1

EKONOMSKI FAKULTET Naziv kolegija

Marketing

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Marcel Meler Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

45 Seminari

15 Vježbe

- Sadržaj kolegija 1. Uvodno o marketingu. Pristup problemu. Evolucija marketinga. Marketing- proces. Upravljanje marketingom. 2. Općenito o tržištu. Marketing-okruženje. Tržište kao najvažnija sastavnica marketing-okruženja. Tipologija tržišta. Funkcije tržišta. Tržišna konkurencija. 3. Ponašanje kupaca–potrošača. Potrebe. Motivi i stavovi. Donošenje odluke o kupnji. 4. Planiranje marketinga. 5. Marketing-informacijski sustav i marketing-istraživanja. Marketing- istraživanja. Marketing-informacije i marketing-odlučivanje. Marketing- informacijski sustav. Proces i metodologija istraživanja tržišta. Metode istraživanja tržišta. 6. Segmentacija tržišta. 7. Marketing-strategija. 8. Elementi marketing-mixa. Proizvod. Cijena. Distribucija. Promocija. 9. Marketing-kontrola i organizacija marketinga. Obvezna literatura Meler, M.: Osnove marketinga, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2005. Izborna literatura 1. Dibb, S. et al.: Marketing, Europsko izdanje, MATE, Zagreb, 1995. 2. Kotler, P.: Upravljanje marketingom – Analiza, planiranje, primjena i kontrola, MATE,

Zagreb, 2001. 3. Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2001. 4. Skupina autora (redakcija Previšić, J. i Ozretić Došen, Đ.): Marketing, Adverta, Zagreb, 2004. Način polaganja ispita Pismeni - Usmeni X Kolokvij X

2

EKONOMSKI FAKULTET Naziv kolegija

Počela ekonomije

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Ivan Ferenčak Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

45 Seminari

- Vježbe

15 Sadržaj kolegija Kratka orijentacija u razvitku ekonomske misli. Zakon nestašice. Ekonomija – pitanje alokacije resursa. Temelji mikroekonomike: teorija proizvodnje, zakon opadajućih prinosa, troškovi, ponuda i potražnja, cijena. Raspodjela dohotka i cijene čimbenika proizvodnje. Pravila maksimaliziranja profita. Država i tržište: javna dobra, eksternalije, Lorenzova krivulja. Temelji makroekonomike: inflacija, nezaposlenost, bruto nacionalni proizvod, poslovni ciklus. Makroekonomska ravnoteža. Multiplikator autonomnog trošenja. Fiskalna i monetarna politika. Rast i razvitak. Obvezna literatura 1. Ferenčak, I.: Počela ekonomike II. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2003. 2. Samuelson, P., A., Nordhaus, W.: Ekonomija, MATE, Zagreb 2000. Izborna literatura 1. Benić, Đ.: Osnove ekonomije, III. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 2001. 2. Parkin, M.: Economics, Addison-Wesley Publishing Company, New York 1990. 3. Mankiw, G., N.: Economics, Harcourt Publishers 2001. Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

3

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Naziv kolegija

Osnove energetike i ekologije

Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Damir Šljivac Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

45 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Važnost energije. Oblici, izvori i klasifikacija energije. Neobnovljivi izvori energije (ugljen, nafta, plin, nuklearna i geotermička). Izvori energije koji se obnavljaju (vodne snage, biomasa, vjetar, sunčevo zračenje i drugi). Osnovne pretvorbe oblika energije. Pretvorbe primarnih oblika u prikladnije oblike (pretvorba kemijske i nuklearne energije u unutarnju kaloričku, pretvorba unutarnje kaloričke u mehaničku energiju, pretvorba potencijalne energije vode u mehaničku energiju, pretvorba mehaničke u električnu energiju, neposredne pretvorbe u električnu energiju, pretvorbe električna energije u druge oblike energije). Energija za transport. Energetska bilanca sustava. Utjecaj EES- a na okoliš kod pridobivanja, pretvorbi i korištenja (zagađivanje okoliša i klimatske promjene). Održivi razvoj i energija. Obvezna literatura

1. D. Šljivac: Osnove energetike i ekologije, predavanja, ETF, 2007. 2. B. Udovičić: Energetika, Školska knjiga, Zagreb, 1993. 3. H. Požar: Osnove energetike 1, 2 i 3, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

Izborna literatura

1. D. Feretić i suradnici: Elektrane i okoliš, Element, Zagreb, 2000. 2. V. Knapp: Novi izvori energije - nuklearna energija fisije i fuzije, Školska knjiga,

1993. 3. P. Kulišić: Novi izvori energije – sunčana energija i energija vjetra, Školska knjiga,

1991

Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

4

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET Naziv kolegija

Operacijski sustavi

Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Goran Martinović Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

45 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Razvoj i pregled operacijskih sustava. Zahtjevi sklopovlja na operacijski sustav, sustavski pozivi. Struktura operacijskih sustava. Procesi i niti: svojstva, međuprocesna komunikacija, raspoređivanje. Zastoji: algoritmi otkrivanja i sprječavanja zastoja. Rukovanje memorijom: dijeljenje, prividna memorija, algoritmi straničenja, segmentiranje. Ulazno-izlazne jedinice: svojstva, diskovi, sustavski sat, korisničko sučelje, mrežna komunikacija. Datotečni sustav: načini ostvarenja, primjeri. Uvod u višeprocesorske, višeračunalne i raspodijeljene sustave. Sigurnost operacijskih sustava: kriptiranje, ovlasti korisnika, napadi na sustav i mehanizmi zaštite. Uvod u dizajn operacijskih sustava: programski alati, zahtjevi na odziv, pouzdanost i sučelje, procjena performansi. Pregled operacijskih sustava kroz primjere. Obvezna literatura

1. A.S. Tanenbaum, Modern Operating Systems (2nd Ed.), Prentice Hall, Englewood Clifs, NJ, 2001.

2. L. Budin, D. Fischer, G. Martinović, Operacijski sustavi (interna skripta), 1999. 3. J.M. Hart, Windows System Programming (3rd Ed.), Addison Wesley Professional,

Boston, 2004.

Izborna literatura 1. W. Stallings, Operating Systems, Pearson Education, New York, 2004. 2. S. Das, Your UNIX: The Ultimate Guide, McGraw-Hill Science, New York, 2000. 3. C. Schroder, Linux Cookbook, O'Reilly, New York, 2004. 4. Microsoft Windows Team Staff, Microsoft Windows XP Professional Resource Kit,

Microsoft Press, 2003.

Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

5

FILOZOFSKI FAKULTET Naziv kolegija

Etika

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vladimir Jelkić Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Uvodno Vrste etičke refleksije (mitološka, književna, filozofska, teološka, znanstvena, moralizam). Razlikovanje etike i morala. Podrijetlo nazivaka. Etika u sustavu filozofskog mišljenja. Mogućnosti periodizacije. Antička etika a) Mitsko književni etički iskazi. Misterije. Orfizam. Moralni nadzori u Ilijadi i Odiseji.

Hesiod (pravednost i radišnost; antagonizam i mjera). Tragičari i komediografi. b) Predsokratovci. Miletska škola (Tales, Anaksimandar, Anaksimen). Pitagora i pitagorejci.

Heraklit. Elejska škola (Parmenid, Zenon). Empedoklo. Anaksagora. Demokrit (eutiemija).

c) Sofisti i Sokrat. Sofistika. Suprotnosti prirodnog i zakonitog, zakonitog i pravednog. Moralni relativizam i nihilizam. Pravo slabijeg i pravo jačega. Sokrat u traženju izvjesnosti. Ironija i majeutika. Znanje kao vrlina. Demon kao savjest. Blaženstvo. Sokratovi učenici.

d) Platon. Horizam idejnog pojmovnog svijeta, ideja dobra, najviše dobro. Dijametričke vrline – staleži. Učenje o državi. Pravednost.

e) Aristotel. Odnos prema Platonu. Blaženstvo kao najviše dobro. Slojevi duše i podjela vrlina: etičke i dianoetičke vrline. Vrlina kao sredina. Etika i politika.

f) Epikur. Metafizički atomizam i etički individualizam. Zadovoljstvo kao najviše dobro. Tjelesna i duhovna zadovoljstva. Ideal mudraca. Epikurejci.

g) Stoička škola. Život u skladu s prirodom. Vrline. Učenje o afektima. Pojam dužnosti. Stoički ideal mudraca. Pojam čovječanstva. Učenje o slobodi (Epiktet). Ciceronovo posredovanje stoicizma i grčke filozofije uopće.

Ranokršćanska i srednjevjekovna etika a) Ranokršćanska etika. Ivanovo evanđelje. Pavlove poslanice. Kristov zakon. Prvi kršćani i

ethos zajedništva. Pelagije i Augustin. Augustinovo učenje o slobodnoj volji. b) Srednjevjekovna etika. Rana skolastika. Abelard. Teološka etika Tome Akvinskog.

Povratak Aristotelu. Virtutes politicae. Prirodni moralni zakon i pozitivni Božji zakon. Nominalizam. Apsolutna Božja moć i sloboda. Teorija dvostruke istine i zasnivanje humanizma.

Novovjeka etika do Kanta a) Renesansa. Moral izvan teoloških okvira. Zasnivanje u prirodnom poretku. Montaigne.

Condicio humana. F. Bacon. N. Machiavelli. H. Grotius. Prirodno pravo. b) Etičke rasprave u engleskoj empirističkoj tradiciji. Th. Hobbes. Društveni ugovor.

Kembrička škola. J. Locke. Moralni zakonodavci: Bog – država – javno mnijenje. Zakon i sankcije – Shaftsbury. Moral na tlu osjećajnosti. Škotska škola. D. Hume. Moral sense. A. Smith.

c) Metafizička etika racionalizma. R. Descartes. B. de Spinoza. Etika bez slobode. G. W.

6

Leibnitz. Mondaloška etika. Ch. Wolff. Sistematizacija ideja. d) Prosvetiteljstvo. Priroda i društvo kao etička opreka. Helvetius – Rousseau.

Enciklopedisti. Materijalistička etika. Kantov kopernikanski obrat u etici a) Kriticizam i praktična načela. Obrnutost u kritičkom ograničavanju spekulativnog i

praktičnog uma. Praktična načela: maksime, praktični propisi i moralni zakon. Materijalna praktična načela. Kategorički imperativ. Hipotetički imperativ.

b) Volja i određenje volje. Volja kao praktični um. Čisti praktični um i formalni način određivanja. Moralni zakon i sloboda. Autonomija i heteronomija. Fakt uma. Dužnost. Moralnost i legalnost.

c) Pretpostavke i konzekvencija moralnog djelovanja. Dualizam osjetilnog i inteligibilnog svijeta. Kauzalitet slobode i kauzalitet čistog praktičnog uma. Dobro i zlo. Paradoks metode. Obrnutost u određivanju najvišeg dobra. Obrnutost moralnog osjećaja. Pojam osobe i carstvo svrha. Postulati čistog praktičkog uma.

Njemački idealizam – sljedbenici i kritičari a) Fichte. Prevladavanja Kantova dualizma. Ja kao apsolutna autonomija. Tatsache.

Tathandlung. Načela i kategorije nauke o znanosti. b) Hegel. Kritka Kantove etike. Pravo i moral. Sadržajna etika. Volja i sloboda. Moralnost

kao stupanj objektivnog duha. Dobro i savjest. Moralnost – običajnost – država. c) Na crti romantike. Schelling i problem zla. Schleiermacher. Etičko povezivanje prirode i

uma. d) Schopenhauer. Pobijanje normativne etike. Samilost kao moralni princip. e) Hegelovska ljevica. S. Kierkegaard. Etičko – religiozni individualizam. L. Feuerbach.

Načelo osjetilnosti. K. Marx. Moral i otuđenje. Moralna i revolucionarna praksa. Prijepor oko marksističke etike.

f) Kantovo naslijeđe. Novokantovska etika. H. Cohen. P. Natrop. W. Windelband. H. Ricket. Rasprava o etici i socijalizmu. M. Scheler i kritika Kantova formalizma. Materijalna vrijednosna etika.

Etički smjerovi u novijoj i suvremenoj filozofiji a) Utilitarizam. J. Bentham. Načelo dobrobiti. J. St. Mill. b) Pozitivistička etika. A. Comte. Pozitivna metoda. Etika kao "društvena statika". Moral kao

pomirenja egoizma i altuizma. c) Evolucionistička etika. Ch. Darwin. Teorija evolucije. H. Spencer. Sreća kao cilj

evolucije. Načelo napretka. Podvrgavanje morala zakonima održavanja vrste. d) Kritiza morala. F. Nietzsche. Imoralizam. Moral slabih i moral jakih. Nadčovjek.

Nihilizam. Prevrednovanje vrednota. e) Meta-etika. Analiza moralnih iskaza. Kognitivističke i nekognitivističke teorije. f) Egzistencijalistička etika. K. Jaspers. Nutarnje i vanjsko djelovanje. J. P . Sartre. Situacija

i sloboda. A. Camus. Krišćanski egzistencijalizam. g) Etička strujanja i posebni pristupi. Religijska etika. Protestantska etika. Komunikativna

etika. Ekologijska etika. Znanstveni pristupi moralu. Sociologija morala. Psihologija morala.

h) Suvremeni utilitarizam (konzekvencijalizam) i) Kontraktualizam j) Suvremena etika kreposti k) Feminizam (etika brige) l) Primijenjena etika

7

Etika u hrvatskoj filozofiji Etički spisi na latinskom jeziku. Moralne pouke (M. Marulić). Etika i povijest (Gj. Arnold). Apologija kršćanske etike (U. Talija). Neoskolastika (S. Zimmermann). Skica za povijest etike (M. Tkalčić). Kritika moralne svjesti (M. Kangrga). Rehabilitiranje praktične filozofije (A. Pažanin, P. Barišić). Egzistencijalizam (J. Kribl, I. Koprek). Personalizam (J. R. Romić, F. Zenko). Moralnost kazne (I. Primorac). Teorija činjenica (N. Miščević). Pravo i moral (M. Matulović). Etika i odgoj (M. Polić). Način polaganja ispita Pismeni - Usmeni X Kolokvij - Naziv kolegija

Socijalna antropologija

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Ivan Balta Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

- Sadržaj kolegija Socijalna antropologija - temeljni pojmovi. Biološki i socijalni razvoj čovjeka. Postanak kulture - prve civilizacije. Povijesna i nepovijesna društva. Evolucionističko i difuzionističko djelovanje kulture. Običaji i obredi. Kultura i istina. Socijalna struktura - društvene grupe. Suvremena društva. Svjetska kultura i hrvatska kultura. Način polaganja ispita Pismeni - Usmeni X Kolokvij -

8

GRAĐEVINSKI FAKULTET Naziv kolegija

Uvod u graditeljstvo

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Sanja Lončar-Vicković Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

- Sadržaj kolegija Osnovni pojmovi u graditeljstvu. Temeljni oblici i teme u graditeljstvu. Upoznavanje povijesti graditeljstva Osijeka; urbanistički razvoj te pregled najznačajnijih građevina i graditelja. Graditeljstvo u pretpovijesti. Prvi sačuvani graditeljski artefakti. Egipat; ideološke pretpostavke, razdoblja, urbanizam, tipovi zgrada, najznačajniji primjeri kompleksa i građevina, graditeljske specifičnosti. Grčka; razvoj civilizacije, urbanizam, grčki hram, odnos javne i stambene arhitekture, graditelji i njihova djela. Rim; povijesni pregled, urbanizam, tipologija, novi materijali i konstrukcije, graditelji, najznačajnije građevine, rimsko graditeljstvo u Hrvatskoj. Graditeljstvo ranog kršćanstva; razdoblje, lokacije, graditeljski oblici, najznačajnije građevine u Europi i Hrvatskoj. Romanika; rasprostranjenost, tipologija, najznačajniji europski i hrvatski primjeri. Gotika; vremensko i zemljopisno određenje, tipologija, gotička katedrala, najznačajniji primjeri u Europi i Hrvatskoj. Renesansa; razdoblje, rasprostranjenost, ideološke pretpostavke, tipologija, najznačajnije građevine na tlu Europe i Hrvatske. Barok, manirizam, rokoko; razdoblje, tipologija, oblici, barok u Europi, barok u Hrvatskoj, osječka Tvrđa. Klasicizam; vremenske i zemljopisne odrednice, najznačajniji graditelji i građevine, klasicizam u Osijeku i Hrvatskoj. Secesija; razdoblje, oblici, materijali, graditeljski primjeri u svijetu i Hrvatskoj, osječka secesija. Moderna; ideološke pretpostavke, utemeljitelji, razvoj, graditelji moderne, značajne građevine, moderna u Hrvatskoj i Osijeku. Recentna arhitektura; graditelji i građevine. Obvezna literatura

1. Janson, H.W.; Janson, A.F. Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003. Izborna literatura

1. Mažuran, I. Srednjovjekovni i turski Osijek, Školska knjiga, Osijek 1994. 2. Müller, W.; Vogel, G. Atlas arhitekture, Golden marketing, Zagreb 1999. 3. Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, Zavod za znastveni i umjetnički rad

HAZU, Osijek 2001. 4. Vitruvije: Deset knjiga o arhitekturi, Golden marketing, Zagreb 1999.

Način polaganja ispita: seminarski rad Pismeni - Usmeni - Kolokvij -

9

GRAĐEVINSKI FAKULTET Naziv kolegija

Prostorno planiranje i zaštita okoliša

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Željko Koški Prof. dr. sc. Lidija Tadić

Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

- Sadržaj kolegija Prostorno planiranje- doc.dr.sc.Željko Koški,dipl.ing.arh Uvod. Planiranje uopće, prostorno planiranje, vrste prostornih planova.Strategija prostornog razvitka Republike Hrvatske.Idejna urbanistička rješenja. Urbanistički Natječaji.Postupak izrade, sastavni dijelovi i procedura donošenje planova.Razvoj naselja od prapovijesti do danas.Gradova i regije : Uloga gradova u prostoru, utjecajne zone gradova i strukturiranje urbane površine. Zakonska regulativa prostornog planiranja i uređenja prostora.Revitalizacija urbanih dijelova. Elementi urbane ekologije. Zaštita okoliša- doc.dr.sc. Lidija Tadić,dipl.ing.građ. Utjecaji građevinskih zahvata na prirodne resurse. Primjena koncepta održivog razvoja. Metodologija utvrđivanje stanja okoliša. Zakonska osnova.Studije utjecaja na okoliš. Posebno osjetljive građevine:odlagališta otpada. Održivo građenje- moguća rješenja u zaštiti okoliša. Koristi i troškovi u zaštiti okoliša. Obvezna literatura 1. Zakon o prostornom uređenju – NN br. 30 od 15. travnja 1994. 2. Marinović-Uzelac: Naselja,gradovi,prostori 3. Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj 1998, 2000 4. Tadić.L(2003): Strategija zaštite okoliša i uloga građevinarstva,Građevinski inženjeri na

putu u Europu, poglavlje u knjizi 362-380,Osijek Izborna literatura 1. L. Mumford: Grad u historiji, Naprijed – Zagreb 2. B. Milić : Razvoj grada kroz stoljeća; Školska knjiga, Zagreb 1994. 3. Carpenter,T.G (2001:)The Environmental Impact of Construction,Vol.1,2 Način polaganja ispita: seminarski rad Pismeni - Usmeni - Kolokvij -

10

MEDICINSKI FAKULTET Naziv kolegija

Kako primjeniti Hipokratovu prisegu

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Rudika Gmajnić Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

Seminari

25 Vježbe

- Sadržaj kolegija Cilj nastave je obučiti studente medicine gdje mogu naći i kako se interpretiraju etička pravila i kodeksi, kako treba analizirati etički problem, razjasniti vlastite moralne dileme vezane za etičke probleme tijekom studija i buduće prakse. Temeljem provedene nastave, od studenata se očekuje prepoznavanje prava bolesnika, povezivanje humanizma i znanosti, prepoznavanje pojedinačnog i zajedničkog u primjeni medicine, jedinstvo i suprotnost interesa pojedinca i zajednice. Napokon, cilj nastave je da vodi studenta na putu od dobre namjere do profesije uz shvaćanje etičke obaveze. Nadalje, cilj nastave je prihvaćanje stavova da je opredjeljenje za čuvanje života temelj liječničke etike, shvaćanje prava bolesnog i zdravog čovjeka u pitanjima vlastitog života, zdravlja i tretmana, prepoznavanje vlastitih stavova i eventualnih predrasuda, važnosti i moći informiranja, prihvaćanje znanstvenih i stručnih podataka i logike pri moralnom odlučivanju, poštovanje prava bolesnika na obaviještenost i drugo mišljenje, ravnoteža individualnih i skupnih interesa, prihvaćanje stavova protiv tabua na području seksualnosti, prihvaćanje načela realističnosti i pragmatičnosti pri odlučivanju, potreba i granica vlastite žrtve, prema pravilima profesije. Studenti će rješavati probleme koji se pojavljuju u liječničkoj praksi u tri područja: (1) što treba reći bolesniku i njegovim bližnjima? (2) Smije li liječnik odlučivati o životu i smrt? Aktivna i pasivna eutanazija. (3) Etički problemi vezani za pojavu AIDS-a. Obvezna literatura Jaksić Željko, Kujundžić M. Kako primijeniti Hipokratovu zakletvu? Priručnik. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1991. Izborna literatura

1. Ebling Z, Gmajnić R, Santo T, Šerić V. Etički problemi palijativne skrbi u obiteljskoj medicini. U: Peršić L, Materljan E, ur. Dani primarne zdravstvene zaštite. Zbornik radova. Labin: Dom zdravlja,1997:174-189.

2. Jakšić Ž, Ebling Z. Palijativna skrb, te pomoć obitelji i bolesniku u terminalnoj fazi bolesti. U: Ebling Z, Budak A, ur. Problematika raka u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zagreb: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,1993:302-306.

3. Evropska deklaracija o unapređenju prva pacijenata. WHO/EUR, 1994. 4. Jakšić Ž i sur. Socijalna medicina. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,

1994. Poglavlje Zdravstveni radnici i medicinska etika, str. 393-312. 5. Zurak N. I sur. Medicinska etika. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb,

1996. 6. Etički kodeks Hrvatskog liječničkog zbora. Zagreb, 1993. Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni - Kolokvij -

11

MEDICINSKI FAKULTET

Naziv kolegija

Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku (konzultativno-suradna psihijatrija)

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Pavo Filaković, prof. dr.sc. Slobodan Mrđenović, prof. dr. sc. Željka Vukšić Mihaljević, doc. dr. sc. Ivan Požgain

Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

Seminari

30 Vježbe

- Sadržaj kolegija Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu organizira nastavu iz izbornog predmeta «Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku (konzultativno-suradna psihijatrija)» koja se održava na IV godini studija u obliku turnusa koji traje 2 tjedna. Konzultativno-suradna psihijatrija (liaison psihijatrija) je pojam koji opisuje područje istraživanja, prakse i učenja o komorbiditetu tjelesnih i psihičkih poremećaja. To je specijalizirani oblik rada u psihijatriji koji obuhvaća kliničke, edukacijske i istraživačke aktivnosti psihijatra i drugih stručnjaka na nepsihijatrijskim odjelima. Osnovni cilj nastave iz ovog izbornog predmeta je naučiti studente promatrati bolesnika kao biološko, psihološko i socijalno jedinstvo. Studenti trebaju spoznati prožetost duševnog i tjelesnog u čovjeku te proširenost i kompleksnost tjelesnog i psihičkog komorbiditeta. Znanja koja će steći osposobiti će ih za prepoznavanje psiholoških dimenzija tjelesnih poremećaja i njihovo razrješavanje, samostalno i uz konzultacije sa specijaliziranom konzultativno-suradnom psihijatrijskom službom. Obvezna literatura

1. Gregurek R. Suradna I konzultativna psihijatrija. HTLM format. http://www.mef.hr/katedre/psihijat/liaison.doc.

2. Kaplan HI, Sadock BJ. Priručnik kliničke psihijatrije, 17. poglavlje (Prijevod 2. izdanja) Naklada «Slap» 1998.

Izborna literatura

1. Strain J J. Consultation-Liaison Psychiatry. In. Caplan and Sadock’s comprehensive Textbook of Psychiatry, Seventh Edition on CD-ROM.

2. The American Psychiatric Publishing Textbook of Consultation-Liaison Psychiatry Psychiatry in the Medically Ill, Second Edition Edited by Michael G. Wise, M.D., and James R. Rundell, M.D.

3. Greenhill M H. The development of liaison programs. In: Usdin G. (ed.) Psychiatric Medicine. New York, Bruner/Mazel. 1977;115-191.

Način polaganja ispita: provjera znanja tijekom seminara Pismeni - Usmeni - Kolokvij -

12

POLJOPRIVREDNI FAKULTET

Naziv kolegija

Seoski turizam

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jadranka Deže Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

50 Seminari

- Vježbe

25 Sadržaj kolegija Obučiti studente o osnovnim pojmovima seoskog turizma i njegovim vrstama, važnosti seoskog turizma u ruralnom i regionalnom razvoju, preduvjetima nastanka, pokretačkim činitelji razvitka, gospodarskim učincima (direktni i indirektni) Obvezna literatura

1. Moutinho, Luiz (2005): Strateški menadžment u turizmu. Masmedija, Zagreb (udžbenik) za tematske cjeline: 4

2. HGK (2002): Turizam na seoskim obiteljskim gospodarstvima,Sektor za turizam i ugostiteljstvo. Zagreb; www.hgk.hr (web adresa)

3. Službeni list Narodne novine(2004): Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, N.N.42/04.www.nn.hr (web adresa)

Izborna literatura

1. Jolly, A.,D.: Agricurtural Tourism: Emerging Opportunities for Familiy Farmers and Rural Bussiness, University of California, Small Farm Centar 1999. (knjiga)

2. Rilla, Elen: Agricurtural Tourism: Agrotoursm in Britain and New England, University of California, Small Farm Centar 1999. (knjiga)

3. Susan S. Harmelig (2001): Case Writing Course. Harvard Business School (praktikum)

Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni - Kolokvij -

13

POLJOPRIVREDNI FAKULTET

Naziv kolegija

Povrćarstvo i cvjećarstvo

Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Nada Parađiković Semestar Broj sati u semestru Predavanja

50 Seminari

- Vježbe

25 Sadržaj kolegija Opće i specijalno povrćarstvo, uzgoj u zaštićenim prostorima, biološka kontrola uzgoja Obvezna literatura

1. Matotan,Z.(2004): Suvremena proizvodnja povrća, Nakladni zavod Globus, Zagreb (knjiga) 2. Lešić,R. i sur.(2002): Povrćarstvo, Zrinski Čakovec. (knjiga) 3. Parađiković,N.(2002): Osnove proizvodnje povrća, Katava Osijek (knjiga 4. Vincelj , M..(1995): Cvjećarstvo, Agronomski fakultet Zagreb (knjiga) 5. Parađiković, N.(2005): Osnove proizvodnje cvijeća-priručnik u štampi

Izborna literatura 1. Kani,Z(1987): Drvenasto bilje u oblikovanju parkova i pejsaža, Agronomski fakultet Zagreb

(udžbenik) 2. Mc Hoy, P.(1998): Vrtlarski priručnik, Rijeka 3. Tijekom izvođenja nastave odrediti će se najnoviji radovi objavljeni u referentnim

međunarodnim časopisima koji će služiti za pripremu rada i praćenje vježbi

Način polaganja ispita Pismeni - Usmeni X Kolokvij -

14

PREHRAMBENO TEHNOLOŠKI FAKULTET

Naziv kolegija

Toksikologija hrane

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Tomislav Klapec Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Predavanja -apsorpcija, raspodjela, izlučivanje i metabolizam toksikanata -mehanizam djelovanja toksikanata -djelovanje toksikanata na organizam -toksikanti u hrani -određivanje toksikanata u hrani -procjena sigurnosti toksikanata -zakonsko reguliranje izloženosti toksikantima Vježbe -određivanje deoksinivalenola u žitaricama HPLC-om -određivanje fumonizina u kukuruzu HPLC-om -određivanje policikličkih aromatskih ugljikovodika u instant kavi HPLC-om -spektrofluorimetrijsko određivanje aluminija u vodi -spektrofluorimetrijsko određivanje histamina u ribi Obvezna literatura

1. T. Klapec: Osnove toksikologije s toksikologijom hrane, Interna skripta, Prehrambeno tehnološki fakultet, Osijek, 2002.

Izborna literatura

1. T. Shibamoto, L.F. Bjeldanes: Introduction to Food Toxicology, Academic Press, San Diego, 1993.

2. Wallace Hayes (ur.): Principles and Methods of Toxicology, Taylor & Francis, Philadelphia, 2001.

3. B.G. Katzung (ur.): Basic and Clinical Pharmacology, McGraw-Hill, London, 2004. 4. C.D. Klaassen, M.O. Amdur, J. Doull: Toxicology, A Basic Science of Poisons,

Macmillan Publishing Company, New York, 1986. Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

15

PREHRAMBENO TEHNOLOŠKI FAKULTET

Naziv kolegija

Konstrukcijski materijali u prehrambenoj industriji

Nositelj kolegija Doc.dr.sc.Damir Hasenay Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Predavanja: Konstrukcijski materijali u prehrambenoj industriji - vrste i karakteristike. Vrste i specifičnosti korozijskih i drugih oštećenja konstrukcijskih materijala u prehrambenoj industriji. Termodinamički uvjeti, mehanizmi i kinetika korozijskog procesa. Biološka i mikrobiološka korozija. Ovisnost brzine korozije o unutarnjim i vanjskim čimbenicima u pogonima prehrambene industrije. Promjene korozijskog medija uslijed interakcija konstrukcijskih materijala i korozijskih medija u prehrambenoj industriji. Metalni konstrukcijski materijali u prehrambenoj industriji. Ostali konstrukcijski materijali značajni za prehrambenu industriju. Specifičnosti pojedinih vrsta prehrambene industrije u pogledu izbora i održavanja konstrukcijskih materijala. Ekonomsko i ekološko značenje zaštite materijala u prehrambenoj industriji. Vježbe: Korozija metala u prehrambenim sustavima, metode praćenja korozije. Netoksični korozijski inhibitori, djelotvornost inhibitora. Posjet pogonima prehrambene industrije, upoznavanje sa karakterističnim primjerima pojedinih prehrambenih tehnologija. Izrada projekta zaštite zadanog pogona prehrambene industrije Obvezna literatura

1. D.R. Askeland: The Science and Engineering of Materials. Chapman & Hall, London, 1996.

2. P. Marcus, J. Oudar (Eds.): Corrosion Mechanisms in Theory and Practice. Marcel Dekker, New York, Basel, Hong Kong, 1995.

3. R.J. Landrum: Fundamentals of Designing for Corrosion Control. NACE, Houston, 1992.

4. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zaštite od korozije. Školska knjiga, Zagreb, 1990. 5. H. H Uhlig, R.W. Revie: Corrosion and Corrosion Control. John Wiley & Sons, New

York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1985.

Izborna literatura 1. I. Esih: Osnove površinske zaštite, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb, 2003. 2. Inženjerski priručnik IP4, Proizvodno strojarstvo, prvi svezak: Materijali. Školska

knjiga, Zagreb, 1998. 3. D.A. Jones: Principles and Prevention of Corrosion. Prentice Hall, New Jersey, 1996. 4. M.G. Fontana: Corrosion Engineering. McGraw-Hill, New York, 1985. 5. F.L. Laque, H.R. Copson: Otpornost metala i legura na koroziju. Naučna knjiga,

Beograd, 1975.

Način polaganja ispita: usmeno ili putem dva pismena ispita tijekom semestra Pismeni Usmeni Kolokvij

16

STROJARSKI FAKULTET Naziv kolegija

Tribologija

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vlatko Marušić Prof. dr. sc. Dragomir Krumes Doc. dr. sc. Ivica Kladarić

Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Upoznati studente s trenjem i trošenjem materijala i pristupima rješavanju triboloških problema. Na primjeru poljoprivredno-prehrambene industrije (ratarska proizvodnja, uljare i šećerane), procesna (cementare i petrokemija), medicina i stomatologija (umjetni zglobovi i protetika), kroz primjenu ekonomskih kriterija ukazati studentima na značaj tribološkog pristupa. Upoznati ih s osnovnim mehanizmima trošenja dijelova i opreme. Upoznati studente s postojećim i novim trendovima praćenja procesa trošenja. Ukazati im na značaj pravilnog izbora materijala tribosustava kroz zaštitu površina od trošenja (postupcima oplemenjivanja površina), utjecaj uhodavanja i podmazivanja. Ukazati na značaj inženjerstva površina. Kroz analizu direktnih i indirektnih troškova i gubitaka tribonaravi na konkretnim primjerima ukazati na moguće kriterije izbora triboloških rješenja. Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita: Tijekom odvijanja nastave studenti imaju mogućnost izbora teme seminarskog rada (prema području interesovanja) koji izrađuju tijekom semestra. Nakon pojedinih nastavnih cjelina vrši se provjera znanja kroz rješavanje kratkih testova na obrađene teme. Konačnu ocjenu studenti dobivaju nakon uspješne prezentacije seminarskih radova.

17

STROJARSKI FAKULTET Naziv kolegija

Numeričko modeliranje i simulacija

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Franjo Matejiček Prof. dr. sc. Dražan Kozak Doc. dr. sc. Željko Ivandić

Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija U uvodu u kolegij pojasniti kako, kada i zašto je korisno numerički modelirati različite probleme, odnosno simulirati tehnološke procese. Prikazati postupak modeliranja konstrukcija pomoću jednog od komercijalnih CAD programa (CATIA, SolidWorks, SolidEdge). Ukazati na prednosti i nedostatke pristupa 'od dna ka vrhu' (definiranje ključnih točaka strukture, linija, površina i volumena) u odnosu na pristup 'odozgo prema dolje' (prostorni pristup). Navesti ograničenja generiranja mreže i izbora konačnog elementa u CAD programima. Prijenos izlazno-ulaznih podataka o strukturi iz CAD programa u program koji koristi metodu konačnih elemenata (MKE). Vjerodostojnost proračunskog modela (realiziranog u nekom od komercijalnih paketa za MKE, kao što su ANSYS, ABAQUS, NASTRAN ili ALGOR) u odnosu na stvarnu konstrukciju. Klasifikacija nosećih elemenata. Pogreške idealizacije. Definiranje tipova simetrija u proračunskom modelu. Modeliranje materijala i rubnih uvjeta. Krute veze. Modeliranje opterećenja: statička, dinamička, toplinska. Kontaktni problemi. Analiza složene mehaničke konstrukcije. Simulacija različitih tehnoloških procesa (npr. zavarivanje, deformiranje, lijevanje, strojna obrada i toplinska obrada materijala). Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita: Tijekom nastave se zadaju dva seminarska zadatka čija izrada zamjenjuje pismeni dio ispita, a obrana usmeni dio ispita. Jedan seminarski zadatak odnosio bi se na numeričko rješenje problema mehanike čvrstih tijela, a drugi na simulaciju nekog tehnološkog procesa.

18

UČITELJSKI FAKULTET Naziv kolegija

Suvremene nastavne strategije

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Anđelka Peko Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

15 Seminari

15 Vježbe

- Sadržaj kolegija Okvirni sustav u oglednom predavanju. Analiza postupka. Planiranje implementacije. Kritičko mišljenje: poučavanje za mišljenje, što je kritičko mišljenje. Odgovornost za kritičko mišljenje. Nastavnička pitanja. Strategije okvirnoga sustava: Predviđanje na temelju pojmova, Tabela predviđanja, Suradnička diskusija, Diskusije, KWL tablice, Mreža diskusija, Tablica zapleta, Grozdovi. Suradničko učenje. Planiranje i vrjednovanje u duhu suvremenih nastavnih strategija. Obvezna literatura

1. Peko, A., Borić, E., Vujnović, M. (2002), Učiti o prirodi iz prirode, Prema kvalitetnoj školi, u: H. Ivon Majumi, Split

2. Peko, A., Pintarić, A. (1999), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, Osijek

Izborna literatura

1. Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Okvirni sustav kritičkog mišljenja u cjelini nastavnog programa. Vodič kroj projekt I., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

2. Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Metode za promicanje kritičkog mišljenja. Vodič kroz Projekt II., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

3. Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Čitanje, pisanje i diskusija u svakom predmetu. Vodič kroz projekt III., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

4. Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Nove strategije za promicanje kritičkog mišljenja, Vodič kroj projekt IV., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

5. Steele, J. L., Meredith, K. S., Temple, C. (1998), Suradničko učenje. Vodič kroj projekt V., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

6. Temple, C., Steele, J. L., Meredith, S. K. (1998), Planiranje nastavnog sata i ocjene, Vodič kroz projekt VI., Institut otvoreno društvo Hrvatske, Zagreb

7. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

19

UČITELJSKI FAKULTET

Naziv kolegija

Zaštita i komunikacija likovne baštine u školi i vrtiću

Nositelj kolegija Mr. sc. Davorka Brešan, doc. art. Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

15 Seminari

- Vježbe

15 Sadržaj kolegija Dječji likovni radovi kao muzealije i kriteriji njihova vrednovanja. Prijedlozi izrade dokumentacije. Komunikacija dječje likovne baštine u školama i vrtićima. Čuvanje i prezentiranje likovnih radova djece. Komunikacija dječje likovne baštine u školama i vrtićima. Tradicionalno komuniciranje, Virtualne galerije. Obvezna literatura

1. Marojević, I., Uvod u muzeologiju. Zagreb:Zavod za informacijske studije, 1993. 2. Vujić, Ž., Izložba u školi ili (I) škola na izložbi. Rijeka: Proljetna škola školskih

knjižničara, 1998. 3. Marojević, I., Škole i kulturna baština. Rijeka: Proljetna škola knjižničara, 1998. 4. Lazlo, Ž., Preventivna zaštita. Zagreb: Muzejski dokumentacijski centar, 2001.

Izborna literatura

1. Vijesti muzealaca i konzervatora, Zagreb: 2-3, vol. 18., 1988. Način polaganja ispita: pisanje seminarskog rada, izvedba zbirke likovnih radova djece i polaganje usmenog ispita

20

UMJETNIČKA AKADEMIJA Naziv kolegija

Uvod u znanstvenoistraživački rad

Nositelj kolegija Mr. sc. Vera Erl Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

15 Seminari

15 Vježbe

15 Sadržaj kolegija Znanost.Važnost znanosti u razvoju društva. Osnovna obilježja i klasifikacija znanosti. Znanstveno istraživački rad. Znanstvena komunikacija. Znanstveni časopisi. Elektronički časopisi. Vrste znanstvenih istraživanja Odabir teme istraživanja. Odabir relevantnih izvora. Pisanje bilježaka. Utvrđivanje cilja i odabir metoda. Kategorizacija znanstvenih radova. Pisanje izvornog znanstvenog rada i ostalih znanstvenih radova. Pisanje stručnog rada. Priprema i predstavljanje postera. Pisanje diplomskog rada. Pisanje sažetka. Citiranje literature. Predstavljanje rada. Znanstvenoistraživačka čestitost. Na vježbama studenti se upoznaju s bibliografskim izvorima i drugim referentnim publikacijama, te načinom pretraživanja. Studenti bi se trebali osposobiti za korištenje e-izvora dostupnih baza podataka. Kriteriji vrednovanja elektroničkih informacija. U sklopu terenskog rada upoznavanje s informacijskim ustanovama (knjižnice, muzeji, arhivi) Obvezna literatura 1. Silobrčić, V.Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Peto dop. .izd. Zagreb :

Medicinbska naklada , 2003. Str. 12-150. 2. Marušić, M. et al. Uvod u znanstveni rad u medicini. Treće, obnovljeno i dop. izd. Zagreb:

Medicinska naklada, 2004. (odabrana poglavlja) Izborna literatura 1. Kniewald, J. Metodika znanstvenog rada. Zagreb : Multigraf, 1993. (odabrana poglavlja) 2. Lelas, S.; Vukelja, T. Filozofija i znanost. Zagreb : Školska knjiga 1996. (odabrana poglavlja) Način polaganja ispita Pismeni X Esej X Kolokvij X

21

UMJETNIČKA AKADEMIJA Naziv kolegija

Prostor medija

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Don Oki Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

30 Vježbe

- Sadržaj kolegija Problem medija u teoriji i praksi. Mediji kao referentne forme komunikacije. Mediji u vidu obrazaca za stvaranje komunikacijskih kanala. Interdisciplinarnost. Širokopojasni i uskopojasni mediji, te njihovo razlikovanje u smislu umjetničke prakse. Praktično razlikovanje medija u umjetničkoj proizvodnji. Problem odnosa vizualne i auditivne slike. Obvezna literatura

1. F. Inglis: Teorija medija, AGM, Zagreb, 1997. 2. V. Stančić, M. Ljubešić: Jezik, govor, spoznaja, HSN, Zagreb, 1994. 3. B. Kelemen, R. Putar: Dijalog sa strojem, GGZ, Zagreb, 1971. 4. Marshall McLuhan: Gutenbergova galaksija, Nolit, Beograd, 1973.

Izborna literatura Način polaganja ispita Pismeni Usmeni Kolokvij Praktični X

22

ODJEL ZA MATEMATIKU Naziv kolegija

Vjerojatnost

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Mirta Benšić Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija Slučajne varijable (funkcija distribucije, matematičko očekivanje, funkcije izvodnice momenata, funkcije slučajne varijable općenito, afina transformacija slučajne varijable i parametarske familije) Slučajni vektori (funkcija distribucije slučajnog vektora, matematičko očekivanje slučajnog vektora, kovarijaciona i korelaciona matrica, nezavisnost slučajnih varijabli, funkcije slučajnog vektora općenito, normalan slučajan vektor, linearna transformacija slučajnog vektora i momenti). Nizovi slučajnih varijabli (tipovi konvergencije, odnosi među tipovima konvergencije, zakoni velikih brojeva, centralni granični teoremi, centralni granični rezultati za zavisne slučajne varijable, multivarijantni centralni granični rezultati, asimptotske distribucije diferencijabilne funkcije asimptotski normalne slučajne varijable) Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij X Naziv kolegija

Odabrana poglavlja analize

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Dragan Jukić Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

30 Sadržaj kolegija 1. Lebesgueov integral. Riemmanov integral. Izmjerivi skupovi. Izmjerive funkcije. Lebesgueov integral. Konvergencija i Lebesgueov integral. Prostori funkcija L2. Fourierov red u prostoru L2. 2. Nejednakosti. Osnovne sredine. Chebyshevljeva, Cauchyjeva, Hölderova i srodne nejednakosti. Potencijalne sredine. Konveksne funkcije i nejednakosti. Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Ili dva kolokvija koja

zamjenjuju pismeni ispit

23

ODJEL ZA FIZIKU

Naziv kolegija

Osnove fizičkih mjerenja i statističke analize

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Zvonko Glumac Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

15 Sadržaj kolegija Kombinatorika; Računske operacije s vjerojatnostima; Matematička teorija vjerojatnosti; Najmanji kvadrati; Teorija grešaka; Osnovni pojmovi statistike; Raspodjele; Funkcija izvodnica; Centralni granični teorem; Teorija korelacije; Teorija uzoraka; Procjene Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita: kolokvij ili pismeni i usmeni ispit Naziv kolegija

Astronomija i astrofizika

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vladis Vujnović Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

30 Seminari

- Vježbe

15 Sadržaj kolegija Povijest astronomije; Gibanje Zemlje i pojave na nebeskoj sferi; Fizika gravitacije i nebeska mehanika; Sunčev sustav; Teleskopi; Zvijezde, određivanje općih svojstava; Spektralna klasifikacija zvijezda; Hertzsprung- Russellov dijagram; Nastanak i razvoj zvijezda; Međuzvjezdana tvar; Mliječni put; Metode mjerenje udaljenosti; Galaktike i kozmologija. Obvezna literatura Izborna literatura Način polaganja ispita Pismeni - Usmeni X Kolokvij -

24

ODJEL ZA BIOLOGIJU Naziv kolegija

Zaštićene životinjske vrste

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Enrih Merdić Semestar zimski Broj sati u semestru Predavanja

15 Seminari

15 Vježbe

- Sadržaj kolegija Razlozi ugroženosti životinjskih vrsta. Modeli zaštite. Određivanje kriterija ugroženosti. Mehanizmi zaštite putem međunarodnih konvencija i dogovora s posebnim osvrtom na EU legislativu (odnose se na Direktivu o staništima i Direktivu o pticama). Akcijski planovi zaštite pojedinih životinjskih vrsta. Zakonodavni okvir Republike Hrvatske. Pregled zaštićenih životinjskih vrsta svijeta i Hrvatske. Obvezna literatura

1. DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE, 2004: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske.

2. GOTTSTEIN MATOČEC, S., OZIMEC, R., JALŽIĆ, B., KEROVEC, M., BAKARAN – PETRICIOLI, T., 2002: Raznolikost i ugroženost podzemne faune Hrvatske. MZOiPO, Zagreb.

3. RADOVIĆ, J. (UR.), 1999: Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.

4. RADOVIĆ, D., KRALJ, J., TUTIŠ, V., ČIKOVIĆ, D., 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske. MZOiPO, Zagreb

Izborna literatura

1. www.iucn.org 2. www.redlist.org

Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -

25

ODJEL ZA BIOLOGIJU

Naziv kolegija

Fotosinteza

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hrvoje Lepeduš Semestar ljetni Broj sati u semestru Predavanja

15 Seminari

- Vježbe

15 Sadržaj kolegija Fotosinteza i evolucija. Molekularna organizacija tilakoidnih membrana: fotosintetski pigmenti, fotosustavi, elektron-transportni lanac. Calvin-ov ciklus. Regulacija fotosinteze u uvjetima stresa: fotoinhibicija, utjecaj temperature, manjak vode, prisustvo soli, teških metala i herbicida. Obvezna literatura

1. RAGHAVENDRA, A. S., 2000: Photosynthesis: a comprehensive treatise. Cambridge University Press, Cambridge.

Izborna literatura

1. HELDT, H.–W., 1999: Plant Biochemistry and Molecular Biology. Oxford University Press Inc., New York, Oxford.

Način polaganja ispita Pismeni X Usmeni X Kolokvij -