novi materijali mpa

21.2.2013.

1

Autori materijala: Prof. dr.sc. Josip Brumec

i dr.sc. Katarina Tomičić-Pupek

Modeliranje procesa i aplikacija- Stručni studij PITUP- sažetak predavanja-FOI Varaždin, akademska godina 2012./2013.

Izvođač: Dr.sc. Katarina Tomičić-Pupek

Sveučilište u ZagrebuFakultet organizacije i informatike

Teme

• Poslovni sustav i njegov informacijski podsustav

• Životni i razvojni ciklus IS-a

• Planiranje i oblikovanje osnovne arhitekture IS-a

• Tehnike modeliranja procesa

� WFD, AFD, BPMN

• Tehnike modeliranja podataka

� Grafičko ERA modeliranje

� Logičko relacijsko modeliranje

• Procjena učinaka simulacijom na modelu

21.2.2013.

2

Organizacija i njezin IS

Izvođenje

Upravljanje

Odlučivanje

UU IIOkruženjeOkruženje OkruženjeOkruženje

Np Ia

IpNo

Is

Io Io

Nr Ii

Genetička definicija - primjer

Prikupljanje,proizvodnja idistribucija

Uprava

Dioničari (nadzorni odbor)

Sirovo Sirovo

mlijekomlijekoKonzumno Konzumno

mlijeko i sirevimlijeko i sireviKooperantiKooperanti VeletrgovinaVeletrgovina

Dnevni nalogza proizvodnju

Inform. o prikupljenommlijeku i ostvarenju dne-vnog plana proizvodnje

Ostvareniplan i profit

Godišnji planproizvodnje, zadani profit

smetnje

Promjenljivostponude i potražnje,konkurencija

Oče

kiva

na

ra

zin

a p

roiz

vod

nje

sir

ovo

gm

lijek

a i

izn

os

po

tica

ja z

a m

lijek

o

Oče

kiva

na

po

tra

žnja

,

Go

diš

nji

ug

ovo

riza

otk

up

mlij

eka

Otpremljeno, fakturiranoi naplaćenoIi

21.2.2013.

3

Organizacijski sustav i njegovi procesi

Razine funkcija organizacijskog sustava Ciljevi informacijskog podsustava

Povećanje učinkovitosti sustava

Povećanje produktivnostirada

IZVOĐENJE- procesi osnovnedjelatnosti

UPRAVLJANJE

- organiziranje, praćenje uspješnosti, otklanjanje smetnji

ODLUČIVANJE Osiguranje stabilnosti rasta i razvoja

- postavljanje poslovnih ciljeva

=ORGANIZACIJSKISUSTAV OKOLINA+ +

DRUŠTVENISUSTAV

TEHNOLOŠKISUSTAV

TEHNIČKISUSTAV+

Odnos organizacijskog sustava i njegovog informacijskog podsustava

MP

MP - IS je model poslovne tehnologijenekog organizacijskog sustava

OS - Svaki organizacijski sustav ima svoj informacijski (pod)sustav

OSIS - IS ne postoji sam za sebe, on je

uvijek dio nekog organizacijskogsustava

IS

21.2.2013.

4

Taksonomija i klasifikacija IS-a

Informacijski sustav fakturiranja

Informacijski sustav proizvodnje

Informacijski sustav elektrane

?

Mnoštvo različitih klasifikacija !Za projektante je najprikladnije promatrati IS:

- prema razini objektnog sustava koju IS podržava,- prema vrsti procesa koje IS podržava i- prema stupnju uključenosti računala.

Genetička taksonomija IS-a

Razina uključenostitehnologije (t)

Vrstaprocesa (v)

Razinaprocesa

(r)

Klasičnetehnologije

Računalo sabazom podataka

Računalo sabazom znanja

1

2

3

Determiniraniprocesiočekivanogslijeda

Determiniraniprocesi slučajnogslijeda

Inventivnitipprocesa

1

2

3

Izvođenje Upravljanje Odlučivanje1 2 3

Rv,r,t=[3,2,2]

Za banke:

KlasičniMIS

MRP RIS

AI

ES

JIT

21.2.2013.

5

Za izgraditi IS treba ...

- razumjeti poslovni sustav

- istražiti ponašanje sustava u radu

- poznavati procese na svim razinama

- poznavati informacijske tehnologije

- moći preustrojiti organizacijski sustav

- izabrati optimalnu tehničku potporu

Izgraditi IS znači još i ...

- projektirati i izvesti programe IS-a

- uskladiti programe s poslovanjem

- funkcionalno i ekonomski optimirati IS

- uvesti novi IS i školovati korisnike

- zaštititi IS tijekom rada

- pratiti uspješnost korištenja IS-a

21.2.2013.

6

Kupiti ili razvijati IS ?

• Kupnjom APP kupuje se i poslovna tehnologija, koja je bila predložak za njezin razvoj !

AKOAKO je kupljena APP vlastite PTONDAONDA vlastitu PT prilagođavati kupljenoj APP iliili

kupljenu APP prilagođavati vlastitoj PTINAČEINAČE neuspjeh.

� Razumno je razmotriti kupnju gotovih rješenja, osobito za razinu izvođenja, alitreba planirati njihovo kreativno uvezivanje u cjelinu i prilagođavanje vlastitojposlovnoj tehnologiji !

Nolan-ova paradigma: faze

• Analizira informatičku zrelost tijekom vremena

• Prepoznaje šest razvojnih faza

� I Uvođenje

� II Proširenje

� III Upravljanje

� IV Povezivanje

� V Sređivanje

� VI Zrelost• Implicira evolutivni razvoj

II IIII IIIIII IVIV VV VIVI

21.2.2013.

7

I II III IV V VI

Nolan: odnos troškova i učinaka

Vrijeme

UčinakTrošak

Za profit i potporuodlučivanju

VI

Cjelovitebazepodataka

V

Prerada, uzprimjenu BP

IV

Dokumenti-ranje uzprimjenu BP

III

Nova područja

II

Pojedinačni,rutinski i zahtjevniposlovi

I

Nolan-značajke faza

APLIKACIJE

ORGANI-ZACIJA

PLANIRANJE IUPRAVLJANJE

KORISNICI

Specijaliza-cija i učenje

Programeripitajukorisnike

Suradnja sasrednjomrazinom

Projektnitimovi,vođena de-centralizacija

Distribuiranipodatkovni iHW-resursi

Informacijepostajuresurs

Slabo Nikakvo Odozgo. aliformalno

Komisije,briga orazvoju

Interesnoulaganje

Strateškoplaniranje

“Ne smetaj” Površniinteres

Preuzimajuodgovornostza podatke

Svijest oodgovornosti

Stvarnaodgovornostkorisnika

Podijeljenaodgovornost

Svojstva Opisne vrijednosti svojstava

21.2.2013.

8

Pojam životnog i razvojnog ciklusa IS-a

Strateško planiranje

SI

MP

OA

MAMP

RA

UA

PU

1. Razvoj IS-a počinje razmatranjemstrategije i ciljeva te modeliranjemposlovnih procesa!

2. Životni i razvojni ciklus IS-a je širije širi pojam od životnog ciklusaprogramskog sustava!

3. Držati se redoslijeda faza, jer kasnijipovratak na neku od prethodnih

fazapovećava vrijeme i troškove.

Oznake:SI - studija izvodljivosti,MP – modliranje poslovnih procesa,OA – osnovna arhitektura IS-aMA – modeliranje aplikacija,MP – modeliranje podataka,RA – razvoj aplikacija,UA – uvođenje aplikacija iPU – provjeta uspješnosti.

Prototipni

...

Evolucijski

Metoda, tehnika, metodika i pristup razvoju IS-a

Linearni

Pristupi razvoju

Metode itehnike(notacije)

Metodike

Dijagramdekomp.

Matričniprikazi

DTP ERA Dijagramstanja

...

Značaj pravilnog izbora M - P - N !

IE

SSADM

...

OMT

SPIS

21.2.2013.

9

Sustavni pristup izgradnji IS-a

• IS je model poslovne tehnologije organizacijskog sustava

• Podaci su resurs poslovnog sustava

• Temelj razmatranja su poslovni procesi, kao nepromjenljivi dio poslovne tehnologije

• IS se izgrađuje integracijom podsustava na osnovu zajedničkih podataka

• Informacije za upravljanje i odlučivanje se izvode na temelju zbivanja na razini izvođenja

• Metode i tehnike modeliranja su formalizirani oblik za sporazumijevanje projektanata IS-a i poslovnih stručnjaka.

MODEL IS-a

Opći prikaz modernog pristupa razvoju IS-aModel poslovnih procesa Model poslovnih podataka

KG

G

K

Matrica poslovnetehnologije

APP1APP1 APP2APP2

Životni ciklus resursa

Baza podataka

APP1APP1 APP2APP2

Osnovna arhitektura IS-aMatrica nove poslovne tehnologije

KG

G

K

POSLOVNI MODEL

21.2.2013.

10

PIS - Dekompozicija

• Postupak razlaganja složenih struktura

• Funkcija:

� Skup procesa koji se izvode trajno, s ponavljanjem

• Proces:

� Skup povezanih aktivnosti i odluka, kojima se postiže parcijalni cilj, troše neki resurse i vrijeme a od značaja su za kupca

� Procesi su invarijantni dijelovi poslovne tehnologije

� Povezani procesi čine poslovnu tehnologiju

• Aktivnost

� radnja usmjerena na izvršenje nekog zadatka

Dekompozicija

Poduzeće XYProizvodnja i plasman

kućnih alata

ProdajaF

Razvijanje ProizvodnjaF

NabavaF

ObračunF...

NuditiP

UgovaranjeP

OtpremaP

NaplataP

Izrada ugovoraa

Provjera zalihaa

Provjera kupcaa

F - FunkcijaP - Procesa - Aktivnost

21.2.2013.

11

PROCESI i životni ciklus osnovnih resursa

Planiranje Prikupljanje

KorištenjeNestajanje

Primjer:Materijal se- Planira- Naručuje- Prima i- Izdaje

Metodom životnog ciklusa provjerava se kompletnostpopisa procesa, dobivenih metodom dekompozicije.

Klase podataka

KLASA PODATAKA je logički oblikovan i povezan skuppodataka, koji se odnose na jednu pojavnost (entitet).

Naziv klase Podaci u klasi podataka

Primjeri:

UGOVORKUPACIZDATNICASASTAVNICARJEŠENJE

Kupac, Prodavalac, Predmet, Količina, Cijena, RokŠifra, Naziv, Sjedište, PotraživanjeVrsta materijala, Nalog KoličinaProizvod, Dio, Količina, Jedinica mjereRadnik, Poduzeće, Radno mjesto, Plaća

Tipovi klasa podataka:Inventarni - Odnosi se na resurse (npr. PROIZVOD)Transakcijski - Veza između dva resursa (npr. UGOVOR)Planski - Sadrži više inventarnih klasa (npr. PLAN PRODAJE)Statistički - Koriste se za kontrolu poslovanja (npr. BILANCA)

21.2.2013.

12

Procesi i klase

Klase podataka smatramo predmetom obrade u procesima

OTPREMA IFAKTURIRANJE

KupciNarudžbeProizvodi

Otpremnica

Račun

* Analizom pretvorbe KLASA PODATAKA u procesima provjerava se njihova kompletnost i valjanost.

* KLASA PODATAKA može se u procesu: stvarati ili koristiti.* KLASE PODATAKA povezuju PROCESE u konzistentnu

poslovnu tehnologiju.* U uređenoj organizaciji jedna se klasa podataka može stvarati

samo u jednom procesu.

Matrica poslovne tehnologije

k1 k2 k3 k4 k5 k6 k7 k8

P1P1

P2P2

P3P3

P4P4

P5P5

P6P6

P7P7

P8P8

P9P9

GK K K

K KK KK

K K GK

K

K

K K

K

K

K

K K

K

K

G

G

G

GK

K

K

K

K

K G G K

K

K

GOznake: - Proces generira klasu podataka

- Proces koristi klasu podataka

Pravila:- Jedna se klasa podataka generira

samo u jednom procesu,- Jedna se klasa podataka može

koristiti u više procesa,- Proces koji samo koristi, a ne

generira nijednu klasu podatakaje “parazitski” ili radi zaokruženje,

- Proces koji samo generira, a nekoristi nijednu klasu podatakatreba posebno analizirati,

- Ne može postojati proces, nitiklasa podataka bez ijedneoznake G ili K.

21.2.2013.

13

Dijagonalizacija P/K-matrice

k3 k2 k1 k4 k7 k5 k3 k2 k1 k4 k7 k5 k6 k8k6 k8

P1P1

P5P5

P9P9

P3P3

P7P7

P8P8

P6P6

P4P4

P2P2

G

G

G

G

G

G

G

G

KK

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K

K K

K

K

K

K K

K

KK

K

K

K

K

K

Pravila:- Procese treba poredati po

redoslijedu faza životnogciklusa osnovnih resursa;

- Klase podataka treba permu-tirati tako da prvo dođe klasa koju generira prvi proces, zatim klasa koju generiradrugi proces itd.;

- Odnos klasa podataka i procesamora ostati nepromijenjen;

- Na kraju odrediti podsustave,tako da udovoljavaju kriterijimaoptimalnosti.

Formiranje matrice

• Skladištar provjerava stanje robe na skladištu i ovisno o stanju, minimalnim i optimalnim zalihama, zahtjevima za izdavanje sirovine iz proizvodnje kreira zahtjev za nabavu.

• Prema zahtjevu za nabavu, predviđenoj potražnji prema postojećim ponudama

kupcima, prodajnim nalozima (što kupci naručuju – što se bolje prodaje) se naručuje roba od dobavljača s kojima imamo ugovorene okvirne količine pomoću Narudžbe. Na narudžbi piše od kojeg dobavljača se naručuje koji artikl.

Optimalna arhitektura IS-a

Po

slo

vni p

artn

er

Ugo

vor

Nar

ud

žba

do

bav

ljacu

Pri

mka

Pla

n s

klad

ište

nja

Izd

atn

ica

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vod

nje

Zah

tjev

nic

a si

rovi

ne

Rad

ni n

alo

g za

pro

izvo

dn

ju

Rad

ne

op

era

cije

Po

gon

i

Stro

jevi

Pre

dat

nic

a

Ko

ntr

oln

i lis

t

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Kat

alo

g m

jest

a is

po

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

daj

ni n

alo

g

1.1 Ugovarati isporuku CRU CRU R

1.2 Naručiti sirovine R R CRU R R R R

1.3 Zaprimiti u skladište R R CRU CRU R R R R

1.4 Izdati sa skladišta RU CRU CRU R R

21.2.2013.

14

2. Grupiranje procesa na temelju dijagonalizirane matrice

• Empirijski postupak grupiranja procesa prema ulozi procesa u životnom ciklusu osnovnih resursa poduzeća nad P/K matricom

• Može se provoditi i nad matricom koja predstavlja “As Is” i nad matricom koja naznačava željeno “To Be” stanje

• Grupiraju se procesi koji su semantički srodni i u sljedovima izvršenja procesa koji odgovaraju transformaciji resursa po fazama životnog ciklusa resursa

• Podsustavu dodjeljuju klase koje procesi grupe generiraju


Matrica Procesi/Klase (primjer) – grupiranje prema ŽC


Pos

lovn

i par

tner

Ugo

vor

Nar

udžb

a d

obav

ljacu

Pri

mka

Pla

n sk

lad

ište

nja

Izda

tnic

a

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n pr

oizv

odn

je

Zah

tjev

nica

sir

ovi

ne

Rad

ni n

alog

za

proi

zvo

dnju

Rad

ne o

per

acije

Pog

oni

Stro

jevi

Pre

datn

ica

Kon

trol

ni li

st

Pla

n ot

prem

e

Dis

trib

ute

ri

Voz

ila

Kat

alog

mje

sta

isp

oruk

e

Pon

uda

kup

cu

Pro

dajn

i nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Pov

ratn

ica

Raè

un

Zap

osle

nici

Nal

og z

a pl

aæan

je

Obr

acu

nate

sta

vke

Pro

knjiž

ene

sta

vke

Kon

tni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlj

aèa

Upi

t ku

pca

Nar

udžb

a k

upca

Rac

un d

oba

vlja

ca

Izvo

d ZR

raè

una

Rek

lam

acija

kup

ca



1.3 Zaprimiti u skladište R R CRU CRU R R R R R


2.1 Razvijati nove proizvode CRU CRU

2.2 Planirati proizvodnju CRU CRU CRU R

2.3 Pripremiti proizvodnju R R R R R R RU CRU CRU CRU RU

2.4 Proizvoditi proizvode R R R R R CRU R R

2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode R R R CRU R

3.1 Organizirati distribuciju R RU R CRU CRU CRU CRU

3.2 Prikupljati narudžbe R R R R RU CRU CRU R R R

3.3 Obraditi narudžbe kupaca R RU CRU CRU R R

3.4 Otpremiti proizvode kupcima R R R RU R R R R R CRU

3.5 Obraditi reklamacije kupaca R R R R R R R CRU R

4.1 Fakturirati kupcima R R CRU

4.2 Platiti, naplatiti i obračunavati

poslovanjeR R R R R R R R R RU CRU CRU CRU R R

4.3 Knjižiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU FIN

AN

CIJ

EP

RO

DA

JAP

RO

IZV

OD

NJA

NA

BA

VA

Empirijsko grupiranje procesa prema ulozi procesa u životnom ciklusu osnovnih resursa poduzeća

21.2.2013.

15

Osnovna arhitektura IS-a

AP2AP2P3, P7, P8

AP3AP3P2, P4, P6

AP1AP1P1, P5, P9

k1, k2, k3

k4, k7

k5, k6

k2, k3

k6

F1F1 F2F2 F3F3

OSOS

P1P1 P5P5 P9P9 P3P3 P7P7 P8P8 P2P2 P4P4 P6P6

Nova arhitektura - grupiranje prema ŽC


21.2.2013.

16

Analiza afiniteta

%100)(

),(),( ⋅=

i

ji

jipn

ppnppA

%100)()(

)(),()(),(),( ⋅

+

⋅+⋅=

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA

Afinitet između dva procesa:

Svi parovi procesa, čiji je uzajamni afinitet veći od nekezadane vrijednosti (npr. 90%) čine jezgro roja (cluster).

Afinitet neraspoređenog procesa prema roju:

Svi procesi, čiji je afinitet prema roju veći od nekezadane vrijednosti (npr. 80%) pridružuju se tom roju.

Matrica Procesi/Klase (primjer)


Afinitet (P1.1, P1.2)=3/3*100%=100%

Afinitet(P1.2, P1.1)=3/7*100%=43%

A(P2.3, P2.4)=6/11*100%=55%

A(P2.4, P2.3)=6/8*100%=75%

%100)()(

)(),()(),(),( ⋅

+

⋅+⋅=

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA

%8)4.2,3.2(,2.1(

%100811

801114)4.2,3.2(,2.1(

=

⋅+

⋅+⋅=

ppgpA

ppgpA

s

s

A(P1.2, P2.3)=1/7*100%)=14%

A(P2.3, P1.2)=1/11*100%)=9%

A(P1.2, P2.4)=0/4*100%)=0%

A(P2.4, P1.2)=0/8*100%)=0%

%100)(

),(),( ⋅=

i

ji

jipn

ppnppA

Po

slo

vni

pa

rtne

r

Ug

ovo

r

Na

rud

žba

do

bavl

jacu

Pri

mka

Pla

n s

kla

diš

ten

ja

Izd

atn

ica

Za

htj

ev z

a n

aba

vu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vodn

je

Za

htj

evn

ica

sir

ovi

ne

Ra

dn

i na

log

za

pro

izvo

dn

ju

Ra

dn

e o

pe

raci

je

Po

go

ni

Stro

jevi

Pre

da

tnic

a

Ko

ntr

oln

i li

st

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Ka

talo

g m

jest

a i

spo

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

da

jni

na

log

Na

log

za

pro

izvo

dn

ju

Na

log

za

otp

rem

u

Otp

rem

nic

a

Po

vra

tnic

a

Ra

èu

n

Za

po

sle

nic

i

Na

log

za

pla

æa

nje

Ob

racu

na

te s

tavk

e

Pro

knjiž

en

e s

tavk

e

Ko

ntn

i pla

n

Otp

rem

nic

a d

ob

avl

jaè

a

Up

it k

upca

Na

rud

žba

ku

pca

Ra

cun

do

ba

vlja

ca

Izvo

d Z

R r

aè

una

Re

kla

ma

cija

ku

pca


















4.3 Knjižiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU

21.2.2013.

17

Značajke dobre arhitekture IS-a• Modularnost

� složeni IS je sastavljen od više zaokruženih podsustava (aplikacija)

� broj modula (podsustava, aplikacija)?

• Minimalna vanjska povezanost

� podacima: preporučljivo,

� upravljanjem: dozvoljeno,

� sadržajem: zabranjeno!

• Maksimalna unutrašnja kohezija

• Problem optimalne strukture IS-a?

Matrični prikazi općenito

• Vrlo snažan alat za prikaz složenih odnosa

• Prikazuje veze (pridruživanje, pripadnost, učešće, suradnja, sastav) između entiteta

• U Cool-u svaki od 14 entiteta može ulaziti u neke odnose s drugim entitetima, tvoreći tako 48 različitih matrica, npr.

� PROCES

� uključuje entitete

� se sastoji od aktivnosti

� pripada organizacijskoj jedinici itd.

21.2.2013.

18

Osnovni modeli

• Model organizacije

� logički, formalnu strukturu određuje organizacija

• Model poslovne tehnologije (procesa)

� prikaz radnih tokova

� prikaz organizacijskih tokova

� prikaz tokova aktivnosti

• Model aplikacija

• Model podataka

• Model resursa

• Prikaz radnih tokova (Work Flow Diagram)

� Prikazuje tokove između procesa, koji pripadaju različitim organizacijskim jedinicama;

• Prikaz tokova aktivnosti (Activity Flow Diagram)

� Prikazuje tokove između aktivnosti, koje se obavljaju na različitim radnim mjestima;

• Prikaz organizacijskih tokova (Organizational Flow Diagram)

� Prikazuje hijerarhijske veze između organizacijskih jedinica i tokove između tih organizacijskih jedinica.

• Tokovi u ovim prikazima mogu biti materijalni ili informacijski !

Izvedeni oblici i proširena namjena DTP-a

21.2.2013.

19

Model poslovne tehnologije

Procesi Aktivnosti

Organiz.

jedinice

Radna

mjesta

Poslovni

tokovi

Podaci

WFD AFD

OFD

Opći prikaz metodike PIS-a s preustrojem

1 Globalni model objektnog sustava� Dekompozicija

� Matrični prikazi

� Tokovi rada (WFD)

� Organizacijski tokovi (OFD)

2 Detaljni model objektnog sustava� Aktivnosti procesa

� Matrični prikazi

3 Model informacijskog sustava– Dijagram tokova podataka

– ERA-model

21.2.2013.

20

Prikaz radnih tokova (Work Flow Diagram)

• Osnovni elementi:

� Grupirajući objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (Swimlane) –npr. Organizacijska jedinica

� Proces: operacija ili operacija s grananjem; manji pravokutnik unutar swimlane-a

� Tok (informacijski ili materijalni) se prikazuje strelicom

� Cilj

� Problem

• WFD prikazuje tokove između procesa, koji pripadaju različitim organizacijskim jedinicama;

• Kontrole:

� Logička kontrola

� min 1 ulaz i min 1 izlaz iz procesa

� Flomastertest

Primjer WFD-a

21.2.2013.

21

Prikaz tokova aktivnosti (Activity Flow Diagram)


� Grupirajući objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (Swimlane) –npr. Radno mjesto

� Aktivnost: operacija ili operacija s grananjem; manji pravokutnik unutar swimlane-a


� Cilj

� Problem

• AFD prikazuje tokove između aktivnosti, koje se obavljaju na različitim radnimmjestima;

• Kontrole:


� min 1 ulaz i min 1 izlaz iz procesa

� Flomastertest

Primjer AFD-a

21.2.2013.

22

Prikaz organizacijskih tokova(Organizational Flow Diagram)


� Grupirajući objekt prikazan pravokutnikom kroz cijeli model (pravokutnik) –npr. nadređena organizacijska jedinica

� Organizacijska jedinica (manji pravokutnik unutar grupirajućeg objekta)


• OFD prikazuje hijerarhijske veze između organizacijskih jedinica i tokove između tih organizacijskih jedinica.

• Kontrole:


� min 1 ulaz i min 1 izlaz iz OJ

� Flomastertest

Primjer OFD-a

21.2.2013.

23

Izvorni DTP

T. DeMarco, E. Yourdon (1979.) C. Gane, T. Sarson Cool-Biz

Proces(Process)

Spremište(Data Store)

Granični entitetIshodište/Odredište(Source/Sink)

Tok podataka(Data Flow)

DTP - Dijagram toka podatakaDFD - Data Flow Diagram

Model procesa u informacijskomsustavu

DTP- primjena i notacija

Modeliranje novog ISModeliranje novog IS--aaModel postojećeg sustavaModel postojećeg sustava

PostupciPostupci

ProcesiProcesi

KAKO?

ŠTO ?LOGIČKI MODEL

FIZIČKI MODEL FIZIČKI MODEL

LOGIČKI MODEL

Granični

entitet

Tijek podataka

Spremište

DogađajProces sa

uvjetima

daljnjeg tijeka

F

T

Notacija DTP-a:

21.2.2013.

24

DTP-kontekstna razina

C1

C1

KUPAC

KUPAC

Poslana narudžba

Zalihe

Otprema

Nalog

Otpremanje

P.1

Narudžba kupca

Stanje zaliha

Otpremnica

Nalog za proizvodnju

Obavijest

Uvjeti:

C1: Zalihe >= naručene količine

C1: Zalihe < naručene količine

Detaljizacija - DTP više razine!

KUPAC Zalihe

Otprema

Nalog

KUPAC

Poslana narudžba

Nar

ud

žba

ku

pca

Stanje

Otpremnica

Nalog za proizvodnju

Obavijest

Provjerazaliha

P.1-1

R1

Izradanaloga

P.1-4

R3

Izradaotpremn.

P.1-3

R2

Zahtjevi

Promjena stanja

N<S

N>S

Zah

tjev

i

Upute za otpremu

21.2.2013.

25

Neka pravila izrade DTP-a

• Podsustav IS-a je DTP kontekstne razine

• Načelo održanja vanjskih tokova: svi entiteti koji okružuju proces na razini n, moraju se naći u okruženju detaljiziranih procesa na razini n+1

• Na jednoj razini se crta 7 +/- 3 procesa

• Preporučljivo UDK označavanje

• Korištenje CASE-alata za opis entiteta

� definicija, detaljni opis,

� učestalost,

� uvjeti izvođenja itd.

Pogreške i pravila crtanja DTP-a

Samo izlazni tokovi

Samo ulazni tokovi

A

B

A

A

A

A

A

B

Neposredna veza dvaju spremišta

Neposredna veza ishodišta i spremišta

Neposredna veza spremišta i odredišta

Neposredna veza ishodišta i odredišta

Dvosmjerni tok

Različiti tokovi poslije razdjelne točke

Neposredna povratna veza

Proces mora biti opisan glagolom (u infinitivu).Spremišta, ishodišta, odredišta i tokovi moraju biti opisani imenicama.Tok prema spremištu znači unošenje, brisanje ili promjenu podataka.Tok iz spremišta znači nalaženje i korištenje podataka.

21.2.2013.

26

Primjer DFD-a kontekstualne razine

Primjer DFD-a detaljne razine

21.2.2013.

27

Akcijski dijagrami

• Koriste se za opisivanje detaljnije logičke strukture procesa ili aktivnosti

• Ista se tehnika koristi i kod logičkog oblikovanja programa -“pseudocode”

• Gornje činjenice koriste CASE-alati, koji mogu iz akcijskog dijagrama izvesti “kostur” programske podrške

• Notacija AD-a sadrži simbole za: sekvencu, ponavljanje, izbor, pristup podacima i prekid

Akcijski dijagram-notacija (1)

• Akcija (aktivnost, podproces): kratki zapis radnje koja se izvodi u procesu, npr. ŠTAMPATI RAČUN

• Tijek podataka: ulazni i izlazni tokovi procesa iz DTP navode se na početku i kraju AD-a, npr.

Narudžba kupca OtpremnicaOBRADA OBRADA NARUDŽBINARUDŽBI

Narudžba kupca

Otpremnica

AD

21.2.2013.

28

Akcijski dijagram-notacija (2)

• Pristup podaci-ma

• Prijevre-meni izlaz

• Sekven-cijelni proces

Podaci okupcima

Čitati,dodati

Ako nema boniteta

Poništi narudžbuIzlaz

SSkup procesa

Akcijski dijagram- selekcija

Ako Ako ... inače Višekratni Ako ... inače

Ako gotovinsko plaćanje

Registrirati naplatuIzdati uplatnicu

Registrirati naplatuIzdati uplatnicu

Poslati račun

Ako gotovinsko plaćanje

Inače

Ako A=‘T’

Akcija 1

Akcija 2

Akcija 3

Izlaz

Inače Ako B=‘T’

Inače Ako C=‘T’

Inače

21.2.2013.

29

Akcijski dijagram- ponavljanje

Ponavljaj

Dok vrijedi A=‘T’

Akcija 1Akcija 2..

Ponavljaj ako je A=’T’

Akcija 1Akcija 2..

Za svaki Nalog

Akcija 1Akcija 2..

Slijed Akcijaizvršiti ćese baremjednom !

Slijed Akcijane mora seizvršitinijednom !

Slijed Akcijaizvršiti će seza svaki Nalog

Akcijski dijagram- primjer

Ako je priložena uplatnica

Registriraj uplatuPošalji prvi broj

InačeAko je bonitet loš

Odbaci pretplatuIzlaz

* PRETPLATAPonavljaj ako je Pretplata

Ako je Nova pretplata

Obradi novog člana

Inače Ako je Obnova pretplate

Čitaj Članovi

Pošalji potvrdu o pretplatiPošalji račun

21.2.2013.

30

Stabla i tabele odlučivanja

• Ako je uvjetovanost procesa visoka (mnogo točaka grananja) onda problem treba početno obraditi primjenom stabla ili tabele odlučivanja

• Stablo odlučivanja je grafički uređena hijerarhija točaka grananja

• Tabela odlučivanja može se pretvoriti u stablo odlučivanja

• Stablo odlučivanja može se pretvoriti u akcijski dijagram

• AD je logička podloga za programiranje

Tabela odlučivanja mora biti:

• Potpuna: sadrži 2n kombinacija ispunjenosti n uvjeta

• Neredundantna: svi stupci donjeg dijela tabele moraju biti međusobno različiti

• Konzistentna: ne smiju postojati dva stupca, koja bi imala različite kombinacije ispunjenosti uvjeta, a različite skupove aktivnosti

• Početna tabela odlučivanja je potpuna i konzistentna, ali je obično redundantna.

21.2.2013.

31

Tabela odlučivanja-konstrukcija

U1U1

U2U2

U3U3

U4U4

A1

A2

A3

A4

A5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

N D N D N D N D N D N D N D N D

N N D D N N D D N N D D N N D D

N N N N D D D D N N N N D D D D

N N N N N N N N D D D D D D D D

x x x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x

x x x x x x

x x x x

Tabela odlučivanja - smanjenje zalihosti

U1U1

U2U2

U3U3

U4U4

A1

A2

A3

A4

A5

1’ 2’ 8’

N D D

- N D

N N -

N N N

x x

x

4’

N

-

D

N

x

x

5’

D

N

D

-

x

x

6’

N

-

N

D

x

x

3’

D

D

-

N

x

x x

9’

N

-

D

D

x

x

x

7’

D

N

N

D

x

x x

U1U1

U2U2

U3U3

U4U4

A1

A2

A3

A4

A5

1” 2”

N D

- N

N N

- N

x

x

4”

N

-

D

N

x

x

5”

D

N

D

-

x

x

3”

D

D

-

-

x

x

x

6”

D

N

N

D

x

x

7”

N

-

D

D

x

x

x

21.2.2013.

32

Transformacija tabele u stablo odlučivanja

U2U2U3U3U4U4A1A2A3A4A5

N D N NN - D NN - - Nx x x

xx

xx x

U2U2U3U3U4U4A1A2A3A4A5

- - -N D D

N D

xx

xxx

-

x

N D DN D

xx

xxx

-

x

U3U3U4U4A1A2A3A4A5

N D N- Dx

xx

x x

Nx

U3U3U4U4A1A2A3A4A5

D

x

xx

Nx

U4U4A1A2A3A4A5

A2,A5

A1,A5

D

x

xx

Nx

U4U4A1A2A3A4A5

A1,A4,A5

A2

A1,A3

A1,A4

A2,A3

U2U3

U4

U3U4

U2

U1

Da

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Da

Ne

Da

Da

Ne

Ne

Transformacija stabla odlučivanja u akcijski dijagram

Ako U1Ako U2

A1,A4Inače

Ako U3A1,A3

InačeAko U4

A2,A5Inače

A1,A5

InačeAko U3

Ako U4A1,A4,A5

Inače A2

InačeA2,A3

21.2.2013.

33

Uzroci promašaja IS-a

27%

7%

10%

56%

Program

Projekt

Zahtjevi

Ostalo

Izvor: C.Finkelstein (1989.)

Rad na ispravku IS-a

13%

1%4%

82%

Program

Projekt

Nepotpuni zahtjev

Ostalo

Izvor: C.Finkelstein (1989.)

21.2.2013.

34

CASE-alati

Riznica Riznica (Repository)(Repository)

PODRŠKA FAZAMA ŽIVOTNOG CIKLUSA ISPODRŠKA FAZAMA ŽIVOTNOG CIKLUSA IS--aa

Strateškoplaniranje

Analiza Logičkomodeliranje

Fizičkomodeliranje

Izvedba Uvođenje

Unapređenje kvalitete ISUnapređenje kvalitete IS--aa

PODRŠKA PROJEKTU RAZVOJA ISPODRŠKA PROJEKTU RAZVOJA IS--aa

Reverznoinženjerstvo

Generator aplikacija

Front-end CASE (Upper CASE)

Back-end CASE (Lower CASE)

Full-life cycle CASE

Integrated CASE

Generatori aplikacija su CASE-alati ako:

• opis sustava pohranjuju za opetovano korištenje

• u modeliranju podataka polaze od relacijskog (ili ERA) modela

• imaju rječnik podataka

• imaju bazu znanja (ili predloške) za oblikovanje programskih procedura

• mogu povezivati procedure slijedom veza među poslovnim procesima

21.2.2013.

35

Neka promišljanja o upotrebi CASE-alata:

• Ne znamo li projektirati IS bez CASE-alata, ni on nam ne će pomoći.

• Informatičar treba CASE onda, kad bi sve mogao učiniti bez njega.

• Ne postoji poseban, CASE pristup, projektiranju i izvedbi IS-a.

• Kritični problem razvoja IS-a je znanje o projektiranju, a ne o CASE-alatu.

• Ne postoje dobre i loše strane CASE-alata, već problem izbora alata primjerenog problemu.

• CASE je alat za profesionalce, a ne za priučene informatičare.

• Mogućnost CASE-alata da automatski generira izvorne programe na osnovu opisa sustava, obrnuto je proporcionalna broju ugrađenih metoda. (“First Rule of CASE”, C. Finkelstein)

Koraci u modeliranju podataka

• Analiza postojećih/potrebnih podataka

� Izvor podataka je DTP

• Grafički prikaz logičkog modela baze podataka notacijom EVA

� objekti, atributi, veze

• Prevođenje EVA-modela na relacijski jezik

� pravila prevođenja

• Normalizacija generiranih relacija

� najmanje do 3NF

21.2.2013.

36

Logičko modeliranje podataka-EVA

• EVA-Entiteti, Veze, Atributi

� engl. ERA-Entity, Relationship, Attributes

• Logičko modeliranje ne zavisi niti o HW-u niti o SW-u (RDBMS) za izvedbu baze podataka

• Logički model baze podataka definira oblike temeljnih podataka IS-a

• Skup tih podataka je sadržaj baze podataka

• EVA-model je grafička prezentacija znanja o OBJEKTIMA, VEZAMA i SVOJSTVIMA

EVA-notacija

Ime_objektaIme_objekta

Ime_objektaIme_objekta

Ime_svojstva

Ime_svojstva

OB

JEK

T - Jaki

-Slabi

VEZAIme_veze

SVO

JSTV

O(A

trib

ut) - deskriptor

- identifikator

Vrsta entiteta Simbol Napomena

Egzistencijalno i/iliidentifikacijski zavisio jakom objektu

Postoji nezavisno oddrugih objekata

Povezuje objekte

Upotpunjuje opisobjekta

Jednoznačno određujesvaku instancu objekta

21.2.2013.

37

Vrste veza u EVA-modelu

AA BB

AA BB

AA BB

AA BB

AA BB

AARED VEZE

NAČIN UČEŠĆA

TIPPOVEZANOSTI

- unarna

- binarna

- obvezno

- opcionalno

1:1

1:M

M:N

Semantika binarne veze 1:M

DobavljačiDobavljači NarudžbeNarudžbe

Jednom dobavljaču možemo poslati više narudžbi, alijedna narudžba se odnosi samo na jednog dobavljača !

DobavljačiDobavljači NarudžbeNarudžbe

NamaTrgopromet

VISImpex

Tkanina

KišobranKostim

TIP objekta

Pojavnosti iliINSTANCE

Crtaju se veze među tipovima objekata, a misli se na veze instanci!

21.2.2013.

38

Semantika unarne veze

OsobeOsobe DijeloviDijelovi

OsobeOsobe

IvanMarija

FranjoMirjana

DijeloviDijelovi

MotorStator

RotorOsovina

1:1 Brak M:N Sastavnica

Osoba nije u brakusama sa sobom !

Proizvod se ne sastojiod samog sebe !

P

D1 D2 D3

Jedna instanca objekta određenog tipa u vezi je sa drugom instancom objekta istog tipa!

Transformacije veza (1)

• Način učestvovanja u vezi (obvezno ili opcionalno) može se pojaviti kod svakog reda veze i kod svakog tipa povezanosti

• Svaka veza n -tog reda može se prikazati kao n veza drugog reda:

BBAA

CC

A B

C

21.2.2013.

39

Transformacije veza (2)

• RDBMS rade samo sa vezama 1:M

• Svaka veza tipa M:N može se određenim transformacijama pretvoriti i dvije veze tipa 1:M i N:1

AA BB

AA CC BB

RačunRačun StavkaStavka ProizvodProizvod

Primjer EVA-modela

KupacKupac

RačunRačun

StavkaStavka

ProizvodProizvod

#Kupca

Naziv

Sjedište

Datum

#Računa

Količina

#Proizv.

Naziv

Cijena

JMj

KupacKupac

RačunRačun

StavkaStavka

ProizvodProizvod

Chen-ovanotacija

Martin-ovanotacija

21.2.2013.

40

Upute za izradu EVA-modela (1)

• Prepoznavanje objekata

� Ima li neki entitet svojstva, koja ga detaljnije opisuju, onda je on OBJEKT

� Izvedeno svojstvo pripada izvornom objektu

� npr. IZNOS stavke nije ničiji atribut, on je izveden od CIJENE (koja pripada objektu PROIZVOD) i KOLIČINE (koja pripada objektu STAVKA)

� Veza koja ima svojstvo mora biti zaseban objekt

� npr. KOLIČINA u vezi M:N između objekata RAČUN i PROIZVOD

• Vezama treba pridružiti značenje, u oba smjera!

Upute za izradu EVA-modela (2)

• Slabi objekti, koji egzistencijalno i/ili identifikacijski zavise o jakom objektu, imaju identifikatore jakog objekta

• Zasebne EVA-modele, koji su izrađeni odvojeno za uža područja, treba integrirati u globalni model

• Integracija modela podataka zahtijeva vođenje rječnika podataka, kako bi se otklonili sinonimi i homonimi

21.2.2013.

41

Statika modela podataka i dinamika modela procesa

• EVA (ili ERA)-model je statični model podataka

• DTP je dinamički model procesa

• Program se stvara tako, da se nad statičnim modelom podataka “dižu” dinamičke aplikacijske procedure

• Temeljna teškoća primjene strukturnih metodika: kako nad statičnom podatkovnom strukturom izgraditi dinamičke aplikacijske procedure, a da oba modela budu optimalna ?

Statika ERA i dinamika DTP-a: primjer

NARUDŽBE

KUPCI

STAVKE

PROIZVODI

Registracijanarudžbi

Evidencijakupaca

Otpremanje

- Upisati novu narudžbu* Pronaći kupca ili* - Upisati novog kupca

- Upisati stavku narudžbe* Pronaći proizvod

- Mijenjati narudžbu* Pronaći proizvod

- Upisati novog kupca- Mijenjati podatke o kupcu

- Otpremiti proizvod* Pronaći narudžbu* Pronaći stavku* Pronaći proizvod

-Promijeniti stanje* Ispisati otpremnicu* Promijeniti narudžbu.....

21.2.2013.

42

Statika podataka i dinamika procesa: pristupi rješavanju

• U strukturnim metodikama:

� korištenjem dodatnih tehnika

� akcijski dijagram

� strukturna karta itd.

• U objektnim metodikama

� uvođenjem pojma OBJEKT i KLASA

� objektnim notacijama u fazi analize, kao što su:

� stanja objekata

� shema događaja itd.

Predlošci za modeliranje podataka (1)Analiza se provodi s obzirom na: red veze (unarna, dvojna), tip veze (1:1, 1:M; M:N) i opcionalnost.

A B A B

A B A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

A B

D V O J N A V E Z A1:1 1:M M:N

1

3

2

4

5

6

7

8

9

10

Osoba Putovnica

Vlak Vagon-restoran

Račun Stavka

Stvarno moguće, ali tehnički neizvedivo

Vlak Vagon

Piće Ambalaža

Član Knjiga

Paradigma “POSUDBA”

Logički nemoguće Logički nemoguće

Proizvod RadnoMjesto

Semantički nejasno-razjasniti

Račun Proizvod

Na početku modeliranja-razjasniti

21.2.2013.

43

Predlošci za modeliranje podataka (2)U N A R N A V E Z A

1:1 1:M M:N

11

13

12

14

15

16

17

18

19

20

Logički nemogućeA

A

A

Logički nemoguće

A Paradigma

“Alternativa”

Logički nemogućeA

A

A

A

Logički moguće, ali

znači implicitnu petlju

Ulazi

Izlazi

Logički nemoguće

Izlazi

Ulazi

Paradigma

“Strukturno stablo”

Se sastoji od

Ulazi u

A

A

A

A

Logički nemoguće

Logički nemoguće

Paradigma

“Sastavnica”

Relacijski model-temelji

• Iskaz:

� “Kupci u našem poduzeću naručuju različite proizvode u određenim količinama” ili

� “Poduzeće prima narudžbe od kupaca za različite proizvode u određenim količinama”

NARUDŽBA(Kupac, Proizvod, Količina)

može se formalno zapisati:

Ovaj oblik zapisa naziva se RELACIJSKA SHEMA.

21.2.2013.

44

Relacijska shema (RSh) je:

• model podataka zasnovan na teoriji skupova,

• koji predstavlja formu po kojoj su pohranjeni podaci (a ne same podatke),

• čijom interpretacijom se utvrđuje značenje relacije.

• Svaka relacijska shema dakle ima: ZNAČENJE (ili intenziju) i SADRŽAJ (ili ekstenziju)

• R(A), A je skup atributa relacije R

• RSh je invarijantna, a sadržaj je varijabilan.

Svojstva RSh:

• Relacijsku shemu tvore IME RELACIJE i SKUP ATRIBUTA sa domenama.

� Domenu čine podaci, koje nije moguće dalje rastavljati

• Relaciju čini skup zapisa sa značenjima, što se najbolje može predočiti naslovljenom tabelom

ARTIKL(OznakaArt, Naziv)

OznakaArt Naziv

123324444.555

StolacPolicaStol.Proizvod N

21.2.2013.

45

RSh - ograničenja

• RSh ne smije sadržavati dva jednaka atributa

• Poredak atributa je nevažan

• Različite relacije smiju sadržavati iste atribute

� u takvom slučaju ime atributa ima prefiks, koji označava relaciju kojoj atribut pripada

� PRIMKA.Datum nije isto kao OTPREMA.Datum

• Posljedice ovih ograničenja na tabeli su:

� tabela ne smije sadržavati dva identična stupca

� redoslijed stupaca u tabeli je nevažan

� promjena stupaca ne mijenja značenje ni sadržaj

RSh-svojstva

• Relacija sa n atributa je n-tog reda, a njezine ekstenzije su n-torke

� R(a1, a2, ..., aN)

• Vrijednost niza atributa u nekoj n-torki se označava sa t(N)

• Za svaku n-torku iz relacije postoji jedinstven identifikator - kandidat ključa

21.2.2013.

46

RSh-definicija ključa

• Neka je A(R) skup atributa relacije R. Kandidat ključa je skup atributa K (pri čemu je K podskup od A), onda ako vrijede uvjeti:

� Jedinstvenosti

� Ni u jednoj ekstenziji relacije R ne postoje dvije n-torke, koje imaju istu vrijednost svih atributa

� Minimalnosti

� Ne postoji skup manji od K, koji bi ispunjavao uvjet jedinstvenosti

RSh-ključ

• Vrijednost kandidata ključa jednoznačno određuje cijelu n-torku

• Svaka relacija ima bar jednog kandidata ključa

� Ako u R nijedan pravi podskup od A(R) nije kandidat ključa, onda je to sam skup A(R)

• Relacija može imati više kandidata ključa

� NAR(#Narudžbe, OIB, DatNar)

� K1= #Narudžbe K2= OIB, K3=DatNar

� K4=#Narudžbe, OIB, K5=#Narudžbe, DatNar

� K6= #Narudžbe, OIB, DatNar

Primarni ključ je jedan od kandidata ključa koji zadovoljava svojstva.

21.2.2013.

47

RSh-vanjski ključ

R1: ZAPOSLENIK(#Zap, Ime, Prezime, RadMjes)R2: KUPAC(#Kupca, Naziv, Sjedište)R3: NAR(#Nar, #Kupca, #Zap, DatNar)

K1: #Zap

K2: #Kupca

K3: #Nar

* K1 i K2 su ključevi relacije R1 i R2, a čine vanjske ključeve relacije R3

* Vanjski ključevi neke relacijske sheme uvijek su primarni ključevi onihrelacijskih shema, s kojima je promatrana u vezi

* Vanjski ključevi odgovaraju vezama iz EVA-modela

* Jedna RSh može imati više vanjskih ključeva

RSh-ključevi (1)

• Vanjski ključevi su suština relacijskog modela:

� povezuju pojedinačne sheme u relacijsku bazu,

� smanjuju zalihost zapisa i

� isključuju tzv. anomalije održavanja

• RSh može imati više ključeva (unique key), što osigurava različite poglede (view)

• RSh može imati i više “ključeva” (non-unique key), za istovremeno “adresiranje” više zapisa

21.2.2013.

48

RSh-ključevi (2)

• Ulogu vanjskog ključa može imati i primarni ključ iste relacije

� to odgovara unarnoj vezi iz EVA-modela, npr.:

� BRAK(JMBG1, JMBG2, Datum, ...)

• Atribut primarnog ključa ne smije sadržavati nul-vrijednost

• Atribut vanjskog ključa može sadržavati nul-vrijednost (opcionalnost iz EVA-modela)

• Hijerarhija višekomponentnih ključeva

Normalizacija RM-1NF

• Relacija je u 1NF samo ako:

� su domene njenih atributa atomarne vrijednosti i

� je svaki neključni atribut funkcijski ovisan barem o jednoj komponenti ključa

� RAČUN(#Račun,Datum,Kupac,Proizvod,Iznos) nije u 1NF, jer kupac i proizvod postoje neovisno o računu

� Atributi koji nisu funkcijski ovisni o ključu relacije tvore grupu koja se ponavlja

� Anomalije održavanja:

� dodavanja

� brisanja

� izmjene

21.2.2013.

49



� je u 1NF i

� su svi njezini neključni atributi funkcijski ovisni o svim dijelovima primarnog ključa

� NAR(#Kupca,#Proizvoda,Količina,Boja,Cijena) nije u 2NF, ako prodajna cijena zavisi o rabatu određenom kupcu, a boja je atribut samo proizvoda



� je u 1NF i

� nijedan neključni atribut nije tranzitivno ovisan o primarnom ključu

� RADNIK(#Radnika,Ime,Prezime,Odjel,Telefon) nije u 3NF ako u odjelu postoji jedan telefon, kojeg koristi više radnika

• Relacijski model ne može funkcionirati ako relacija nije u 1NF, a učinci su loši ako nije zadovoljena 3NF

21.2.2013.

50

Prevođenje EVA-RM (1)

• EVA je grafički, a RM linearni prikaz logičkog modela podataka, prikladan za zapis u računalu

• Prevođenje je jednoznačno, a provodi se u dva koraka: prevođenje objekata i prevođenje veza

• Prevođenje objekata:

� Ime_objekta postaje Ime_relacije

� Svojstva objekta postaju atributi relacijske sheme

� Identifikator postaje primarni ključ relacije

Prevođenje EVA-RM (2)

• Veza 1:1

� iskazuje se vanjskim ključem u onoj relacijskoj shemi gdje će poprimiti manje nul-vrijednosti

• Veza 1:M

� vanjskim ključem, ali uvijek u onoj relacijskoj shemi, koja je nastala od objekta na strani “više”

• Veze M:N

� otvaranjem treće relacijske sheme, čiji je ključ dvokomponentni, a sastoji se od primarnih ključeva objekata koji su u vezi

21.2.2013.

51

PIS - Scenarij provedbe

CILJ

UPUTE

RAZGOVOR

SKICA

ODZIV

KONSOLIDACIJA

PLAN PROVEDBE

IZVJEŠTAJ

Organizacija projekta PIS

Izvršnidirektor

Voditeljpodručja 1

Voditeljpodručja 2

Voditeljpodručja N

ProjektantIS-a 2

ProjektantIS-a M

VoditeljSPIS-a

Tehničkapotpora

...

...

ProjektantIS-a 1

21.2.2013.

52

Upravljanje PIS-om (1)

ŠTO treba učiniti? ZAŠTO baš tako?

Razvoj IS-a promatrati kao i razvoj svake druge poslovne djelatnosti.

IS je poslovna tehnologija, koja seizvodi na višoj tehničkoj razini.

Projekt SPIS-a treba osobno voditinadležni rukovoditelj.

Organizacija rada je najvažnijiposao svakog rukovoditelja.

Preporuča se uključivanje vanjskihkonzultanata ili suradnika.

Unose novo znanje i iskustvo u sustav i nepristrani su.

Razlikovati prodavače SW-a iHW-a od projektanata IS-a.

Prvi su zastupnici svojih principala,a drugi tehnolozi poslovnog sustava.

Tražiti ponude za rješenje, a ne zaprogramsku i sklopovsku opremu.

Ne kupuju se nečiji proizvodi, većse investira zbog svojih potreba.

Upravljanje PIS-om (2)

ŠTO treba učiniti? ZAŠTO baš tako?

Menadžer sa informatičarima moragovoriti o poslovanju, a ne o IT.

Tu je na svom terenu, a IT ne trebazbog mode već dobrog poslovanja

U tim za SPIS treba uključitinajbolje poslovne stručnjake.

Kako će SPIS biti dobar, ako ga nerade najbolji?

Poslovni stručnjaci i projektanti moraju dijeliti odgovornost.

Uspjeh zavisi o poznavanju posla,izabranim metodama i IT.

Pratiti projekt i procjenjivati ga poranije određenim kriterijima.

Kada se ne zna kuda treba stići,onda je svaki put jednako loš.

U novu fazu razvoja IS-a ulazitipostupno.

Sustav ima veliku vremensku kon-stantu a organizacija nije revolucija!

21.2.2013.

53

Preporuke za daljnje čitanje

1. Richard Barker: CASE*Method2. Grady Booch: Object-Oriented Analysis and Design3. Graham Curtis: Business Information Systems4. Clive Finkelstein: Information Engineering5. Ian Graham: Object Oriented Methods6. Jeffrey Hoffer et al.: Modern System Analysis

and Design7. Raymond McLeod: Management Information Systems8. James Martin: Information Engineering9. Merle Martin: Analysis and Design of Business

Information Systems10.Philip Sallis et al.: Software Engineering

There is no substitution for thinking !

(Richard Barker: ”CASE*Method”)

Projektiranje informacijskih sustava nije crtanje dijagrama, pa makar to bilo i pomoću CASE-alata, već promišljanje.

(Josip Brumec, s predavanja na FOI)

21.2.2013.

54

Osnovna arhitektura, prioriteti, tehnologije i dinamika

Dr.sc. Katarina Tomičić-Pupek

Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Teme za raspravu

� Koja je optimalna arhitektura IS-a?

� Koji su prioriteti informatizacije po podsustavima?

� Koja je tehnologija prikladna/ optimalna za koji podsustav ili aplikaciju?

� Kojom dinamikom razvoja treba pristupiti informatizaciji?



Prioriteti informatizacije

Prikladna tehnologija

Dinamikainformatizacije

„Naredničke oznake” podsjećaju što treba napraviti, ali kako?...

21.2.2013.

55

Arhitektura IS-a

• Složeni IS treba biti sastavljen od više zaokruženih podsustava (aplikacijskih područja)

• Aplikacijsko područje - skup funkcionalnosti koje informacijski podsustav (modul IS-a) treba imati, kako bi optimalno podržao izvršenje procesa kojem je IPS namijenjen

• Osnovna arhitektura IS-a sadrži: � podsustave, � njihovu strukturu (procese koji su obuhvaćeni svakim podsustavom sa

klasama koje koriste ili generiraju) � te njihove međusobne veze.

• Osnovna arhitektura je osnova za daljnji razvoj aplikacije (načelno): � Informacijski podsustav -> aplikacijski modul/ područje� Proces -> aplikacija� Aktivnosti ->stavke izbornika aplikacija


Značaj grupiranja u procesnom pristupu projektiranju IS-a

• Svaki IPS mora imati:

� maksimalnu unutarnju koheziju: procesi moraju biti semantički ili podatkovno srodni i/ili neposredno povezani u defaultnim ili alternativnim sljedovima izvršenja procesa)

� minimalnu vanjsku koheziju podacima.

• Za planiranje funkcionalnosti IPS-a značajnu ulogu ima grupiranje procesa: Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)?

• Grupiranje procesa se može provoditi:

1. Na temelju organizacijske pripadnosti procesa,

2. Na temelju dijagonalizirane matrice P/K,

3. Pomoću afinitetne analize nad matricom P/K,

te drugim postupcima.


21.2.2013.

56

1. Grupiranje procesa na temelju organizacijske pripadnosti procesa

• Analiza odvijanja procesa u postojećem organizacijskom sustavu, prema pripadnosti procesa organizacijskim jedinicama.

• Postojeća organizacijska struktura nije nužno optimalna.

• Svaka organizacijska jedinica teži ostvarenju vlastitih ciljeva, te “lokalnom” optimumu.

Suma “lokalnih” op?muma ≠ op?muma sume!

• Ako se grupiranje procesa u podsustave provodi na temelju organizacijske pripadnosti strukturi koja nije optimalna – čime će se učvrstiti postojeća organizacija izvršenja procesa – hoće li informacijski sustav biti strukturiran optimalno?


Matrice u projektiranju

• Počeci: Business System Planning metoda za analizu, definiranje i dizajn arhitekture IS-a (izvorno IBM). Clive Finkelstein, James Martin – Information Engineering metodika.

• Matrica je dvodimenzionalni prikaz odnosa elemenata u retcima i elemenata u stupcima

• Osnovne operacije nad matricama mogu mijenjati izgled/oblik matrice, ali ne mijenjaju sadržaj

• P/K matrica, matrica procesa i klasa podataka, matrica poslovne tehnologije: procesi su prikazani u retcima, klase u stupcima, polja na sjecištima sadržavaju odnos procesa i klase (Create, Read, Update, Delete)

• Matrica dobiva na značenju kada se analizira složeni sustav (50-200 procesa, sa minimalno 50-200+ klasa)

• Matrica može prikazivati “As Is” ili postojeće stanje (rjeđe) , ili “To Be” ili

željeno stanje koje nastaje kao rezultat kreativnosti i inventivnosti projektanta,

a podrazumijeva model novog načina rada koji uzima u obzir sve mogućnosti

izabranih dostupnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.


21.2.2013.

57

Formiranje matrice

• Skladištar provjerava stanje robe na skladištu i ovisno o stanju, minimalnim i optimalnim zalihama, zahtjevima za izdavanje sirovine iz proizvodnje kreira zahtjev za nabavu.

• Prema zahtjevu za nabavu, predviđenoj potražnji prema postojećim ponudama

kupcima, prodajnim nalozima (što kupci naručuju – što se bolje prodaje) se naručuje roba od dobavljača s kojima imamo ugovorene okvirne količine pomoću Narudžbe. Na narudžbi piše od kojeg dobavljača se naručuje koji artikl.


Po

slo

vni p

artn

er

Ugo

vor

Nar

ud

žba

do

bav

ljacu

Pri

mka

Pla

n s

klad

ište

nja

Izd

atn

ica

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vod

nje

Zah

tjev

nic

a si

rovi

ne

Rad

ni n

alo

g za

pro

izvo

dn

ju

Rad

ne

op

era

cije

Po

gon

i

Stro

jevi

Pre

dat

nic

a

Ko

ntr

oln

i lis

t

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Kat

alo

g m

jest

a is

po

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

daj

ni n

alo

g



1.3 Zaprimiti u skladište R R CRU CRU R R R R



• Empirijski postupak grupiranja procesa prema ulozi procesa u životnom ciklusu osnovnih resursa poduzeća nad P/K matricom

• Može se provoditi i nad matricom koja predstavlja “As Is” i nad matricom koja naznačava željeno “To Be” stanje

• Grupiraju se procesi koji su semantički srodni i u sljedovima izvršenja procesa koji odgovaraju transformaciji resursa po fazama životnog ciklusa resursa

• Podsustavu dodjeljuju klase koje procesi grupe generiraju


21.2.2013.

58

Matrica Procesi/Klase (primjer) – grupiranje prema ŽC


Pos

lovn

i par

tner

Ugo

vor

Nar

udžb

a d

obav

ljacu

Pri

mka

Pla

n sk

lad

ište

nja

Izda

tnic

a

Zah

tjev

za

nab

avu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n pr

oizv

odn

je

Zah

tjev

nica

sir

ovi

ne

Rad

ni n

alog

za

proi

zvo

dnju

Rad

ne o

per

acije

Pog

oni

Stro

jevi

Pre

datn

ica

Kon

trol

ni li

st

Pla

n ot

prem

e

Dis

trib

ute

ri

Voz

ila

Kat

alog

mje

sta

isp

oruk

e

Pon

uda

kup

cu

Pro

dajn

i nal

og

Nal

og z

a pr

oizv

odnj

u

Nal

og z

a ot

prem

u

Otp

rem

nica

Pov

ratn

ica

Raè

un

Zap

osle

nici

Nal

og z

a pl

aæan

je

Obr

acu

nate

sta

vke

Pro

knjiž

ene

sta

vke

Kon

tni p

lan

Otp

rem

nica

dob

avlj

aèa

Upi

t ku

pca

Nar

udžb

a k

upca

Rac

un d

oba

vlja

ca

Izvo

d ZR

raè

una

Rek

lam

acija

kup

ca


















4.3 Knjižiti poslovne dogadaje R R R CRU CRU FIN

AN

CIJ

EP

RO

DA

JAP

RO

IZV

OD

NJA

NA

BA

VA

Empirijsko grupiranje procesa prema ulozi procesa u životnom ciklusu osnovnih resursa poduzeća

Nova arhitektura - grupiranje prema ŽC


21.2.2013.

59

3. Grupiranje procesa pomoću afinitetne analize nad matricom P/K

• Matematički postupak grupiranja procesa prema jačini veza između procesa.

• Grupiraju se procesi koji su srodni prema podacima koje zajednički koriste

• Može se provoditi i nad matricom koja predstavlja “As Is” (rjeđe) i nad matricom koja naznačava željeno “To Be” stanje

%100)(

),(),( ⋅=

i

ji

jipn

ppnppA

Afinitet između dva procesa: Afinitet neraspoređenog procesa prema roju:

%100)()(

)(),()(),(),( ⋅

+

⋅+⋅=

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA


Matrica Procesi/Klase (primjer)


Afinitet (P1.1, P1.2)=3/3*100%=100%

Afinitet(P1.2, P1.1)=3/7*100%=43%

A(P2.3, P2.4)=6/11*100%=55%

A(P2.4, P2.3)=6/8*100%=75%

%100)()(

)(),()(),(),( ⋅

+

⋅+⋅=

nm

nnrmmrrs

pnpn

pnppApnppAspA

%8)4.2,3.2(,2.1(

%100811

801114)4.2,3.2(,2.1(

=

⋅+

⋅+⋅=

ppgpA

ppgpA

s

s

A(P1.2, P2.3)=1/7*100%)=14%

A(P2.3, P1.2)=1/11*100%)=9%

A(P1.2, P2.4)=0/4*100%)=0%

A(P2.4, P1.2)=0/8*100%)=0%

%100)(

),(),( ⋅=

i

ji

jipn

ppnppA

Po

slo

vni

pa

rtne

r

Ug

ovo

r

Na

rud

žba

do

bavl

jacu

Pri

mka

Pla

n s

kla

diš

ten

ja

Izd

atn

ica

Za

htj

ev z

a n

aba

vu

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vodn

je

Za

htj

evn

ica

sir

ovi

ne

Ra

dn

i na

log

za

pro

izvo

dn

ju

Ra

dn

e o

pe

raci

je

Po

go

ni

Stro

jevi

Pre

da

tnic

a

Ko

ntr

oln

i li

st

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Ka

talo

g m

jest

a i

spo

ruke

Po

nu

da

kup

cu

Pro

da

jni

na

log

Na

log

za

pro

izvo

dn

ju

Na

log

za

otp

rem

u

Otp

rem

nic

a

Po

vra

tnic

a

Ra

èu

n

Za

po

sle

nic

i

Na

log

za

pla

æa

nje

Ob

racu

na

te s

tavk

e

Pro

knjiž

en

e s

tavk

e

Ko

ntn

i pla

n

Otp

rem

nic

a d

ob

avl

jaè

a

Up

it k

upca

Na

rud

žba

ku

pca

Ra

cun

do

ba

vlja

ca

Izvo

d Z

R r

aè

una

Re

kla

ma

cija

ku

pca



















21.2.2013.

60

Grupiranje na temelju afinitetne analize

Parametri Afinitetne analize:

• Minimum affinity to form new group – afinitet dvaju procesa potreban za generiranje nove grupe u koju će se dodavati ostali procesi

• Minimum affinity to merge groups – afinitet potreban za spajanje dviju postojećih grupa procesa

• Minimum affinity to add object to group – minimalni afinitet za dodavanje procesa postojećoj grupi

• Minimum affinity to consider object at all – minimalni afinitet procesa prema bilo kojem drugom procesu, ispod toga se proces svrstava u grupu neraspoređenih


Rezultati afinitetne analize za primjer

Affinity Groups Report

Minimum affinity to form a new group = 5

Minimum affinity to merge groups = 90

Minimum affinity to add object to group = 75

Minimum affinity to consider object at all = 1

Group 1:

1.1 Ugovarati isporuku

1.2 Naručiti sirovine

Group 2:

2.1 Razvijati nove proizvode

2.3 Pripremiti proizvodnju

Group 3:

3.1 Organizirati distribuciju

3.4 Otpremiti proizvode kupcima

Group 4:

1.3 Zaprimiti u skladište

2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode

Group 5:

3.2 Prikupljati narudžbe

4.1 Fakturirati kupcima

Group 6:

4.2 Platiti, naplatiti i obračunavati poslovanje

4.3 Knjižiti poslovne događaje

Group 7:

2.2 Planirati proizvodnju

2.4 Proizvoditi proizvode

Group 8:

3.3 Obraditi narudžbe kupaca

3.5 Obraditi reklamacije kupaca

The miscellaneous group:

1.4 Izdati sa skladišta


Minimum affinity to form a new group = 5

Minimum affinity to merge groups = 95

Minimum affinity to add object to group = 65

Minimum affinity to consider object at all = 1

Group 1:

1.1 Ugovarati isporuku

1.2 Naručiti sirovine

3.2 Prikupljati narudžbe

3.3 Obraditi narudžbe kupaca

4.1 Fakturirati kupcima

4.2 Platiti, naplatiti i obračunavati poslovanje

Group 2:

2.1 Razvijati nove proizvode

2.2 Planirati proizvodnju

2.3 Pripremiti proizvodnju

2.4 Proizvoditi proizvode

Group 3:

3.1 Organizirati distribuciju

3.4 Otpremiti proizvode kupcima

Group 4:

1.3 Zaprimiti u skladište

2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode

3.5 Obraditi reklamacije kupaca

The miscellaneous group:

1.4 Izdati sa skladišta

4.3 Knjižiti poslovne događaje


Minimum affinity to form a new group = 70Minimum affinity to merge groups = 90Minimum affinity to add object to group = 65Minimum affinity to consider object at all = 1Group 1:1.1 Ugovarati isporuku1.2 Naručiti sirovine3.2 Prikupljati narudžbe3.3 Obraditi narudžbe kupaca4.1 Fakturirati kupcima4.2 Platiti, naplatiti i obračunavati poslovanjeGroup 2:2.1 Razvijati nove proizvode2.2 Planirati proizvodnju2.3 Pripremiti proizvodnju2.4 Proizvoditi proizvodeGroup 3:3.1 Organizirati distribuciju3.4 Otpremiti proizvode kupcimaGroup 4:1.3 Zaprimiti u skladište2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode3.5 Obraditi reklamacije kupacaThe miscellaneous group:1.4 Izdati sa skladišta4.3 Knjižiti poslovne događaje


21.2.2013.

61

Matrica Procesi/Klase (primjer) – grupiranje prema Afinitetnoj analizi


Po

slo

vni p

artn

er

Ugo

vor

Nar

ud

žba

do

bav

ljacu

Po

nu

da

kup

cu

Pro

daj

ni n

alo

g

Nal

og

za p

roiz

vod

nju

Nal

og

za o

tpre

mu

Raè

un

Zap

osl

enic

i

Nal

og

za p

laæ

anje

Ob

racu

nat

e st

avke

Sast

avn

ica

Art

ikli

Pla

n p

roiz

vod

nje

Zah

tjev

nic

a si

rovi

ne

Rad

ni n

alo

g za

pro

izvo

dn

ju

Rad

ne

op

erac

ije

Po

gon

i

Stro

jevi

Pre

dat

nic

a

Pla

n o

tpre

me

Dis

trib

ute

ri

Vo

zila

Kat

alo

g m

jest

a is

po

ruke

Otp

rem

nic

a

Pri

mka

Pla

n s

klad

ište

nja

Ko

ntr

oln

i lis

t

Po

vrat

nic

a

Izd

atn

ica

Zah

tjev

za

nab

avu

Pro

knjiž

ene

sta

vke

Ko

ntn

i pla

n

Otp

rem

nic

a d

ob

avlja

èa

Up

it k

up

ca

Nar

ud

žba

kup

ca

Rac

un

do

bav

ljaca

Izvo

d Z

R r

aèu

na

Rek

lam

acija

ku

pca



3.2 Prikupljati narudžbe R CRU CRU R R RU R R R R

3.3 Obraditi narudžbe kupaca RU CRU CRU R R R

4.1 Fakturirati kupcima R CRU R

4.2 Platiti, naplatiti i obračunavati poslovanje R R R RU CRU CRU CRU R R R R R R R R


2.2 Planirati proizvodnju R CRU CRU CRU

2.3 Pripremiti proizvodnju RU R R R R RU CRU CRU CRU R R

2.4 Proizvoditi proizvode R R R R R R CRU R

3.1 Organizirati distribuciju R RU CRU CRU CRU CRU R

3.4 Otpremiti proizvode kupcima R R R R R RU R R R CRU

1.3 Zaprimiti u skladište R R R R CRU CRU R R R

2.5 Kontrolirati i pakirati proizvode R R R R CRU


1.4 Izdati sa skladišta R R RU CRU CRU


prema 70; 90; 65;1

Koji je pristup najbolji?

1. Grupiranje procesa na temelju organizacijske pripadnosti procesa


3. Grupiranje procesa pomoću afinitetne analize nad matricom P/K

Kakvi se učinci primjene ICT-a mogu očekivati ako organizacijska struktura značajno odstupa od strukture IS-a? Grupiranje procesa organizacijskoj pripadnosti mogu izazvati orijentacijuna ostvarivanje “lokalnih”optimuma!

Grupiranje procesa prema životnom ciklusu može značajno odstupati od pripadnosti procesa organizacijskim jedinicama!

Grupiranje procesa pomoću afinitetne analize može značajno odstupati od pripadnosti procesa organizacijskim jedinicama!

Prednost ovog pristupa je manji opseg promjena na razini poduzeća i prikladan je kada je optimizirana organizacijska struktura!

Empirijsko grupiranje procesa omogućava formiranje podsustava koji odgovaraju procesnom pristupu, jer obuhvaćaju procese koji čine jednu semantičku cjelinu (prate prirodno izvršenje procesa i postizanje procesnih optimuma)

Grupiranje pomoću afinitetne analize je objektivan način grupiranja, (ne uzima u obzir semantiku procesa) te spaja one procese koji koriste zajedničke podatkovne resurse (klase podataka)

Nedostatak ovog pristupa je neiskorištavanje potencijala procesnog pristupa – ne razvija se IS koji brine o provedbi procesa (bez organizacijskih barijera) već IPS-ovi za potporu zasebnim organizacijskim cjelinama.

Ovaj pristup ne jamči maksimalnu unutarnju koheziju podacima, niti minimalnu vanjsku koheziju, već ovisi o iskustvu projektanta.

Ovaj postupak jamči maksimalnu unutarnju koheziju podacima i minimalnu vanjsku koheziju, ali rezultat grupiranja može značajno odstupati od organizacijske pripadnosti i prirodnog slijeda izvršenja procesa (što kod krutih organizacijskih struktura može predstavljati izazov za dobivanje suglasnosti i realizaciju).


21.2.2013.

62

Kada je određena osnovna arhitektura budućeg IS-a, treba razmotriti koje su izvedive strategije razvoja i implementacije:

� Koji su prioriteti informatizacije po podsustavima?








• Usklađenost ciljeva informatizacije sa strateškim ciljevima poduzeća (alokacija resursa u funkciji ostvarenja cilja!)


Nabavna logistika

Ra dni postupci

Otpremna logistika

Marketing i prodaja

Dodatne usluge

Primarne funkcije

Planiranje, obračun i praćenje poslovanja

Upravljanje ljudskim potencijalima

Razvoj tehnologije

Opremanje i opskrba za jedničkim resursima

Potp

orn

e f

unk

cije

Granica sustava

Granica sustava

Za

vis

no

st p

roce

sa

o s

uvre

me

nim

ICT

JA

KA

2. OPERATIVNIprocesistrukturirani podaci

Moraju biti

informatizirani kako

bi omogućili

ostvarenje

potencijala strateških

procesa!

4. STRATEŠKIprocesistrukturirani i

nestrukturirani

podaci

Način izvršenja

procesa određuje

stratešku prednost!

SL

AB

A

1. POTPORNIprocesiUglavnom

nestrukturirani

podaci

Najmanji prioritet

3. IZGLEDNIprocesiUglavnom

nestrukturirani

podaci

Potencijali budućeg

rasta i razvoja!

MALI VELIKI

Doprinos ICT uspješnosti poslovanja

Porterov lanac vrijednosti (Value Chain)

• Prema BCG matrici: prioritet informatizacije odrediti prema značaju procesa (1-4)

• Prema Porterovom lancu vrijednosti: najprije informatizirati procese koji značajnije doprinose ostvarenju misije poduzeća ili ostvarenju profita

Boston Consulting Group (BCG) matrica –odabrati relevantne kriterije!

21.2.2013.

63

Koji su prioriteti informatizacije po podsustavima?Strateški ciljevi (SC)


SC1: Povećati

prihode od

prodaje

SC2: Povećati

učinkovitost

upravljanja

zalihama

SC3: Smanjiti

kašnjenja u

proizvodnji

Prioritet 1

Prioritet 2

Prioritet 3

Već podržano ICT-om, integracija s ostalim IPS-ovima

Određena je osnovna arhitektura budućeg IS-a;

Definirani su prioriteti informatizacije po podsustavima;







21.2.2013.

64

Primjeri zahtjeva koji utječu na odabir tehnologije

Procesni aspekti Uređaji Komunikacijski

kanali

Kadrovi

Pokretljivost izvršitelja procesa

Mobilni Žičane veze Vlastiti razvoj

Organizacijski prihvatljivo vrijeme odziva

Stacionarni Bežične veze (bluetooth, IrDa,…)

“Outsourcing”

Dostupnost tehnologije Kombinacija Mobilni i Stacionarni

Radio veze (TETRA i nespecifične radio veze)

Kombinacija Vlastitog razvoja i “Outsourcing”-a

“Real-time” dohvat i ažuriranje podataka

Mobilne veze (GSM, GPRS, UMTS, EDGE)

Odnos strukturiranih i nestrukturiranih podataka

Promjenjivost lokacije izvršenja procesa


Koja je tehnologija prikladna/ optimalna za koji podsustav ili aplikaciju?


Mobilne i stacionarne ICT;

Pokretljivost izvršitelja procesa; Kombinacija Vlastitog razvoja i “Outsourcing”-a

Mobilne i stacionarne ICT;

Real-time” dohvat i ažuriranje podataka; Kombinacija Vlastitog razvoja i “Outsourcing”-a

Stacionarne ICT; Organizacijski prihvatljivo vrijeme odziva;Kombinacija Vlastitog razvoja i “Outsourcing”-a

Stacionarne ICT;Odnos strukturiranih i nestrukturiranih podataka;Kombinacija Vlastitog razvoja i “Outsourcing”-a

21.2.2013.

65

Određena je osnovna arhitektura budućeg IS-a;

Definirani su prioriteti informatizacije po podsustavima;

Odabrana je tehnologija prikladna/ optimalna podsustave;






Dinamika razvoja

• Pronaći optimalnu dinamiku razvoja i kadrovska rješenja

• Nolanov model evolutivnog pristupa upozorava na objektivnu nužnost postupne (evolutivne) a ne skokovite (revolucijske) primjene novih informacijskih tehnologija. Organizacijski sustav se relativno sporo prilagođava promjenama, a nikako se ne prilagođava ako se promjenama svjesno ne upravlja. Nove se tehnologije moraju uvoditi postupno, a za njihov učinak od većeg je značaja objektivna spremnost organizacijskog sustava da provede promjene, nego želja informatičkih “stručnjaka” za isprobavanje novih tehnologija.

• Moguće strategije realizacije projekta:

Dinamika informatizacije

S1 S2 S3

a) Oblikovanje, izrada, testiranje i integracija aplikacija

samostalno vanjski izvođač

vanjski izvođač

b) Uvođenje sustava u rad i obrazovanje korisnika

samostalno vanjski izvođač

vanjski izvođač

c) Priprema i prijenos podataka u novu središnju bazu podataka

samostalno samostalno vanjski izvođač

d) Provjera učinaka novog IS-a te dopune i daljnji razvoj

samostalno samostalno samostalno

(+)Sve je u vlastitim rukama (-)Potreban jaki tim informatičara koji po završetku ne bi imao dovoljno posla a u njegov razvoj bi trebalo i dalje ulagati

(+)Razvoj i uvođenje u vlastitim rukama (+)Moguće je odabrati specijalizirane i najbolje izvođače (-)Za testiranje izvođač mora pripremiti opsežne podatke iz postojećeg sustava

(+)Razvoj ostaje u vlastitim rukama (+)Moguće odabrati specijalizirane i najbolje izvođače (-)Poduzeće može doći u zavisni položaj o izvođaču!

21.2.2013.

66

Prijedlog plana projekta

Trajanje projekta: 134 radnih dana

Opseg rada: 586 konzultantskih dana

Legenda:

x – prikazuje 2.5 radnih dana (tj. xx prikazuje 1 radni tjedan)

x – workshop ili kontrolna točka

Dinamika informatizacije

Plan aktivnosti na projektu

Aktivnosti projekta Mjeseci od početka projekta

Konzultantskih

dana po

aktivnostima 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

A. Izraditi plan rada na projektu xx 10

B. Analizirati strateške dokumente xxxxx 25

C. Konstruirati upitnik i provesti intervjue xxxx xxxx 40

D. Obrazovati stručnjake za BPR i BPM xx 10

E. Izraditi popis i opis poslovnih procesa xxxx 22

F. Izraditi modele postojećih procesa xxxxxx xxx 80

G. Analizirati razlike i varijante xxx 30

H. Prvi Workshop i verifikacija sadašnjeg stanja x 12

I. Izraditi prijedlog unapređenja poslovnih procesa x xxx 20

J. Izraditi modele unaprijeđenih procesa xxxxxxxx xx 90

K. Proračunati trajanje i resurse za nove procese xxxx 36

L. Drugi Workshop i verifikacija novog stanja x 12

M. Detaljno opisati nove procese xxx xx 32

N. Izraditi plan implementacije projekta xx 12

O. Kompletirati projektnu dokumentaciju xx 32

P. Prezentirati rješenja upravi x 12

R. Izraditi konačnu projektnu dokumentaciju xx 20

Ukupno: 586

Primjer plana provedbe projekta

Koji je optimalni broj modula IS-a (podsustava, aplikacija)?

novi materijali mpa

Documents