naucne metode u praksi1
TRANSCRIPT
METODOLOGIJA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA SA INFORMATIKOM I
STATISTIKOM
VODITELJI KOLEGIJA:- Prof.Dr. Adlija Jevrić-Čaušević
- Prof.Dr. Armin Škrbo
Naučna metoda:
-Eksperimentalni pristup-Metode koje uključuju prikupljanje informacija putem
vizuelnih observacija ili pak putem intervjuisanja.
-Šta je to eksperimentalna naučna metoda?odabrati pitanje ili problem
formulirati u obliku hipoteze
-Testovi koji se izvode u svrhe provjeravanja hipoteze su eksperimenti.
-Ispitati stavke koje djeluju na sistem (promjenjive- varijabile)
-Što čini jednu naučnu metodu mogućom?
-Postojanje odnosa uzrok i posljedica
-Šta je eksperimentalna nauka?
-Eksperimentalna nauka nije ništa drugo do istraživanje uzročničko posljedičnog efekta u prirodi. Hipoteza je u
ovom smislu najbolja predpostavka ovog odnosa. Zaključci dozvoljavaju da se predpostavi rezultat budućih uzročničko
posljedičnih efekata.
KAKO RAZLIKOVATI NAUČNU METODU OD NENAUČNE:
1.OBSERVACIJA
2.HIPOTEZA
3.KORISTITI HIPOTEZU ZA PRAVLJENJE PREDPOSTAVKI
4.MODIFICIRANJE HIPOTEZE U SVJETLU VLASTITIH REZULTATA
5.PONOVITI FAZE 3,4, SVE DOK SE DISKREPANCE IZMEĐU
TEORIJE I EKSPERIMENTA NE IZGUBE.
KADA SE KROZ EKSPERIMENTALNE PODATKE POSTIGNE KONZISTENTNOST, ONDA HIPOTEZA POSTAJE TEORIJA KOJOM SE MOGU OBJASNITI POJEDINAČNI FENOMENI.
1. Hipoteza u odnosu na teoriju
Hipoteza:Predpostavka Izlaz-očekivanje Ako to uradim
onda očekujem……
Tačno ili netačno
Teorija:Već
uspostavljena ideja
stvarna Experimentalnapodaci
Postavi svoju hipotezu predpostavka cilj uzrok……vodi ka
posljedici Ako ja uradim………
onda ja očekujem………….
Naučni podaci moraju biti…..MjerljiviMoraju se
kvantitativno izraziti
Ne na bazi mišljenja ili slobodne procjene
FAZE kod PRAVLJENJA PROJEKTA KOD EKSPERIMENTALNIH NAUKA:
Observacija
HipotezaKontrolirani eksperiment
Zaključak
ObservacijaSkupljanje informacija
Naslov projektaCilj projekta
Identifikovati promjenjljive- pokušati izabrati promjenjljive koje djeluju neovisno jedna od druge
NEOVISNA PROMJENJLJIVA: varijabla koja se promatra. Uzrok ishoda studije
OVISNA PROMJENJLJIVA-Ona koja se nalazi pod djelovanjem neovisne promjenjljive. Efekti studije.
-HIPOTEZA SE OBLIKUJE U FORMU KOJA SE MOŽE TESTIRATI EKSPERIMENTALNO
-ODABIR MODELA- modeli s ograničenom mogućnošću korištenja-NAUČNA TEORIJA-ili zakon predstavlja hipotezu ili grupu sličnih
hipoteza koje su potvrđene kroz eksperimentalne rezultate
-EKSPERIMENT SE MOŽE DEFINIRATI KAO POKUS SA JEDNOM NEOVISNOM PROMJENJLJIVOM KOJOM SE MOŽE
MANIPULIRATI (TRETMAN)
-PREDMET STUDIJE: -OSOBA KOJA PARTICIPIRA U EKSPERIMENTU
-EKSPERIMENTALNA ŽIVOTINJA, BILJKA-IN VIVO
-IN VITRO-Eksperimentalni rad-potvrda ili negacija hipoteze.
-Opskrbiti se materijalom I opremomuraditi eksperiment,registrirati podatke , registrirati
observacijepisani opisi
serija problema-Izračunajte vrijednsoti
-Sumirati rezultate-Izvuči zaključke
Planiranje pokusa
KAKO PRISTUPITI EKSPERIMENTALNOM RADU!
-Odabrati samo jednu varijabilu koju treba promijeniti u svakom eksperimentu
-Mijenjati one stavke koje će vam pomoći da dođete do odgovora
-Procedura mora ukazati na to kako će se to mijenjati
-Procedura mora objasniti i kako će se izmjeriti promjena
-Svaki eksperiment mora imati kontrolu u svrhe poređenja do čega je promjena nekog parametra dovela.
Eksperimentalne varijable:
Neovisna varijabla: Jedan od uvjeta se
mijenja za kontrolnu grupu
Primjer: Kontrola = normalni
uvjeti za rast biljaka neovisna varijala= rast
pod fertilajzerom
Ovisna varijabla: Stanje koje nastaje
kao rezultaat dodavanja neovisne promjenjljive
Primjer: Izmjeriti porast rasta
biljke kao poljedicu ne dodavanja fertilizatora
KORIŠTENJE KONTROLA- POKUSI U KOJIM NE DOLAZI DO PROMJENE VARIJABILA
-Serija eksperimenata koja uključuje kontrolu se naziva kontrolirani eksperiment.
-Tretman, pokus: Ono što se radi sa neovisnom promjenljivom od strane istraživača
a) Tretman lijekovima
b) Primjena nekog programa
c) Medicinska procedura
-KLJUČNI FAKTORI U DIZAJNIRANJU KVALITETA EKSPERIMENTALNOG RADA:
A) PODACI NE SMIJU BITI KONTAMINIRANI LOŠIM MJERENJEM ILI PAK GREŠKAMA U PROCEDURI
B) ELIMINIRATI ILI PAK MINIMIZIRATI EFEKTE DRUGIH VARIJABILA
C) OBRATITI PAŽNJU NA REPREZENTATIVNOST-DA LI VAŠ
UZORAK PREDSTAVLJA POPULACIJU KOJU ŽELITE IZUČAVATI-TEHNIKE SLUČAJNOG IZBORA
D) DIZAJN EKSPERIMENTA MORA BITI ŠTO JEDNOSTAVNIJI-Interpretacija rezultata eksperimenata SREDSTVA KOJA SE KORISTE:
1.Statistika 2.Kvalitativna analiza
VRSTE EKSPERIMENTALNIH PROTOKOLA:-Tumačenje pojedinačnih oznaka kod testova
R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE
C-SISTEM CUTOF X- TRETMAN
O- OBSERVACIJA(PRE I POST TEST) PRIMJER:
OXO:-PRETEST- testiranje koncentracije kolesterola kod pacijenta prije tretmana
-TRETMAN: DAVANJE LIJEKOVA U TRAJANJU OD 10 NEDJELJA-POSTTEST- testiranje koncentracije kolesterola u serumu nakon terapij
DOBRE STRANE:
-Ekonomičnost jednokratnog dizajniranja u odnosu na višekratne istraživačke studije.
-Mogućnost kontrole pojedinačnih parametara (godine,spol,nivo vježbi,dijeta, životni stil,rasa, religija itd.)
Testiranje:- T test., ANOVA
R-SLUČAJNI ODABIRN-NEEKVIVALENTNE GRUPE
C-SISTEM CUTOFFX- TRETMAN
O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)
PRIMJER:GOXO- ISTA GRUPA SE KORISTI I KAO PRE- I POST- TEST GRUPA
PROBLEM-NEMOGUĆNOST RAZLIKOVANJA UZROKA I POSLJEDICE PRAVI KONTROLIRANI EKSPERIMENT:
o ODABIR GRUPA METODOM SLUČAJNOG IZBORAo TRETIRANA GRUPA
o KONTROLNA GRUPA o POSTTEST-DIZAJN KONTROLA
o R1 G1 X Oo R2 G2—O
o DOBRA STRANA: NEMA PRETEST GRUPE- IDENTIFICIRAJU SE SAMO GRUPE PREMA PROMJENJLJIVIM.
o LOŠA STRANA: TEŠKO UTVRDITI EFEKTE TRETMANA
R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE
C-SISTEM CUTOFF X- TRETMAN
O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)
PRIMJER:PRETEST-POST TEST DIZAJN KONTROLA
R1 G1 OXO R2 G2O—O
DOBRA STRANA- STATISTIČKA KONTROLA
ANALIZE. LOŠA STRANA- MOGUĆNOST NASTANKA GREŠKE U
PRETEST FAZI, REFLEKSIJA NA POSTTEST FAZU
R-SLUČAJNI ODABIR N-NEEKVIVALENTNE GRUPE
C-SISTEM CUTOFF X- TRETMAN
O-OBSERVACIJA(PRE I POST TEST)
PRIMJER:SOLOMON DIZAJN SA ČETIRI GRUPE
R G2O—ORG3—XORG4—O
DOBRE STRANE: KOMBINIRANJE PRE I POSTEST DIZAJNA
POSTOJE DVIJE KOTROLNE I DVIJE EKSPERIMENTALNE GRUPE. KORISTE SE ČETIRI GRUPE, 1 PRETESTIRANA I JEDNA
EKSPERIMENTALNI TRETMAN KOJEM SE PODVRGAVAJU DVIJE GRUPE.
LOŠE STRANE: VEĆI BROJ GRUPA
DIZAJN SA FAKTORIMA
- KORISTI SE KADA SE ŽELE TESTIRATI DVIJE ILI VIŠE NEOVISNIIH PROMJENLJIVIH
- SVI STUPNJEVI NEOVISNE PROMLJENLJIVE SU KOMBINACIJI SA DRUGIM NEOVISNIM PROMJENLJIVIM
- POTREBNE SU NAJMANJE DVIJE NEOVISNE PROMJENLJIVE I
DVA NIVOA ZA SVAKU PROMJENLJIVU ( 2 X 2 )
- DOZVOLJENA JE MANIPULACIJA ILI KONTROLA VIŠE OD JEDNE NEOVISNE PROMJENLJIVE U ISTOJ STUDIJI
- Primjetne interakcije među grupama pri različitim stupnjevima tretmana
- INTERAKCIJA JE TAKAV EFEKAT NA OVISNU PROMJENLJIVU KOJI SE MANIFESTUJE TAKO ŠTO SE EFEKAT JEDNE NEOVISNE
PROMJENLJIVE MJENJA DUŽ RAZLIČITIH NIVOA DRUGE NEOVISNE PROMJENLJIVE
DIZAJN ZASNOVAN NA PONOVLJENIM MJERENJIMA
MJERENJA NA ISTOM UZORKU SE RADE VIŠE PUTA:
S1 X 0-X2 0-XK O
DOBRE STRANE: DOBIJANJE VEČEG BROJA REZULTATA
LOŠE STRANE: OBSERVACIJE NISU NEOVISNE JEDNA OD DRUGE ŠTO IMA POSLJEDICE NA NIVOU STATISTIČKE
ANALIZE
DIZAJN VREMENSKIH INTERVALA
EFEKTI TRETMANA KROZ DUŽI VREMENSKI PERIOD: PONOVLJENA MJERENJA UZ TRETMAN IZMEDJU DVIJE
GRUPE MJERNIH PODATAKA
-Šta treba naglasiti u zaključku? -Ako hipoteza nije tačna, šta je onda odgovor na postavljeno pitanje
-Sumiranje poteškoća i problema u fazi izvođenja eksperimenta
-Da li je potrebno promijeniti proceduru ili pak ponoviti eksperiment
-Što biste drugačije uradili slijedeći put.
-Napraviti listu stvari koje ste naučili
ONO ŠTO STE NAUČILI VAM MOŽE POMOĆI DA ODGOVORITE NA VELIKI BROJ PITANJA KOJA SU PROIZAŠLA IZ SAMOG EKSPERIMENTA. PITANJA VODE DRUGIM PITANJIMA ŠTO
OPET UZROKUJE DODATNE HIPOTEZE KOE TREBA TESTIRATI.
Klinička istraživanja:
-Kliničko epidemiološka-Kliničko manipulativna
-Šta treba sadržavati klinički protokolFormat protokola:
1.naslovna strana2.sadržaj
3.skraćenice4.reference i dodaci
Definicija klinickog ispitivanja• klinicko ispitivanje je bilo koje istraživanje na ljudima
koje ima za cilj da otkrije ili potvrdi klinicke,farmakološke i/ili druge farmakodinamske efekte
jednog ili više ispitivanih lijekova; i/ili otkrije neželjenereakcije na jedan ili više ispitivanih lijekova; i/ili da
prouci resorpciju, distribuciju, metabolizam i/ilieliminaciju jednog ili više ispitivanih lijekova sa ciljem da se utvrdi njegova/njihova bezbjednost i efikasnost
Ciljevi klinickih ispitivanjaProcjena efikasnosti i bezbjednosti nove terapije
• Kako se lijek podnosi?• Kakav je efekat lijeka i na kom mehanizmu se zasniva?• Kakav je farmakokineticki profil lijeka kod zdravih, a
kakav kod bolesnih?• Od ceka zavisi farmakokinetika lijeka?
• Kakav je spektar dejstva lijeka?• Koja su neželjena dejstva i kolika je njihova
ucestalost?Terapija
SADRŽAJ PROTOKOLA:
1.Uključivanje pacijenata i trajanje studije2.Lokalitet ispitivanja
3.Faktori koje treba držati pod kontrolom4.Ako se ispituju lijekovi, kako dolaze do klinike
5.Uzimanje, pohranjivanje i transport biloških uzoraka6.Definirati period ispitivanja
7.Utvrđivanje i kategorizacija sporednih djelovanja8.Nedostaje pacijent9.Odustane pacijent
10.Ispitivanje prestaje prije roka11.Iskrsne nešto hitno
ADMINISTRATIVNI ELEMENTI:
1.Administrativna odgovornost istraživača2.Pismeni pristanak pacijenta
3.Odobrenje klinike tj istitucije4.Tajnost podataka
5.Sabiranje i obrada podataka6.Publiciranje podataka
7.Monitoring istraživanja8.Dodaci protokolu
ŠTA SADRŽI PROTOKOL KOD ISPITIVANJA NOVOG LIJEKA:
1.Abstrakt2.Uvodni dio
3.Predmet istraživanja4.Plan studije (kratki)
5.Lijek i doziranje(preparacija, oblik, čuvanje,izdavanje lijeka)6.Vrijeme ispitivanja
7.Metodologija (ubaciti sve od perioda skrininga, perioda izlaznog stanja, tretmana, period posttretmana.,prestanak tretmana
9.Sabiranje podataka,unošenje podataka,analiza10.Statistička analiza
11.Pregled istraživanja12.Pismeni pristanak pacijenta ako se radi o pacijentu da se podvrgne studiji
13.Podaci o tajni, povjerenju,pisani materijal o pacijentu14.Neočekivane negativne reakcije prilikom ispitivanja
15.Proračun o cijeni koštanja studije16.Nači praćenja istraživanja
17.Kako se regulira publiciranje(tko odobrava publiciranje)18.Potpisi istraživača. Sponzora
19.Reference20.Dodaci protokolu
NACRT PLANA TREBA DA SADRŽI DETALJAN OPIS:
- nezavisne promjenjljive- konfiguracija plana
- ispitanici- kontrola biasa
- kontrola kontaminirajućih promjenjljivih- karakteristike tretmana:
- opis,doziranje, trajanje eksperimenta
- KARAKTERISTIKE ISPITANIKA-PACIJENATA:
a. selekcioni kriterijib. reprezentativan uzorak
c. uvođenje ispitanikad. da li ispitanik uzima redovno lijekove u propisanoj dozi
SKUPLJANJE PODATAKA:
a) cilj procjeneb) mjere procjene
c) red procjened) procjena ponašanja
ANALIZA PODATAKA:
- Dobivanje podataka
- Prezentacija podataka- Statistička analiza
- Logička analiza i sinteza- Statistička analiza, logička analiza i sinteza
KLINIČKO ISPITIVANJE LIJEKOVA:
- KOHORTNE STUDIJE-observacija i deskriptivni metod- KLINIČKI POKUS-eksperimentalni metod, ekspoziciju čini ispitivač u svrhu
ispitivanja- Od ekspozicije ka posljedici (kohortna studija)
- Od posljedice ka njenom uzroku (trohok studija)-case control studija
ELEMENTI PROTOKOLA KLINIČKOG POKUSA SU: a.selekcija uzorka
b.određivanje polaznog položaja-Određivanje vrste, doze i dužine ekspozicije (može biti permanentna I istovremena)
c.tretmand.praćenje efekatae.ishod tretmana
-Biranje uzorka oboljelih-prevalenca ili incidenca-prevalenca-svi oboljeli u momentu ispitivanja bez obzira kada su se razboljeli
-incidenca-svi de nuovo slučajevi-case control study-bolje uzimati uzorke po sistemu incidence
Kako odabrati kontrole!
Primjer: Istraživanje veze između pušenja i infarkta- kontrolna grupa trebaju biti nepušači koji su dobili ili nisu dobili infarkt., živjeli istim stilom života
Dihotomski ishod i dihotomska ekspozicija
strane(X) i (x) Indeks eksponiranih kod pojedinih slučajeva= a /a+c
Indeks eksponiranih kod kontrola= b / b+dPojednostavljeni račun eksponiranih kod oboljelih = a /cPojednostavljeni račun eksponiranih kod kontrola= b/d
Odnos ekspozicije= ad / bc
O(oboljeli)
o(neoboljeli)
X a b a+b
x c d c+d
a+c
b+d
N=a+b+c+d
Procjena rezultata dobivenih na uzorku u odnosu na populaciju-predstaviti istu skalu
Rizik oboljevanja među eksponiranim= a / a+b Rizik oboljevanja među neeksponiranim= c / c+d
Relativni rizik= ad /bc Ekspozicija među oboljelim= a /c
Ekspozicija među neoboljelim= b / d Case control studije- relevantno računanje po vertikali(kolone)
Kohortne-relevantno računanje po horizontali(redovi)
Primjer iz eksperimentalne prakse:
Studija 1.Ispitivanje učestalosti stvaranja plućnog karcinoma kod ljudi koji tokom života piju kafu!
Studija2.U kojoj je mjeri karcinom pluća povezan sa pijenjem kafe!
1.KOHORTNA STUDIJA
Rizik među onim koji piju kafu= 400/ 200000
Rizik među onim koji ne piju kafu=?Nastaviti dalji račun za slijedeću sedmicu!
Pacijenti sa karcinom
Pacijenti bez karcinoma
Piju kafu 400 199 600
200000
100 99 900
100000
Ne piju kafu
500 229 950
300000
2.CASE CONTROL STUDIJA-OD BOLESTI KA EKSPOZICIJI
Uživaoci kafe i karcinom pluća
-Pojednostavljeni odnos među onim koji piju kafu, a spadaju u kategoriju oboljelih=400 /100.-Pojednostavljeni odnos među onim koji piju kafu , a spadaju u kategoriju neoboljelih= 333/
167= 1,994.- Rizik ekspozicije= 400 / 100 : 333 / 167 = 2,006.
- VAŽNO; Kod ovih studija ne počinje se račun sa eksponiranim vs neenksponirani nego sa oboljelim i neoboljelim i kod slučajeva i kod kontrola.
Pacijenti sa karcinomom
Pacijenti bez karcinoma
Piju kafu
400 333
733
100 167 267
Ne piju kafu 500 500 1000
UKRŠTENE STUDIJE
-U ovim studijama se istovremeno utvrđuje i ekspozicija i ishod, u oba pravca., producira nesigurnost šta je uzrok, a
šta posljedica.-Vrsta studije se u ovim slučajevima naziva
retrospektivno prospektivna-pogodne za ispitivanje hroničnih slučajeva
Analize slične kao kod kohortne studije ili case kontrol studije što ovisi od načina odabira uzorka.
-studije podložne sistemskim greškama(najčešće loše odabran uzorak), detekcija,kontaminacija.
Osjetljivost naspram specifičnostiOsjetljivost naspram specifičnosti
Osjetljivost i specifičnost imaju obrnuto proporcionalan odnos.
Evaluacija kliničke performanse laboratorijskog testa
Evaluacija kliničke performanse laboratorijskog testa
Osjetljivost testa predstavlja vjerovatnoću da će test biti pozitivan kada je obolenje prisutno
Specifičnost testa predstavlja vjerovatnoću da će test biti negativan kada nema obolenja
Prediktivna vrijednost testa predstavlja vjerovatnoću da test rezultat(bio pozitivan ili pak negativan) korektno klasificira pacijenta
PREDIKTIVNA VRIJEDNOSTPREDIKTIVNA VRIJEDNOST
Prediktivna vrijednost kliničkog laboratorijskog testa uzima u obzir zastupljenost određenog obolenja, kvantificira vjerovatnoću da je pozitivan test asociran sa obolenjem u slučajnom uzorku ili alternativno, da je negativan test asociran sa zdravljem.
IlustracijaIlustracija Predpostavimo da imamo novi marker za
kancer jetre Ovaj test korektno identificira 98 od 1oo
pacijenata sa potvrđenim kancerom jetre (Koja je osjetljivost?)
Tesdt je pozitivan kod 15 od 100 pacijenata bez nalaza kancera jetre (Koja je specifičnost?)
Test performanceTest performance
Osjetljivost je 98.0% Specifičnost je 85% Kancer jetre ima incidencu od 1.5:100,000 Šta se dogodi ako se napravi skrin milion ljudi?
AnalizaAnaliza Na milion ljudi, bit će 15 slučajeva kancera
jetre. Našim testom će se najvjerovatnije
identificirati svi ovi slučajevi (TP) Od 999,985 zdravih, test će biti pozitivan kod
15% ili oko 150,000 (FP).
PREDIKTIVNA VRIJEDNOST TESTA
PREDIKTIVNA VRIJEDNOST TESTA
Prediktivna vrijednost je % svih pozitivnih koji su pravi pozitivni:
%01.0
100000,15015
15
100
FPTP
TPPV
Koja je negativna prediktivna vrijednost
Koja je negativna prediktivna vrijednost
TN = 849,985 FN = 0
%100
1000985,849
985,849
100
FNTN
TNPV
DIJAGNOSTIČKA VRIJEDNOST LABORATORIJSKIH TESTOVA ?
-Primjer: Kako izračunati osjetljivost, specifičnost, prediktivnu vrijednost, negativnu prediktivnu vrijednost kod bolesnih i zdravih
X-bolesnix-zdravi
Osjetljivost = 450 / 500= 0,90Specifičnost= 400 /500= 0,80
Pozitivna prediktivna vrijednost= 450 / 550Negativna prediktivna vrijednost= 400 / 450
Dati primjere za ovo!
X x
Total
+ 450 100
550
- 50 400
450
500
500 1000
Lekcije vezane za prediktivnu vrijednost
Lekcije vezane za prediktivnu vrijednost
Čak i kada imate dobar test, nije preporučljivo raditi skrining na obolenja sa niskom incidencom u populaciji. Izuzeci?
Što je veća klinička sumnja, bolja je prediktivna vrijednost testa. Zašto?
4. Tipovi eksperimentalnih grešaka
Greške mišljenja:očekivanjaUtjecaj na
rezultatePsihološki
eksperimenti
u dizajnu:Nejednak
tretmanLoše kontroleEksperimenti
na biljkama
IZVORI MOGUĆIH GREŠAKA I BIASA TOKOM KLINIČKIH ISTRAŽIVANJA:
O BIASI KOJI PROIZILAZE IZ LITERATURNIH PODATAKA: 1. Bias retorike(tvrdnja bez argumenata)
2. Bias skrivanja negativnosti
O BIAS U VEZI SA UZORKOM I SELEKCIJOM UZORKA:-bias popularnosti(popularna klinika recimo)
-centripetalni bias(klinika privlači jednu vrstu pacijenata)-bias filtar
-bias dijagnostičkih vrijednosti(CT, ultrazvuk)-bias sumnjičavosti
-bias mimikrije-bias predrasude
-bias neodgovarajućeg uzorka po obimu-bias neadekvatnih kontrola
-migratorski bias-bias dobrovoljaca
-neuzimanje u obzir pacijenata koji su u međuvremenu umrli,ozdravili, otišli i slično
O KONTAMINIRAJUĆI BIAS:1. bias neuzimanja lijekova
2. bias vezan za želje pacijenata 3. projekcije želja istraživača
4. bias izmišljenih kontrola
O BIAS VEZAN ZA UZROK TJ POSLJEDICE
O BIAS VEZAN ZA ANALIZU REZULTATA:1. namještanje rezultata
2. traženje veze bez hipoteze 3. bias skale mjerenja4. bias odstranjenja rezultata koji ne odgovaraju
O BIAS KRIVE INTERPRETACIJE:1. -bias veličina
2. -bias signifikantnosti3. -bias iscrpljivanja hipoteze
4. -bias krivog tumačenja
***ZAPAMTITI:
NAUKA NE DAJE UVIJEK PRAVE ODGOVORE. ČAK I KADA EKSPERIMENTI NE DAJU PRAVI ODGOVOR,
MOGU SE DOBITI IDEJE ZA DIZAJN DRUGIH EKSPERIMENATA. AKO ZNATE DA NEŠTO NE IDE, TO JE DOVOLJNO. NEUSPJEŠNI EKSPERIMENTI SU
VRLO VAŽNA FAZA KOD PRONALAŽENJA ODGOVORA. NAUČNICI KOJI SE BAVE
KOMPLEKSNIM PROBLEMIMA MOGU PROVESTI ŽIVOTNI VIJEK BEZ DA PRONAĐU ODGOVOR. ČAK I AKO GA NE NAĐU, NJIHOVI PODACI SU VRIJEDNI JER ĆE IH NEKO ISKORISTITI DA PRONAĐE PRAVE
ODGOVORE.
***