Kultura i održivi razvoj – uloga muzeja

svibanj,2015.

Marina Biti

Romatičarski koncept kulture• elitistička tumačenja povezana s idejom klasičnih umjetnosti te načina života

više klase • forme koje su uglavnom povezane s urbanim životu – kultura se tumači kao

‘civilizacija’ • ‘visoka’ kultura i ‘niska’ kultura – distinkcija koje reflektira društvene

nejednakosti• eng. pjesnik i esejist Matthew Arnold (1822–1888) pod riječju ‘kultura’

podrazumujevao je „nabolje od promišljenog i izgovorenog” • Hobbes and Rousseau su smatrali da su američki urođenici do osvajanja

živjeli ‘u stanju prirode’ – opozicija koja se izražavala razlikom između ‘dvilizacije’ i ‘necivilizacije’

• u romantičarski postrousseauovski diskurs ulazi i poimanje visoke kulture kao svojevrsnog iskrivljenja prirodnoga, odnosno prave čovjekove prirode (veličanje folklora, ruralnog, usmenog – kao ‘poštenog’)

Kulturni obrat• U Ujedinjenom Kraljevstvu, marksistički mislioci, poput Stuarta Halla (1932-2014) i

Raymonda Williamsa (1921-1988) razvili su tzv, kulturalne studije povezivanje kulture s potrošnjom i slobodnim vremenom odnosno s umjetnošću, glazbom, filmom, sportom, odijevanjem.

• Fokus na identifikaciji klasnih relacija u tvorbi kulturnih praksi • Pokret unutar humanistike i društvenih znanosti začet ranih 1970-ih: kultura

postaje središtem rasprava i poveznim pojmom između disciplina• Razvoj kulturalnih studija obuhvaltio je čitav niz disciplina poput političke

ekonomije, komunikologije, sociologije, literarne teorije, studija medija i filma, kulturne antropologije, filozofije, kao i muzeologije i povijesti umjetnosti

• Fokus: kako se pojedini fenomeni ogledaju u pitanjima ideologije, nacije, etniciteta, klase, roda…

• Poseban interes za pitanja praksi iz svakodnevnog života (primjerice gledanje televizije, okupljanja u kavanama, prehrana…)

• prepoznaje se i naglašava„uzročna i socijalno konstitutivna uloga kulturnih procesa i signifikacijskih sustava” (Steinmetz)

Održivi razvoj• koncepcija ima korijene u ranijim idejama o upravljanju šumama i u okolišnim

preokupacijama 20. stoljeća • suvremeni pogledi deriviraju iz takozvanog Izvještaja Brundtland Report 1987 (Our

Common Future – dokument u kojemu je uspostavljen sam termin ‘održivi razvoj’) • Komisija Brundtland iznosi stav da se okoliš ne smije tretirati kao sfera odjelita od

ljudskoga djelovanja ili emocija, odnosno da ‘razvoj’ ne treba obuhvaćati samo ekonomske ili političke aspekte, nego i okolišne

• Dva ključna pojma su pojam POTREBA (posebice s aspekta najsiromašnijih) i pojam OGRANIČENJA koja nameću tehnologije i socijalna organizacija, sputavajući okoliš u podupiranju ljudskih potreba

• Definicija održivog razvoja koja se pojavljuje:

„Održivi razvoj ide ususret potrebama sadašnjosti, ali ne ugrožavajući sposobnost budućih generacija da ostvare i svoje potrebe”

Tri stupa održivog razvoja

A kultura?• Tekovina je kulturnoga obrata prihvaćanje obuhvatne, a odbacivanje klasno-

selektivne definicije pojma • „kultura je sustav zajedničkih značenja baziranih na pojavama kao što su jezik,

religija, zajednice, običaji, etnički i drugi identiteti prisutni u ljudskom životu.” (Andrew Jones, Human Geography)

• Kultura: posvud, stalno; pripada svakome i nije rezervirana za pojedine (više) klase; dinamična, konstantno se mijanja, stvara svoje manifestne uzorke

• u definiciju održivoga društva neminovno stoga ulazi i koncept kulture; suvremena istraživanja pokazuju da snažan kulturni sektor inspirira pozitivne promjene u konzumiranju i potrošnji, da osnažuje moralne mehanizme i potpomaže svijesti o ljudskim pravima, da potiče pozitivan i osviješten odnos prema okolišu

• Iako postoje razmišljanja da se pitanja kulture trebaju sagledavati samo unutar prvotne tri dimenzije razvoja, s vremenom sve su prisutnija stajališta koja ukazuju na potrebu složenijega pristupa.

Prodor tekovina kulturnoga obrata u koncepciju održivog razvoja

Održivi kulturni sustav i kulturna politika

• kulturna politika, bazirana na obuhvatnom konceptu kulture, njeguje principe demokratičnosti i raznolikosti

• usmjerava se stvaranju pozitivnih dugoročnih učinaka na različita područja kulturnog djelovanja (posredno i na sva druga područja: npr. na obrazovanje, gospodarstvo, znanost, komunikacije, okoliš, socijalnu koheziju, međunarodnu suradnju…)

• obuhvaća međusobno povezana i isprepletena područja djelovanja: – zaštita kulturnih dobara– poticanje stvaralaštva– razvijanje kulturnog života

Održiva kulturna politika

• uređeno, usmjeravano i stimulirano djelovanje koje se ne smije prepustiti nestabilnoj tržišnoj dinamici

• temelj: intrinzične vrijednosti kulture i umjetnosti //uzorci manifestnog stvaranja koji opstaju kroz vrijeme i prostorno se lociraju//

• uvažavanje društvenih, ekonomskih i okolišnih vrijednosti koje čine izvedenice same kulture

• nesvedivost na sekundarne društvene i ekonomske efekte

Muzej

• Institucija koja zbrinjava i održava/konzervira zbirke artefakata i drugih predmeta artističke, znanstvene, kulturne ili historijske relevancije

• Okrenuta publici: nudi javni uvid u svoje zbirke (stalne ili privremene) - demokratičnost

• Čuvanje kulturnih uzoraka - identiteta• Mjesto kulturnog/interkulturnog dijaloga

(aspekt inkluzivnosti)

Održivost muzejske djelatnosti• Kao ni kultura u cjelini, ni muzej ne smije biti prepušten nepredvidivosti tržišta niti se

svesti na sekundarne društvene i ekonomske efekte• Uloga muzeja u razvoju zajednice i očuvanju nasljeđa društvena je vrijednost koja iziskuju

kontinuiranu i aktivnu potporu (država; sponzori)• To ne isključuje sinergiju s gospodarstvom (turizam i promidžba kulture; implementacija

dodatnih sadržaja (performansa i dr. umjetničkih događanja, radionica i sl.; prodaja publikacija i drugih materijala; postojanje komercijalnih galerija)

• Reprezentativna funkcija; predstavljanje kulture putem izložbi in loco i međunarodno (‘touring’)

• Prirodna sinergija sa sektorom obrazovanja• Komercijalizacijska komponenta s mjerom i ograničenjem, radi zaštite primarnih funkcija• Zaštita ideje TOTALNOG OKOLIŠA – živa veza muzejskih sadržaja, samog muzejskog

prostora i okoline (urbane/prirodne) • ‘Interpretativno upravljanje’ vodi računa o međusobnoj ravnoteži muzejskog

ekosustava (npr. turističke navale mogu predstavljati ugrozu) pr. Ecomuseum (Vietnam, Ha Long)

Primjer muzejskog ekosustava: Ha Long EcomuseumMuzejski projekt koji predstavlja ribarsku zajednicu u vijetnamskom Ha Long zaljevuUnutar zaljeva situiran je arhipelag-Spektakularni kraške formacije – 1.969 visokih stupova (slika 1) od stijena i stjenovitih otoka sa spiljama (slika 2) sam okoliš svojevrstan je sustav eksponata – poprište bioraznolikosti, ali i arheoloških blagaUklopljeni sadržaji – npr. plutajući kulturni centar (slika 3)

Primjer muzejskog ekosustava: Ekomuzej Rakovica – Plitvičke doline• baštinski tematski park koji

se rasprostire širim zemljopisnim područjem općine i obuhvaća je

• tri teme koje obilježavaju krajolik: voda, špilje i šume

• teme povijesti, tradicije i svakodnevnog života uklopljene u krajolik

• rute za obilazak sadrže i posebnu atrakciju u vidu interpretacijskog centra

• tematske rute, putovi i staze, centri za posjetitelje , dokumentacijski centar, te sam kulturni krajolik

Baraćeve spilje

Rastoke

Primjer urbanog muzejskog ekosustava: Kunsthaus Beč - Hundertwasser• Privatni muzej (bez podrške

države)• Smješten u bečkom okrugu

Landstraße• Jedini lokalitet koji sadrži trajnu

izložbu radova Friedensreicha Hundertwassera, dizajniran od samog autora

• Redovito ugošćuje izložbe drugih umjetnika exhibitions

• Na nekoliko stotina metara udaljenosti (Kegelgasse) je i Hundertwasser kuća

• S više od 200 stabala i grmova na balkonima i krovnim terasama, ovo je zelena oaza u srcu Beča

Tri ključna aspekta održive muzejske djelatnosti

• raspolaganja resursima– Resurse čine muzejske kolekcije, no podjednako tako i ideje,

društvena podrška, energija te novčana sredstva. • suradnja

– Pitanja suradnje tiču se unutarinstitucionalne, međuinstitucionalne, i društvene sfere, a u izravnoj su vezi s upravljanjem resursima te mogu kompenzirati za njihov manjak.

• planiranje. – Planiranje obuhvaća pitanja podrške i odgovornosti, upravljanja

financijama, odnosa muzeja spram prostora/okoliša kao i uloge muzejskih institucija u promoviranju kulturne raznolikosti.

Podrška i odgovornost• Muzeji standardno financijski počivaju na podršci države i/ili

donatora• Troškovi su visoki, a u pravilu se smatra da ih se 70% odnosi

na trošak kolekcioniranja• Podrška se ne može smatrati opravdanom kada/ako muzeji

javno prikazuju premali udio svojih zbirki (npr. 10%)• otovrena pohrana, razmjena zbirki među muzejima• postoje i drugi vidovi podrške koji nisu izravno financijski

(porezne olakšice, oslobađanje od plaćanja komunalnih i sl. naknada , volontiranje…) što se opet pravda sposobnošću muzeja da procjenjuju i izlaze ususret potrebama zajednice

Financijsko planiranje

• Smatra se da se dobar poslovni plan proteže kroz 5 godina

• Porast prihoda ne može biti kontinuiran – važno je planirati padove, ugl. oko 3. godine

• Važno je planirati promjene postava radi privlačenja stalne publike

• Integriranje zgrada, programa i ljudi dio je kvalitetnog i održivog planiranja

Okolišna osjetljivost

• smanjenje energetske ovisnosti• korištenje postojećih zgrada – stavljanje u

upotrebu neiskorištenih prostora – revitalizacija gradskih četvrti

• poticanje upotrebe gradskoga prijevoza, bicikala

• osmišljavanje recikliranja – korištenje iznova iskoristivih materijala i sl.

Kulturna raznolikost

• muzej kao mjesto međukulturnoga dijaloga i razumijevanja

• istraživanje poznatoga iz perspektive drukčijih viđenja i novih tumačenja građe

• simultani postavi koji sučeljavaju različite pristupe

• prilog održivosti tolerantnog građanskog društva

Održivi pristup

Kulturna raznolikostOkolišna osjetljivostFinancijsko planiranjePodrška/

odgovornost

Hvala na pažnji!