navodnjavanje kupusa

1
Navodnjavanje kupusa Kupus je povrtarska kultura koja ima veliku lisnu masu koja intenzivno transpiriše, a plitak i slabo razvijen korenov sistem koji ima slabu usisnu moć i zbog toga kupus zahteva visoku vlažnost zemljišta tokom celog vegetacionog perioda. Nedostatak vode u bilo kojem periodu razvoja biljke utiče na smanjenje prinosa i iz tog razloga je nezamislivo baviti se intenzivnom proizvodnjom kupusa bez navodnjavanja. Kupus se proizvodi iz rasada kao rani, srednje rani i kasni usev. Kasna proizvodnja kupusa je najracionalnija i najmasovnija i uglavnom se izvodi kao drugi usev posle pšenice ili drugih strnih žita. Optimalno vreme za rasađivanje je početak jula, do kojeg treba da se proizvede rasad. U tom letnjem periodu, zemljište je uglavnom isušeno usled nedostatka padavina. Ukoliko je zemljište dosta isušeno, potrebno je obaviti zalivanje pre sadnje kako bi se adekvatno obavila priprema zemljišta za sadnju. Potrebe za vodom kasne proizvodnje kupusa zavise od razvijenosti biljaka i vremenskih uslova. Za visoke prinose, posle rasađivanja, kupus se mora redovno zalivati kako bi se održala visoka vlažnost zemljišta. Potrebe za vodom su 300 do 500 mm, u zavisnosti od klimatskih uslova i vegetacionog perioda. Zalivanje treba vršiti po turnusima čiju dužinu treba odrđivati u zavisnosti od razvijenosti biljaka i količine i rasporeda padavina. Bitno je da se zemljište ne sme isušiti ispod 80% PVK. Zbog visoke predzalivne vlažnosti, zalivne norme su male, od 20 do 30 mm, kako bi se prokvasio sloj zemljišta do 20 cm u periodu formiranja glavica, a kasnije do 50 cm. Kupus ima prostran ali plitak korenov sistem. Glavna masa korena nalazi se u sloju zemljišta do dubine od 40 do 50 cm . Niža vlažnost zemljišta usporava formiranje glavica, a ukoliko se u završnoj fazi porasta glavica i pri tehnološkom sazrevanju dozvoli isušivanje zemljišta, a zatim se primeni navodnjavanje ili padne kiša, dolazi do pucanja glavica što umanjuje kvalitet i tržišnu vrednost proizvoda. Kupus je moguće navodnjavati iz brazda, orošavanjem ili sistemom kap po kap. U periodu rasađivanja kao i posle 3 do 5 dana, kupus je najbolje navodnjavati kišenjem, koje se može nastaviti i kasnije u periodu vegetacije. Ukoliko se kupus gaji na manjim površinama može se uspešno navodnjavati brazdama ili sistemom kap po kap. Rastojanje brazda ili laterala, treba odrediti u zavisnosti od mehaničkog sastava zemljišta.

Upload: dusko-bundalo

Post on 27-Jan-2016

236 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Navodnjavanje kupusa

Navodnjavanje kupusa

Kupus je povrtarska kultura koja ima veliku lisnu masu koja intenzivno transpiriše, a plitak i slabo razvijen korenov sistem koji ima slabu usisnu moć i zbog toga kupus zahteva visoku vlažnost zemljišta tokom celog vegetacionog perioda. Nedostatak vode u bilo kojem periodu razvoja biljke utiče na smanjenje prinosa i iz tog razloga je nezamislivo baviti se intenzivnom proizvodnjom kupusa bez navodnjavanja.

Kupus se proizvodi iz rasada kao rani, srednje rani i kasni usev. Kasna proizvodnja kupusa je najracionalnija i najmasovnija i uglavnom se izvodi kao drugi usev posle pšenice ili drugih strnih žita. Optimalno vreme za rasađivanje je početak jula, do kojeg treba da se proizvede rasad. U tom letnjem periodu, zemljište je uglavnom isušeno usled nedostatka padavina. Ukoliko je zemljište dosta isušeno, potrebno je obaviti zalivanje pre sadnje kako bi se adekvatno obavila priprema zemljišta za sadnju. Potrebe za vodom kasne proizvodnje kupusa zavise od razvijenosti biljaka i vremenskih uslova. Za visoke prinose, posle rasađivanja, kupus se mora redovno zalivati kako bi se održala visoka vlažnost zemljišta. Potrebe za vodom su 300 do 500 mm, u zavisnosti od klimatskih uslova i vegetacionog perioda. Zalivanje treba vršiti po turnusima čiju dužinu treba odrđivati u zavisnosti od razvijenosti biljaka i količine i rasporeda padavina. Bitno je da se zemljište ne sme isušiti ispod 80% PVK. Zbog visoke predzalivne vlažnosti, zalivne norme su male, od 20 do 30 mm, kako bi se prokvasio sloj zemljišta do 20 cm u periodu formiranja glavica, a kasnije do 50 cm. Kupus ima prostran ali plitak korenov sistem. Glavna masa korena nalazi se u sloju zemljišta do dubine od 40 do 50 cm. Niža vlažnost zemljišta usporava formiranje glavica, a ukoliko se u završnoj fazi porasta glavica i pri tehnološkom sazrevanju dozvoli isušivanje zemljišta, a zatim se primeni navodnjavanje ili padne kiša, dolazi do pucanja glavica što umanjuje kvalitet i tržišnu vrednost proizvoda.

Kupus je moguće navodnjavati iz brazda, orošavanjem ili sistemom kap po kap. U periodu rasađivanja kao i posle 3 do 5 dana, kupus je najbolje navodnjavati kišenjem, koje se može nastaviti i kasnije u periodu vegetacije. Ukoliko se kupus gaji na manjim površinama može se uspešno navodnjavati brazdama ili sistemom kap po kap. Rastojanje brazda ili laterala, treba odrediti u zavisnosti od mehaničkog sastava zemljišta.