narodna-medicina-bih

8/9/2019 NARODNA-MEDICINA-BIH

1/20


2/20

Prema kazivanju starijih Bonjaka nekada su ljudi bili puno zdraviji i manje suoboljevali, unato teim uslovima ivota i nedostatku hrane. I danas se pripovijedajuprie o starcima duge bijele brade koji su umirali u poznim godinama ivota,doivjevi, nerjetko, preko stotinu godina... Sve to se sa dananje take gleditapripisuju zdravom nainu ivota, skoro nikakvom uticaju stresa, te istom okoliu. Noipak, ne treba zaboraviti da su prijanji uslovi ivota bili izuzetno teki uz esto

haranje zaraznih bolesti poput tifusa ili tuberkoloze. Jedini argument tezi da sunekada ljudi ipak bili zdraviji moe se, vjerovatno, nai u sistemu prirodne selekcije;to jest nejaka i boleljiva djeca umirala su, a ona jaa i zdravija preivljavala; to jeoito bilo presudno za opstanak naroda u prolim vremenima.

Da bi razumijeli kako su to nekada ljudi ivjeli moramo se vratiti u prolost i saznatikako smo tada izgledali ili kako su nas drugi opisivali. Doktor Karl Steinar, lijenik izLjubinja, zabiljeio je u svom etnolokom radu sljedee: V isoko uzrasli Bonjak iHercegovac predstavljaju nesumnjivo najljepi tip junoslavensko-ilirske mjeoviterase... Tako je primjerice u katolika i muslimana arenica (iris) oiju preteno svjetla,esto modra i utkasta, dok su oi u pravoslavnih obino tamno-mrke, esto i crne. Umuslimanske i katolike djece esto se via plava kosa, njena, ko mlijeko bijela put,

uope isti arijevski tip, no boja kose i puti potamnie malo po malo, dok su oveosobine u pravoslavnih u velike rijetke. Ponegdje se nae muslimana tamnih,crnkastih obraza i isto takove kose, to biva od primjese arapske i maurijske krvi.Uope je boja koe u mukaraca svjetlo smea, u ena svjetlija, bjelkasto -ukasta:ene su obino manjeg boja nego mukarci. Visoka, oiroka, pri tome ali kratkalubanja pokazuje s prijeda redovno vie iroko nego uzano lice sa izboenimjagodicama, malenim ustima, tankim usnicama, snanom bradom, uzanim ravnimnosom sa splotenim nosnim krilima (katkad i izvinutim nosom) i velikim, uvaljanimonim dupljama, iznad kojih su uzrasle guste obrve od odstojeih dlaka. Fizi onomijaje inteligentna, pogled vatren, igra lica puna izraza, pri tome obino dosta ozbiljna. Umukaraca je dlaka u brade obilna i gusta, isto tako i po drugim mjestima na tijelu.Umjereno dugaak vrat zasaen je na jedroj iji. irina u ramenima je spra m duljinetijela srazmjerno uzana, naprotiv su noge i ruke obino prekomjerno dugake,stopala i dlanovi iroki i kotunjavi. Tijelo je naprijed ugnuto, korak odugaka koraka,koraanje pravilno i slino hodanju drugih brana, primjerice Tirolaca, na koje su nailjudi i u toliko nalik, to su vrlo ustrajni u daleku hodanju i uspinjanju na brda. Naovjek se redovito dostatno hrani, rjetko kad obilno i tako biva, da u naeg seljakaneopaamo, da bi naginjao na debljanje....

Prema datom prikazu stiemo dojam da su ljudi unato njenijem, pitomijem izgleduimali jaku konstrukciju i tijelo naviknuto na rad i napor. Po brzini hodanja moe sezakljuiti njihova marljivost a po licu ivost to je bilo neophodno za preivljavanje uesto dugim bosanskim zimama i kratkim ljetima.

Kako to i sam autor u daljnjem opisu zakljuuje stari Bonjaci vjerovali su da bolestdolazi iz dva smjera, oba nadnaravna; od Boga u vidu kazne ili da je ona uzrokovanadjelovanjem dina. No, iako je narod esto prema samoj bolesti p ostupao fatalistikilijek se ipak traio kako u samoj prirodi tako i kod narodni iscjelitelja hoda, travara istravarki. Ili se on traio u starim ljekaruama.


3/20

U Zborniku narodni bosanskih lijekova iz 1749. godine predstavljen je cijeli nizrecepata za lijeenje raznih bolesti prepunih magijski elemenata:

Od kuge kako se razboli neka (j)ede lubiicu travu smreti imati nee. Ili: kako se

razboli pa rekne ako ga neko drugi upita ta ti je? Ujela me abica nee odkuge smreti imati.Liek od dalka: nogu meti uz drevo (orahovo), okrui koru oko lieve noge i m)eti nadalak neka prenoi pa da obisi u pante onu koru neka se sui nestae dalka....

Prema narodnom sudu zdravlje je sinonim za ivot kao i to je srea pojam zdravedue te upravo zbog toga kroz vijekove se akumuliralo iskustvo mnogih generacija ucilju prevencije i lijeenja. Treba konstatirati i ovo; iza svih metoda lijeenja bolesti, uprolosti a i danas, krije se ljudski strah od smrti, koja moe doi po narodnomvjerovanju i od nekih naoko bezazlenih bolesti poput strunjenog eludca.

Upravo zato nita manja elja za zdravljem nije ni danas, te stoga moderni ovjek neodstupa ni od starih tradicionalnih metoda iscjelivanja posebno zbog nesporazuma uodnosu pacijent-lijenik, neadekvatne medicinske usluge, pogrenih dijagnoza itretmana ili usljed neke hronine, po ivot fatalne bolesti. Iako se bez sistematske analize vrlo bogati materijal naeg folklornog podruja nemoe obraditi, i samim time u cjelosti razumijeti, u cilju nekih buduih istraivanja,korisno ga je prezentirati iroj javnosti. Po standardnim okvirima etnografskoistraivanje je zainteresirano za sistem u cjelini kako bi se imao to jasniji uvidposebno u segmente koji se tiu narodne medicine. Zapravo, prema nekom momlinom miljenju najkvalitetnije informacije za razmatranje odnosa ovjeka premaduhovnim pojavama mogu se pronai u tradicionalnoj narodnoj medicini u kojoj zarazliku od oficijalne ne postoji strogo utvrena granica djelovanja i shvatanja.

Sve informacije o lijeenju prenose se najee usmenim putem, sa koljena nakoljeno, vie meu enskom populacijom, vjerovatno zbog drevne podjele da suene te koje imaju tradicionalnu ulogu majke i njegovateljice porodice ( Mati rodila,mati lijeila...). Zbog obaveza u mladosti uslijed udaje, raanja djece i kuanskihposlova, veina takvih ena ozbiljnije se posveti iscjeliteljskom radu tek u poznijimgodinama ivota. esto im je takva djelatnost predstavljala i jedini izvor sredstava zaivot, ali uvijek po ustaljenom pravilu: Daj koliko moe i koliko je od srca. Izbor ili selekcija nastavljaa porodine tradicije obino se prenosi na najmlae ili

najstarije dijete zbog vjerovanja da ona imaju bolje predispozicije, mada to nije strogopravilo. Jo u samom djetinjstvu budui iscjelitelji, posebno ako ve imaju u familijiosobu koja se aktivno bavi lijeenjem, pokau elju za nastavkom tradicije, te takoue iz prve ruke. Nekada se desi da uspiju svojim radom zasjeniti prethodnika iliprethodnicu ali ipak ee to nije sluaj poto se kroz sve to mjenjaju vremena inaini razmiljanja te prihvatanja medicinskih metoda lijeenja.

Pojedini bonjaki iscjelitelji saglasni su u tvrdnji da na svijetu ima oko tri hiljade vrstabolesti od ega samo hiljadu moe li jeiti oficijalna medicina, sve drugo spada u


4/20

resor duhovne medicine. Bolest se svijetom iri preko oiju (urok), vjetra (nagaziti nakovitlac vjetra), dinova (ograjisati), vode (popiti au vode u koju se pomokrio din ),zemlje (nagaziti na raskru) itd.Bolest se esto doivljava boijom kaznom usljed lanog zaklinjanja (Jes' tako mizdravlja!) ili grijeha zbog zanemarivanja bolesne osoba ili pak uskraivanja eljenog

jela kojeg ova poeli. Zato se i danas smatra da je sevap odnijeti bolesniku da pojed eono to je u bolesti poelio.

U narodnoj svijesti bolest se poistovjeuje sa enom i veina duhovni uzronikabolesti enskog su spola dinica Sibjan, porodiljski dini Al Karisi, Mora, Vjetica,Vila... Direktni susreti sa zlim duhovima (prikaze) ili dinovima obavezno je ostavljaotraga na psihikom i tjelesnom zdravlju ovjeka. Naa narodna predaja prepuna jelegendi i pria o susretima sa nonim prikazama; ograjisavanju od dine, nagazi navilinska kola i slino.

Pripovijedala mi jedna stara ena iz Nevesinja, kako je ona svojim roenim oimavidjela koleru. Bilo joj je preko osamdeset godina, pa je ne htjedoh pobijati, nego je

zamolih, da mi pripovijedi, kako je to bilo. Ona se nakalje dvaput, pa poe: Beli(zaista) ja mislim da ima od tada pedeset godina, ako nema vie, kako je to bilo. Ujednoj sobi leasmo: ja, moj brat Asif i sestra mi Vasfija. ojk (ovjek) mi bijaeotiao u selo, da dotjera garonju, da ga zakoljemo u pastrmu. Svi spavahu k'ozaklani, a meni se ne da san na oi, pa ne da.Kad oko pola noi zazveketae nekakvi sindiri (lanci), stade huka arabe (kola), psise uzbunie,...laju, laju, aman jarabi, gore neg' na vuka. Ja ne budem lijena, te ustanem i pogledam kroz pender, kad imam ba to vidjet!Pred naom kuom stoji araba bez konja i u njoj sjede dvije ene, obuene podnaku (kao turkinje) i svaka dri u ruci po jedan api. U jedne bijae api bijel, kao da je oguljen, a u druge crn. ula sam od svojerahmetli (pokojne) matere: koga udari ona, to nosi bijel ap, da e se poboljeti, alie opet izdraviti, ali koga udari ona, to crni ap dri, onome, grdna rano, ne imalijeka.Kako izioe iz kola, ja vie ne vidjeh ni njih, ni kola, ni nita, kao da nita nije ni bilo,ali paad-aman jarabi (mili boe!) - nikad ne patiu, ve sve vie i vie laju.U to se probudi moj brat Arif, pomoli glavu kroz pender i stade vikati pse. Zaludosam ga molila, kumila, zaludu zaklinjala, da ne pika pasa, jere se more ljuto pokajati. Pa ba tako i bi. Ne proe ni dva sahata, stade dul vam na obraz (s oprotenjem) bljuvati, nokti mu pocrnie, pa sjutra ne doeka ni podne. Ah kako e doekati rano moja Arife kad te crna dohvatila apom!. To rekav, obali prste, otare ih o zid i ree: Spomenula se, ne zavratila se


5/20

Neke su bolesti povezane sa godinjim dobima; tako u periodu zehmerije (januar)vai pravilo da se izbjegava pijenje hladne vode zbog grla i plua, u ljetnjimmjesecima krajem jula i poetak augusta, kada se vozi ito sa polja kui, vjeruje seda mala djeca i stari ljudi imaju problema sa proljevima i stomanim tegobama. Kakobi odbranila svoje dijete od toga majka, im se povezu prva kola natovarenihpeninih snopova kui, pod toak baci neki dio djeije odjee da pree preko nje.

Na zdravlje utjeu i atmosferske pojave poput mjeseine koja uzrokuje nesanicu iliivotinje. ovjeka moe razboljeti i zmija, koja osim ugriza, moe ui u njega krozusta dok ovaj spava i ispijati mu ivotnu snagu. U narodu se maka, pas i pauksmatraju uzronicima nekih konih ob oljenja (sugreb), dodir sa goveim jezikom ilibalegom kod ovjeka moe izazvati debelu bolu (bolest slezene). Ako neko drigavrana u ruci prema vjerovanju zabolit e ga glava, itd.

Uloga nebeskih tijela ini vanu ulogu kako u pojavi bolesti tako i u n jenom lijeenju.Period oko zalaska sunca izrazito je po narodnom vjerovanju tetan za ljudskozdravlje zbog pojave dinova koji se tada rairuju po zemlj i poinju sa svojimaktivnostima. Uz to smatra se da je upravo akam vrijeme kada se izmjenjuju dnevn i

sa nonim sihirima pa se najvie ograjisavanja i pogoenosti urokom dogaa zavrijeme tog kratkog ali rizinog vremena. Drugo nita manje rizino vrijeme u tokunoi dogaa se u gluho doba i traje sve dok se ne zauju pijetli. Ipak, u bonjakojmagijskoj tradiciji postoje obredi lijeenja vezani za zalazak sunca, primjerice, kako bisugreb ili svrabe nestao spao uzimalo se u sam akam malo soli i tri puta potiraloniz oboljelo mjesto govorei: Sunce spalo da otpoine a moj svrabe da otpadneamin veledalinPrije nego li zae sunce stare Bonjakinje upozoravale su mlade majke da sa trikapokupe svu djeiju odjeu i pelene da ih ne uhvati mrak jer bi u protivnom djecamogla oboljeti od mranice. Za razliku od navedenog izlazak sunca ili zora obiljeav ase idealnim vremenom za lijeenje, ispijanje nauene vode i slino. Zora jepovezana sa pojmom istoe i poetka dok akam, zbog zalaska sunca, asocira nasmrt i prolaznost.

Mjesec ima jo veu ulogu u narodnom poimanju bolesti i zdravlja te se iz to g razlogaprati njegov ciklus. U BiH su i danas popularni rituali odstranjivanja bradavica sa rukuza vrijeme Mlaaka kada osoba koja ih ima gledajui u mjesec govori: Mladimjesee, tako ti tvoje mladovine skini sa mene ove bradavine ene su donedavno ucilju ouvanja ljepote i mladalakog izgleda upirale kaiprst desne ruke u tek vieniMlaak govorei: Kako ti raste i obnavlja se mjesee, tako podstakni i obnovi mojeoblije (ehru) Druge, one sa djecom, vidjevi po prvi put mladi mjesec na nebuprouile bi mu, drei dlanove okrenute licu, Amentu billahi namjenivi to za

zdravlje svoje djece.

OTKRIVANJE BOLESTIBitna panja se poklanjala i dijagnosticiranju bolesti kako bi se to efikasnijeintervenisalo u iscjelivanju. U tu svrhu redovito se posjeivao hoda koji bi metodomebded hisaba; sistem arapske numerologije i astrologije, tojest preraunavanjembolesnikovog imena i njegove majke traio odreenu numeroloku vrijednost svakog


6/20

pojedinanog slova, sabirao ih i dijelio. Finalni broj koji bi tada dobio otkrivao jeuzroke ovjekovog naruenog zdravlja.U bonjakoj etnomedicini snovima se itekako pridaje veliki znaaj to potvujepraksa biljeenja snova tokom lijeenja. Naime, veina iscjelitelja suge rira bolesnikuda pamti snove, to e mu doi na san, kako bi se kroz njihovo tumaenje detektiralo

trenutno stanje i odredio tempo ozdravljenja. Dobar dio iscjelitelja poznaje islamskumetodu snovienja istihara, uz iju se pomo, kako se tvrdi meu narodom, moeodrediti taan lijek za bolesnika. Navodno, bilo je sluajeva kada je iscjelitelj nakonklanjanja istihare uputio bolesnika u odreenu apoteku da kupi taj i taj lijek koji senalazi na odreenoj polici i slino.

U cijeloj Bosni i Hercegovini ostale su najpoznatije po prakticiranju ovog rituala dvijeosobe, obje ene, vidovita Semiza iz Miljevine kod Foe i Uma Huski iz Tenja. Ovazadnja posebno je postala poznata kao vrsna iscjeliteljka. Za svaku bolest ima lijeka; njene su rijei; Samo od smrti nema lijeka!Prema vlastitom kazivanju, Uma uoi petka klanja istiharu i im zaspi probudi seprvo na Kabi a onda se iznenada pojavi na Ajvatovici kod Dedine peine na Pruscu.U toku istihare pojavio joj se u snu sam Ajvaz Dedo, najpoznatiji bo njaki svetac,koji joj odgovara na pitanja o bolesti i otkriva kako se lijee.

Osim toga, vjerovalo se da pojedini snovi mogu pouzdanom sigurnou nagovjestitibolest ili jo u gorem sluaju smrt, primjerice; sanjati vatru ili poar najavljivalo jebolest dok bijeli konj u snu, personifikacija meleka Azraila, smrt. Do potrebnihinformacija dolazilo se putem i drugih divinacijski metoda; bacanjem graha (velikanosila, mala nosila, bolnica, ozdravljenje...), redanjem ciganskih karata (bolest,smrt...) ili falanjem u kafu gdje simboli poput utog taloga, ribe, zmije ili rakaupozoravaju na trenutno ili budue loe zdravstveno stanje dok figure lava, sunca,zvijezde ili konja boljitak i ozdravljenje.

KUNI RECEPTI I LIJEKOVI

Neki od recepata za lijeenje ukljuivali su upotrebu ivotinjskih izluevina ili organa,primjerice; kamen u ui lijeio se uvarkom od kokoijeg eluca a zubobolja sepokuavala smiriti stavljanjem suhog kokoijeg izmeta. Mlijekom od kobile lijei o sekaalj i plune bolesti a kujinim mlijekom oi.

Za lijek se trailo i subotnje maslo tojest ono koje je domaica izmela na mladu

subotu. Maslo se koristilo za dodavanje melemu ili na neki drugi nain. Dobije li dijetemale ranice po licu (vokojedine), narod ih lijei uz pomo vatre. Metne se komadhladnog gvoa na nakovanj, pa se udara ekiem sve dok se ono ne ugrije toliko damoe drvo zapaliti. Poto se i to desi naloi se vatra od suhih lipovi granica i ekada u cjelosti izgori. Ugljen koji ostane pomijea se sa mladim maslom i tom smjesommau se ranice.

esto su lijekovi vrlo jednostavni i bezopasni... U lijeenju glavobolje i danaspojedine ene, uglavnom po seoskim sredinama, praktikuju ispijanje kafe bez eera


7/20

u koju su nakapale nekoliko kapi limuna, na elo stavljaju kolutie svjee narezanogkrompira ili odsjeene vrhove krastavaca zalijepe za elo i ostave tako dok sami neotpadnu. Ili se koriste ljudske izluevine poput pljuvake za ublaavanje opekline,smola iz uha mae se po herpesu ili jameru (miak), svjeom mokraom kropi semala ranica i slino. Hrana isto tako ima povoljan uticaj na zdravlje. U narodu sevjeruje da eer i openito slatko hrani ivce. Hoaf od suhi ljiva ili kompot od

jabuka i danas se preporuuju osobama koje pate od zatvora.

Za med obino kau: Dobro ga je jesti, bez nekih daljnih objanjenja, iako, bezobzira na to, od davnina je bio u irokoj upotrebi, posebno za ljude oslabljenogimuniteta. Smatra se da je med u kombinaciji sa orasima dobar afro dizijak.

U ozdravljenju nita manje bitnu ulogu nemaju metali, primjerice; noenje zlatnogprstenja ima, navodno, dobar uticaj na srce. Bolesno dijete kroz prozor prodaje sezdravoj osobi nakon ega e ga majka otkupiti od nje za jednu srebrenu kovani cuzbog starog bonjakog vjerovanja da je srebro simbol zdravlja. Srebrnomkovanicom se takoer djetetu rezala bijela ilica ispod jezika, od srebra su se pravilirazni tilsumi poput ibriia kojeg su djevojke obiavale nositi za bolji rast kose itd.

Nailazimo i na koritenje zemlje i kamenja u lijeenju, tako kada je kosa slaba(alopecia) u Tenju se koristi zemlja zvana il. Poto se ispee i usitni potapaju je uvodu sa kojom e se kosa ispirati.

Krovna ili obina cigla zagrijavala se na plehu pore ta i koristila za lijeenjestomanih tegoba tako to bi bolesnik posjedio na njoj ili je prislanjao na stomak.

Ekcemi i liajevi mazali su se plavim kamenom, problemi sa krajnicima rjeavali suse pijanjem adora (niadora).

Liaj se jo lijeio dijeljenjem na etiri dijela i slanjem na etiri brata ili sestre: Akose zna da su gdje etiri brata vlaha, onda na liaju naine prstom znak krsta i tako gapodijele na etiri dijela a svaki dio namjenjuju na jednog brata govorei ovo jepeken za tebe.

TRAVA, NO I SLOVO

O odnosu Bonjaka prema bolesti i uope lijeenju najbolji opis dao je Antun Hangiprimjeujui da su Bonjaci veliki kneipovci, mada ih veina nije ni ula za toga

glasovitog lijenika koji je sve bolesti lijeio ne skupim umjetnim medikamentima,nego vodom i ljekovitim travama. Oni se peru najmanje pet puta na dan svjeomvodom iz vrela i potoka, oni se esto kupaju i ivu priprosto i vrlo umjereno, a akoobole, prvo su im hladni oblozi, ond a metvica, bokvica, kopriva, poganeva i drugetrave, koje je i pokojni Kneip toliko preporuivao. Osim toga prave oni raznemehleme, kojima uspjeno lijee ne samo rane, nego i razne unutranje bolesti.

Lijenik ima tri oruja travu, no i slovo, kae se u drevnoj Avesti, svetoj knjiziproroka Zaratustre utemeljitelja dualizma, izvorita na kojem su nastale


8/20

monoteistike religije. Pod trava misli se na biljne lijekove, no se odnosi nainstrument kirurgije dok slovo znai pojam magije basmi, bajalica i zapisa. Upravosve to u prolosti Bosne i Hercegovine imali su narodni ljekari, travari ividari.

TRAVA

Navodno, kako se to vjeruje po Bosni, ljudi nisu znali nita o ljekovitosti bilja ka dok imvile nisu odluile rei o njihovim svojstvima. To potvruju brojne narodne pjesme kojesu prema miljenju one voljele pjevati: Da nije soli, krecelja i luka becelja i cvijetadevesilja i korjena ne bi majka odhranila sina, Da mi ne bude ive i omana, ne biodgojila svoga sina Osmana.

Ljekovite biljke se beru prema njihovoj ljekovitosti i koriste za pripremu ajeva imelema uz dodavanje nezasoljene masti, meda, ulja, voska i slinih materijala. Biljni lijekovi se obavezno piju do tri puta tokom etrdeset dana posebno ujutro na

prazan eludac, o podne i naveer, pred spavanje. ajevi su bili nezaistostavni dio svakog lijeenja aj od kunice (hajduka trava)koristio se za stomane tegobe, za sve nervne bolesti pio se aj od macine trave;da znaju ljudi koliko macina trava umiruje, u jastuk bi je metali. Za sve bolesti srcakoristio se aj od sedefila (ruta graveolena) itd. Osjea li neko probade ispod rebara i boli li ga stomak traila sa trava odsastave (Geum urbanum) iji se korjen sitno isjeckao i mjeao sa usitnjenim bijelimlukom. Sve se to mjealo sa medom i svako jutro na prazan stomak uzimalo svedok se osjeala bol....

Haptika (Sambucus aeulus) smatra se najstarijom ljekovitom biljkom te kao takvaoduvijek je uivala posebni status u bonjakom narodu. ene u Cazinskoj krajinigriju njene listove pa ih privijaju uz noge da izvuku reumu . Listovi repuha zastupljeni su u lijeenju enski bolesti, tretman sa njima obino seradi tako to se bolesni dio tijela namae uljem a onda se na njega stavi repuh. Jakoveliku upotrebu zabiljeila je kamilica, za stomane bolesti i probleme sa oima,sedefil (ruta), macina trava (enske bolesti), ubar (za rast kose) i slino.

Dosta puta narodni ljekari ne umiju kazati pravi naziv neke biljke pa esto susreemorecepte poput ovog: da skine bradavice sa ruku nai trave koja raste na kamenu i

lii na dud. Njome se u akam potare po bradavicama a onda se baci u smjeruzalaska suncaTrava od pet prsta (listova) dobra je za privijanje na svaki ir, kurje oi, micinu...jo jebolja ona koja se nae i uzbere blizu kakve lijeske, itd.

U narodu se vjeruje da pojedine biljke i drvee imaju veliku iscjeliteljsku mo u sebi ,a time i kultni znaaj, poput are (kopriva), tisovine, drena i lije ske. Mladom arom uproljee ene po Cazinskoj krajini redovito obiavaju natrljati kou po rukama i


9/20

nogama; kako se ne bi pojavila reuma. Mlada ara, takoer, je nezaobilaznisastojak prve proljetne zeljanice, za koju je pravilo nalagalo da se pripremi prije prvogoglaavanja pjevaice (kukavice) te godine. Navodno, onaj ko pojede takvu zeljanicubit e cijele godine zdrav i nee imati konih bolesti. Tisovina, omiljeno drvo svih Bonjaka, od davnina predstavljala je snanu prirodnu

hamajliju ija je mo da odbije svako zlo i bolest koja se moe urokom i sihiromnametnuti na ovjeka. Izreka zdrav k'o dren dovoljno govori sama za sebe te ne ude razna narodnavjerovanja i obiaji u vezi ovog naroda poput udaranja na Hidirlez djece drenovinomda budu jedra kao dren.Za lijesku, inae poput tisovine smatrana je monim apotropejonom, vjeruje se da jevrlo ljekovita te da djecu treba udarati upravo ljeskovom granom da bi rasla i bilazdrava.

Idui dalje nailazimo na jo mistinih vjerovanja o biljkama. N aime, stara bosanska

predaja pripovijeda kako nekada nije bilo mukih glava sve dok iz zemlje nije niknuoodoljen. Prije nicanja ove biljke svako muko dijete umiralo bi u toku 24 sata odporoda.

udotvornu djelotvornost za Bonjake ima jo jedna biljka sedef. Prisutan je u kultumrtvi poto se esto sadi na mezarju ali i u narodnoj medicini koja mu pripisujeblagotvorno svojstvo na srce. Svoju primjenu naao je i u mistinoj medicinskojpraksi zbog svojih pogubni efekata na svaki oblik zla. Dok mu kida lie i baca ga uposudu ispred sebe bolesnik apue.;

Hazreti Alija batu ograiva, hazreti Fatime cvijee sadi i zaliva, ko me trg'o zdravbio, ko me pio lik mu bio veledalin amin.

U drugoj basmi bolesnik se ali biljci ovim rijeima: Sedef trava, mene boli glava,priznajem ti sve...

Do spoznaja o prirodi i njenim ljekovitim moima dolazilo se ponekad i magijskimritualima:

Osamdestih godina negdje na polovini putnog pravca izmeu Velike Kladue iBuima ivjela je stravarka M.K koja je imala udesno znanje uz iju je pomouspijevala uspostaviti direktnu komunikaciju sa silama prirode. U to vrijeme njenommuu ljekari us konstatirali rak iznad gornje usne, ve u stadiju kada operacija nije

dolazila u obzir. Svjesna svoje moi stravarka je oti la u umu da potrai zmiju kojuje po pronalasku zatukla tapom. Mrtvu zmiju donijela je kui i u staroj tepsiji pekla uporetu sve dok se nije pretvorila u prah. Njega je, potom, iz tepsije prebacila u aui sa njom se uputila u prirodu, na livadu pok raj velike ume. Tu je, sigurna da niko odljudi nee naii, na jezik stavila malo zmijskog praha i izgovorila samo njoj poznaterijei (koje nije htjela odati ni na samrti). Navodno, uz pomo tog praha sticala je mokomunikacije sa biljnim svijetom te do bijala izravno od duhova biljaka odgovore nasvoja pitanja. Prema svjedoenjima njenih komija upravo na ovaj nain dola je do


10/20

spasonosnog lijeka za svog mua kojem je izljeila rak.

Bijeli luk lijek za sve

Bijeli luk ima posebno mjesto u narodnoj medicini dostiui skoro status panaceje.Svoju reputaciju stekao je kroz brojne narodne prie:

Pripovijeda se, da je prije nekoliko godina u selu Bilaj, blizu Bosanskog Petrovca,ugrizao bijesan pas jednu bonjaku curu, i to pred podne. U vee istog dana poelaje djevojka derati na sebi odijelo i gristi, to god je stigla, pa ak i nalijetati na ljude.Roditelji ne mogavi odoljeti bjesnilu svoje keri, zatvore je u hambar (itnicu), ukojem ne bijae nita drugo do li jednog vjenia bijelog luka, a u jutro e je voditi uBiha heimu (lijeniku). Kad su se brini roditelji u jutro spremili, da vode svojuunesreenu Zarfu (vele da joj je tako bilo ime), otvorie hambar, ali se obradovae,

kad im se kerka suznim oima jecajui baci u naruaj i ree: Dragi oe, mila majko,ta sam vam jadnica skrivila, da me zatvarate poput kakva katila (razbojnika) uzatvor? Cura, budui zatvorena, poto nije imala nita drugo u onom bjesnilu gristi,kao to obino ovjek, kada pobjesni trai, da to ujeda i grize, izjela je cijeli onajvjeni bijelog luka i tako spase svoj ivot.

Stari Bonjaci obiavali su kazivati da od svega ima ilada samo nema od smrti a iod nje bi bilo lijeka kada bi ovjek mogao uhvati ti sjeme od saransaka (bijelog luka.Njega, prema narodnom vjerovanju, redovito pokupe vile kako bi osigurale svojubesmrtnost. U narodu se jo kae da je bijeli luk rekao ovjeku da ga uva od noktijua on e njega, zauzvrat, sauvati od 77 bolesti.

U snizavanju holesterola ili za njegovo potpuno izljeenje, ako je u poetnoj fazi,koristi se suhi plod ljive i een bijelog luka. Svaku no, tokom etrdeset dana, uplod suhe ljive ugurao bi se een bijelog luka i ostavljao preko noi da odstoji.Ujutro bi se na prazan stomak ljiva zajedno sa lukom pojela. Nadalje, u Tenju zasniavanje eera praktikovalo se svaki dan pojesti sa medom po list uvarkue.

Bolesnike za koje se sumnjalo da su ograjisali (na nokte, prljavu vodu, smee, krv,mokrau...) kadili su nad zapaljenim ljuskama bijelogluka.

NO

Prvi medicinski zahvat koji se dogaao u ivotu jednog Bonjaka bilo je presijecanjepupane vrpe a odmah drugi suneenje ili obrezivanje (cirkumcizija), kada bi obinoberber odsjecao koicu penisa britvom a ranu posipao prakom ili sprejem (akutol).

Vaenje zuba u prolosti se povjeravalo narodni zubarima, osobama koje suraspolagale skromnim priborom, uglavnom no, klijeta i krpa. U p oetku zuboboljena bolestan zub stavljao se konjski kamen ili se vakao duhan kako bi se ubio onaj


11/20

crv u zubu to ga izjeda. No, ukoliko ni to nije pomagalo ilo se nekom ovjeku uselu uvenom po vaenju zubu. On bi vrhom noa rasjekao desni iznad il i ispod zubaa zatim klijetima zahvatio noge (panoge) to jest korijen zuba i povukao gavan. Rana nakon vaenja zuba ispirala bi se slanom vodom.

Otvorene rane, opekline, prelomi i uboji su po narodnom shvatanju ozljede koje

zahtjevaju neposrednu panju i njihovo lijeenje treba prepustiti iskusnijima. U svome radu narodni ljekar koristi esto zagrijanu iglu od srebra ili eljeza zaprobadanje ireva i gnjojnih mjesta. U narodu se ovako kae: No i igla zagrijanispram vatre manje boli kada ue u insansko tijelo.

Svaka rana se prvo oisti od stranih tijela kako bi se izbjegla infekcija a potom seizapirala ajem od kunice i brljena. Na rane se posipalo i kukuruzno brano a naone manje, posebno na nogama ili dobijene od pada, polijevala se mokraa ili bi sedala psu da je polie. Otvorene rane takoer premazivale su se sokom kobiljae (Saloia vericillata) da bre

zamlade a u sluaju zagnojenja ili da se rana ucrva na nju se stavljalo lie ili korijendivizme (Varbascum sp.). Bitnu ulogu u lijeenju imali su melemi pravljeni od voska,masla, kozjeg loja, smole itd.

ivom ranom oznaavale su se fistule i povrinske rak -rane. U narodu se vjerovaloda ovakve rane teko zarastaju zbog ivine koja neprestano razjeda meso do kosti.Kako bi ih zalijeili rana se posipala konjskim kamenom (modra galica) a im serana prestane iriti i razjedati bacali su na nju eera da zamladi.

Kako bi se kod bolesnika smanjio otok ali i smirili razni bolovi koji su se pojavljivali uglavi, rukama, nogama ili nekom drugom dijelu tijela berber bi izvodio tehnikuputanja prljave krvi tkz. hidama (od al-hadm isisati). Berber bi prvo zarezaoodreeno mjesto na koi nakon ega bi na njega postavljao ivotinjski rog i isisaozrak iz njega.

Prilikom iaenja zgloba bolesnik se vodio iscjelitelju vjetom u namjetanjuuganua. Cijeli proces odvijao se tako to bi ovaj napipao mjesto preloma i naglimpotezanjem tijela zglob vraao u prijanji poloaj. Ili se zglob pario a zatim previjaotkaninom na koju je razmazan sapun.

Za razliku od toga prelomima ruku ili nogu posveivala se znatno vea panja, potobi namjestio prelom oko tog mjesta se omotavalo ketenovo (laneno) platno polivenojajima i podvezalo. Po tom prevoju stavljale su se dlage uglavnom vrsto priteg nute.Korjen omana koristio se takoer za saniranje iaenja i namjetanja prelomakostiju; Ko ne zna ta je oman trava, ne zna ta je zlato u ruci.

Masaa: Kad bole lea (kima) bolesniku se davalo klupko pletiva na koje bi onlegao leima i tako masirao kimu. Masaa je uz to i danas sastavni dio lijeenjabolesnog eluca (Gastritis spastica): Bila u Trepi Gari Hanka, bila eludarica. Kadse ko struni masirala bi ga niz lea pa od grudne kosti prema pleima i od slabina ka


12/20

elucu da ga namjesti. Onda bi stavljala ture od uvrnutih pekira i njime bipotpasavala bolesnika da tako hoda neko vrijeme.

Nakon tretmana bolesniku se neko krae vrijeme preporuuje poseban reim ishranesa to vie kuhane hrane, voa i povra dok treba izbjegavati masnu hranu,konzervirane zijafete i grah. Od strunjenog eluca, tvrdi se u narodu, mogu se

razboljeti i drugi organi.

Podizanje tjemena - U narodu i danas postoje starije ene koje umiju namjestitienama krug maternice, koji ponekad padne nakon poroda, ili po dii djetetu tjeme(Angina Tonsillaris). Naime, deava se da dijetetu prilikom pada sa kreveta ili neegdrugog padne tjeme,(naziva se i trei krajnik), zbog ega puno povraa i izgubi nakilai. ena vina tom poslu naulji srednji prst na ruci i onda g a polako gura djetetu uusta u brdo to jest na gore. Kad to zavri, malo ga izmasira iza uiju a onda uhvatiza noge, okrene naopake, i protrese.

Vaenje truna: Hava ebi iz okolice Banovia jedna je od rjetkih ivui osoba kojese bave pomalo bizarnim nainom vaenja trunja iz oiju. Naime, u situacijama kada

u oko upadne trun od drveta, kameni, sitni komadi eljeza ili sijeno doe donadraenja sluznice oka koje usljed takvih deavanja pone da boli i pocrveni. Havaprije tretmana, koji traje dvadesetak sekundi, izapere usta alkoholom a onda rairiviprstima natrunjeno oko vrhom jezika trai trun te ga naglim pokretom izvue van.

SLOVO

Razne bolesti od davnina lijeile su se uz pomo volebnih rijei takozvanih basmi,kraih magijskih formula, i bajalica iji je sadraj znatno dui. Dok u Srbiji, na primjer,postoji bogata bajalika tradicija nastala usred jakog uticaja bugarskog i rumunjskogfolklora u BiH je ona marginizirana i dosta skromna. Bajanje se u Bosni oduvijeksmatralo ciganskim zanatom tako da nije bilo cjenjeno a uz to ulogu narodnihudotvoraca preuzeli su pojedine hode i dervii iji su zapisi u narodu glorifikovaniod samog poetka.

Svaki tekst basme za lijeenje u sebi jasno naglaavanja obraanje duhu bolestiutjelovljenom u uroku, nametu, sihiru ili neem drugom. Jasan primjer moemo vidjetiu slijedeem sluaju. im ih zaboli neki dio tijela stare Bonjakinje obiavale su triputa dotaknuti to mjesto rukom govorei: Rekao si da nee bolovati, da emirovati, dok ne bude otiao na ahiret, amin od Boga.

Odbrojavanje unazad u basmama za lijeenje ima za cilj oslabljivanje i nestanak

bolesti: U Serme devetero djece, od devet osam, od osam sedam....od dva jedno,od jedno nijedno!

Ako bi nekog boljela glava ili udovi tako da mu udaraju igovi u glavu, ruke i noge,onda kau, da ima bolest udarac. Njemu se onda bajalo sanoem:

Ako je u n.n. devet udaraca,


13/20

devet brataca,

neka bude od devet osam,

od osam sedam, od sedam est,

od est pet, od pet etiri, od etiri tri,

od tri dva od dva jedan, od jedan nijedan.

Izai udare iz osamdeset i osam zglavaka,

na 77 damara, iz glave, iz vrata, iz ruku, iz srca i iz nogu

Dok izgovara bajalicu lijenik prati udarcima noa imenujua mjesta po tijelu inastavlja:

Izii u zemaljske irine, u nebeske visine, u morske dubljine,

preko sto polja, preko sto uma, za devet brda, u pustu zemlju,

u neznanu meu, gdje pas ne laje, gdje svijea ne gori, gdje se

beika ne ljulja, gdje lupaa ne lupa, gdje sjekira nekuca!

Izai u nespomenuto mjesto za Kavdag i u Jaban-planinu!

Tokom itavog bajanja lijenik polako udara golim noem a na kraju ga stavibolesniku u usta, da ga dri meu zubima. Odmah zatim izvadi ga iz usta i baci napod viui: Izai, izai! Pa pljune tri puta na no.

Svi tretmani moraju se ponoviti tri puta; ujutro, u podne i u veernjim satima, triuzastopna dana. U sluajevima kada je potrebna vea iscjeliteljska snaga onda sebasma ili postupak ponavlja po devet puta ili devet dana.

Magija brojeva (3, 7, 9, 21, 40, 41), vrlo je vana u procesu ozdravljenja. Posebno seesto susree broj 40 u narodnim metodama lijeenja; etr'est trava sabrati ipokiseliti u zemljani lonac, pa ga dobro poklopiti, i u zemlju zakopati, da stoji 40 dana,i onda tu vodu piti kroz 40 dana jest ilad za sve. Pije se po findan na esrce.

Lijeenje vodom sastavni je segment tretmana bonjakih iscjelitelja poto se smatrada je ovjek sainjen od 70% tekuine. Zbog takve strukture ljudskog tijela jedinakoja ima mogunost da u potpunosti ue u sve ovjekove pore i oisti ga od svih


14/20

negativnosti i bolesti jeste voda. Volebna snaga iscjelivanja pridaje se aprilskojkinici, izvorima vode i rosi.

Koga peku i pre tabani, neka hoda po jutarnjoj rosi. Rosu piti sa lista dobr o je zasvaku bolest, a dabater kome utroba gori.

Vjersko lijeenje - U Kur'anu Mi objavljujemo ono to je lijek i milost vjernicima, anevjernicima Kur'an samo propast poveava; El-Isra', 82.

Iscjeliteljski tretman prema velikom ljekaru i filozofu Paracelzusu mora biti utemeljenna vjeri kako bi se kroz nju kanalisala snaga ozdravljenjenja.

-Bolesti organizma mogu se izlijeiti ili fizikalnim kurama ili zahvaljujui duhovnojmoi ljekara i spiritualnom metodom. Posebno se bolesti due lijee spiri tualnomintervencijom, ali se to ne postie samo mrmljanjem molitvi ili mehanikim obredima potrebno je da duih bude prisutan da bi izvrio ono to je cilj samog lijeenja,ponovno zdravlje pacijenta.

Tradicionalna medicina poiva na vjerovanju u udesn u snagu njenih strunjaka, onoto bi se u arapskom narodu nazvalo baraka (duhovna mo, boji blagoslov); obilujeempirijskim sadrajem (magijskim i religijskim) te ima duboku kulturoloku podlogu.

U njoj naziremo vrlo jasno neraskidivi koncept dobra i zla predstavljen kroz zdravlje ibolest. Ozdraviti znai pobjediti zlo. Strunjaci iz ovog segmenta narodne medicinekroz svo vrijeme svog djelovanja predstavljali su ono to danas u modernom svijetuznae psiholozi i psihijatri. Vrlo esto su bili izuzetno u vaavani a nerjetko zavravali iu narodnim predajama koje su ih redovito nadivljavale.

Jedan od glasovitih hoda kojeg spominje u svojim etnolokim radovima R. Filipovi -Fabijani jeste Mujkan piodi iz Krueva dola kod epe. O njegovoj slavi dovoljn okazuje poslovica iskovana u narodu: Kad nije muka ne treba Mujka! A kad je muka hajde mi Mujka! Skidaj ovo sa mene! Hoda, osim to je stekao veliku popularnostsvojim metodama iscjelivanja, mirenja suprunika, pisanja zapisa i hamajlija, imao je idug ivotni vijek pa je prema kazivanju doivio duboku starost 111 godina.

Po uspjenom otklanjanju sihira bio je nadaleko poznatMujkan piodi. Jednomovjeku otekao stomak. Otiao njemu. Ovaj ga golog sapirao u banjici govorei nekubasmu kao: Dragi boe, oslobodi roba... Zatim je gasio ugljevlje i vidio da mu jepodbaeno. Rekao mu da e ena koja je to uradila ubrzo doi da mu trai neto nazajam, ali da joj on nita ne da. Te veeri doe jedna da trai soli. Taj ovjek joj nijedao i nikome do Mujkanu nije rekao koja je to ena bila. Meutim, svi nasluuju koja

je to ena. SamM

ujkan je s njom i njenom porodicom cijelog ivota imao okapanja,ali nikad izriito i imenom nije rekao da je ona sihirbazica. Meutim, cijelo selo tozna, kao i to koje su ene danas sihirbazice, ali to nee nikad rei jer se bojenjihove osvete. Ovaj ovjek mi je to priao u kafani, pred mnogo ljudi, od kojih sumnogi potvrivaliMujkanovu sposobnost; priajui svoje ili njima poznate sluajeve ukojima je Mujkan pomagao.

Zapisi: Bonjaci su oduvijek imali veliku vjeru u ljekovitu mo Kur'ana tako da suesto praktikovali prislanjati komadie papira sa ispisanim ajetima na bolna mjesta.


15/20

Ako bi se desilo da su porodiljini bolovi veliki a sam poroaj se ve oduio brzo seilo do hode da ovaj zapie prva etiri ajeta 84. sure na papir koji e se privezati zaenin trbuh. Tradicionalno za prilian broj bolesti lijek se traio u zapisima: Vruihastaluk lijei se zapisom. Taj zapis napie hoda za ovu bolest; ima ih pet. Doneseiste vode u ibriku, a zapis turi unutra, pa onu vodu pije 3, 4 ili 5 dana, kako vehoda rece. Drugi zapis turi u muemu (navoena krpa) i u nju zamota, pa ju dri

pod fesom; treim zapisom se kadi. Donese mu ena erave na mai ili u sahan iu,pa baci trei zapis na eru, a da onog dima malo ufati, pokrije po glavi arafom, pase nanese, da mu dim ue u usta i nos. etvrtim zapisom kadi se drugu veer apetim zapisom treu vee. Kome hastalik potlan treeg kaenja nestane, tome jenafaka

I u sluaju padavice lijeenje bi se obavljalo uz konsultaciju sa hodom koji bibolesnome nainio odgovarajui zapis. Potom bi otac bolesnog djeteta uzeo mladogcrnog ovna (bez ijedne bijele dlake) i zajedno sa bolesnim djetetom otiao donajblieg raskra. Tamo bi iznenada oborio dijete na zemlju, prinosei mu no uzvrat, kao da e ga zaklati, u namjeri da ono zadrhti od straha, a potom bi brzo oborioovna i zakalo ga. Meso rtvovane ivotinje se ne jede, nego se raskomada i baci niz

rijeku a koa se ostavi da dijete spava na njoj do konanog izljeenja.

U situaciji da neko dobije igove u zubima, a nisu mu pokvareni, u Visokom se tabolest nazivala poganac. Nju bi obavezno lijeio hoda svojim zapisom na kojem birastavljenim harfovima (slovima) pisao sljedei ajet: Ve ersele alehi alehum keasfinmes kjulin.U zapis se jo unosio, napisan na arapskom, broj 5 (o), kako bi se kroztaj krui mogao provui ekser i prikovati iznad gornje arke na vratima sobe gdjebolesnik spava. Osim ovakvog naina zapis se takoer mogao prokuhati sa listomdunje nakon ega bi se usta ispirala toplom tenou. Nema sumnje da je u prolosti Bosne i Hercegovine bilo na desetine glasovitih hodaija slava je prelazila esto puta i granice nae zemlje a njihova imena s u izgovaranau narodu sa potovanjem. Neki od njih bili su vjeti egzorcisti, sakupljai daire, doksu drugi bili na glasu po svoijm udesnim zapisima i hamajlijama.

Na teritorije Bosanske krajine poetkom prolog vijeka naroito su se isticala dvaimena Muratbeg Kulenovi iz Bosanskog Petrovca i Hadi Alihoda Muminovi izRibia, pokraj Bihaa.

Svi moji bolesnici dobivali su po tri zapisa, pojasnio je jedne prilike svoju metoduiscjelivanja duevnih bolesnika hoda Kulenovi. J edan zapis bi se zamotao najprijeu suhu, onda u votanu krpicu i nosio uz tijelo, drugi bi se odsjecao i za sedam danabacao postepeno u vatru, u kojoj je bilo i tamjana, pa bi se dim udisao, trei bi se

stavljao u vodu, u kojoj bi bilo vode sa tri vrela, onda bi se ta voda pila dvadeset ijedan dan, i sa njom bi se umivao bolesnik izjutra i uvee etrnaest dana.

Sazivanje daire: U sluajevima teih psihiki poremeaja (ludilo ili shizofrenija)hoda je sazivao dairu egzorcistiki ritual prilikom kojeg se prizivaju di ni uzpomo djeteta-medija i fildana vode. Naravno, daira se moe sazvati na vie nainaali svaka od njih zavrava tako da hoda, preko djeteta, komunicira sa dinskimvladarem kako bi ga uvjerio da naredi oslobaanje bolesnikovog tijela od stranepojedini dina, njegovih slugu ili pripadnika plemena. Bude li hoda dovoljno vijet te


16/20

podastre li dobre argumente dinski vladar e ispuniti njegovu elju i tako e bolesnikozdraviti. Prema kazivanju znak uspjene daire se moe potvrditi tako to e sesutradan na najblioj upriji pronai mrtav mi.

Dinski vjetar - Posebnu opasnost za ovjeka predstavljao je dinski ili vilin vjetar.Po kazivanju bonjakih stravarki vjetrova ima vie vrsta, neki su slabije snage a neki

jai pa se od njih moe ak i umrijeti. Vjetar je jedini krivac, po kazivanju stravarkeAje B. za sva kona oboljenja (ospice, crvenilo, svrabe, psorijaza). Kada ovjeka zapuhne vjetar ili ejtansko kolo na putu onda ga danima prvo boliglava a deava se da nekontrolisano trepe, vidi t okice pred oima i pomjera glavutamo - amo.Od vjetra Aja izgovara dugu bajalicu koja poinje ovako: Vihor vjetar sa mrtvihnigdje se ne ustavi, ustavi se u planinama, ustavi se u dubokim dolinama, to si uzase ponio to si u dolinu spustio n. na se bo iji emer prima vihor vjetrove sa tijelasnima, n. vodu doziva vihor vjetar sa tijela odbija. Divlja vatra nije postala.....

Tekije, turbe, kurban - Sveta mjesta od davnina su bila stjecita bolesnika gdje suse oni molili i nalazili utjehu za svoje duevne i tjelesne tegobe. Hodoaenje zaveinu bolesnika bio je vaan element ozdravljenja iji je uticaj bio neosporan nanjegov intezitet , koji je pored duhovnih izljeva, imao za cilj socijalna dogaanja,upoznavanja i susrete, kada su se razmjenjiva li recepti za lijekove ili ispovijedalisluajevi udesnih ozdravljenja upravo na mjestu koje hodoaste.

Po Bosni i Hercegovini ima znatan broj turbeta (mauzoleja), gdje lee ostaci ehida(muenika poginulih u ratu) ili ejhova poglavara dervikih redov a poznati po svojimudesnim moima. No privilegiju da im se podigne turbe imaju i posebne ene kojasu onda omiljena sveta mjesta za okupljanja djevojaka i udatih ena.

Jedno od najpoznatijih bosanskih turbeta nalazi se na Kolunu kod Foe. Zarudinskoturbe gdje poivaju dva preobraenika na islam, bogumili otac i sin, po narodnomvjerovanju lijee neplodnost, posebno koritenjem zemlje sa njihovih kabura.

Osim turbeta bolesnici su redovito obilazili tekije a naroito dvije najpoznatije u BiHtekiju na Buni u Blagaju i onu u Visokom iji je osniva ejh Vefik efendijaHadimejli. Posebnu panju narod je oduvijek poklanjao pojasevima dervia. im bineko obolio donosio se iz tekije pojas i prebacivao preko bolesnika.

Ako je bolest ozbiljna obavezno se klao kurban, posebno u sluaju kada je bolesnodijete. Sa krvlju od kurbana potare mu se malo po elu, svo meso se razdijeli a koa

pokloni u damiju. Meutim, dogodi li se unato svemu da je bolest zala u zadnjistadij, onda se ide na olakavanje bolesniku kako bi lake skonao svoje muke iumro. Tom prilikom se daje i prima halal (oprost), kako bi dua imala kamo na onajsvijet. Kazuje se: Ja halilm tebi, halali i ti meni.

Ljekoviti izvori i banje: Vrlo rado i esto odlazilo se u banje, posebno ene, kojihprema zvaninim podacima u naoj zemlji ima ukupno esnaest, ili do hair -esmi iljekovitih vrela, to uostalom ne treba uditi uzmemo li u obzir injenicu da je Bosna iHercegovina bogata vodom. Svako vrelo ili esma imali su svoju ljekovitu osobn ost


17/20

pa su se one bolesti lijeile na vrelu Studenac u zenikom kraju ili na Studen bunaruu Buimu. Lijek za bolesti tipine za stariju ivotnu dob poput iijasa, reume, vene nanogama ili kona oboljenja traio se na ljekovitim vodama Zlatarica, bogatamagnezijem, i Vrua voda ili pak na termalnom izvoru u Tiiima. Za stomanetegobe i podsticanje apetita ilo se na Dindino vrelo u Rogatici itd. Ljekovita vrela i hair-esme iz kojih tee, prema narodnom vjerovanju, bir -ilad (jedinilijek) nisu samo imali blagotvoran uticaj na ljude ve i na ivotinje. U Ljeskovcu pokrajepa postoji takozvano Konjsko vrelo iji kiselkasto-slani sastav vode privlai oddavnina konje. Blato sa ovog vrela, po tvrdnji mjetana, lijee neke konebolesti.

SEKSUALNI IVOT, BRAK I POROD

Neplodnost: Mukom djetetu treba od svega to je za jesti a on to vidi ponuditi jermu u suprotnom moe izii vasuz, ko bijeli konac, pa mu se nee dati u djeci kadanaraste to jest postat e neplodan. Zavisno od podruja u BiH vasuz se naziva i

evlasuz od evlad-suz, onaj koji nema djece.

Pria se kako je jedna ena jela pitu. Dolo jedno muko dijete iz komiluka. Bilogolo, u kratkoj kouljici. Htjelo i ono pite, gledalo u enu, a ona se nije sjetila da g aponudi. Jede ona i pogleda u njega, a njemu na vrh kitice kao jedna kap. Ona to breuhvati u flau i uvala je po malo nalivajui vode. Mali odraste i oeni se, ali, nemadjece. Ova ena se sjeti, odnese onoga to je jela kad je on gledao i da mu ono izflae da ne znajui popije. Poslije toga mu ena odmah zanese.

Impotencija: Za razliku od neplodnosti, impotenciju se uglavnom nametalamukarcu uz pomo sihira ili ju je on mogao dobiti nekom od nedozvoljenih radnjipoput prolaska preko mjesta gdje su ene snovale.

Izrazitu ulogu u vraanju za oduzimanje muke spolne moi a time i plodnosti unekom braku imala je ivaa igla ili balija. Nekad je meu bonjakim nevjestamabio njegovan pomalo udan obiaj da mlada prve brane noi pod jezik stavi savi jenuiglu kako mladoenja ne bi mogao obaviti svoju branu dunost. Time bi onaodgodila defloraciju kako bi se sutradan mogla pohvaliti prijateljicama da je i daljenevina. Savijenu iglu nosile su uza se i one udate ene koje nisu htjele vie raati.Po vjerovanju igla bi na udan, voleban, nain djelovala na njen reproduktivansistem uvajui je od zaea.

Impotencija se oduvijek lijeila hodinim zapisima koji bi za taj problem napisao tri

zapisa od kojih bi jedan mukarac nosio na miici desne ruke ili mu se davalo da jedevrapca peenog u pirinu.

Prema kazivanju starijih postoje ene sa kojima je spolni odnos komplikovaniji i zbogtoga sa njima mukarac ee zakae u krevetu. One su ene duge koje imajuobiaj da otpalu kosu nakon eljanja motaju na prstu u krug.

Plodnost i pobaaj - Glavni zadatak nevjeste bio je da izrodi zdravu muku djecukako bi se osigurao produetak te loze. Od roenja mukih prinova esto je ovisio


18/20

njen ostanak u novoj familiji. Neplodna ena postaje muu nevoljena ma koliko jeprije volio. On se, u narodnoj pjesmi, uporeuje sa vokom bez ploda, ruom bezcvijeta i kao takvu potrebnu ju je sasjei to jest ubiti:

Vid nevista te ute narane, da narana svake godine ne raa, davno bi je bratacposikao. Vid nevista tog utog limuna, da limun svake godine ne raa, davno bi ga

bratac posikao. Vid nevista rumene ruice, da ruica svake godine ne cvate, davno bije bratac posikao.

Naravno, u svim pjesmama glavni i jedini krivac za brak bez djece jeste ena zbogsvog potinjenog poloaja. U nekim od njih stvara se jo jasniji osjeaj njene krivicepoto ju mu, navodno, toliko voli i cijeni a ona mu neplodnou sve to uzvraa.

Ali-beg ima predivnu enu kojoj je godinama poklanjao veliku ljubav i panju no onamu u tom vremenu nije rodila dijete. Doivivi to kao udar na svoju mukost i ast unarodu on jednog dana odlazi u selo na begluk zapovijedivi bratu da mu posijeeenu:

O Boga ti, brate Muhamede, ja odoh u nove Timare. Kad ti doe mlada nevistica, tije vodi mladu u haz-bau, pa je ondi mladu ti posici. Kad ja nemam od srca evlada,nek mi nije ni mlade!

Da bi ena ostala u drugom stanju izvodile su se razne maijske radnje; vraara bi jevodila na usjelinu (mjesto sa kog se zemlja osipa) i tu je oblijevala vodom u koju jeprethodno stavila ive rakove. Osim toga ena bi ispijala razne ajeve, nosila zapise,potpasivala se i posjeivala turbe neke svete ene.

Ako su im umirala djeca pomo su traile kod hode koji bi drei ruke iza lea,vezao vorove na ibriimu od sedam razliitih boja. Tako zauzlan ibriim ene sunosile sve do poroaja.

ene su pokuavale, opet maijskim putem, odgoditi raenje ili izvriti kontracepcijuzabadanjem noa meu dvije grede od stropa (ie), i to onoliko greda, koliko godinabi eljele odgoditi trudnou.

Vraanjem se trudnoa onemoguaval i po elji zle svekrve, kao bi je na taj nainlake odvojila od sina. Nosila bi n ekoj lokalnoj sihirbazi snahine gaice, sedam zrnapenice i tri zrna graha koje bi ova zamotala i drei iznad vatre izgovarala magineformule.

Mada su se abortusi i prekidanje trudnoe izriito zabranjivali zbog opeprihvaenog

miljenja da je to grijeh i diranje u boiji emer (volju), oni su se ipak dogaali dalekood oiju javnosti. ene su u elji da pobace pile neprenu kafu, parile se nad vrelomlukijom a neke od njih su posjeivale ene na glasu koje su umijele izazvatipobaaj uz pomo vretena ili biljke kukurijek.

Porod:Ako bi se poroaj oduio u posudu sa vodom potapala se biljka zvana ruicahazreti Fatime (hypericum perforatum), koja poto upije neto vode u sebe nabubri.To se tumailo da se ruka otvorila pa su zatim porodilju napaj ali i prskali tom vodomaludirajui tako i na njeno otvaranje, to jest porod. U okolini Nevesinja porodilju su


19/20

napajali iz kurantasa (zdjele doneene sa Kjabe), u koje se prethodno potopiomevludski eer.

Snijet: U naem narodu ima dosta zabiljeenih sluajeva da su ene rodile snijet(mola hydalidora). Rije je o plodu koji se u utrobi deformisao ili uginuo pa usljed togadoe do prijevremenog poroda obino do etvrtog mjeseca trudnoe. Postoji dosta

kontradiktornosti vezanih za ovaj neobini medicinski sluaj. Naime, iako nekietnoloki podaci govore kako se snijet uglavnom rodi u treem ili etvrtom mjesecutrudnoe drugi terenski podaci napravljeni u okolini Sarajeva i Doboja kazuju da susnijet ene raale i sa devet mjeseci.

im bi se poroaj oduio ili zakomplicirao starije ene posumnjale su na raanjesnijeti jer od takvog poroda ena obilno krvari i treba joj vie vremena za oporavak.Iako se smatralo sevapom roditi snijet, navodno ona ena koja rodi za ivota tri snijetinakon smrti ui e direktno u denet, ona se redovito ubijala metlom i omotana udeku zakopavala u ubrite. U prolosti pod izgovorom da se rodila snijet deavale su se kriminalne radnje

(edomorstvo) kada bi se ena ili djevojka eljele rjeiti vanbranog ili nepoeljnogdjeteta.

DJEIJE BOLESTI

Vrisak se kod djece lijeio tako to bi ga majka nosila u kuu u kojoj jo nije bio pa gadomain tri puta prebacio preko grede. Od sibiluka, bolesti koju izaziva dinica UmuSibjan, dijete se tri puta, zajedno sa kockom eera, provlailo ispod kestenovogkorijenja.

U sluaju da dijete ima probadanje u prsima (sandija), onda bi se trailo dijete kojeje mezimac (najmlae u kui) kako bi u brdu (dio stana na kome se tkalo), ranijepotopljenim u bari, donosilo vodu sa te bare istresalo u posudu iz koje bi bolesnodijete napojili.

Kad dobije krupu po jeziku majka bi uhvatila crnu maku i provukla njenim repomizmeu djetetovih usana.

O kliniima (Hydrocoele), se u narodu vjeruje da ih mogu dobiti samo muka djecado godinu dana, ako njihova majka, dok ih nosi u stomaku, uini neku nedoputenuradnju za njeno stanje: u jednoj ruci ponese nacijepanih drva a u drugoj vode iliponese vode u obje ruke. Izuzev ovog, klini se mogu dob iti i ako trudnica prikuplja

kline oko drvljanika (gdje se cijepaju drva) kojima je njen mu cijepao drva. Klina iliklinia ima od etiri ruke a manifestiraju se oteklim monjicama u koja se skupljavoda. Ako je otok manji i mekan onda su u pitanju vodeni klini no budu li testisi nadodir tvrdi i napeti onda se dijagnosticiraju drveni klini pored kojih postoje jo i vjetreni te gvozdeni. U narodu se upozorava da ukoliko se ne lijee na vrijeme mogu prerasti u kilu (bruh).Predispoziciju za uspjeno lijeenje klinia a time i nastavak iscjeliteljske tradicijeimaju djeca iji je otac preminuo prije nego li su se ona rodila koja nisu zapamtila


20/20

oca ali i najmlae dijete (mizinac). Bolest se lijei uz pomo ibrika, sa etiri borovaivera ili tek samo dodirom pete iscjelitelja po nateklim monjama.

Fras (Colapsus infatum) u prolosti BiH bila je jedna od smrtonosnih djeijih bolesti

usred ega se ustalio preventivni adet da se maloj djeci, posebno mukoj, proui nauho Ezan. Vjerovalo se da je uzrok frasa, kao i usluaju epilepsije, dolazi oddjelovanja dina na ovjeka. Ako bi fras uhvatio dijete pod nos bi mu se podmetaosedef (ruta) da ga pomirie, igosana u narodu kao denetska biljka.

Tjemenjaa (Ezcema capiliti) se nije smatrala nik akvom boleu ve sasvimnormalnom pojavom kod svakog novog djeteta koja doe i proe kao i u sluajukrzamaka (morbili). Vjerovalo se i to da se tjeme kod djeteta zatvori tek onda kada jeono u stanju izrei rije jaje.

LITERATURA

Antun Hangi: iv t i obiaji muslimana u BiH, Sarajevo, 1907.

Radmila Filipovi-Fabijani: Narodna medicina i narodna vjerovanja, Glasnik Z

, Sarajevo.

Stanko Sielski: Lijeenje djeteta po narodnoj medicini

Augustin Kristi: Urenjaci iz narodnog lijeenja BiH

Karl Steiner: Bosanska narodna medicina, Glasnik Z

, Sarajevo.

Abdulah kalji: O obiajima i vjerovanjima u srezu Jajakom

Milenko S. Filipovi: ivot i obiaji narodni u Visokoj nahiji, SANU , Beograd.

narodna-medicina-bih

Documents