovinja.Park uma Golubinjak :

Uz autoput Rijeka-Zagreb, samo jedan kilometar udaljena od sredita Lokvi, nazali se Park- uma Golubinjak, zatiena od 1954. godine. Prostor obuhvaa oko 50 hektara umovitog podruja, a kao rezervat umske vegetacije posjetiteljima omoguuje oputanje u hladovini te obilazak nekoliko atrakcija. Najpoznatija je kraljica ume, najvea jela u Gorskom kotaru (visoka 37 metara, a u promjeru iroka oko 140 centimetara) tu su i dvije atraktivne spilje: Ledena i Golublja spilja te niz originalnih skulptura lokvarske likovne kolonije razasute diljem parka.

Spomenik parkovne arhitekture: Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botaniki vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinano stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetniku, kulturno-povijesnu, ekoloku ili znanstvenu vrijednost.Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien.U Hrvatskoj je trenutno zatien 121 spomenik parkovne arhitekture.

Park oko dvorca u Mariji Bistrici :Nedaleko od Marije Bistrice, na cesti prema Zlatar Bistrici, perivojem skriven od pogleda, nalazi se ovaj prekrasan dvorac u kojem ivi barunica Gizela Hellenbach sa svojom obitelji. Jedan je to od malobrojnih dvoraca u Hrvatskome zagorju i Hrvatskoj u kojem se uspio odrati kontinuitet ivljenja i potpuno ouvati interijer onakav kakav je bio i u prolome stoljeu.

U Mariji Bistrici prizemni je klasicistiki dvorac s portikom na glavnome, zapadnome proelju. Jednostavan i elegantan klasicistiki koncept proelja, ali i tlocrtne organizacije, svrstavaju taj dvorac medu najljepe i najvrednije dvorce u Hrvatskoj. Dokaz je tome i njegova pripadnost visokoj spomenikoj kategoriji I/O. Tlocrt dvorca je kvadrat sa stranicom 23 metra. Iz sredine tlocrta izdie se centralna dvorana visoka kao dvije etae s bazilikalnim osvjetljenjem. Oko sredinje dvorane niu se sve ostale prostorije. Glavna os dvorca u smjeru istok-zapad poinje ulazom i oktogonalnim foajeom, nastavlja se centralnom pravokutnom dvoranom iz koje se ulazi u glavni salon dvorca, a zavrava terasom s pogledom na zapad.

Park oko dvorca u Stubikome Golubovcu :

U povijesti Hrvatskoga zagorja i donjostubiko- susedgradskoga vlastelinstva Donja Stubica je ostavila osobit trag ponajvie zbog Matije Gupca i Seljake bune 1573. g., ali i zbog svojih dvoraca i kurija kojih je u stubikome kraju bilo poprilino. U Donjoj Stubici se spominje tvrava ve 1209. g. u povelji kralja Andrije II. Od 13. do 15. st. Stubica je pripadala plemenu Aka, grani Arlanda l. Godine 1564. polovicu katela Stubice i Susedgrada, od dotadanjega vlasnika Andrije Batora, kupio je ugarski plemi Franjo Tahy. Donjostubika tvrava bila je razruena u Seljakoj buni, pa je otada sve vie propadala, sve dok je Regina Drakovi, rod. Domjani potkraj 1790. godine nije dala poruiti i izgradila barokni dvorac Stubiki Golubovec.

Zakljuak :

Ekoloki menadment je vaan sustavni proces koji, zahvaljujui svojim protokolima i procesima , dolazi do svojih ciljeva baziranih na najboljem razumijevanju ekolokih procesa potrebnih za odravanje cjelokupnih funkcija ekosustava . Kao i svaki sustav ekoloki menadment ima svoje prednosti , odnosno mane. Ekoloki menadment obuhvaa podruja posebno posveena zatiti i odravanju bioloke raznolikosti i prirodnih i kulturnih resursa kojima se upravlja kroz pravne ili druge efektivne naine.

2