NOVA SVJETSKA FINANCIJSKA ARHITEKTURA

MEĐUNARODNE FINANCIJE

Sveučilišni diplomski studij Poslovne ekonomijeSmjer FINANCIJE, 2013/14

• CILJEVI PREDAVANJA– Analizirati potrebu za reformom svjetskog financijskog sustava. – Novi svjetski monetarni poredak – “Novi” kriteriji definiranja nacionalne tečajne politike – Valutni ratovi

• STRUKTURA PREDAVANJA – Analiza svjetskog monetarnog i financijskog poretka te mogućih pravaca

reforme sustava– Analiza sličnosti povijesnih i suvremenih okolnosti – Analiza kriterija nacionalne tečajne politike i potrebe za uvođenjem nove

svjetske rezervne valute – Je li opasnost od valutnih ratova realna

2

CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA CILJEVI I STRUKTURA PREDAVANJA

REFORMA MEĐUNARODNOG MONETARNOG SUSTAVA REFORMA MEĐUNARODNOG MONETARNOG SUSTAVA

• Globalna financijska kriza pokrenula je diskusije o nužnim reformama svjetskog gospodarstva i globalnog financijskog tržišta

• Nedostaci postojećeg sustava: – Snažna ovisnost sustava o rezervnoj valuti i, posljedično, asimetričnosti

u procesu usklađivanja gospodarskih ciklusa– Troškovi koji nastaju kao posljedica držanja visokih razina rezervi

likvidnosti kod tržišta u nastanku – Poteškoće u usmjeravanju kapitalnih tokova – međunarodni tokovi

kapitala su se, prema studiji McKinseyja, u razdoblju 2007. – 2011. smanjili za 60%, najviše u Europi, osobito u Velikoj Britaniji (82%)

– Neusklađenost u kretanjima deviznih tečajeva koja uzrokuje sumnje u valutne ratove

Izvor: Montiel, J. P.: International Macroeconomics, Wiley-Blackwell, 2009.

• Na nacionalna gospodarstva snažno utječu: – Kretanja kapitala na globalnom tržištu – Ponašanje međunarodnih financijskih institucija

• Uloga MMFa kao davatelja posljednjeg utočišta? • Je li uopće potreban davatelj posljednjeg utočišta na

međunarodnoj razini – bi li njegovo postojanje potaknulo moralni hazard i širenje kriza, dijelom i zbog utjecaja panike među ulagačima?

– Pitanje regionalnih monetarnih ujedinjenja – nakon kriza u Europskoj uniji pokazali su se i negativni aspekti ulaska u zajednice država i vođenje zajedničkih politika

NOVI SVJETSKI MONETARNI POREDAK NOVI SVJETSKI MONETARNI POREDAK

• Uvijek aktualno pitanje što je “dobar” izbor tečajne politike – izbor između monetarne suverenosti i stabilnosti (kroz fiksni devizni tečaj i/ili valutne unije) kakve tečajne režime odabirati u budućnosti?

• Jesu li mjere nekonvencionalne monetarne politike uzrokovale valutne ratove

• Politika konkurentskih, osiromaši-svog-susjeda, tečajnih politika • Kakav će biti novi svjetski gospodarski poredak – hoće li se dolar

održati kao svjetska valuta, a SAD kao vodeće svjetsko gospodarstvo?

• Mijenja li se uloga međunarodnih monetarnih institucija i treba li nam zasjedanje nalik onome u Bretton Woodsu 1944?

• Ravnoteža u svjetskim gospodarskim kretanjima u pravilu se ostvarivala kao posljedica utjecaja vodećih sila (Velike Britanije u 18 i 19 stoljeću) i SADa u 20 stoljeću

• Tijekom druge polovice 20 stoljeća najveća i najznačajnija gospodarstva svijeta uvijek su se udruživala u G – “x” skupinu zemalja što je u konačnici rezultiralo s G – 20 skupinom zemalja

• Međutim, u ovom trenutku ne postoji jasna podjela svijeta i, djelomično i kao posljedica financijske krize, dolazi do preslagivanja, odnosno do “G – Zero” svijeta G – Zero” svijeta u kojem niti jedna zemlja (ili skupina zemalja) nema prevladavajući utjecaj u međunarodnoj ekonomiji

• S druge strane, Kina i ostala tržišta u nastanku nisu bile tako snažno izložene utjecaju financijske krize kao SAD i europske zemlje te se i brže oporavljaju

• Pitanje je koja će valuta biti dominantna u budućim odnosima: dolar, euro ili neka treća odnosno, koje će biti najutjecajnije svjetsko gospodarstvo te kakav će biti budući međunarodni monetarni ustroj

• Kakva će pri tome biti uloga međunarodnih institucija, u prvom redu MMFa te na koji način će se donositi odluke

Redefiniranje kriterija nacionalnih tečajnih politikaRedefiniranje kriterija nacionalnih tečajnih politika

• Kakva je uloga intermedijarnih režima? Kakva je uloga intermedijarnih režima? – Polarizacija režima (izbor “krajnjih rješenja” i odustajanje od intermedijarnih režima)

nije prikladna za okolnosti kriza – U nestabilnom okruženju potrebni su čvrsti, ali prilagodljivi tečajni režimi

• Kakva politika za središnje banke? Uloga nominalne varijable kao sidra? Kakva politika za središnje banke? Uloga nominalne varijable kao sidra? – Korištenjem sidrene varijable slabi mogućnost utjecaja političkih pritisaka na

monetarna kretanja– Ovisno o korištenoj varijabli slabiji je utjecaj monetarne politike, osobito u manjim

gospodarstvima gdje središnja banka teže može utjecati na razinu cijena i stopu nezaposlenosti

• Fluktuiranje tečaja Fluktuiranje tečaja – Može pogoršati postojeću nestabilnost i unijeti dodatnu nervozu na tržišta , ali

ostavlja prostora središnjoj banci za korištenje nekonvencionalnih monetarnih politika - je li prikladan izbor za sve zemlje?

(Nova?) svjetska rezervna valuta Nova?) svjetska rezervna valuta

• Problemi s US$ kao međunarodnom valutom nastaju (između ostalog) i zbog činjenice kako je riječ (i) o nacionalnoj valuti te je njegova emisija određena nacionalnim interesima

• TRIFFINOVA DILEMA TRIFFINOVA DILEMA – ukoliko se nacionalna valuta koristi i kao međunarodna (rezervna)

valuta, može doći do konflikta ciljeva između kratkoročnih nacionalnih i dugoročnih međunarodnih interesa

– Nacionalne vlasti moraju biti spremne osigurati dodatnu razinu likvidnosti međunarodnom gospodarstvu u slučaju dodatnih potreba za likvidnošću – za SAD to je značilo probleme u osiguravanju (zagarantiranog) zlatnog pokrića

– U tom slučaju može doći do neravnoteže tekućeg računa u nacionalnoj bilanci plaćanja

Triffinova dilema, razdoblje 1948 - 1974

• Treba imati na umu kako se dilema (koja se prvi put pojavila u literaturi 1959 godine) odnosila primarno na konvertibilnost dolara u zlato

Izvor: Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001

NOVE POLITIKE - JAPANJAPAN (1)

• ““abenomika” abenomika” – nazvana prema japanskom premijeru Shinzu Abeu – predviđa mjere monetarnih, fiskalnih i strukturalnih politika

• Postavlja inflacijski cilj od 2% - pokušaj da se riješi deflacija kao kronični problem japanskog gospodarstva

• Fiskalni poticaji (sa svrhom poticanja potražnje) i deregulacija gospodarstva

• Tečaj jena slabi – japansko gospodarstvo postaje konkurentnije (dijelom i kao odgovor na monetarnu politiku SADa)

Više pogledati u Roubini, N.: “The Global Economy on the fly”, 2013., i u Stiglitz, J. “The Promise of Abenomics”, www.project-syndicate.org

• Globalna kriza ukazala je na nedostatke monetarnih integracijskih procesa te (potencijalne) probleme zajedničke valute i decentraliziranih fiskalnih politika– Problemi: zaduženost zemalja periferije Europe te dugotrajna financijska

pomoć bogatijih zemalja onima koje su snažnije zahvaćene krizom (i njihovo opiranje mjerama štednje)

– Rješavanje krize trenutnim mjerama – npr. kriza na Cipru – Ohrabruje ponovna emisija državnih obveznica Grčke ali preostaju ne-

financijski problemi (nezaposlenost, nejednak razvoj među članicama ..)

• Rizici raspada eurozone – visoka zaduženost pojedinih zemalja, niske stope rasta i konkurentnosti, visoke stope nezaposlenosti, deflatorni pritisci

• Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka (travanj 2014)

NOVE POLITIKE – KRIZA EUROZONE KRIZA EUROZONE (2)

Realni efektivni devizni tečajevi Realni efektivni devizni tečajevi u zemljama eurozone bili su razmjerno stabilni tijekom krize – najviše zbog činjenice kako je sudjelovanje u monetarnoj uniji onemogućilo devalvaciju. Deprecijacija je kod zemalja pogođenih krizom zabilježena jedino u Italiji, Portugalu i Španjolskoj, i to pod utjecajem interne devalvacije kroz snižavanje plaća, mirovina i drugih prava. S druge strane, u Japanu i SADu su zabilježene značajno snažnije oscilacije tečaja

Pogledati više i u Schaltegger, A. C.; Weder, M. “Will Europe Face a Lost Decade? A Comparison With Japan ‘s Economic Crisis”, CREMA WP No. 2013-03

Korištenje eura u drugim zemljama Korištenje eura u drugim zemljama

Više pogledati u ECB, The International Role of Euro, July 2013.

• Nejasna strategija tranzicije ka tržišnim ekonomijama – pitanje razvoja na dulji rok

• Koliko je stabilan kineski rast i do kada će biti održive visoke stope rasta – očekuje se pad investicija, time i zaustavljanje rasta gospodarstva

• Visoke razlike između društvenih slojeva, relativno niska privatna potrošnja,

NOVE POLITIKE – KINA (BRIC zemlje) KINA (BRIC zemlje) (3)

• Nekonvencionalne mjere monetarne politike – koliko su opasne, a koliko korisne? – Problem funkcioniranja kanala prijenosa novca – niski prinosi na

obveznice, banke ne plasiraju novac nego nastoje sačuvati likvidnost (posljedica: sporija brzina optjecaja novca)

– Što kada više središnjih banaka počne primjenjivati istu strategiju kvantitativnog olakšanja? Vrijednost više valuta istovremeno opada, dok očekivani učinci na bilance izostaju

– Monetizacija deficita – može uzrokovati moralne hazarde jer vlada odgađa nužne reforme, a i niske kamatne stope također ne pridonose uvođenju discipline na tržište

– Na koji način napustiti nekonvencionalnu politiku te kada se i na koji način vratiti konvencionalnim monetarnim mjerama? Kakve će biti dugoročne posljedice nekonvencionalnih mjera je još uvijek teško predvidjeti

NOVE POLITIKE – QUANTITATIVE EASING QUANTITATIVE EASING (4)

Više pogledati u Roubini, N.: “Ten QE Questions”, 2013., www.project-syndicate.org

Realni BDP, odabrane zemlje

ECB Monthly Bulletin March 2014.

Kretanje cijena u odabranim zemljama

ECB Monthly Bulletin March 2014.

KAKO ĆE IZGLEDATI MEĐUNARODNE FINANCIJE U BUDUĆNOSTI? KAKO ĆE IZGLEDATI MEĐUNARODNE FINANCIJE U BUDUĆNOSTI?

• Smanjivanje vrijednosti nacionalnih valuta radi poboljšanja konkurentnosti – posljedice QE politika

• Potreba za usklađenim akcijama najznačajnijih središnjih banaka – u suprotnom se javljaju strahovi od konkurentskih devalvacija i valutnih ratova, oporavak od krize se usporava, a političke tenzije rastu

• Posljedice koje će kriza imati po eurozonu i zajedničku valutu – unatoč krizi stabilna pozicija eura n ameđunarodnim tržištima, nije došlo do smanjenja obujma korištenja eura kao paralelne/ rezervne valute

• Virtualne valute kontrolirane od strane računala – (bitcoin) – koliki će njihov značaj biti u budućnosti i na koji način spriječiti nastanak kriza i zaštititi ulagače od propasti

DODATNA LITERATURA

• Kordić, G.: Tečajna politika za 21.stoljeće: mogućnosti izbora za post-krizni i post-brettonwoodski svijet, izlaganje na znanstvenom skupu “Izazovi monetarne i tečajne politike u uvjetima nestabilnosti financijskih tržišta”, 2010., Zagreb, Hrvatska

• Eichengreen, B. : Global Imbalances and the Lessons of Bretton Woods, The MIT Press, 2010.

• Levich, M. R.: International Financial Markets, 2001.