neprofitni marketing

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

TRAVNIK

POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

POSLOVNA EKONOMIJA

BELMA SARIĆ

NEPROFITNE ORGANIZACIJEALTRUISTA SVJETLO

SEMINARSKI RAD

VITEZ, 2012.

1

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

TRAVNIK

POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

POSLOVNA EKONOMIJA

NEPROFITNE ORGANIZACIJEALTRUISTA SVJETLO

SEMINARSKI RAD

Predmet: Marketing neprofitnih organizacija

Mentor: Prof.dr. Boris Tihi

Magistrant: Belma Sarić

Broj indeksa.: 001-10/MMT

Studijski smijer: Marketing menadžment i trgovina

Vitez, Juni 2012

2

SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................3

2. NEPROFITNE ORGANIZACIJE, POJAM I KARAKTERISTIKE..................................4

3. MISIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.......................................................................7

4. CILJEVI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.....................................................................9

5. RAZLIKE IZMEĐU NEPROFITNIH I PROFITNIH ORGANIZACIJA........................10

6. OSNIVANJE I FUNKCIONISANJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE.........................11

7. FINANSIRANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.....................................................12

8. ZNAČAJ I PROBLEMI PRIMJENE MENADŽMENTA U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA...............................................................................................................13

9. NVO ALTRUISTA SVJETLO.........................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................18

LITERATURA.........................................................................................................................19

3

1. UVOD

Neprofitne organizacije su obično one organizacije koje ili obavljaju djelatnost od općeg

javnog interesa ili služe zaštiti interesa određene skupine pravnih ili fizičkih lica. Niti jedna

od takvih organizacija u pravilu se ne osniva za obavljanje komercijalne djelatnosti, odnosno

sticanja dobiti. No neovisno o tome, Zakon o porezu na dodanu vrijednost kriterij sticanja

dobiti ne uzima kao primaran u određivanju je li neka neprofitna organizacija obveznik poreza

na dodanu vrijednost ili nije, već komercijalnu djelatnost na način kako je definirana u

Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.

Neprofitne organizacije su udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke

stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni

cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi

da su neprofitne organizacije. Važno je da su ti subjekti upisani u Registar neprofitnih

organizacija.

Neprofitna organizacija smije obavljati djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi utvrđeni

statutom neprofitne organizacije, kao i one djelatnosti kojima se stječe prihod, ali ne radi

stjecanja dobiti za svoje članove, ili druge fizičke ili pravne osobe. S druge strane,

neprofitnost ne znači da se neprofitna organizacija mora suzdržavati od obavljanja djelatnosti

koje donose prihod. Međutim, svaki prihod koji neprofitna organizacija ostvari mora se

utrošiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi

utvrđeni statutom. Ukoliko postupa na izloženi način, neprofitna organizacija može obavljati

dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom, treba napomenuti da

načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe neprofitnu organizaciju ne sprečava

da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju

obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja neprofitne organizacije.

4

2. NEPROFITNE ORGANIZACIJE, POJAM I KARAKTERISTIKE

Slično neprofitnom sektoru veoma je teško definisati i preciznije odrediti i neprofitne

organizacije koje čine njegove sastavne elemente. Osnovni problem koji se pri tome javlja

sadržan je u činjenici da se u teoriji i praksi često sreću razni termini, kao i različiti aspekti s

kojih se vrši posmatranje i stuktuiranje ovog sektora i njemu pripadajućih subjekata. 1

Neprofitna organizacija je organizacija čiji je primarni cilj pružanje usluga društvu na

neprofitnoj osnovi (koja se ne osniva radi ostvarivanja profita, nego ima neku drugu svrhu

odnosno misiju).

Neprofitne organizacije su “agenti humanitarnih promjena”, postoje kako bi poboljšale

ljudske živote, važne su za kvalitetu života u nekom društvu, na usluzi su društvu.2

Da bi se određena organizacija zvala neprofitnom i da bi mogla pripadati neprofitnom sektoru

ona treba da bude:

1. FORMALNA, to znači da je u potpunosti ili u izvjesnoj mjeri institucionalizovana. U

nekim razvijeni državama traži se da neprofitne organizacije imaju formalni karakter

kompanija. Međutim, stavarna institucionalna realnost ovih organizacija može se

ostvariti na razne načine kao žto su: stvaranje čvrste stabilnosti u organizacijskoj

strukturi, redovno održavanje odgovarajućih sastanaka, izrada i primjena procedura i

sl.

2. NEPROFITNO ORJENTISANA, žto znači da je ostvarenje profita nije ključni

poslovni cilj i da nevrši raspodjelu stečene dobiti trećim licima. Povezano s tim,

neprofitne organizacije se tretirajukao javne ustanove(subjekti) čiji je osnovni cilj i

zadatak nije sadržan u generisnju i podjeli profita, što se inače uzima kao ključna

razlika između njih i profitnih organizacija.

3. NEZAVISNA, odnosno sposobna da samostalno i u potpunosti kontroliše i upravlja

svojim poslovanjem i aktivnostima. Ovakva neprofitna organizacija ima sopstvene-

interna procedure za upravljanje i njen rad se nekontroliše od neke spoljene

institucije(izuzetak čine državne organizacije i agencije koje su pod nadzorom vlade i

njenih finansijskih fondova)

1 Kurtić A., „Osnove menadžmenta“, OFF-set, Tuzla, 2009g2 N.Gregory Mankiw, „Osnove ekonomije“, MATE, Zagreb, 2006g.

5

4. DOBROVOLJNA, što znači da je u njen ukupan rad uključen određeni stepen

dobrovoljnog učešća, kako u sprovođenju odgovarajućih akcija tako i u pogledu

upravljanja njenim poslovima.

Opšte karakteristike neprofitnih organizacija su:

Specifičan pravni i poreski status

Višestruki i izraženi društveno korisni ciljevi

Korištenje društvenih i ekonomskih metoda

Velika usmjerenost ka postavljenim ciljevima

Dominacija usluga u poslovanju

Poteškoće u mjerenja outputa-rezultata rada

Često mala finansijska zavisnost od korisnika usluga

Specifičan način upravljanja, odnosno uspostavljanja hijerarhijskih nivoa

Najvažnija pozitivna obilježja neprofitnih organizacija koja ih bitno razlikuju od profitnih su:

Mogućnost dobijanja pomoći od države

Mogućnost dobijanja raznih finansijskih, nefinansijskih i drugih priloga

Mogućnost ostvarivanja finansijske i druge pomoći od raznih fondacija i

privrednih subjekata

Izuzeće od plaćanja ili smanjenje poreza i carina

Osjećaj doprinosa rješavanju brojnih piatanja vezanih za unaprjeđenje društva i

sl.

Za razliku od profitnih-privrednih subjekata, dominantan dio neprofitnih organizacija još

uvijek nema:

Vlastiti interes koji proističe iz vlasništva

Precizan barometar poslovnog uspjeha

Snažnu lokalnu, regionalnu i nacionalnu konkurenciju koja bi ih prisiljavala na

veću efikasnost u radu i pružanju kvalitetnijih usluga3

Imamo dvije vrste neprofitnih organizacija, to su:

3 Rajko Marić, „Menadžment neprofitnih organizacija“, Beograd, 2009g

6

I. S obzirom na područje rada:

a. Obrazovne

b. Kulturne

c. Religiozne

d. Političke

e. Zdravstvene

f. Dobrotvorne

g. Zaštitne (npr. sindikati, privredne komore i sl.)

h. Socijalne

II. S obzirom na način koji se vrši finansiranje organizacije:

a. Organizacije koje se finansiraju iz budžeta(državne-vladine)

b. Organizacije koje svoja finansijska sredstva obezbjeđuju iz dobrovoljnih

priloga(nevladine)

c. Organizacije koje se finansiraju iz sopstvenih prihoda, ostvrenih prodajom

usluga i proizvoda(privatne)4

3. MISIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Da bi mogle pravilno fokusirati, svrsishodno usmjeravati i racionalno trošiti svoje resurse,

energiju i vrijeme, neprofitne organizacije isto kao i profitne, moraju imati i razvijati svoju

misiju. Misija predstavlja smjer a ne neko krajnje odredište. Zbog toga menadžment mora

uvijek pred sobom imati jasnu predstavu o tome šata je temeljna djelatnost njegove

organizacije i kome je namijenjena.

Prilikom definisanja misije organizacije posebno je važno imati u vidu potrebe i želje

korisnika usluga koje ona treba da zadovolji. To znači da svaka iskazana misija mora u sebi

da sadrži i odgovarajuće operativne pokazatelje, odnosno načine na koje će biti ostvarena.

4 http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=14034

7

http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=14034

Da bi se neprofitne organizacije mogle potpuno posvetiti svojoj misiji i uspješno ju

ostvarivati, njihov menadžment se mora ponašati odgovorno i dosljedno, naročito kada se radi

o pitanju pridržavanja propisanih pravila „neprofitabilnog“ poslovanja.

Na ostarivanje misije neprofitnih organizacija utiče unutarnja (interna) okolina:

Veličina organizacije

Financijsko stanje organizacije

Broj, sposobnost i znanja ljudskih potencijala potrebna za upravljanje projektima

Postojeća oprema, tehnologija i sl.

Posvećenost i usmjerenost uprave i ulagača

Organizacijska kultura

Postojeći program, misija, strategijski ciljevi te pravila i procedure koje određuju kako

upravljati organizacijom5

Slika br.1 Interesno-utjecajne grupe iz okoline

http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=14095

4. CILJEVI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA


8

Poduzeće

Zaposleni

Dioničari

Konkurenti

Sindikati

Dobavljači

Potrošači

Političke stranke

Nacionalne i lokalne vlade

Obrazovne institucije

Javne interesne

grupe

Financijske institucije

Zakonodavne institucije


Organizacije trećeg sektora moraju najprije uspostaviti neprofitne ciljeve kojima će profitno

težiti i neprofitno ih ostvarivati.6

Brojni su ciljevi kojima teže sve neprofitne organizacije u svom poslovanju i vršenju misije.

Oni se mogu podijeliti u dvije grupe:

Opšti

Posebni ciljevi

Iz prve grupacije, saglasno njihovoj srodnosti, važnosti i zastupljenosti posebno se ističu

slijedeći, solidarnost i humanost, kvantitet, kontinuitet i kvalitet usluga. Ovim ciljevima

pridaje se približan značaj u ostvarivanju misije svake neprofitne organizacije.

- Solidarnost i humanost kao cilj djelovanja

Ovaj cilj se temelji i on proizilaziiz osnovnog povoda zbog koga se osnivaju i funkcionišu

brojne neprofitne organizacije. Povod je najčešće sadržan u potrebi stalnog zadovoljenja

elementarnih, prvenstveno egzistencijalnih potreba garađana određenog društva. To znači da

se akcenat stavlja na humanost i solidarnost kao ključni cilj koji dominira na drugim

poslovnim ciljevima.

- Kvantitet i kontinuitet kao cilj djelovanja

Jedna od najbitnijih karakteristika neprofitnog sektora sadržana je u tome što su njegovi

konstitutivni elementi obavezni da zadovoljavju potrebe već formirane tražnje, kako u

pogledu potrebnog obima tako i vremenskog kontinuiteta. Zbog toga što se tržište ovog

sektora često odlikuje postojanjem većeg obima tražnje od ponude, odnosno nepostojanje

potrebnih uslova d ase potrebe i zahtjevi tražnje u cjelini i kvalitetno zadovolje.

- Kvalitete kao cilj djelovanja

Na spram prethodnog svaka neprofitna organizacija bez obzira na njenu misiju, mora da ima,

u granicama svoje mogućnosti kao jedan od najvažnijih ciljeva poslovanja ostvarenje što više

nivoa kvaliteta pružanja usluga7.

5. RAZLIKE IZMEĐU NEPROFITNIH I PROFITNIH ORGANIZACIJA

6 Kurtić A., „Osnove menadžmenta“, OFF-set, Tuzla, 2009g7 Rajko Marić, „Menadžment neprofitnih organizacija“, Beograd, 2009g

9

Razlikovanje profitne i neprofitne organizacije značajna je za razumijevanje uloge neprofitnih

organizaciaj u društvu. Neprofitne organizacije zapravo, ublažavju posljedice profitnog

djelovanja u društvu. Zbog toga se profitne i neprofitne organizacije morju razlikovati prema

svojoj namjeni i smislu postojanja.

Esencijalana razlika između profitnih i neprofitnih organizacija fokusirana je na koncept

misije. Ultimativan zadatak profitnog entiteta je da donese novac svojim vlasnicima.

Posjedovanje može doći iz mnogih formi, od jednostavnog posjedovanja entiteta od strane

jedne osobe dodijeljenog vlasništava. Kod neprofitnih organizacija nemože postojati vlasnik,

jer ovaj entitet treba služiti javnosti i zakon je jasno specificira da vlasništvo nije

kompatibilno sa javnom svrhom.

Ovo ne znači da neprofitne organizacije nemogu ostvariti dobit. One mogu i stvaruju dobit, na

isti način kao i profitne ali kao ostvrena dobit mora se usmjeriti u javne svrhe u koje je

organizacija namijenjena, mora sadržati u rezervi ili se mora predati drugoj organizaciji koja

radi u javne svrhe.

Tabela br. 1 Razlike između profitnih i neprofitnih organizacija

Pokazatelj Profitne organizacije Neprofitne organizacijeKo je vlasnik? Ulagači, dioničari Niko, neka druga neprofitna

organizacija, privatno liceMože li ostvarivati profit(dobit)?

Da Da

Može li dijeliti profit? Da DaKome je odgovoran menadžment?

Dioničarima(vlasnicima) Osnivaču, rukovodećem tijelu organizacije

Koji su osnovni izvori kapitala?

Osnivačke dionice, prihodi od prodaje roba i usluga, krediti, zadržana dobit i dr.

Državni fondovi, sponzorstva, donacije, pokloni, članarine, prodaja usluga i roba i dr.

Da li plaćaju porez? Da, sve poreze Samo neke ili ih uopšte ne plaćaju

Da li paćaju uvozne carine? Da, za sve proizvode i sirovine

Samo u izuzetnim slučajevima

Koja je svrha organizacije? Ostvarenje dobiti za vlasnike Ostvarenje misije i društveno korisnih ciljeva i zadataka

Koje szu mjere uspješnosti poslovanja?

Visina dobiti, povratak uloženih investicija

Nivo realizacije misije, uspješnost u ostvarenju društveno korisnih ciljeva i postavljenih zadataka

10

Ko utiče na uspjeh? potrošači Radnici, klijenti, volonteri, javnost

Izvor : Rajko Marić, „Menadžment neprofitnih organizacija“, Beograd, 2009g., str.58

6. OSNIVANJE I FUNKCIONISANJE NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Neprofitne organizacije osnivaju se prvenstveno u svrhu ostvarivanja viših društvenih ciljeva,

odnosno zadovoljavanja opštih i zajedničkih potreba građana. Osnivaju ih država, građani koji

su se s tim ciljem udružili, pojedinci, fondovi i dr.

Odnosno razna pravna i fizička lica koja im obezbjeđuju osnivački kapital. Neprofitne

organizacije posjeduju ukupnost prava i obaveza kapiatala s kojim raspolažu.

Pravo kapitala odnosi se na novac, nepokretnu, pokretnu imovinu, kao i određena druga

prava koja su predviđena odgovarajućim zakonom.Obaveze kapitala odnose se na dugovanja

koja ove organizacije mogu ostvariti svoji radom.

Neprofitne organizacije čine pravna lica sa ograničenim jemstvom njihovih osnivača.

Osnivači ovih organizacija, njihovi članovi i korisnici usluga mogu da budu fizička i pravna

lica.

Određenu neprofitnu organizaciju mogu formirati jedan ili više osnivača, dok je za njeno

osnivanje potrebno obezbjediti određene osnove- preduslove:

Osnivački kapital za rad i poslovanje

Akt o osnivanju

Prostorne, kadrovske i materijalne resurse za uspješan i održiv rad i poslovanje

Neprofitne organizacije samostalno vrše svoju djelatnost raspolažući dobijenim kapitalom,

ostvruju prihode i realizuju rashode.

One rade i posluju na osnovu postavljenih ciljeva koji sudefinisani u osnivačkom aktu, a koji

su potpuno saglasni poslovnoj i razvojnoj politici, odnosno misiji koju utvrđuju njihovi

osnivači i koji neposredno učestvuju u radu organa upravljanja.

11

Neprofitne organizacije se u pravnom prometu ponašaju prema trećim licima u skladu sa svim

podatcima koji su upisani u registar, s tim da one nesmiju mijenjati i proširivati djelatnost i

misiju bez prethodno pribavljene sagalasnosti osnivača.

Nad radom neprofitnih organizacija, naročito onih koji se dominantno finansiraju iz državnog

budžeta, sprovodi se kontrola, stručna revizija i odgovarajući nadzor poslovanja. U

slučajevima iskrsavanja ozbiljnih poteškoća u poslovnju ove organizacije, isto kao i profitne,

mogu biti podvrgnute odgovarjućoj sankciji.

Odluku o tome donose sami osnivači, ili se status gubi u postupku stečaja i prestanka rada

organizacije. 8

7. FINANSIRANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Kroz dosadašnjiu praksu razvoja i funkcionisanja neprofitnog sektora u različitim pravnim

društvenim i statusnim okvirima iskristalisali su se razni vidovi/izvori finansiranja neprofitnih

organizacija koji se mogu svrstati u tri grupe:

Budžetski

Tržišni

Kombinovani-mješoviti

Dva osnovna oblika finansiranja neprofitnih organizacija:

Eksterno finansiranje

Budžet, fondacije, korporacije, pojedinci i porodice kao davaoci sredstava i godišnja

prikupljanja sredstava, prikupljnaje velikih priloga, sponzorstvo i donarstvo.

Interno finansiranje

Isključivo potpuno finansiranje, pretežno finansiranje, djelimično-dopunsko finansiranje.9

8 Rajko Marić, „Menadžment neprofitnih organizacija“, Beograd, 2009g9 http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12527

12


8. ZNAČAJ I PROBLEMI PRIMJENE MENADŽMENTA U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA

Neodgovarajuća tumačenja osnovnih preduslova za efikasan menadžment kao i zablude koje

su proistekle iz njih, doveli su do stnja u kome menadžment, u dužem vremenskom periodu

nije mogao pronaći „plodno tlo“ u neprofitnom sektoru.

Otpor neprofitnih organizacija u tom pogledu, bio je dosta izražen prvenstveno zbog slišnosti

s profitnim preduzećima.

Ključni razlog za ovakav stav bio je sadržan u tome što su organizacije društvene nad gradnje

osnovni smisao svog postojanja i djelovanja sagledavale isključivo u poslu kojem se bave.

Glavnu opasnost po svrhu njihovog postojanja predstavljalo je shavatnje da se pod

menadžmentom kao savremenim vidom upravljanja, podrazumijeva isključivo biznis čiji je

osnovni cilj ostvarenje profita.

Ovakav pristup menadžmentu u neprofitnim organizacijama, koji je bi konzervativan,

eliminisan je znatno širim shavatanje tzv. „neprofitnog“ menadžera kao stručnog čovjeka koji

se, zajedno sa menadžerima srednjeg i nižeg nivoa, bavi upravljanjem poslovima organizacije

na tako zavni integaralni način, odnosno upravljanjem svim osnovnim i poslovnim funkcijam

organizacije po sistemu koji omogućava delegiranje- prenos obaveza i odgovornosti na druge

i niže nivoe menadžerske hijerarhije.10

9. NVO ALTRUISTA SVJETLO

Ja sam se odlučila za projektovanje ovog zahtjevnog, sveobuhvatanog i preciznog plana

upavo sada, u momentu kada se po mojoj slobodnoj procjeni sa aspekta generalnog stanja u

društvu nalazimo u jednom veoma pogodnom trenutku za dalju ekspanziju aktivnosti.

Trenutno stanje u oblasti brige društva za mlade ljude sa umanjenim sposobnostima je

najblaže rečeno zabrinjavajuće. U našem se društvu bilježi jako skromno poklanjanje pažnje

osobama sa umanjenim sposobnostima, a o aktivnoj podršci usmjerenoj prema toj ugroženoj

populaciji ili samstalnim inicijativama od strane privatnog sektora, skoro da ne možemo ni


13

govoriti. Znanje o pravima i odgovornostima, znanje o tome šta ona predstavljaju, na koji

način se štite i sl.,odlučujući su faktor za aktivno ućešće građana u demokratskom životu

jedne zemlje. Osobe sa umanjenim sposobnostima su ravnopravni članovi društva. NVO

Altruista „Svjetlo“ djeluje kao dobrovoljna, vanstranačka, nevladina, multinacionalna

organizacija za pomoć osobama s umanjenim sposobnostima.11

Trenutna situacija u našem društvu je takva da su mladi sa umanjenim sposobnostima i sa

završenim stručnim obrazovanjem koje je prilagođeno njihovim mogućnostima masovno bez

posla, imaju neriješeno zdravstveno osiguranje, neriješeno stambeno pitanje, nema društvene

brige nad njima a u porastu su također kriminal i druge negativne pojave koje ovu skupinu

mogu dovesti u još težu situaciju. Zatim su tu prisutni i trendovi izolacije i getoizacije osoba

sa umanjenim sposobnostima. U otežavajuće okolnosti se naravno ubraja i veoma teška

situacija po pitanju zapošljavanja čak i vanredno sposobnih osoba koje ni iz daleka nemaju

ograničenja ovakve vrste. Ova organizacija vjeruje da svi ljudi zaslužuju jednake šanse i žele

da grade društvo jednakih mogućnosti. Nažalost postoje i osobe o kojima država ne vodi

dovoljno brige. Mnogima od njih želje ostaju nedostupne. NVO Altruista „SVJETLO“ u cilju

izgradnje društva jednakih mogućnosti ostavlja svjedočanstva. Oni organizuju školu sporta,

glume umjetnosti, edukativne radionice, seminare, izložbe, moderne revije, izlete, zabave,

istražujemo, daruju, pružaju pravnu i humanitarnu pomoć. Njihove aktivnosti predstavljaju

snažan odgovor na nepravednu društvenu izolaciju i getoizaciju. A njihove aktivnosti se

realizuju uz pomoć jakog društvenog zalaganja naših savjesnih i požrtvovanih volontera.

Društveni cilj: edukacija, integracija, učenje i razvoj, radno osposobljavanje, zapošljavanje

Misija: Pružiti podršku i stvoriti uslove da osobe s umanjenim sposobnostima iskažu vlastite

vrijednosti i budu korisne sebi i zajednici. U cilju ispunjenja misije realiziraju se aktivnosti

programskog sadržaja: Edukacija; Istraživanje; Integracija; Zastupanje i Pravno osnaživanje;

Kultura; Volonterski rad; Humanitarna pomoć.

Vizija: Ukloniti barijere i stavove koje vode diskriminaciji i socijalnom isključivanju osoba sa

umanjenim sposobnostima i izgraditi atmosferu jednakih mogućnosti u zajednici.12

Ponude njihovih konkurenata u ovom sektoru vođene su istim ciljem. Oni nastoje zadovljiti

iste potrebe na koje su i oni fokusirani. Njihovi konkurenti su udruženja koja finansira Kanton

Sarajevo i Savez Sumero koji je finansiran od strane Federacije. Njihov društveni cilj je

pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama kroz socijalizaciju i osposobljavanje u

11 http://svjetlo.blogger.ba/, 03.06.2012. g

12 http://svjetlo.blogger.ba/, 03.06.2012.g

14

http://svjetlo.blogger.ba/


radionicama. Nalaze se u povoljnijem položaju u odnosu na ovu organizaciju, jer imaju

osiguranu novčanu podlogu za svoje djelovanje.

Društveni cilj čijem ostvarenju je posvećen ovaj plan je radno osposobljavanje i zapošljavanje

osoba sa umanjenim sposobnostima. Među njihove prioritete spadaju i različite inicijative u

korist osoba sa mentalnom retardacijom i umanjenim sposobnostima kako bismo im

omogućili ravnopravan položaj u društvu s jedne strane kao i sveukupno sretniji život s

druge.Znamo da nije moguće uspostaviti apsolutno društvo jednakih mogućnosti, ali znamo

isto tako da je moguće da kompanije svojim filantropskim djelima ipak mogu unijeti tračak

sreće i radosti u domove onih kojima država ne posvećuje dovoljno brige.

SWOT analiza:

PRILIKE-Podrška međunarodne zajednice (projekti podizanja efikasnosti)-Mehanizmi razvoja-Strategija korištenja prilika-Povoljan ambijent-Veliko prisustvo prijatelja- Jačanje svijesti građana-Podrška lokalnih zajednica

PRIJETNJE-Jačanje postojećih konkurenata-Dolazak novih konkurenata-Kultura-stavovi i vjerovanja-Radno pravo,prakse u zemljama u kojima su ugrožena ljudska prava-Podrška različitostima-omalovažavanje osoba sa umanjenim sposobnostima-Pristup osobama sa umanjenim sposob. kao socijalnom problemu

SNAGE-Strategija korištenja prilika-Kvalitet kao strateško opredjeljenje-Dominiranje snage nad slabostima-Posvećenost i orijentacija na korisnike-Povoljni ugovori projekata-Ponuda cjelokupnog paketa usluga-Reputacija osnivača-Entuzijazam-Vizija razvoja djece i roditelja-Mladi vide potrebne stvari koje vole-Žele,hoće i vole da rade

SLABOSTI-Nedovoljno partnerstvo sa društveno odgovornim kompanijama-Nedovoljno ulaganje u tehnologiju-Nepostajanje IT sistema i jedinstvene baze podataka u BIH-Visoki troškovi-Spor protok informacija

Prikazana SWOT analiza implicira slijedeće: prilike koje proizilaze iz njihovog okruženja

potrebno je temeljito iskoristiti u svrhu maksimalnog razvijanja i iskrištavanja vlastitih

internih snaga. Generalni je zaključak da vanjske prijetnje i interne slabosti nisu izražene u

toliko velikoj mjeri pa se stoga njihova strategija nameće kao sasvim ispravna. Interne snage

15

obuhvataju koristi koje se stvaraju putem CSR aktivnosti za krajnje korisnike i stvaranje

društvenih vrijednosti prema kojima su usmjerene aktivnosti CSR. Koristi obuhvataju

razvijanje svijesti i upoznatosti kod korisnika i javnosti o aktivnostima koje doprinose

društvenim vrijednostima, razumijevanje motiva zbog kojih se poduzimaju aktivnosti,

građenje pozitivnih stavova u javnosti i kod korisnika i ostvarivanje partnerstva kompanija i

ciljnih grupa prema kojima se provode CSR aktivnosti. Kreativnim radom treba iskoristiti

prilike i ostvarenim snagama eliminisati prijetnje iz okruženja i usput amortizirati slabosti

unutar same kmpanije.

Partnerstvo:13

- Obrazovanje gradi BIH-Učenje i razvoj

- Eco sport grup-sportska takmičenja

- Fondacija mozaik-edukacija

- Fondacija za kreativan razvoj-edukacija

- Naklada „Zoro“-edukacija

- Crveni križ FBIH-humanitarna pomoć

- Naša djeca,Modna agencija“Nova maS“,Narodno pozorište,Pozorište mladih-

integracija

- Kamerni teatar,Centar“Vladimir Nazor“,Centar“Skenderija“-edukacija

- Škola za okoliš i drvni dizajn,Škola za srednje struč.obraz.i osposoblj.-volonterski rad

- Služba za zapošljavanje K.S.,Kantonalni centar za socijalni rad-zapošljavanje

ZAKLJUČAK

13 http://svjetlo.blogger.ba/, 03.06.2012.g

16


Neprofitna organizacija je organizacija čiji je primarni cilj pružanje usluga društvu na

neprofitnoj osnovi (koja se ne osniva radi ostvarivanja profita, nego ima neku drugu svrhu

odnosno misiju).

Neprofitne organizacije su “agenti humanitarnih promjena”, postoje kako bi poboljšale

ljudske živote, važne su za kvalitetu života u nekom društvu, na usluzi su društvu.

Da bi se određena organizacija zvala neprofitnom i da bi mogla pripadati neprofitnom sektoru

ona treba da bude:

Formalna, neprofitno orijentisana, nezavisna, dobrovoljna.

Neprofitne organizacije se dijele na različite vrste, tako da imamo s obzirom na područje

rada(obrazovne, kulturne, religiozne, političke, zdravstvene, dobrotvorne, zaštitne, socijalne) i

s obzirom na način koji se vrši finansiranje organizacije(organizacije koje se finansiraju iz

budžeta, organizacije koje svoja finansijska sredstva obezbjeđuju iz dobrovoljnih priloga,

organizacije koje se finansiraju iz sopstvenih prihoda, ostvrenih prodajom usluga i proizvoda).

Prilikom definisanja misije organizacije posebno je važno imati u vidu potrebe i želje

korisnika usluga koje ona treba da zadovolji. To znači da svaka iskazana misija mora u sebi

da sadrži i odgovarajuće operativne pokazatelje, odnosno načine na koje će biti ostvarena.

Da bi se neprofitne organizacije mogle potpuno posvetiti svojoj misiji i uspješno ju

ostvarivati, njihov menadžment se mora ponašati odgovorno i dosljedno, naročito kada se radi

o pitanju pridržavanja propisanih pravila „neprofitabilnog“ poslovanja.

Brojni su ciljevi kojima teže sve neprofitne organizacije u svom poslovanju i vršenju misije.

Oni se mogu podijeliti u dvije grupe:

Opšti

Posebni ciljevi

Esencijalana razlika između profitnih i neprofitnih organizacija fokusirana je na koncept

misije. Ultimativan zadatak profitnog entiteta je da donese novac svojim vlasnicima.

Kod neprofitnih organizacija nemože postojati vlasnik, jer ovaj entitet treba služiti javnosti i

zakon je jasno specificira da vlasništvo nije kompatibilno sa javnom svrhom.

17

LITERATURA

1. Kurtić A., „Osnove menadžmenta“, OFF-set, Tuzla, 2009g

2. N.Gregory Mankiw, „Osnove ekonomije“, MATE, Zagreb, 2006g.

3. Rajko Marić, „Menadžment neprofitnih organizacija“, Beograd, 2009g

4. http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=14095

5. http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=14034

6. http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12527

7. http:// web.efzg.hr

8. http://svjetlo.blogger.ba/

18



http://www.efzg.unizg.hr/default.aspx?id=14034


neprofitni marketing

Documents