S poMovanjem,

Ad resa: AlipaSina 41, 71000 Sarajevo Tel.: +387 33 66 44 49, Fax.: +387 33 21 24 11, +387 33 66 72 69

www.fbihvlada.gov.ba e-mail: sekretar@fbihvlada.gov.ba

BOSNA I HERCEGOVINA BOCHA 14 XEPI4EF01314FIA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 41Ep,EPAWIJA BOCHE l7 XEPLIEFOBVIHE

VLADA BRADA BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

GOVERNMENT

Broj: 03/05-02-429/12 Sarajevo, 03.05.2012. godine

PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

- Zastupniaki dom - gosp. dr. Denis Zvizdie, predsjedatelj

- Dom naroda - gda. Karolina Pavlovit, predsjedateljica

Sukladno elanku IV.B.7.c) (III) Ustava Federacije BiH, olanku 163. Poslovnika o radu Zastupniekog doma („Sluibene novine Federacije BiH", br. 69/07 i 2/08) i alanku 155. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH („Sluaene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), radi razmatranja i prihvaaanja, dostavljam NACRT ZAKONA 0 NASLJEDIVANJU, koji je utvrdila Vlada Federacije BiH.

Nacrt zakona dostavlja se na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku i u elektronskoj formi.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

VLADA

NACRT

ZAKON 0 NASLJEDIVANJU

Sarajevo, travanj 2012. godine

ZAKON 0 NASLJEDIVANJU

DIO PRVI NASLJEDNO PRAVO

I - OPOE ODREDBE

Ostvarivanje nasijednog prava

elanak 1.

(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama ovoga zakona.

(2) Ovim se zakonom ureduju pravila po kojima sud, drugi organi i ovIaMene osobe u Federaciji postupaju u nasljednim stvarima.

Predmet nasljedivanja

elanak 2.

Nasljedivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fiziOkim osobama, osim onoga §to se ne mote naslijediti zbog svoje pravne prirode iii po zakonu.

Ravnopravnost u nasijedivanju

elanak 3. (1 ) Sve fizioke osobe su pod istim uvjetima ravnopravne u nasijedivanju.

(2) Strand su, u nasijedivanju ravnopravni s drtavljanima Bosne i Hercegovine.

Nasljedivanje izvanbraenih srodnika i srodnika iz potpunog posvojenja

elanak 4.

(1) lzvanbraeno srodstvo izjednaeuje se glede nasljedivanja s braenim, a srodstvo potpunog posvojenja sa srodstvom po krvi.

(2) U sluaaju potpunog posvojenja prestaju medusobna nasljedna prava posvojaeta i njegovih potomaka s njegovim srodnicima po krvi.

Pozivanje na nasljedstvo

elanak 5.

(1) Umrlu fizioku osobu (ostaviteija) nasljeduje onaj koji je njezinom smreu stekao nasijedno pravo (nasljednik).

(2) Svaka osoba je sposobna naslijediti ako zakonom nije S"to drugo odredeno.

(3) Nasljedno pravo se stjeee po odredbama ovoga zakona, a na temelju ugovora o nasljedivanju, oporuke iii zakona.

(4) Nasljedno pravo se stjete u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecatelj nas-ljednog prava mote ga se po odredbama ovoga zakona odreei, pa de se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.

(5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopti pravni sljednik.

Raspolaganje ugovorom o nasljedivanju iii oporukom

Olanak 6. Ostavitelj mote ugovorom o nasljedivanju ill oporukom raspolagati svojom

imovinom na naoin i u granicama koji su odredeni u zakonu.

Ostavina bez nasljednika

Olanak 7. Smrou ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stjeoe opoina, odnosno grad

odreden ovim zakonom, koji time dobivaju jednak polotaj kao da su ostaviteljevi nas-Ijednici, osim Mo se oni ne mogu odreei nasljeda.

II - NASLJEDIVANJE NA TEMELJU ZAKONA

A. ZAKONSKI NASLJEDNICI

1.NASLJEDNI REDOVI

Krug zakonskih nasljednika

Olanak 8.

(1) Ako ovim zakonom nije drukeije odredeno na temelju zakona umrlog nasljeduju: svi njegovi potomci, njegova posvojead i njihovi potomci, njegov braani partner, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova brada i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci, njegovi ostali preci.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga elanka nasijeduju po nasljednim redovima.

(3) Nasljednici bliteg nasljednog reda iskljuauju iz nasljedstva osobe daljeg nasljednog reda.

lzvanbradni partner kao zakonski nasijednik

Olanak 9. (1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeduje i njegov izvanbraoni partner koji je

u pravu nasljedivanja izjednken s braonim, osim ako zakonom nije drugaeije odredeno.

(2) lzvanbraenom zajednicom u smislu ovoga zakona smatra se zajednica 2ivota Zeno i maarca sukladno odredbama zakona koji ureduje obiteljske odnose, a koja je prestala ostaviteijevom smrou.

a) Prvi nasijedni red

Potomci i bradni partner ostavitelja

Olanak 10.

(1) Ostavitelja nasljeduju prije svih njegova djeca i njegov branni partner.

(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeduju na jednake dijelove.

Pravo predstavljanja

Olanak 11. Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nad2ivjelo ostavitelja

nasljeduju njegova djeca, unuead ostaviteljeva, na jednake dijelove, a ako je netko od unuOadi umrlo prije ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio 2iv u trenutku smrti ostaviteljeve nasljeduju njegova djeca, praunuoad ostaviteljeva, na jednake dijelove, i tako redom sve dok ima potomaka ostaviteljevih.

b) Drugi i nasijedni red

Bradni partner i roditeiji umrlog

Olanak 12.

(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeduje njegov braeni partner i njegovi roditeiji.

(2) Roditelji umrlog nasljeduju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeduje braoni partner umrlog.

(3) Ako iza umrlog nije ostao braani partner, roditeiji umrlog nasljeduju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Brata i sestre umrloga i njihovi potomci

olanak 13.

(1) Ako je jedan roditelj ostaviteljev umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nad2ivio ostavitelja nasljeduju njegova djeca (brava i sestre ostavitelja), njegova unuead i praunuoad i njegovi dalji potomci, po pravilima koja vale za sluaaj kad umrlog nasljeduju njegova djeca i ostali potomci.

(2) Ako su oba roditelja ostaviteljeva umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nad2ivio ostavitelja nasljeduju njihovi potomci, prema odredbama stavka 1. ovoga Olanka.

(3) U svim sluaajevima ostaviteljeva brata i sestre samo po ocu nasljeduju na jednake dijelove ooev dio ostavine, brata i sestre samo po majci nasljeduju na jednake dijelove majoin dio, a rodena brava i sestre nasljeduju na jednake dijelove s bratom i sestrama po ocu, &Coy dio, a s braeom i sestrama po majci, majoin dio.

Nasijedivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

Olanak 14.

Ako je jedan roditelj ostaviteFjev umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nad2ivio ostavitelja nasljeduje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeduju ono eto bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama Olanka 12. ovoga zakona.

c) Tredi nasijedni red

Djedovi i babe umrloga

alanak 15.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bratnog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeduju njegovi djedovi i babe.

(2) Jednu polovinu ostavine nasljeduju djed i baba s ooeve strane, a drugu polovinu djed i baba s majoine strane.

Prava djeda i babe iste loze

olanak 16.

(1) Djed i baba iste loze nasljeduju na jednake dijelove.

(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stavka 1. ovoga elanka umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nathivio ostavitelja nasljeduju njegova

djeca i njegovi potomci, po pravilima koja vale za sluaaj kad umrloga nasljeduju njegova djeca i ostali potomci.

(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihove djece vale pravila po kojima nasljeduju roditelji ostaviteljevi i njihova potomci.

Nasljedivanje djeda i babe jedne loze koji su umrli bez potomstva

Olanak 17.

Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavitelja a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadZivjeli ostavitelja nasljeduju djed baba druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je odredeno u elanku 16. ovoga zakona.

d) Oetvrti nasljedni red

Pradjedovi i prababe umrloga

Olanak 18.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni braanog partnera, ni djeda i babu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nas-ljeduju njegovi pradjedovi i prababe.

(2) Jednu polovinu nasljeduju pradjedovi i prababe s ooeve strane, a drugu polovicu nasljeduju pradjedovi i prababe s majoine strane.

Prava pradjeda i prababe iste loze

Olanak 19. (1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prababama s ooeve

strane jednu polovinu nasljeduju na jednake dijelove roditelji njegova djeda po ocu, a drugu polovinu roditelji njegove babe po ocu.

(2) I pradjedovi i prababe s majaine strane nasljeduju na naain odreden u stavku 1. ovoga alanka dio koji im pripada.

(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je 2iv nasljeduje predak koji mu je bio braeni partner.

(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su Zivi nas-Ijeduje drugi par iste loze.

(5) Ako nema pradjedova i prababa jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su 2ivi nasljeduju pradjedovi i prababe druge loze.

Ostali preci

Olanak 20. Iza pradjedova i prababa ostavitelja nasljeduju daljnji njegovi predci, redom,

po pravilima po kojima nasljeduju njegovi pradjedovi i njegove prababe.

Nasljedivanje ostavine bez nasljednika

elanak 21. (1) Smreu ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednaeena

prava prelaze na opeinu, odnosno grad na eijem se podrueju nalaze.

(2) Smrou ostavitelja koji nema nasljednika, pokretnine i s njima izjednaeena prava prelaze na optinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivaliete na podrueju Federacije.

(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivaliete na podrueju Federacije, a imao je boraviete, pokretnine i s njima izjednanena prava prelaze na optinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boraviete na podruqu Federacije.

(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruoju Federacije nije imao ni prebivaliete niti boraviete, pokretnine i s njima izjednaeena prava prelaze na optinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu drZavljana Bosne i Hercegovine i Federacije.

2. Posebne odredbe za neke nasljednike

a) Nepotpuno posvojenja

olanak 22. (1) Posvojte iz nepotpunog posvojenja i njegovi potomci imaju prema

posvojitelju ista nasljedna prava kao i posvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri posvojenju to prava nisu ogranieena ili sasvim iskljueena.

(2) U sluaajevima u kojima posvojoe i njegovi potomci nasljeduju posvojitelja kao njegova djeca, posvojitelj nasljeduje posvojee i njegove potomke.

(3) Posvojitelj ima na ostavinu posvojteta i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajuti predak posvojoeta prema svojim potomcima.

(4) Posvojee i njegovi potomci ne nasljeduju posvojiteljeve srodnike, njegovog braanog partnera, niti drugu njegovu posvojoad.

(5) Srodnici posvojitelja i njegov braani partner kod nepotpunog posvojenja ne nasljeduju posvojoe i njegove srodnike.

(6) Nepotpunim posvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljedivanja izmedu posvojoeta i njegovih srodnika.

Gubitak prava posvojeeta

elanak 23. Posvojoe iz nepotpunog posvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti

posvojitelja ako je posvojitelj podnio zahtjev za raskid posvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio utemeljen.

b) Djeca

Poveaanje nasljednoga dijela djece

olanak 24.

(1) Kada su djeca koja nemaju nutnih sredstava za tivot pozvana na nasljede, sud mote na njihov zahtjev odlueiti da naslijede i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda.

(2) Sud mote odlueiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu.

(3) Pri odlueivanju u slueajevima iz st. 1. i 2. ovoga alanka sud be uzeti u obzir sve okolnosti, a narooito imovinske prilike i sposobnost za privredivanje svakog djeteta i braenog partnera, trajanje braone zajednice, kao i vrijednost ostavine.

c) Gubitak prava na nasljedivanje braanog i izvanbraanog partnera

Kad bradni i izvanbradni partner nema pravo na nasljedstvo

elanak 25.

(1) Pravo nasljedivanja na temelju zakona izmedu braanih partnera prestaje razvodom braka iii ponietenjem braka.

(2) Braeni partner nema pravo na nasljede:

1) ako je ostavitelj bio podnio tutbu za razvod braka, a poslije smrti ostaviteljeve se utvrdi da je tutba bila utemeljena,

2) ako njegov brak s ostaviteljem bude oglaaen za nepostojed, iii bude poniMen, poslije smrti ostaviteljeve, iz uzroka za oije je postojanje nadtivjeli braani partner znao u vrijeme zakljueenja braka,

3) ako je njegova zajednica tivota s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom iii u sporazumu s ostaviteljem.

(3) lzvanbraani partner nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica tivota s ostaviteljem bila trajno prestala prije ostaviteljeve smrti.

Poveoanje nasljednog dijela bradnog partnera

Olanak 26.

(1) Kada je bratni partner koji nema nutnih sredstava za pivot pozvan na nasljede sa nasljednicima prvog iii drugog nasljednog reda sud mote, na zahtjev braonog partnera, odlueiti, da braani partner naslijedi i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a mote odlueiti i da braCni partner naslijedi cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom, braeni partner zapao u oskudicu.

(2) Pri odlueivanju u slueaju iz stavka 1. ovoga Olanka sud be uzeti u obzir sve okolnosti, a naroeito imovinske prilike i sposobnosti za privredivanje brannog partnera, trajanje braene zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privredivanje i vrijednost ostavine.

d) Roditelji Poveoanje nasljednog dijela roditelja

Olanak 27.

(1) Kad su roditelji koji nemaju nutnih sredstava za pivot pozvani na nasljede s braenim partnerom ostaviteljevim, sud mote na njihov zahtjev, odluoiti da naslijede jedan od onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi braani partner.

(2) Sud mote odluaiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu.

(3) Ako je izmedu roditelja ostaviteljevih zajednica tivota trajno preostala, a samo jedan roditelj nema sredstava nutnih za pivot, ovaj roditelj mote zahtijevati povebanje nasljednog dijela kako prema braenom partneru tako i prema drugom roditelju ostaviteljevom.

(4) Ako je jedan roditelj ostaviteljev umro prije ostavitelja, nad2ivjeli roditelj koji nema nutnih sredstava za 2ivot mote zahtijevati povebanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.

(5) Pri odlueivanju u sluoajevima iz st. 1. i 2. ovoga '6Ianka sud be uzeti u obzir sve okolnosti, a naroeito imovinske prilike i sposobnost za privredivanje roditelja, imovinske prilike braanog partnera odnosno nasljednika umrloga roditelja i njegovu sposobnost za privredivanje i vrijednost ostavine.

B. NU2NI NASLJEDNICI

1. NU2NI NASLJEDNICI I NU2NI I RASPOL021V1 DIO OSTAVINE Nuzni nasljednici

Olanak 28. (1) Nutni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegova posvojoad iz potpunog

usvojenja to njegov braani partner.

(2) Ostali potomci umrlog, njegova posvojead iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji, i njegova brava i sestre, nutni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nutnih sredstava za 2ivot.

(3) Osobe navedene u st. 1. i 2. ovoga alanka su nutni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljedivanja pozvane na nasljedstvo.

Nuini i raspoloiivi dio

Olanak 29.

(1) Nutni nasljednici imaju pravo na dio ostavine koji ostavitelj ne mote raspolagati i koji se naziva nutni dio.

(2) Nutni dio nasljednika iz Clanka 28. stavak 1. ovoga zakona iznosi jednu polovinu, a nutni dio ostalih nasljednika jednu tretinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljedivanja.

(3) Ostatkom ostavine mote ostavitelj raspolagati po svojoj volji, i taj dio ostavine naziva se raspoloiivi dio.

Pravo na nuini dio je nasljedno pravo

Olanak 30.

Nutnom nasljedniku pripada odredeni dio svake stvari i prava koji saoinjavaju ostavinu, ali ostavitelj mote odrediti da nutni nasljednik primi svoj dio i u odredenim stvarima, pravima ili u novcu.

2 . IZRACUNAVANJE NU2NOG I RASPOL02IVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA SLUCAJ SMRTI I

VRAOANJE DARA

a) lzradunavanje nuinog i raspoloiivog dijela Utvrdivanje vrijednosti ostavine

Olanak 31.

(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izraeunava nutni dio ureduje se na sljedeti naein:

1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, raeunajud to i sve ono eime je raspolagao ugovorom o nasljedstvu oporukom, kao i sva njegova potrativanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potrativanja koja su oeigledno nenaplativa;

2) od utvrdene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se troekovi sahrane ostavitelja, iznos troekova popisa i procjene ostavine i iznos dugova ostavitelja;

3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih darova koje je ostavitelj utinio ma na koji naein nekom zakonskom nasljedniku, pa i darova ueinjenih nasljednicima koji se odriou nasijeda, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uraounavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i darova za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog Zivota uoinio drugima osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobibajenih darova.

(2) Pri utvrdivanju vrijednosti ostavine note se uzeti u obzir vrijednost darova uoinjenih za postignute opbokorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samog zakona ne uraounavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Dar i odredivanje njegove vrijednosti

Olanak 32.

Kao dar u smislu ovoga zakona smatra se i odricanje od prava, oproetaj duga ono eto je ostavitelj za vrijeme svog Zivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, li radi osnivanja iii proeirenja kutanstva, iii radi obavljanja zanimanja, kao i svatko drugo raspolaganje ostavitelja bez naknade.

Procjenjivanje dara

Olanak 33.

Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u trenutku smrti ostaviteljeve, a prema njenom stanju u vrijeme kada je dar uoinjen.

Dar u vidu osiguranja

Olanak 34.

Kad se dar sastoji u osiguranja u korist obdarenika kao vrijednost dara uzet be se zbir premija koje je uplatio ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sumo; a ako je zbir premija veal od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet be se iznos osigurane sume.

b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine

Izdavanje u korist potomka koji su privredivali s ostaviteijem

Olanak 35.

(1) Potomci i posvojoad ostaviteljevi koji su Zivjeli u zajednici s ostaviteijem, svojim radom, zaradom iii mu na drugi nabin pomogali u privredivanju, imaju pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povetanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.

(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izrabunavanju nu2nog dijela, niti se uraeunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta kutanstva

olanak 36.

(1) Nad2ivjelom braonom partneru i potomcima ostaviteljevim koji su 2ivjeli s ostaviteljem u istom kuoanstvu pripadaju predmeti kuoanstva koji slu2e za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao §to su pokuostvo, namjeMaj, posteljina i slicno, ali ne ako su ovi predrmeti znatnije vrijednosti.

(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraounavanju nu2nog dijela, niti se uraounavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sludaj smrti i vraaanje pokiona zbog povreda nuinog dijela

Povreda nuinog dijela

Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sludaj smrti udinjeni u korist nu2nih nasijednika

olanak 37.

(1) Kad je povrijeden nuZni dio, raspolaganja pravnim poslovima za slunaj smrti (oporuka, ugovor o nasljedivanju) be se smanjiti, a darovi be se vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nu2ni dio.

(2) Nu2ni dio je povrijeden kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljedivanju, oporukom i darom prelazi raspolo2ivi dio.

(3) Pri utvrdivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za slubaj smrti i dara uzimaju se u raoun i oni darovi i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne uraOunavaju nufrom nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(4) Od darova i raspolaganja pravnim poslovima za slutaj smrti koja se uraounavaju nu2nom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u main pri utvrdivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni prema.Suju njegov nu2ni dio.

Red smanjenja i vratanja

olanak 38.

Kad je povrijeden nuZni dio prvo se smanjuju raspolaganja oporukom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljedivanju, pa ukoliko nuThi dio time ne bi bio namiren, vrabaju se darovi.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja oporukom, ugovorom o nasljedstvu i privilegirani zapis (legat)

Olanak 39.

(1) Raspolaganja oporukom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim, i bez obzira da li se nalaze u jednoj ili vise oporuka, ako iz oporuke ne proizilazi neSto drugo.

(2) Odredba stavka 1. ovoga alanka se primjenjuje i na ugovor o nasljedstvu.

(3) Ako je ostavitelj ostavio vise zapisa i naredio da se neki zapis isplati prije ostalih, taj Oe se zapis smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih zapisa ne dostite da se namiri nutni dio.

Srazmjerno smanjenje zapisa naloienih oporuenom nasljedniku iii zapisovniku

Olanak 40.

Oporutiteljev nasljednik tiji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nutni dio, mote tratiti srazmjerno smanjenje zapisa koje treba da isplati, ako iz oporuke ne proizlazisto drugo. Isto vati i za nasljednika po ugovoru o nasljedstvu i za zapisovnika kome je ostavitelj nalotio da iz svog zapisa neSto isplati.

Red vratanja darova

Olanak 41.

(1) Vraeanje darova obavlja se potev od posljednjeg dara i ide dalje obrnuto po redu kojima su darovi utinjeni.

(2) Darovi utinjeni istodobno vraaaju se srazmjerno.

Polo2aj obdarenika koji vrada dar

Olanak 42. Glede darovane stvari koju je dutan da vrati obdarenik se smatra kao savjesni

posjednik do dana kada je saznao za zahtjev za vratanje dara.

Tko mole traiiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sludaj smrti i vratanje dara

Clanak 43.

(1) Smanjenje raspolaganja oporukom, ugovorom o nasljedivanju i vratanje dara kojim je povrijeden nutni dio mogu tratiti samo nutni nasljednici.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga elanka nasljedivo je samo ako je nutni nasljednik prije svoje smrti yea stavio zahtjev za nutni dio.

Zastara prava na traienje smanjenja raspolaganja pravnim poslovima za sludaj smrti i vradanje dara

elanak 44.

Smanjenje raspolaganja oporukom mote se tratiti u roku od tri godine od proglaSenja oporuke, a raspolaganje ugovorom o nasljedivanju i vraaanje dara u roku od tri godine od smrti ostaviteljeve odnosno od dana kada je rjeeenje o njegovom progla§enju za umrlog, odnosno rjeS'enje kojim se utvrduje njegova smrt postalo pravomoono.

3. ISKLJUtENJE NUZNIH NASLJEDNIKA IZ NASLJEDA I LISENJE NUZNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA

a) Iskljutenje nuZnih nasljednika

Razlozi iskljudenja

Olanak 45.

(1) Ostavitelj mote iskijuoiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nutni dio:

1) ako se on povredom neke zakonske iii moraine obveze koja proizlazi iz nje-gova obiteljskog odnosa s ostaviteljem tete ogrijeSio prema ostavitelju,

2) ako je namjerno poeinio neko tete kazneno djelo prema njemu iii njegovu braanom partneru, djetetu iii roditelju,

3) ako je pooinio neko od kaznenih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovina Hi 6ovjeanosti i vrijednosti za§titenih medunarodnim pravom,

4) ako se odao neradu iii nepo'Stenu tivotu.

(2) Iskljutenje iz nasljedstva mote biti potpuno iii djelomiano.

Uvjeti za pravovaljanost iskljudenja

Olanak 46.

(1) Ostavitelj koji tell da iskljuoi nasljednika mora to izraziti u oporuci iii u ugovoru o nasljedivanju na izrieit naein i navesti razlog za iskljuaenje.

(2) Razlog za iskljueenje mora postojati u vrijeme sastavljanja oporuke Hi ugovora o nasljedstvu.

(3) U slueaju spora o opravdanosti iskijueenja dutnost dokazivanja da je iskljueenje opravdano leti na onome tko se na iskljueenje poziva.

Posljedice iskljudenja

Olanak 47.

IskljuOenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kome je iskljuaen, a pravo ostalih osoba koje mogu nasljediti ostavitelja odreduju se kao da je iskljueeni umro prije ostavitelja.

b) LiS'enje nuinog dijela u korist potomaka

Olanak 48.

(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nutni dio prezaduten iii je rasipnik ostavitelj ga mote na izriaiti naein Haiti u cjelini iii djelomieno njegovog nutnog dijela u korist njegovih potomaka.

(2) Ovo li§enje ostaje pravovaljano samo ako u trenutku otvaranja nasljeda geni ima maloljetne iii punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nutnih sredstava za tivot.

(3) Li§eni nasljednik nasljeduje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaaen lise-njem

(4) Liseni nasljednik nasljeduje ostavitelja i kad pretpostavke za liSenje vise ne postoje u oasu ostaviteljeve smrti.

C. URAOUNAVANJE DAROVA I ZAPISA U NASLJEDNI DIO

Uraeunavanje darova zakonskom nasijedniku

Olanak 49.

(1) Svatkom zakonskom nasijedniku uraOunava se u nasljedni dio sve Sto je na bilo koji naein dobio na dar od ostavitelja.

(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari sve do ostaviteljeve smrti ne uratunavaju se.

(3) Dar se ne uraeunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme dara iii kasnije, iii u oporuci iii u ugovoru o nasljedivanju, da se dar neee uraOunati u nasljedni dio, iii se iz okolnosti mote zakljueiti da je to bila volja ostaviteljeva.

(4) Pri tome ostaju u valjanosti odredbe o nutnom dijelu, s tim da se nutnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nutnog dijela uraounavaju darovi koje je dobio.

Uradunavanje zapisa zakonskim nasijednicima

elanak 50.

(1) Zapis ostavljen zakonskom nasljedniku uraounava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz oporuke iii iz ugovora o nasiledivanju proizlazi da je ostavitelj htio da nasljednik dobije zapis pored svoga dijela.

(2) Pri uraounavanju vrijede odredbe o nutnom dijelu, s time da se nutnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nutnog dijela uraounavaju zapisi koji su mu namijenjeni.

Uratunavanje pokiona i zapisa

elanak 51.

(1) Uraounavanje pokiona i zapisa viti se na taj nacinsto ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajutu vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine dijeli se medu svim nasijednicima.

(2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuou vrijednost, nasljednik kome se viti uraounavanje darova i zapisa nije dutan da im vrati neeto od onoga eto je dobio.

(3) U sluOaju iz stavka 2.ovoga Olanka ostaju vatiti odredbe o nutnom dijelu.

Pravo nasljednika kome se dar iii zapis ne uradunava

olanak 52.

(1) Kad prema volji ostaviteljevoj dar iii zapis ne treba da se uraounava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrtava dar odnosno zapis i sudjeluje sa ostalim nasijednicima u diobi ostavine kao da dara odnosno zapisa nije ni bib.

(2) Kad ima nutnih nasijednika, a prema volji ostaviteljevoj dar iii zapis ne treba da se uraouna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik de mob da zadrti dar odnosno zapis u granicama raspolotivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao nasljedstva

elanak 53.

(1) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva zadr2ava dar u granicama raspolo2ivog dijela.

(2) Nasljednik ima pravo da zahtijeva ispunjenje zapisa samo u granicama raspolo2ivog dijela.

Pravo vradanja dara

elanak 54.

(1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u ostavinu.

(2) U torn sluOaju nete mu se njena vrijednost uraounati u nasljedni dio, a glede troakova koje je uoinio za stvar i glede oetetenja koja je pretrpjela, smatrat Ce se za savjesnog posjednika, ukoliko se ne doka2e njegova nesavjesnost.

Odredivanje vrijednosti dara pri uraounavanju

elanak 55. Odredivanje vrijednosti dara pri uraeunavanju dara nasljedniku u nasljedni dio

obavlja se sukladno odredbama alanka 33. ovoga zakona.

Dar u vidu osiguranja

elanak 56. Vrijednost dara u vidu osiguranja odreduje se sukladno odredbama elanka 34.

ovoga zakona.

TroSkov' izdriavanja nasljednika

elanak 57.

(1) Ono eto je potroeeno na izdr2avanje nasljednika i na njegovo obvezno ekolovanje neCe se uraounati u njegov nasljedni dio.

(2) Da li Ce se izdaci koje je ostavitelj uoinio za dalje ekolovanje nasljednika urabunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluoit te sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajuti u obzir naroeito vrijednost ostavine i troekova ekolovanja i osposobljavanja za samostalan 2ivot ostalih nasljednika.

Uobidajeni manji darovi

Olanak 58.

Uobioajeni manji darovi ne uraounavaju se u nasljedni dio.

Olanak 59.

(1) Darovi ueinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na nasljede usljed smrti to osobe iii usljed njegovog odricanja od nasljeda, uraeunavaju se i u nasljedni dio.

(2) Darovi uoinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na nasljede zbog nedostojnosti to osobe, iii zbog njenog iskljtitenja iz nasljeda ili zbog liSenja nutnog dijela, ne uraeunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uradunavanje nasljednikovog duga ostavitelju

Olanak 60. Nasljedniku se uraOunava u njegov dio ono §to je dugovao ostavitelju.

Zahtjev za uradunavanje

Olanak 61.

Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraOunaju darovi i zapisi, mogu podnositi samo njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.

III- NASLJEDIVANJE NA TEMELJU OPORUKE A. UVJETI ZA VALJANOST OPORUKE

Sposobnost za sadinjavanje oporuke

Olanak 62.

(1) Oporuka je strogo osobni akt koji mote sastaviti svaka osoba sposobna za rasudivanje koja je navitila 15 godina tivota.

(2) Oporuka je nrStava ako u vrijeme njenog sastavljanja oporuoitelj nije imao 15 godina tivota iii ako nije bio sposoban za rasudivanje. Ako se ne dokate suprotno, smatrat to se da je oporuoitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasudivanje. Oporu6itelj nije bio sposoban za rasudivanje ako u torn trenutku nije bio u stanju shvatiti znaeenje svojeg oeitovanja i njegove posljedice, iii nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.

(3) Gubitak sposobnosti za rasudivanje koji bi nastupio poeto je oporuka saeinjena ne utjeOe na njezinu valjanost.

NIIStavnost oporuke

Clanak 63.

(1) Nietava je oporuka ako je oporueitelj bio nesposoban za rasudivanje, iii nije imao 15 godina, ili je bio natjeran prijetnjom, iii prinudom da je sastavi ili se odludo da je sadni usljed toga eto je bio prevaren ili eto se nalazio u zabludi.

(2) Prijetnja, prinuda iii prijevara povlad nevaljanost oporuke i kad potine od treOe osobe.

(3) Raspolaganja oporukom su nevaljane i kad postoji zabluda o dnjenicama koje su pobudile oporudtelja da udni to raspolaganja.

(4) Ako su samo neke odredbe oporuke unesene u oporuku pod prijetnjom ili prinudom, usljed prijevare, iii u zabludi, nevaljane su samo to odredbe.

Clanak 64.

(1) Ponietenje oporuke iii pojednih njezinih odredaba iz razloga utvrdenih u 62. i 63. ovoga zakona mote tratiti samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka nevaljanosti, a najkasnije za deset godina od proglaeenja oporuke.

(2) Rok od jedne godine, ne mote poeeti da teoe prije proglaeenja oporuke.

(3) Ponietenje oporuke prema nesavjesnoj osobi mote se tratiti za 20 godina od proglaeenja oporuke.

Forma oporuke kao uvjet za njezinu valjanost

Clanak 65.

(1) Valjana je ona oporuka koja je sadnjena u formi i pod uvjetima predvidenim zakonom.

(2) Ponietenje oporuke zbog nedostatka forme mote tratiti poslije otvaranja nasljecla samo osoba koje ima pravni interes i to u roku od jedne godine od kada je saznala za oporuku, a najdalje za deset godina od proglaeenja oporuke.

(3) Rok od jedne godine ne mote poeeti da teoe prije proglaeenja oporuke.

B. OBLICI OPORUKE Vlastoruana oporuka

Clanak 66.

(1) Oporuka je valjana ako ju je oporudtelj napisao svojom rukom i ako ju je potpisao.

(2) Za valjanost vlastoruone oporuke nije nutno da je u njoj naznaben datum kada je saainjena, ali je poteljno da datum bude naznaben

Pisana oporuka pred svjedocima

elanak 67.

(1) Oporuoutelj koji zna da bita i piee mote saainiti oporuku na taj naoin eto be ispravu koju je netko drugi sastavio vlastorubno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujubi pred njima da je to njegova oporuka.

(2) Svjedoci be se potpisati na samoj oporuci, a poteljno je da se naznabi - njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakeem pronalatenju.

Sudska oporuka

elanak 68.

(1) Oporuku mote oporubitelju sabiniti, po njegovom kazivanju, sudac nedletnog suda koji be prethodno utvrditi identitet oporuoitelja.

(2) Poeto oporuoitelj ovakavu oporuku probita i potpiee, sudac be potvrditi na samoj oporuci da ga je oporubitelj u njegovom prisustvu probitao i potpisao.

Sudska oporuka ako oporueitelj nije u stanju da je prodita

alanak 69.

(1) U sluaaju da oporuoitelj nije u stanju da probita oporuku koju mu je saninio sudac, sudac be je probitati oporubitelju u prisustvu dva svjedoka.

(2) Oporubitelj be zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati oporuku iii staviti na nju otisak prsta poet° izjavi da je to njezina oporuka.

(3) Svjedoci be se potpisati na oporuci.

(4) Sudac be na oporuci potvrditi da su sve ove radnje izvreene.

Notarska oporuka

alanak 70. Oporuku mote oporubitelju sabiniti notar u formi notarski obradene isprave.

Predaja oporuke na auvanje

Clanak 71. (1) OporuOitelj mote svoju oporuku sam ouvati, iii je povjeriti na euvanje kojoj

drugoj fiziokoj iii pravnoj osobi.

(2) Ako oporueitelj teli povjeriti svoju oporuku na Ouvanje sudu, notaru iii u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hecegovine, taj ga je dutan primiti na Ouvanje bez obzira tko je oporuku sastavio, to postupiti pritom po pravilima ovoga zakona, odnosno zakona koji ureduje notarsku slutbu.

Saoinjavanje pismene oporuke pred svjedocima i sudske oporuke

Olanak 72.

(1) Pri saeinjavanju pismene oporuke pred svjedocima i sudske oporuke svjedoci mogu biti punoljetne osobe koje nisu lisene poslovne sposobnosti i koje znaju oitati i pisati, a kod sudske oporuke i koje razumiju jezik na kome je oporuka saOinjena.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri saainjavanju pismene oporuke pred svjedocima i sudske oporuke, niti oporuke saoiniti po kazivanju oporueitelja u svojstvu suca: potomci oporu6itelja, njegova posvojOad i njihovi potomci, njegovi preci i posvojitelji, njegovi srodnici u poboonoj lozi do eetvrtog stupnja zakljuono, braeni partneri svih ovih osoba i braeni partner oporuoitelja.

Raspolaganje u korist su, svjedoka i njihovih bliiih srodnika

Olanak 73.

NiS"tave su odredbe oporuke kojima se ostavlja ne'Sto sucu koji je oporuku saainio, svjedocima pri njegovom saainjavanju, kao i precima, potomcima, braei i sestrama i braenim partnerima ovih osoba.

Oporuka sadinjena pred konzularnim iii diplomatskim predstavnikom u inozemstvu

Olanak 74.

Oporuku mote saeiniti dr2avljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu, po odredbama koje vale za sadinjavanje sudske oporuke, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik koji vr§i konzularne poslove.

Oporuka sadinjena na bosanskohercegovadkom brodu i u zrakoplovu

Olanak 75.

(1) Na bosanskohercegovaokom brodu i u zdrakoplovu oporuku mote saainiti zapovjednik broda odnosno zrakoplova, po odredbama koje vat° za saainjavanje sudske oporuke.

(2) Oporuka koja je saeinjena na bosanskohercegovankom brodu odnosno u zrakoplovu prestaje da vati po isteku 30 dana nakon povratka oporuoitelja u Bosnu i Hercegovinu.

Oporuka sadinjen za vrijeme mobilizacije ili rata

Clanak 76.

(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata mote, po odredbama koje vane za saainjavanje sudske oporuke, saainiti osobi na vojnoj dutnosti zapovjednik 'bete iII drugi starjeeina njenog iii vieeg ranga, iii koja druga osoba u prisustvu kojeg od ovih starjeeina, kao i svaki starjeeina odvojenog odjeljenja.

(2) Ovako saoinjena oporuka prestaje vatiti po isteku 60 dana po zavreetku rata, a ako je oporuoitelj ranije ili kasnije demobiliziran po isteku 30 dana od demobilizacije.

Usmena oporuka

Olanak 77.

(1) Oporueitelj mote izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed iznimnih prilika nije u moguanosti da saCini pismenu oporuku.

(2) Usmena oporuka prestaje da vati po isteku 30 dana od prestanka iznimnih prilika u kojima je saainjena.

Svjedoci pri sadinjavanju usmene oporuke

Olanak 78.

Pri saainjavanju usmene oporuke mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri saeinjavanju sudske oporuke, ali ne moraju znati Citati i pisati.

Duinost svjedoka usmene oporuke

Olanak 79. (1) Svjedoci pred kojima je oporueitelj usmeno izjavio svoju posljednju volju

dutni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu oporuoitelja i da je eto prije

predaju sudu, ili da je usmeno ponove pred sudom iznoseei i kad, gdje i u kojim prilikama je oporuaitelj izjavio svoju posljednju volju.

(2) lzvreenje ove du2nosti nije uvjet za valjanost usmene oporuke.

Raspolaganje usmenom oporukom u korist svjedoka i njihovih bliiih srodnika

Clanak 80.

Nittave su odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja neeto svjedocima pri njenom saainjavanju, njihovim braanim partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u poboonoj lozi do eetvrtog stupnja srodstva zakljueno i braenim partnerima svih ovih osoba.

Dokazivanje uniutene, sakrivene i izgubljene iii zaturene oporuke

elanak 81.

Oporuka unietena slueajem iii radnjom neke druge osobe, izgubljena, sakrivena iii zaturena, poslije smrti oporuoitelja Hi prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest ee djejstva valjane oporuke ako zaineteresirana osoba doka2e da je oporuka postojala, da je unietena, izgubljena, sakrivena iii zaturena, da je bila saeinjena u formi propisanoj u zakonu i ako doka2e sadrZaj onog dijela oporuke na koji se poziva.

C - MEDUNARODNA OPORUKA

Valjanost medunarodne oporuke

elanak 82.

(1) Medunarodna oporuka je valjana glede forme, bez obzira na mjesto gdje je napravljena, gdje se nalaze dobra, dr2avljanstvo, prebivaliete ili boraviSte oporueitelja, ako je napravljena u formi medunarodne oporuke, suglasno odredbama el. 84. do 87. ovoga zakona.

(2) Nietavost medunarodne oporuke iz stavka 1.ovoga alanka ne utjeoe na njezinu eventualnu valjanost glede forme kao oporuke druge vrste.

elanak 83. Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu oporuenih odredaba koje su u istom

pismenu saainile dvije ili vise osoba.

Forma medunarodne oporuke

Clanak 84.

(1) Medunarodna oporuka mora biti napravljen u pisanoj formi.

(2) OporuOitelj ne mora vlastorueno napisati medunarodnu oporuku

(3) Medunarodna oporuka mope biti napisana na bilo kom jeziku, rukom ili na neki drugi na6in.

Olanak 85.

(1) U nazoonosti dva svjedoka i osobe ovlaetene za medunarodnu oporuku, oporuoitelj izjavljuje da je pismeno njegova oporuka da je upoznat sa njezinim sadrPajem

(2) Oporuoitelj nije du2an da sa sadrPajem medunarodne oporuke upozna svjedoka niti ovlaetenu osobu.

Potpisi na medunarodnoj oporuci

Olanak 86.

(1) U nazoonosti svjedoka i ovlaetene osobe, oporueitelj potpisuje medunarodnu oporuku ili, ako ju je prethodno potpisao, priznaje i potvrduje potpis za svoj.

(2) Ako oporuoitelj nije u stanju da se potpise, priopeit Ce razlog ovlaetenoj osobi koja te to zabilje2iti na medunarodnoj oporuci.

(3) Osim toga, zakon prema kojem odredena osoba saOinjava medunarodnu oporuku mope ovlastiti oporueitelja da zatra2i da ga druga osoba, u njegovo ime, potpise na oporuci.

(4) Svjedoci i ovlaetena osoba u nazoonosti oporutitelja, stavljaju istodobno svoje potpise na medunarodnu oporuku.

Clanak 87.

(1) Potpisi se moraju staviti na kraju medunarodne oporuke.

(2) Ako se medunarodna oporuka sastoji od vise listova, svaki list mora da potpise oporuOitelj iii ako on nije u stanju da potpise, druga osoba u njegovo ime, ako ja nema, ovlaetena osoba.

(3) Svaki list mora biti obilje2en brojem.

Datum medunarodne oporuke

Olanak 88.

(1) Datum medunarodne oporuke je datum pod kojim ga je potpisala ovlaetena osoba.

(2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju medunarodne oporuke od strane ovlaetene osobe.

Izjava o euvanju medunarodne oporuke

Olanak 89.

(1) Ako ne postoji obvezan propis o ouvanju medunarodne oporuke, ovlaetena osoba, upitat oe oporuoitelja da li 2eli da d5 izjavu glede ouvanja medunarodne oporuke.

(2) U tom sluaaju, i na iznoit zahtjev oporuoitelja, mjesto gdje on ima namjeru da ouva medunarodnu oporuku zabiljeiit te se u potvrdi predvidenoj u elanku 90. ovoga zakona.

Potvrda medunarodne oporuke

Olanak 90.

Ovlaetena osoba priloZit Ce medunarodnoj oporuci potvrdu sukladno odredbama danka 91. ovoga zakona kojim se utvrduje da su poetovane obveze propisane ovim zakonom.

Olanak 91.

Potvrda koju izdaje ovlaetena osoba sastavlja se u sljedeooj formi:

POTVRDA (KONVENCIJA OD 26. LISTOPADA 1973.GODINE)

1. Ja

(ime adresa i zvanje) osoba, ovlaetena za sastavljanje medunarodne oporuke.

2. potvrdujem da je (datum) (mjesto)

3. (oporuoitelj)

(ime, adresa, datum i mjesto rodenja) u mojoj nazoonosti i u

nazoonosti svjedoka

4. a)

(ime adresa, datum i mjesto rodenja)

b) (ime adresa, datum i mjesto rodenja)

izjavio da je prilo2ena isprava njegova/njena oporuka to da je upoznat/a s njezinim sadr2ajem.

5. Osim toga potvrdujem da je:

6. a) u mojoj nazoOnosti i u nazoonosti svjedoka:

1. oporuCitelj potpisao oporuku iii priznao i potvrdio kao svoj ve6 stavljeni potpis; 2. poeto je oporuoitelj izjavio da nije u moguenosti da sam potpie svoju oporuku iz sljedetih razloga

-zabiljeZio sam ovu oinjenicu na oporuci -potpis stavio

(ime i adresa)

7. b) Svjedoci i ja osobno potpisali smo oporuku; 8. c) Svaki list oporuke potpisan je od i obiljeZen_brojem; 9. d) Uvjerio sam se u indentitet oporuaitelja i gore navedenih svjedoka; 10.e) Svjedoci su ispunjavali uvjete predvidene zakonom po kome sam sastavio oporuku; 11.0 Oporuoitelj je 2elio da da sljedeau izjavu glade ouvanja oporuke:

12; MJESTO

13. DATUM

14. POTPIS i eventualno

PECAT (Dopuniti ako je potrebno)

elanak 92.

OvIaMena osoba euva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje oporueitelju.

Olanak 93.

Osim ako se protivno ne doka2e, potvrda ovlaetene osobe uzima se kao dovoljan dokaz formalne valjanosti pismena kao medunarodne oporuke u smislu ovoga zakona.

Olanak 94.

Nepostojanje iii nepravilnost potvrde ne utjeee na formalnu valjanost medunarodne oporuke napravljene sukladno ovome zakonu.

Opoziv medunarodne oporuke

Olanak 95.

Medunarodna oporuka podlijete redovnim propisima o opozivu oporuke.

Sastavljanje i tuvanje medunarodne oporuke

Olanak 96.

(1) Ovlaetena osoba za sastavljanje medunarodne oporuke, u smislu ovoga zakona, je sudac optinskog suda, konzularni predstavnik iii diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovaokog broda odnosno zrakoplova.

(2) Oporuoitelj mote medunarodnu oporuku ostaviti na ouvanje kod opoinskog suda iii notara.

(3) U torn sluaaju sudac be narediti da se oporuka stavi u poseban omot zapeOati.

Svjedoci i tumadi medunarodne oporuke

Olanak 97.

(1) Pri saeinjavanju medunarodne oporuke svjedoci mogu biti punoljetne osobe koje nisu lieene poslovne sposobnosti i koje razumiju jezik na kome je oporuoitelj izjavio da je pismeno njena oporuka i da je upoznata s njezinim sadrtajem.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri saoinjavanju medunarodne oporuke: potomci oporueitelja, njegova posvojOad i njihovi potomci, njegovi preci posvojitelji, njegovi srodnici u poboonoj lozi do Oetvrtog stupnja zakljuono, braoni partneri svih ovih osoba i braOni partner oporueitelja.

(3) Odredbe st. 1.i 2.ovog elanka shodno se primjenjuju i na turnaCe.

Tumadenje odredaba medunarodne oporuke

Olanak 98.

U svezi s tumaeenjem i primjenom odredaba ovoga zakona, vodit be se raCuna o njegovom medunarodnom obiljetju i potrebi njegovog jednoobraznog tumaCenja.

D. SADR2AJ OPORUKE

Odredivanje nasljednika

Olanak 99.

(1) Oporunitelj mote oporukom odrediti jednog iii vise nasljednika.

(2) Nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je oporuoitelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, iii dio imovine odreden prema cijeloj imovini.

(3) Nasljednikom be se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna iii vise odredenih stvari iii prava, ako se utvrdi da je volja oporuCitelja bib da mu to osoba bude nasljednik.

Supstitucije

Olanak 100.

(1) Oporubitelj mote odrediti oporukom osobu kojoj be pripasti nasljedstvo ako odredeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne nasljeda, iii bude nedostojan da naslijedi.

(2) Odredba stavka 1.ovoga elanka vati i za zapise.

(3) Oporuoitelj ne mote odrediti nasljednika svome nasljedniku ni zapisovniku.

Ostavljanje zapisa

Olanak 101.

Oporueitelj mote oporukom ostaviti jedan iii vise zapisa.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zaduibine

Olanak 102. (1) Oporueitelj mote oporukom narediti da se neka stvar ili pravo iii dio

ostavine iii cijela ostavina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe.

(2) Ako je oporueitelj naredio osnivanje zadu2bine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadutbina nastaje kada dobije odobrenje mjerodavnog organa.

Tereti i uvjeti

Clanak 103.

(1) Oporuoitelj mote opteretiti nekom dutno'Sou osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine.

(2) OporuCitelj mote u pojedinim odredbama oporuke postaviti uvjete iii rokove.

(3) Nemoguei, nedozvoljeni I nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi iii protivrjeCni, smatraju se kao da ne postoje.

Odredenost nasljednika i drugih korisnika

Clanak 104.

Nasljednici, zapisovnici i druge osobe kojima su oporukom ostavljene neke koristi, dovoljno su odredeni ako oporuka sadrti podatke na temelju kojih se mote utvrditi tko su oni.

Tumadenje oporuke

Clanak 105.

(1) Odredbe oporuke turnaoe se prema pravoj namjeri oporuoitelja.

(2) U sluCaju sumnje odredbe oporuke imaju se tumaeiti tako da se primjeni ono §to je povoljnije za oportionog nasljednika, a ne zakonskog nasljednika.

(3) U slueaju sumnje o pravoj oporueiteljevoj namjeri odredbe oporuke imaju se tumaeiti tako da se primijeni ono §to je povoljnije za osobu kojoj je oporukom nalo2ena neka obveza.

E. ZAPISI

Sadriaj zapisa

Clanak 106.

(1) Ostavitelj mote ostaviti oporukom jednu iii vise odredenih stvari ili netko pravo odredenoj osobi, Ili nalotiti nasljedniku iii kojoj drugoj osobi kojoj neSto ostavlja, da iz onoga S'to je ostavljeno da neku stvar odredenoj osobi, Ili da joj isplati sumu novca, Ili da je oslobodi nekog duga, iii da je izdrtava ili uopoe da u njenu korist nee'to uoini iii da se utdrti od neoega ili da neato trpi.

(2) Takvom oporukom se po pravilu, ne postavlja nasljednik.

(3) Takva oporuka naziva se zapisom, a osoba kojoj je zapisom netto namijenjeno naziva se zapisovnik.

(4) Odredbe st. 1. do 3. ovoga olanka i odredbe 61. 107. do 115. ovoga zakona se primjenjuju i na ugovor o nasljedivanju.

Obveza izvrtenja zapisa

elanak 107.

(1) Na temelju izvrtenja oporuke zapisovnik ima pravo tra2iti izvrtenje zapisa od osobe kojoj je oporukom nalokno da zapis

(2) Ako je izvrtenje zapisa nalo2eno vise osoba, svaka osoba odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako se iz oporuke mote zakljuoiti da je oporueitelj htio da ove osobe za izvrtenje zapisa odgovaraju na drugi naoin.

(3) Ako je oporueitelj propustio odrediti tko je du2an da izvrti zapis, obveza izvrtenja va2i na svim zakonskim i oporuenim nasljednicima, srazmjerno njihovim nasljedniokim dijelovima.

Isplata vjerovnika prije zapisa

elanak 108.

Vjerovnici oporueiteljevi imaju pravo da se naplate prije zapisovnika.

Smanjenje zapisa i tereta

elanak 109.

(1) Nasljednik nije dulan da izvrti u cjelini zapise tija vrijednost premae" uje vrijednost onog dijela naslijedene imovine kojim je oporuOitelj mogao slobodno raspolagati.

(2) Isto va2i za zapisovnika, ako vrijednost zapisa iii tereta koje treba da izvrti prematuje vrijednost njegovog zapisa.

(3) U tim slueajevima svi zapisi i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako oporuoitelj nije druga6ije odredio.

Pravo zapisa kad thanik zapisa ne naslijedi

elanak 110. Zapisovnik ima pravo da traZi izvrtenje zapisa i kad je osoba kojoj je po

oporuci bila duZna da izvrti zapis umrla prije oporuoitelja, ili se odrekla nasljeda, iii je nedostojna da naslijedi.

Predstavnik prava zapisovnika

Olanak 111.

(1) Vatenje zapisa prestaje ako zapisovnik umre prije oporueitelja, ili se odrekne zapisa, ili je nedostojan.

(2) U sluaajevima iz stavka 1. ovoga alanka predmet zapisa (6Ianak 106.) ostaje osobi koja je bila dutna da ga izvrsi, ako iz same oporuke ne proizlazi kakva druga namjera oporueitelja.

Olanak 112.

Vatenje zapisa prestaje i kad je oporuaitelj otudio ili potroeio predmet zapisa iii je taj predmet inaee prestao da postoji za tivota oporuaiteljeva, ili je slueajno propao poslije njegove smrti.

Odgovornost zapisovnika za dugove oporuditelja

Olanak 113.

(1) Zapisovnik ne odgovara za dugove oporuaitelja

(2) Iznimno, oporuOitelj mote narediti da zapisovnik odgovara za sve ili

pojedine njegove dugove, iii dio duga, ali samo u granicama vrijednosti zapisa.

Zapis ostavljen vjerovniku

Olanak 114. Kad je oporueitelj ostavio zapis svom vjerovniku, ovaj ima pravo da pored

izvreenja zapisa trati i izvreenje svoje tratbine, ako iz oporuke ne proizlazi da je namjera oporuaiteljeva bila drukaija.

Zastara prava na izvthenje zapisa

Olanak 115.

Pravo na izvreenje zapisa zastarijeva za godinu dana od dana kad je zapisovnik saznao za svoje pravo i bio ovlaeten da trati izvreenje zapisa, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je mogao zahtijevati izvreenje zapisa.

F. IZVRSITELJI OPORUKE

Odredivanje izvreitelja oporuke

Olanak 116.

(1) Oporuoitelj mote oporukom odrediti jednu ili vise osoba za izvreitelje oporuke. lzvreitelj oporuke mo2e biti svaka poslovno sposobno osoba.

(2) Osoba odredena za izvreitelja oporuke ne mora se primiti to du2nosti.

Duinosti izvrgitelja oporuke

Olanak 117.

(1) Ako oporuoitelj nije eto drugo htio, du2nost je izvreitelja oporuke naroeito: da se stara o Ouvanju ostavine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i zapisa, i uopte da se stara da oporuka bude izvreena onako kako je oporuoitelj htio.

(2) Ako ima vise izvreitelja oporuke oni obavljaju zajedno povjerene im du2nosti, osim ako je oporuoitelj drukeije odredio.

Polaganje raduna i nagrada izvr§itelju

Olanak 118.

(1) lzvreitelj oporuke du2an je polo2iti sudu raeun o svom radu.

(2) lzvreitelj ima pravo na naknadu troekova i na nagradu za svoj trud koja de mu se isplatiti na teret raspolo2ivog dijela ostavine, a prema odluci suda.

Opozivanje izvr§itelja oporuke

Olanak 119. Sud mo2e po prijedlogu iii slu2benoj du2nosti, opozvati izvreitelja oporuke, ako

njegov rad nije u skladu s voljom oporuoitelja iii sa zakonom.

G. OPOZIV OPORUKE

lzriditi opoziv oporuke

Olanak 120.

(1) Oporuoitelj mote uvijek opozvati oporoku u cjelini iii djelimionom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonu mote saainiti oporuka.

(2) Oporueitelj mote opozvati pismenu oporuku i unietenjem pismena.

(3) U svemu ostalom se glede valjanosti opoziva oporuke primjenjuju na odgovarajuei nanin pravila o valjanosti oporuke.

Odnos ranije i kasnije oporuke

Olanak 121.

(1) Ako se kasnijom oporukom izneito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije oporuke.

(3) Ako je oporueitelj unietio kasniju oporuku ranija oporuka ponovo dobija snagu, osim ako se doka2e da oporuaitelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluCaju da je opozvao opoziv oporuke.

Raspolaganje oporueenom stvari iii pravom

Olanak 122.

Svako kasnije raspolaganje oporuoitelja odredenom stvari ili pravom koje je bio nekome oporuoio ima za posljedicu opozivanje oporueenja to stvari iii prava.

Prestanak braka

Olanak 123. Raspolaganja oporuoitelja u korist svog braanog partnera smatrat be se

opozvanima ako je brak prestao na temelju pravomotne presude nakon eto je oporuka sastavljena, osim ako je ostavitelj drukeije odredio svojom oporukom.

H. REGISTAR OPORUKA I DRUGIH NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA

Olanak 124.

(1) Oinjenica da je sastavljena, pohranjena, opozvana to proglaeena neka oporuka evidentira se u registru oporuka i drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar)

(2) Registar iz stavka 1. ovoga Olanka vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja be posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.

(3) U Registar podatke iz stavka 1. ovoga Olanka dutni su dostaviti:

1) nadletni sudovi, 2) javni biljetnici,

3) diplomatsko konzularna predstavnietva Bosne i Hercegovine.

(4) U Registar podatke iz stavka 1. ovoga elanka mogu dostaviti i druge osobe koje su saeinile oporuku.

(5) Registar je javni upisnik iz kojega se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim ostavitelju iii osobi koju je on za to posebno ovlastio na temelju notarski ovjerene punomoti.

(6) U Registar se evidentira i Oinjenica da je sklopljen, pohranjen to opozvan/raskinut ugovor o nasljedivanju iz Olanka 126. ovoga zakona, kao i ugovor o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno iz elanka 167. ovoga zakona.

(7) Oinjenica da oporuka, ugovor o nasljedivanju i ugovor o odricanju od nasljeda koji nije otvoreno nisu evidentirani u Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne eteti njihovoj valjanosti.

IV — NASLJEDNO-PRAVNI UGOVORI

A. UGOVOR 0 NASLJEDIVANJU I 0 BUDUOEM NASLJEDSTVU ILI ZAPISU

NIStavost ugovora o nasljedivanju

Olanak 125. Nietav je ugovor kojim netko ostavlja svoju ostavinu ili njen dio svome

suugovorniku iii tretoj osobi.

Ugovor o nasljedivanju izmedu bradnih iii izvanbradnih partnera

Olanak 126. (1) Iznimno od odredbe alanka 125. ovoga zakona dozvoljeno je zakljuoivanje

ugovora o nasljedivanju izmedu braenih iii izvanbraenih partnera koji five u brannoj ili izvanbraenoj zajednici.

(2) Ugovor o nasljedivanju mogu zakljueiti i buduei braeni partneri, a dejstva ugovora su odlofena do zakljueenja braka.

(3) Ugovor o nasljedivanju je strogo osobni akt koji mogu zakljueiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.

Sadri'aj ugovora o nasljedivanju

Olanak 127. (1) Ugovorom o nasljedivanju se ugovorne strane medusobno odreduju za

nasljednike ili jedna strana drugu odreduje za svog nasljednika eta ova strana prihvata.

(2) Ugovorom mote biti obuhva6ena cijela imovina iii njen dio, sadaenja kako i buduea imovina.

(3) Zakljueenjem ovog ugovora nije ograniCena moguanost raspolaganja imovinom za 2ivota. Ukoliko su predmet ugovora nepokretne stvari u zemljienoj knjizi se mote izvreiti zabiljetba zabrane otudenja iii optereoenja.

Forma ugovora o nasijedivanju

elanak 128. Ugovor o nasijedivanju se zakljuouje u formi notarski obradene isprave.

Obveza je notara da stranke pouoi o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasijedivanju kao i moguenostima njegovog raskida iii opoziva.

Odnos prema drugim osnovama pozivanja na nasljede

elanak 129. (1) Ukoliko je zakljueen ugovor o nasijedivanju, taj ugovor ima prednost pred

nasljedivanje na temelju oporuke iii zakona.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga alanka se ne mote otkloniti primjena odredaba o nutnom nasijedivanju.

Prestanak ugovora o nasijedivanju

elanak 130. (1) Ugovor o nasijedivanju stranke mogu raskinuti sporazumom, koji mora biti

u formi notarski obradene isprave.

(2) Ukoliko brak prestane razvodom iii ponietenjem odnosno ako prestane izvanbraena zajednica prestaje i ugovor o nasijedivanju, osim ako u samom ugovoru nije odredeno drugaeije.

(3) Jednostrani raskid iii opoziv ugovora o nasijedivanju nije dopueten, osim ako je zakonom drugablje odredeno.

(4) Jedna ugovorna strana mote pobijati ugovor o nasijedivanju ukoliko su pri njegovom zakljuOivanju postojale mane volje.

Jednostrani raskid iii opoziv ugovora

elanak 131. (1) Ukoliko je nasljedivanje jedne strane ugovorom o nasijedivanju bib

uvjetovano ispunjenjem obveze druge strane, ugovor se zbog neizvreenja mote jednostrano raskinuti po optim pravilima obligacionog prava .

(2) Ako su nakon zakljueenja ugovora o nasljedivanju na strani jedne ugovorne strane ispunjenje pretpostavke za iskljutenje iz nasljedivanja iii i prije toga, a druga ugovorna strana za to nije znala, druga ugovorna strana mote u zakonom propisanoj formi izvreiti iskljutenje iz nasljeda, time se smatra da je izvreila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o nasljedivanju, osim ako prilikom iskljutenja izneito ne odredi da se iskljuOenje ne odnosi na dio obuhvaten ugovorom o nasljedivanju.

(3) Jednostrani opoziv mora biti utinjen u formi notarski obradene isprave i saopten drugoj strani, inate ne proizvodi dejstvo.

(4) Osoba koja je nedostojna za nasljedivanje ne mote sled nieta ni na temelju ugovora o nasljedivanju. Prava druge ugovorne strane ostaju nepromijenjena.

Evidentiranje u registar

elanak 132. Notar koji je satinio ugovor o nasljedivanju kao i njegov raskid odnosno opoziv

je clu2an o tome dostaviti podatke u Registar shodno odredbama Olanka 124. ovoga zakona.

Nietavost ugovora o buduaem nasljedstvu iii zapisu

Olanak 133.

(1) Nietav je ugovor kojim netko otuduje nasljedstvo kome se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu trete osobe koja je joe u 2ivotu.

(2) Nietav je isto tako i ugovor o zapisu iii kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovaratelj nada iz nasljedstva koje joe nije otvoreno.

Nietavost ugovora o sadriaju oporuke

Olanak 134. Nietav je ugovor kojim se netko obvezuje da unese neku odredbu u svoju

oporuku, iii da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svoje oporuke iii da je ne opozove.

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA 2IVOTA

Uvjeti za punova2nost ustupa i raspodjele imovine za iivota

Olanak 135. Predak mote pravnim poslom medu 2ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu

svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

Uvjet valjanosti sporazuma

Olanak 136.

(1) Ustup i raspodjela imovine u smislu odredaba elanka 135. ovoga zakona punova2ni su samo ako su se s tim suglasili sva djeca i drugi potomci ustupiteljevi koji to po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu.

(2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za Zivota mora biti sastavljen u formi notarski obradene isprave.

(3) Potomak koji nije dao suglasnost mote je dati naknadno, u istoj formi.

(4) Ustup i raspodjela imovine ostaju punova2ni ako je potomak koji se nije suglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljeda, ili je iskljuOen iz nasljeda, iii je nedostajan.

Predmet ustupa i raspodjele imovine

Olanak 137.

(1) Ustupom i raspodjelom mote biti obuhvatena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio.

(2) Nietava je odredba kojom bi bilo predvideno kako to se raspodjeliti imovina koja se bude zatekla u zaostavetini ustupiteljevoj.

Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu

Olanak 138.

(1) Kad predak koji je za 2ivota izvreio ustup i raspodjelu svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu saainjavat 60 samo ona njegova imovina koja nije obuhvaCena valjanim ustupom i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao.

(2) Obveza je notara da stranke pouei o nasljednopravnim posljechcama iz stavka 1. ovoga Olanka i u ispravi naznaei da je tako postupljeno.

Ustupljeni dijelovi imovine kao dar

Olanak 139.

(1) Ako se sa ustupom i raspodjelom nije suglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao darovi i s njima to se poslije smrti pretka postupiti kao sa darovima uoinjenim nasljednicima.

(2) Na isti naOin postupit to se i ako se ustupitelju poslije ustupa i raspodjele izvreenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaeen za umrlog.

Zadriavanje prava prilikom ustupa i raspodjele

elanak 140.

(1) Prigodom ustupa i raspodjele ustupitelj mote za sebe iii za svog braCnog partnera, iii kao za koju drugu osobu zadrtati pravo plodoutivanja, pravo uporabe iii pravo stanovanja na svim ustupljenim stvarima, iii na nekim od njih, iii ugovoriti dotivotnu rentu u naravi iii novcu, iii dotivotno uzdrtavanje iii kakvu drugu naknadu.

(2) Ako su pravo plodoutivanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja, dotivotna renta iii dotivotno izdrtavanje ugovoreni za ustupitelja i njegovog brannog partnera zajedno, u sluOaju smrti jednog od njih, to pravo iii renta iii dotivotno uzdrtavanje pripada u cjelini pre2ivjelom braenom partneru do njegove smrti, ako nije §to drugo ugovoreno, iii ako drukeije ne proizilazi iz okolnosti slunaja.

Prava ustupiteljevog bradnog partnera

olanak 141.

(1) Ustupitelj mote ustupom i raspodjelom obuhvatiti svog brannog partnera uz njegov pristanak.

(2) Ako braOni partner ne bude obuhvaten ustupom i raspodjelom, njegovo pravo na nutni dio ostaje neokrnjeno.

(3) U torn sluOaju ustup i raspodjela ostaju punovatne, samo se prigodom utvrdivanja vrijednosti ostavine radi odredivanja nutnog dijela pre2ivjelog braOnog partnera dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao dar.

Dugovi ustupiteijevi i pobijanje ustupa

elanak 142.

(1) Potomci izmedu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije §to drugo odredeno prilikom ustupa i raspodjele.

(2) Vjerovnici ustupiteijevi mogu pobijati ustup i raspodjelu pod uvjetima predvedenim za pobijanje raspolaganja bez naknade.

Odgovornost za nedostatke

alanak 143.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva poslije diobe nastaje izmedu sunasljednika nastaje i izmedu potomaka poslije ustupa i raspodjele imovine koje im je izvr§io njihov predak.

Opoziv

Clan 144.

(1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o ustupu i raspodjeli glede odredenog potomka ili braOnog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono Sto je primio ustupom i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu neblagodarnost prema njemu.

(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak iii braoni partner ne daje njemu iii kome drugom izdrtavanje odredeno poslom ustupa i raspodjele, iii ako ne isplati dugove ustupiteljeve 60 mu je isplata nalotena istim poslom.

(3) U drugim slueajevima neizvitenja preuzetih obveza odredenim poslom ustupa i raspodjele sud te, voded raeuna o vatnosti preuzete obveze za ustupitelja i o ostalim okolnostima sluOaja, odlueiti da Ii ustupitelj ima pravo da zahtijeva vrabanje date imovine, iii samo pravo da trati prinudno izvraenje preuzete obveze.

Prava potomaka poslije opoziva

elanal 145.

(1) Potomak iii braOni partner koji je morao da vrati ustopitelju ono 'St° je primio prilikom ustupa ili raspodjele mod te da zahtijeva svoj nu2ni dio poslije smrti ustupitelja, ako nije iskljuOen iz nasljeda, niti je nedostajan da naslijedi ustupitelja, niti se odrekao nasljeda.

(2) Pri izraounavanju njegovog nutnog dijela dijelovi imovine koje je ostavitelj za 2ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima iii braanom partneru smatrat de se kao dar.

C. UGOVOR 0 DOZIVOTNOM UZDR2AVANJU

Pojam

Olanak 146. (1) Ugovorom o dotivotnom uzdrtavanju obvezuje se primatelj izdrtavanja da

prenese na davatelja izdrtavanja vlasnietvo na odredenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se obvezuje, u naknadu za to, da ga uzdrtava i brine se o njemu do kraja njegovog tivota, i da ga poslije smrti sahrani.

(2) Ako nije drugaeije ugovoreno, obveza uzdr2avanja obuhvata davanje stana i hrane u domatinstvu izdrtavatelja, iii na nekom drugom mjestu odredenom ugovorom, kao i zadovoljavanje drugih potreba primatelja uzdr2avanja i prutanja potrebne njege u bolesti.

(3) Prijenos vlasnie'tva na davatelja uzdr2avanja ugovorom mote biti odloten do smrti primatelja uzdr2avanja.

(4) Dotivotno uzdrtavanje mote biti ugovoreno i u korist treoe osobe.

(5) Ovaj ugovor mogu zakljuOiti i osobe koje su po zakonu obvezna da se medusobno uzdrtavaju.

(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o dotivotnom uzdrtavanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja uzdriavanja.

Forma

Olanak 147. (1) Ugovor o dotivotnom uzdrtavanju mora biti zakljueen u formi notarski

obradene isprave.

(2) Obveza je notara da stranke patio o nasljednopravnim posljedicama ugovora o dotivotnom uzdrtavanju i u ispravi naznad da je tako postupljeno.

Osiguranje prava primatelja i davatelja izdriavanja

Olanak 148. (1) Ugovoreno ograniaenje otudenja iii opteretenja do smrti primatelja

uzdrtavanja mote biti upisano u zemljienu knjigu.

(2) Ako je prijenos vlasnietva na davatelja uzdrtavanja odloten do smrti primatelja uzdrtavanja, davatelj uzdrtavanja mote svoje pravo iz ugovora upisati u zemljienu knjigu.

Odgovornost davatelja uzdriavanja za dugove primatelja uzdriavanja

Olanak 149. Davatelj uzdriavanja ne odgovara za dugove primatelja uzdrtavanja, ali se

mote ugovoriti da te odredenim vjerovnicima odgovarati za njegove postojete dugove.

Do2ivotno uzdriavanje u korist vise osoba

Olanak 150. (1) Kad je dotivotno uzdriavanje ugovoreno za vise osoba, svaka od njih ima

zasebno pravo na odredena davanja i oinjenja.

(2) Smrou neke od tih osoba njezino pravo na odredena davanja i Cinjenja gasi se, i ne prelazi na ostale osobe, izuzev ako je drugadje ugovoreno.

Neprenosivost prava

Olanak 151. Potrativanja primatelja uzdriavanja prema davatelju uzdriavanja ne mogu se

prenositi na drugoga.

Raskid ugovora o doiivotnom uzdriavanju

Olanak 152. (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o dotivotnom

uzdriavanju i nakon et° je pooelo njegovo izvreavanje.

(2) Ako prema ugovoru o doiivotnom uzdriavanju ugovaratelji five zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajedniOki tivot postane nepodnoeljiv, svaka strana mote tratiti od suda raskid ugovora.

(3) Svaka strana mote tratiti raskid ugovora ako druga strana ne izvreava svoje obveze.

(4) U slunaju raskida ugovora svaka strana zadrtava pravo da od druge strane trati naknadu koja joj pripada po opoim pravilima imovinskog prava.

Utjecaj promijenjenih prilika

Olanak 153. (1) Ako su se poslije zakljuOenja ugovora prilike toliko promijenile da je

njegovo ispunjenje postalo znatno ote2ano, sud to na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti iii th raskinuti, voded raeuna o svim okolnostima.

(2) Sud mote pravo primatelja uzdrtavanja preinaeiti u dotivotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani.

Prestanak ugovora o doiivotnom uzdriavanju

Olanak 154. (1) U sluaaju smrti davatelja uzdrtavanja njegove obveze prelaze na njegovog

braenog partnera i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.

(2) Ako oni ne pristanu na produtenje ugovora o dotivotnom uzdrtavanju, ugovor se raskida, i oni nemaju pravo tratiti naknadu za prije dato uzdrtavanje.

(3) Ako braani partner i potomci davatelja uzdrtavanja nisu u stanju da preuzmu ugovorne obveze, oni imaju pravo tratiti naknadu od primatelja uzdrtavanja.

(4) Sud Ce ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajudi pri tomu u obzir materijalne prilike primatelja uzdrtavanja i osoba koje su bile ovlaetene na produtenje ugovora o doiivotnom uzdriavanju.

V - PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE A. OTVARANJE NASLJEDA

Smrt i proglaS'enje osobe za umrlu

Olanak 155.

Smrou osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djejstvo ima i proglaeenje osobe umrlom.

Otvaranje nasljeda osobe proglaaene umrlom i poeetak tijeka rokova

Olanak 156.

(1) Kao dan otvaranja nasljeda osobe koja je proglaeena umrlom smatra se dan kad je rjeeenje o proglaeenju to osobe umrlom postalo pravomodno, ako u samom rjeeenju nije kao dan smrti odreden neki drugi dan.

(2) Rokovi koji po ovom zakonu pooinju fed od dana otvaranja nasljeda, poeinju da teku u slueaju proglaeenja osobe umrlom tek od dana kad je neeenje o tome postalo pravomoono.

Sposobnost za nasljedivanje

Olanak 157.

(1) Nasljednik mote biti samo osoba koja je 2iva u trenutku otvaranja nasljeda.

(2) Dijete vee zaeeto u trenutku otvaranja nasljeda smatra se kao rodeno, ako se rodi 2ivo.

(3) Na temelju oporuke mogu nasljediti i pravne osobe ukoliko posebnim propisima nije drukeije odredeno.

(4) Ako su dvije iii vise osoba izgubile 2ivot u istom dogadaju, smatrat de se da ni jedna od njih nije bila 2iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne doka2e suprotno.

Nedostojnost za nasljedivanje

Olanak 158. Nedostojan je da naslijedi, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke

ugovora o nasljedivanju, kao i da dobije bilo eta na temelju oporuke iii ugovora o nasljedivanju:

1) tko je s umieljajem Wei° iii pokueao da lisi 2ivota ostavitelja, 2) tko je prinudom iii prijetnjom natjerao ill prevarom naveo ostavitelja da saaini

li opozove oporuku, odnosno ugovor o nasljedivanju, iii neku odredbu oporuke. odnosno ugovora o nasljedivanju, iii ga je sprijedo da to uOini,

3) tko je unrStio iii sakrio oporuku ostaviteljev iii ugovor o nasljedivanju u namjeri da sprijeei ostvarenje posljednje volje ostaviteljeve, kao i onaj tko je falsificirao oporuku iii ugovor o nasljedivanju ostaviteljev,

4) tko se te2e ogrije'Sio a obvezu izdr2avanja prema ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu uzdr2avanja, kao i onaj tko nije htio pru2iti ostavitelju riu2nu porno& koju mu je mogao pru2iti bez opasnosti za vlastiti 2ivot, ili ga je ostavio bez pomooi u prilikama koje su opasne za 2ivot iii zdravlje.

5) tko je pobjegao iz Bosne i Hercegovine da bi izbjegao osudu za kazneno djelo za koje je zaprijebena kazna zatvora od tri godine ili teZa, a do smrti ostavitelja se nije vratio u Bosnu i Hercegovinu.

Olanak 159.

(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog, i oni nasljeduju kao da je on umro prije ostavitelja.

(2) Nedostojnost prestaje oprostom ostavitelja u formi propisanoj za punovafrost oporuke, odnosno ugovora o nasljedivanju.

(3) Postojanje nedostojnosti sud utvrduje po sluThenoj du2nosti osim u sluaaju iz alanka 158.tooke 4. ovoga zakona.

Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati

Olanak 160.

(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika sud be oglasom objavljenim u „Slu2benim novinama Federacije BiH" pozvati osobe koje pola2u pravo na nasljedstvo da se prijave sudu.

(2) Ako se po proteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit be se da je ostavina preS"la u vlasnrStvo optine, odnosno grada odredenim ovim zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku od deset godina od predaje ostavine ne ILSava prava da mu se preda ostavina iii dio koji mu pripada.

Skrbnik ostavine

Olanak 161.

(1) Kad su nasljednici nepoznati iii nepoznatog boraviSta, kao i u ostalim slubajevima kad je to potrebno, sud de postaviti privremenog skrbnika ostavine koji je ovla'Sten da u ime nasljednika podnosi tuthu, naplabuje potra2ivanja i isplabuje dugove i uopbe da zastupa nasljednike.

(2) Sud je ovlaSten, kad je to potrebno, odrediti posebna prava i du2nosti skrbnika ostavine.

(3) 2alba protiv rjeSenja o postavljenju privremenog skrbnika ne odgada njegovu provedbu.

(4) 0 postavljanju privremenog skrbnika sud de obavijestiti organ skrbnietva koji mo2e postaviti drugog skrbnika.

(5) Glede polaganja raOuna i nagrade privremenom skrbniku primjenjuju se odredbe propisane za izvreitelja oporuke.

B. STJECANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLJEDSTVA

Prelazak ostavine na nasljednike

elanak 162.

Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od nasljedstva

elanak 163.

(1) Nasljednik se mo2e odreoi od nasljeda izjavom u formi notarski obradene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donoeenja prvostupanjske odluke

(2) Odricanje va2i i za potomke onoga koji se odrekao od nasljeda ako nije iznoito izjavio da se odnee samo u svoje ime.

(3) Ako su potomci maloljetni za ovo odricanje nije potrebno odobrenje organa skrbnietva.

(4) Nasljednik koji se odrekao od nasljedstva samo u svoje ime, smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.

(5) Ako se odreknu od nasljedstva svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavitelja pripadaju najbli2em nasljednom redu, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeoeg nasljednog reda. Za slueaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvoga nasljednog reda braOni partner ostaje u prvom nasljednom redu.

elanak 164.

(1) Ako je nasljednik umro prije svreetka rasprave ostavine, a nije se odrekao od nasljedstva, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

(2) Isto vrijedi i u sluaaju kad je nasljednik umro nakon svreetka ostavinske rasprave, a prije donoeenja prvostupanjske odluke.

Nemoguanost odricanja od nasljedstva

elanak 165. (1) Ne mo2e se odreCi od nasljedstva nasljednik koji je raspolagao cijelom, iii

jednim dijelom ostavine.

(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi otuvanja ostavine, kao mjere tekuoe uprave, ne liaavaju ga prava da se odrekne nasljedstva.

Sadriaj izjave o odricanju od nasljedstva

Olanak 166.

(1) Odricanje od nasljedstva ne mote biti djelimiono ni pod uvjetom.

(2) Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronadenu imovinu.

(3) Odricanje u korist odredenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od nasljedstva. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno

Olanak 167.

(1) Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog djejstva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1.ovoga Clanks, potomak koji mate samostalno raspolagati svojim pravima mote se ugovorom s pretkom odreti od nasljedstva koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za slutaj kad se braani partner odrioe nasljedstva koje bi mu kao braanom partneru pripalo nakon smrti njegovog braanog partnera.

(3) Za punovatnost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u formi notarski obradene isprave.

(4) Odricanje vati i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju iii naknadnim sporazumom nije ato drugo odredeno.

Neopozivost izjave o odricanju iii o primanju nasljedstva i njezino poniStenje

Olanak 168.

(1) Izjava o odricanju od nasljedstva iii o primanju nasljedstva, ne mote se opozvati.

(2) Nasljednik mote izjavu iz stavka 1. ovoga Clanka pobijati po °palm pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

Prira'Staj

Olanak 169.

Dio oporuanog nasljednika koji se odrekao nasljeda pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz same oporuke ne proizlazi druga namjera oporuoitelja.

Clanak 170.

Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljeda samo u svoje ime nasljeduje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja.

Zastarjelost prava na zahtjev za predaju ostavine

Clanak 171.

(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najdalje za deset godina raeunajuoi za zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o nasljedstvu od smrti ostaviteljeve, a za oporuenog nasljednika od proglaeenja oporuke.

(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina .

C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJEVE

Obim odgovornosti nasljednika

Clanak 172.

(1) Nasljednik odgovara za dugove ostaviteljeve do visine vrijednosti naslijedene imovine.

(2) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za dugove ostaviteljeve.

(3) Kad ima vise nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostaviteljeve i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je itvitena dioba nasljedstva.

(4) Medu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom iii ugovorom o nasljedstvu nije drukeije odredeno.

Odvajanje ostavine

Clanak 173.

(1) Vjerovnici ostaviteljevi mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako uoine vjerojatnim postojanje potrativanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potrativanja.

(2) U torn slueaju nasljednik ne mote raspolagati stvarima i pravima ostavine niti se njegovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate vjerovnici koji su tratili odvajanje.

(3) Vjerovnici ostaviteljevi koji su tratili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potrativanja samo iz sredstava ostavine.

(4) Odvojenoj ostavini sud mote postaviti skrbnika.

(5) Na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika sud mote odrediti Ouvanje odvojene ostavine. Tro§kove povjeravanja ostavine na euvanje dutni su snositi vjerovnici koji su to zahtijevali.

(6) Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvajanje nema ovr§nu ispravu ili ako yea prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svog potrativanja, dutan je pokrenuti postupak radi ostvarenja potrativanja u roku koji mu odredi sud rjeS'enjem o odvaja-nju ostavine. Ako vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upuoen u roku koji mu je odreden, sud Ce po slutbenoj dutnosti svoje rjeeenje o odvajanju ostavine staviti van snage.

(7) 0 zahtjevu vjerovnika sud odlueuje rje§enjem u ostavinskom postupku 2alba protiv tog rje§enja ne odgada njegovo izvr§enje.

D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIOKA ZAJEDNICA

Pravo na diobu

Olanak 174.

(1) Diobu nasljedstva mote zahtijevati svaki nasljednik. (2) Pravo na diobu nasljedstva ne mote zastarjeti. (3) NiStav je ugovor kojim se nasljednik trajno odnee prava da tra2i diobu kao

odredba u oporuci kojom se dioba trajno zabranjuje ili ogranieava. (4) Dioba se provodi uz odgovarajueu primjenu pravila o diobi suvlasni§tva i

uOincima diobe, ako ugovorom o nasljedstvu, oporukom iii ovim zakonom nije 'Sta drugo odredeno.

Nasljedniaka zajednica

olanak 175.

(1) Do utvrdenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nas-ljednicima sunasljednici upravljaju i raspolatu svime S'to oini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednieki vlasnici upravljaju i raspolatu stvarima, osim onim §to je povjereno na upravljanje izvr§itelju oporuke ili skrbniku ostavine.

(2) Pogto bude utvrdeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici upravljaju i raspolatu svime 'Sto je do tada bilo zajednieko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolatu stvarima, osim onim sto je povjereno na upravljanje itvreitelju oporuke iii skrbniku ostavine.

(3) Ako nema izv(Sitelja oporuke, a nasljednici se ne slate o upravljanju nasljedstvom, sud Ce na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji Ce u njihovo ime upravljati nasljedstvom, iii odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim de on upravljati. Za upravitelja sud mote postaviti i nekog od nasljednika.

(4) Upravitelj mote s odobrenjem suda raspolagati stvarima iz ostavine ako je za to ovlaSten oporukom iii ako je to potrebno radi isplate troSkova iii otklanjanja 'State na nasljedstvu.

Pravo nasijednog dijela prije diobe

elanak 176.

(1) Nasljednik mote prije diobe iii prije pravomoonosti rjeS'enja o nasljedivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno iii djelimiono, samo na sunasljednike.

(2) Ugovor o prijenosu nasijednog dijela mora biti notarski obraden.

(3) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasijednog dijela obvezuje nasljednika samo da po izvrSenoj diobi preda svoj dio suugovoraeu odnosno po pravomoanosti rjeSsenja o nasljedivanju prenese svoj dio na suugovoraoa.

Pravo nasljednika koji je 2ivio iii privredivao u zajednici s ostaviteijem

elanak 177.

(1) Na zahtjev nasljednika koji je 2ivio iii privredivao u zajednici s ostaviteijem, sud mote, kad to iziskuje opravdana potreba, odlueiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne iii nepokretne iii grupe stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. RjeSenje suda kojim udovoljava torn zahtjevu je ovr§na isprava.

(2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uoiniti vjerojatnom opravdanu potrebu iz stavka 1. ovoga alanka kad se radi o nasljedivanju poljoprivrednog zem-IjiSta i stvari koje slute obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

(3) Za tako odredeni iznos osobe iz stavka 1. ovoga alanka imaju radi osigura-nja iznosa koji im je dutan platiti do isplate zakonsko zalotno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku.

(4) Ako isplata ne bude izvraena u roku, ostali nasljednici imaju pravo da trate naplatu svog potrativanja iii predaju stvari koje bi im inate pripale na ime nasijednog dijela.

Dioba predmeta kutanstva

elanak 178.

(1) Predmeti domaainstva koji slut° za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je zivio sa ostaviteijem u istom kuoanstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov braOni partner, ostavit to se na njegov zahtjev torn nasljedniku, a njihova vrijednost Ce se uraeunati u dio tog nasljednika.

(2) Ukoliko vrijednost predmeta premaeuje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kome su ti predmeti ostavljeni isplatit Oe ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obveza zaStite medu nasljednicima poslije diobe

Olanak 179.

(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neka treta osoba, pozivajuti se na neko pravo zasnovano prije diobe oduzela stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, iii inaee smanjila njegovo pravo.

(2) Oni jamee isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jemee da potraZivanje ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da ee se mod naplatiti od duZnika do iznosa koji mu je ostavljen u dio.

(3) Obveza jemstva za postojanje i naplativnost potraZivanja traje tri godine po zavreenoj diobi, a za potraZivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obveze.

(4) U svim sluaajevima jemstva po odredbama st. 1, 2. i 3. ovoga danka, svaki nasljednik jemd i duguje naknadu srazmjerno svom nasijednom dijelu.

DIO DRUGI POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

I- SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, OUVANJE I OPOZIV OPORUKE

Nadleinost

Olanak 180.

(1) Za sastavljanje sudske oporuke, Ouvanje oporuke u sudu i za opoziv oporuke pred sudom nadleZan je svaki optinski sud.

(2) Poslove oko sastavljanja, uzimanja na ouvanje i opoziv oporuke vrei sudac pojedinac.

Sastavljanje sudske oporuke

Olanak 181.

(1) Kad se oporuka sastavlja u sudu po kazivanju oporudtelja, sudac de prethodno utvrditi identitet oporudtelja.

(2) Sudac Oe zatim saslueati kazivanje oporudtelja koje de vjerno zabiljeliti u zapisnik, po moguthosti njedma samog oporueitelja, pazed pri tomu da volja oporudtelja bude jasno izra±ena.

(3) U zapisnik be se unijeti I sve okolnosti koje bi mogle biti od utjecaja na pravovaljanost oporuke.

(4) Kad je to potrebno, sudac te oporuoitelju objasniti propise koji ogranioavaju oporuaitelja u raspolaganju oporukom.

(5) Poato oporuoitelj sam proeita zapisnik ili mu sudac protita, ako ne zna da Cita, i oporueitelj izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno zabilje2ena, sudac be sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.

(6) Zapisnik potpisuju, pored suca, zapisniOar, oporuOitelj, svjedoci identiteta i svjedoci oporuke.

(7) Ako oporueitelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit be na zapisnik svoj rukoznak.

Utvrdivanje identiteta oporueitelja i svjedoka

Olanak 182.

(1) Ako sudac ne poznaje oporubitelja osobno i po imenu, identitet oporuoitelja se tvrduje osobnom iskaznicom i ako oporueitelj nema osobnu iskaznicu, a ni sudac ga osobno i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoee dva punoljetna svjedoka.

(2) Identitet svjedoka oporuke i svjedoka identiteta oporuoitelja, ako ih sudac osobno ne poznaje, utvrdit be se osobnom iskaznicom.

(3) U zapisniku be se navesti nanin na koji je utvden identitet oporuoitelja i svjedoka identiteta odnosno svjedoka oporuke.

Oporuka sastavljena od vise listova

Olanak 183.

(1) Ako se zapisnik o sastavljanju oporuke sastoji od vise listova, svi listovi be se proaiti jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapetatiti sudskim peoatom.

(2) Svaki list oporutitelj be posebno potpisati odnosno na njemu staviti svoj rukoznak.

(3) Na kraju zapisnika naznaOit be se od koliko se listova sastoji oporuka.

Ouvanje sudske oporuke i predaja oporueitelju

Olanak 184.

(1) Oporuku sastavljenu u sudu oporuoitelj mote ostaviti na ouvanje sudu, a mote zahtijevati da mu se preda.

(2) Ako oporuOitelj ostavi sudsku oporuku na auvanje sudu, sudac be narediti da se oporuka stavi u poseban omot i zapeoati, a oporunitelju be se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je oporuka sastavljena i ostavljena sudu na ouvanje.

(3) Oporuka se u sudu Ouva odvojeno od ostalih spisa.

(4) Kad oporuoitelj traZi da mu se preda sudska oporuka, sudac be mu predati zapisnik o sastavljanju to oporuke u posebnom zapisniku koji potpisuje oporueitelj, utvrdit be se da je oporuka sastavljena u sudu i predat oporuoitelju.

Sastavljanje oporuke oporuditelju koji ne zna slu2beni jezik iii je nijem

Olanak 185.

(1) Ako oporubitelj ne zna sluZbeni jezik, pozvat 60 se zakleti tumao i joe dva svjedoka koji uz sluZbeni jezik znaju i jezik i pismo oporuaitelja, pa be se oporuka pred njima napisati onako kako je tumao prevede na sluTheni jezik.

(2) Ako je oporuoitelj nijem, pozvat be se zakleti tumat i dva svjedoka koji se sa oporueiteljem mogu sporazumjeti.

(3) Zapisnik o sastavljanju oporuke u slutajevima iz st. 1. i 2. ovoga Clanka potpisuju i turnat i svjedoci.

Povjeravanje oporuke sudu

Olanak 186.

(1) Kad se preda na Ouvanje oporuka koja nije sastavljena u sudu, oporuoitelj je predaje osobno sucu, otvorenom ili u zatvorenom omotu.

(2) 0 predaji oporuke, sastavit be se zapisnik u kome se mora navesti kako je utveden identitet oporuoitelja.

(3) Otvorena oporuka stavit be se u poseban omot i zapeeatiti, a oporuaitelju be se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je oporuka povjerena na Ouvanje sudu.

(4) Ako je na Ouvanje predata otvorena oporuka sudac be oporuOitelja upozoriti na nedostatke zbog kojih oporuka ne bi bila pravovaljana.

Vradanje oporuke oporuditelju

Olanak 187.

(1) Oporuka koja se nalazi na ouvanju kod suda vratit be se oporuCitelju na njegov zahtjev.

(2) Oporuka to se vratiti i oporueiteljevom punomodniku koji ima ovjerenu punomot za taj posao.

(3) 0 vraaanju oporuke sastavit to se zapisnik u kome to se navesti naCin na koji je utvrden identitet osobe kojoj se vrata oporuka.

(4) Ako se oporuka vrata punomotniku punomoo to se prilo2iti zapisniku i zadrtati u sudu.

euvanje isprava o usmenoj oporuci

Olanak 188. (1) Ako su svjedoci usmene oporuke podnijeli sudu pismeno koje sadrti volju

oporuoitelja, sud to prijem ovakvog pismena zapisniaki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeOatiti.

(2) Sud to postupiti po odredbi stavka 1.ovoga Olanka i kad svjedoci usmene oporuke dodu u sud da usmeno ponove izjavu oporuoitelja.

(3) Prigodom uzimanja izjava svjedoka sud to nastojati da utvrdi izjavu volje oporuoitelja, a pored toga ispitat 60 i okolnosti od kojih ovisi pravovaljanost usmene oporuke.

(4) Isprave o usmenoj oporuci Ouvat to se u sudu odvojeno od ostalih spisa.

Opoziv oporuke pred sudom

Olanak 189.

(1) Oporuoitelj mote pred sudom opozvati svoju oporuku.

(2) Na opoziv oporuke pred sudom shodno to se primjenjivati odredbe ovoga zakona koje vale za sastavljanje sudske oporuke.

(3) Kad oporuOitelj opozove oporuku opozivanje 60 se zabiljetiti na oporuci koja se euva u sudu.

Sastavljanje i opoziv oporuke van sudske zgrade

Olanak 190.

U sluOaju potrebe sud to sastaviti oporuku i primiti izjavu o opozivu oporuke i van sudske zgrade.

ObavjeAtavanje suda oporuditeljeva prebivali§ta

Olanak 191. Ako je oporuka sastavljena u sudu na eijem podruoju oporuoitelj nema

prebivalieta, iii ako je oporuka torn sudu predata na tuvanje, ili ako je oporuka pred

tim sudom opozvana taj sud je du2an da o tomu odmah izvijesti sud na eijem podrueju oporutitelja ima prebivagte.

II- POSTUPAK S OPORUKOM

Predaja oporuke sudu

Olanak 192.

(1) Oporuka koju je umrli ostavio dostavit de se u sudu zajedno sa smrtovnicom.

(2) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit de da li je umrli ostavio oporuku, odnosno da li postoji isprava iii dokazi o usmenoj oporuci.

Progla'Senje oporuke

Olanak 193.

(1) Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla ili da je progla§ena umrlom otvorit de njegovu oporuku bez povrede peoata, proeitat de je i o tomu sastaviti zapisnik.

(2) Ovako de se postupati bez obzira da li je oporuka po zakonu pravovaljana da li ima vise oporuka.

(3) Otvaranje i eitanje oporuke izvreit de se u prisustvu dva punoljetna gradanina koji mogu biti i osobe koje su pozvane na nasljedstvo.

(4) ProglaS'enju oporuke mogu prisustvovati nasljednici, zapisovnici i druge zainteresirane osobe i traDi prijepis oporuke.

(5) Optinski sud kod koga se oporuka nade iii kome bude podnesena, otvorit de i proeitati oporuka iako je za raspravljanje ostavine nadle2an drugi opdinski sud iii inozemni organ.

Zapisnik o proglaeenju pismene oporuke

Olanak 194.

(1) Zapisnik o progla'Senju pismene oporuke treba da sadr2i:

1) koliko je oporuka nadeno, koji datum nose i gdje su nadeni, 2) tko je oporuku predao sudu iii sastavljaeu smrtovnice, 3) da li je oporuka predata otvorena iii zatvorena kakvim je peoatom bila

zapeeatena, 4) koji su svjedoci nazooili otvaranju i proglaSenju oporuke.

(2) Ako je prigodom otvaranja oporuke primijeeeno da je peoat povrijeden iii da je u oporuci neeto brisano, precrtano iii ispravljano iii ako se eto drugo sumnjivo nade mora se i to u zapisniku navesti.

(3) Zapisnik potpisuju sudac, zapisnioar i svjedoci.

(4) Na proglaeenu oporuku sud oe staviti potvrdu o njenom proglaeenju s naznakom datuma proglaeenja, kao i broj i datum ostalih pronadenih oporuka.

Proglaaenje usmene oporuke

elanak 195.

(1) Ako je umrli saainio usmenu oporuku, i o tomu postoji isprava koju su svjedoci vlastorueno potpisali, sud te sadr2aj ove isprave proglasiti po odredbama koje vane za proglaeenje pismene oporuke.

(2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmena oporuka izjavljena saslueat te se ponaosob o sadr2aju oporuke, a naronito a okolnostima od kojih ovisi njena pravovaljanost, pa oe zapisnik o saslueanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje vale za proglaeenje pismene oporuke.

(3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmene oporuke saslueaju pod zakletvom ili ako sud nade da je takvo saslueanje potrebno, odredit te roCiete za saslueanje ovih svjedoka na koje te prozvati predlagatelje, a ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlaCio postupak.

ProglaS'enje nestale iii uniSlene oporuke

olanak 196.

(1) Ako je pismena oporuka nestala iii je unietena neovisno od ostaviteljeve volje, a medu zainteresiranim osobama nema spora o ranijem postojanju te oporuke, o formi u kojoj je sastavljena, o naoinu nestanka iii unietenja, kao ni o sadr2aju oporuke, ostavinski sud ee o tome saslueati sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa te taj zapisnik proglasiti po odredbama koje vale za proglaeavanje pismene oporuke.

(2) Ako bi ostavina, kad ne bi bilo oporuke, postala vlasnietvo opeine odnosno grada, sporazum zainteresiranih osoba o ranijem postojanju oporuke, o njezinoj formi, i sadr2aju va2i samo uz suglasnost nadle2nog organa.

(3) Ako medu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim interesima, sporazum iz st.1. i 2. ovoga Clanks va2i samo uz suglasnost organa skrbnietva.

Dostavljanje i auvanje isprava o progla§enju oporuke

olanak 197.

(1) Zapisnik o proglaeenju oporuke sa izvornom pismenom oporukom, odnosno sa ispravom o usmenoj oporuci iii zapisnikom o sasluaanju svjedoka usmene oporuke, dostavit be se ostavinskom sudu, a sud koji je oporuku proglasio zadr2at be njihov prijepis.

(2) lzvorna pismena oporuka, isprava o usmenoj oporuci, zapisnik o sasluaanju svjedoka usmene oporuke, kao i zapisnik o sadr2aju nestale iii uniatene pismene oporuke, ouvat be se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prijepis prilo2it be se spisima.

III - OSTAVINSKI POSTUPAK

A. (WOE ODREDBE

Predmet ostavinskog postupka

alanak 198. U ostavinskom postupku utvrduje se tko su ostaviteljevi nasljednici, Mo eini

ostavinu to koja joa prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama.

lzvanparnieni postupak

Olanak 199.

(1) Ostavinski postupak je izvanparnioni postupak.

(2) Ako ovim zakonom nije drukeije odredeno, u ostavinskom postupku na odgovarajuoi se naOin primjenjuju odredbe zakona kojim se ureduje izvanparniOni i parniOni postupak.

Nadleinost za provodenje ostavinskog postupka

olanak 200.

(1) Ostavinski postupak se u prvom stupnju provodi pred optinskim sudom, odnosno pred notarom kao povjerenikom suda.

(2) U optinskom sudu ostavinski postupak provodi sudac pojedinac ili stru'eni suradnik u sudu.

(3) Sud be povjeriti notaru provodenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odlaganja.

(4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda

ovlaSten je, kao i sudac opeinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je ovim zakonom drukeije propisano.

Mjesna nadle2nost

Olanak 201. (1) Za ostavinski postupak mjesno je nadletan sud na eijem je podrueju ostavitelj

u vrijeme smrti imao prebivaliSle (ostavinski sud).

(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivaliate u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadletan sud na eijem je podruoju ostavitelj u to vrijeme imao boravi§te, ukoliko ovim zakonom ili medunarodnim ugovorom nije drukeije odredeno.

(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalie'te ni boraviSle u Federaciji BiH, mjesno je nadletan ostavinski sud u Federaciji na eijem se podruoju nalazi ostavina ili pretetni dio njegove ostavine.

(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji, mjesno je nadletan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dr2avljana.

(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine mote pored ostavinskog suda narediti i sud na eijem je podrueju ostavitelj umro to sud na oijem se podrueju nalazi ostaviteljeva imovina.

(6) Kad za ostavinski postupak nije nadletan sud u Federaciji, nadletnost domabeg suda koji je ovlaSten provoditi pojedine radnje odreduje se prema odredbama st. 1. do 5. ovoga elanka.

Zabrana sporazuma o nadleinosti

Olanak 202. Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadletnost suda u ostavinskom postupku.

Stranke

Olanak 203. Strankom se u smislu ovoga zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge

osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

Opea pravila postupanja

Olanak 204. (1) Tijekom cijeloga postupka sud oe paziti da prava stranaka budu Sto prije

utvrdena i osigurana.

(2) Sud je dutan osobito paziti da se za§tite i ostvare prava osoba koje se zbog maloljetnosti, du'Sevne bolesti iii drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima.

(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljueena.

Dokazi

Olanak 205.

(1) Sud donosi odluku na temelju rezultata cjelokupne rasprave.

(2) Sud je ovia'Sten utvrdivati Oinjenice koje stranke u postupku nisu iznijele te izvesti i dokaze koje one nisu predlotile, ako ocijeni da su te einjenice i ti dokazi vatni za odlueivanje u skladu s ovim zakonom.

(3) Odluka se mote zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

Radnje u postupku

Olanak 206. Sudac, odnosno strueni suradnik, sa zapisnioarom prima izjave o odricanju od

nasljedstva i izvodi dokaze.

Zapisnici i biljeS'ke

Olanak 207.

(1) 0 radnjama poduzetim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik.

(2) 0 manje vatnim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja mote se umjesto zapisnika staviti samo biljeS" ka na spisu.

(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su bile prisutne radnji u postupku, sudija odnosno strueni saradnik koji je sastavio zapisnik te zapisnioar.

(4) BiljeSku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.

Odluke

Olanak 208.

(1) Odluke se u postupku donose u obliku rje'Senja.

(2) Rje§enja protiv kojih je dopuMen prigovor, odnosno talba i rjeSenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazIotena.

Prigovor protiv rjeeenja

Olanak 209. Protiv rjeeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar

dopueten je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rjeeenja strankama.

Postupak povodom prigovora

Olanak 210. (1) Prigovor se dostavija notaru koji ga je duZan bez odgode zajedno sa spisom

dostaviti nadle2nom opoinskom sudu.

(2) 0 prigovoru odluOuje sudac pojedinac.

Odluke suda o prigovoru protiv rjeeenja notara

Olanak 211.

(1) Nepravodobne, nepotpune iii nedopuetene prigovore sud be odbaciti.

(2) Odluoujubi o prigovoru protiv rjeeenja kojeg je donio notar, sud mote u cijelosfi ili djelomiono rjeeenje odr2ati na snazi iii ga ukinuti.

(3) Kad sud ukine rjeeenje iii ga djelomiOno odr2i na snazi, sam be odlueiti o ukinutom dijelu neeenja.

(4) Protiv rjeeenja suda kojim je rjeeenje notara u cijelosti iii djelomiono ukinuto nije dopuetena posebna 2alba.

(5) U sluaaju iz stavka 3. ovoga alanka sud be provesti radnje koje ocijeni potrebnim.

(6) Rjeeenje o prigovoru dostavit be se strankama i notaru.

2alba protiv rjeeenja

Olanak 212.

(1) Protiv rjeeenja prvostupanjskog suda dopuetena je 2alba, ako ovim zakonom nije drukeije odredeno.

(2) 2alba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave prvostupanjskog ne§e-nja.

Postupak po 2albi

elanak 213. (1) 2alba se podnosi prvostupanjskom sudu, koji mote u povodu pravodobno

podnesene talbe sam, novim rjeeenjem, preinaeiti pobijano rjeeenje, ako se time ne povrjeduju prava drugih osoba zasnovana na tom rjeeenju.

(2) Ako prvostupanjski sud ne preinati svoje rjeeenje, dostavit de talbu drugostupanjskom sudu, bez obzira je li 2alba podnesena u roku koji zakon odreduje.

(3) Drugostupanjski sud rjeeava u pravilu samo o 2albama koje su pravodobno podnesene, ali mote uzeti u obzir i 2albu koja je nepravodobno podnesena ako se time ne povrjeduju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanom rjeeenju.

(4) Ako je protiv rjeeenja dopuetena posebna talba, sud de, ako ne postupi prema odredbi stavka 1. ovoga elanka, prijepis spisa sa talbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Ne dekajudi odluku drugostupanjskog suda, prvostupanjski te sud poduzimati one radnje koje je ovlaeten poduzimati u ostavinskom postupku, neovisno o ishodu 2albenoga postupka, ako ovim zakonom nije drukOije odredeno.

lzvanredni pravni lijekovi

elanak 214. U ostavinskom postupku nisu dopueteni izvanredni pravni lijekovi.

Tro'Skovi postupka

alanak 215. (1) Svaka stranka snosi troekove koje je imala tijekom iii u povodu postupka. (2) Ako je bilo zajednidkih troekova, sud de odrediti u kojem de razmjeru stranke

snositi te troekove.

(3) Na prijedlog jedne stranke sud mote odluoiti da joj druga stranka nadoknadi troekove koje joj je prouzrodila &oft° nesavjesnim postupkom.

B. PRETHODNE RADNJE

1. Smrtovnica

Sastavijanje smrtovnice

elanak 216. (1) Kad neka osoba umre iii bude proglaeena umrlom, matioar nadletan za upis

dinjenice smrti u matienu knjigu umrlih sastavit de smrtovnicu i obvezno je dostaviti

sudu u roku od 15 dana po izvreenom upisu.

(2) Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matione knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli Zivio to od drugih osoba koje ih mogu pru2iti.

(3) Ako organ iz stavka 1. ovoga Olanka nije u moguanosti da pribavi podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit te smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspola2e (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeCi razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujuti na podatke koji bi mogli posluZiti ostavinskom sudu za pronala2enje nasljednika i imovine umrlog.

(4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica iii samo izvod iz matione knjige umrlih, on te na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadr2avati smrtovnica.

(5) Smrtovnica se sastavlja i u sluaaju kad umrli nije ostavio imovinu.

(6) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo glede podataka koji su preuzeti iz matiOne knjige umrlih.

Sadriaj smrtovnice

Olanak 217.

(1) U smrtovnicu se unose:

1) prezime i ime ostavitelja, po moguenosti jedinstveni matiOni broj gradanina, ime jednoga od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum rodenja i dr2avljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka,

2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po moguanosti, sat smrti,

3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivaliete, odnosno boraviete.

(2) U smrtovnici treba, ako je to moguee, navesti:

1) prezime i ime, datum rodenja, zanimanje, prebivaliete, odnosno boraviete ostaviteljeva braanog, odnosno izvanbraonog, partnera i braone, izvanbraone i posvojene djece,

2) prezime i ime, datum rodenja i prebivaliete, odnosno boraviete ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na temelju zakona, kao i osoba koje su pozvane na nasljedstvo na temelju oporuke

3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za Oije drZanje, Ouvanje iii prijavijivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, etednih knjiZica ili kakvih drugih vaZnih isprava, je li ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisanu oporuku iii zakljudo ugovor o nasljedivanju iii ugovor o doZivotnom uzdrZavanju iii ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za 2ivota i gdje se oni nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmenu oporuku, onda prezime i ime, zanimanje i boraviete svjedoka pred kojima je usmena oporuka napravljena,

4) oeekuje li se rodenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca iii braeni partner skrbnika,

5) datum i mjesto smrti braanog partnera ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja.

2. Popis ostaviteljeve imovine

Vrijeme obavljanja popisa

olanak 218.

(1) Popis ostaviteljeve imovine obavit Oe se po odluci ostavinskog suda kad se ne zna postoje li nasljednici iii gdje borave, kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti, dueevne bolesti iii drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i interesima, iii u drugim opravdanim slueajevima.

(2) Sud te popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, zapisovnika ili vjerovnika.

(3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a osobito ako prijeti opasnost da bi dio ostavine mogao biti otuden iii izgubljen, policijski sluZbenici koji u tim okolnostima ureduju, prigodom svog uredovanja, ako je to moguee, popisat Oe ostaviteljeve stvari, po potrebi zapeoatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis dostaviti matiOaru nadle2nom za upis oinjenice smrti.

(4) U sluOaju iz stavka 3. ovoga Olanka matioar te primljeni popis dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski postupak.

Sadriaj popisa

elanak 219.

(1) Popis be obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevu neposrednom posjedu u oasu njegove smrti.

(2) Popis ee obuhvatiti i drugo eto je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i po kojem temelju, kao i ono eto je ostavitelj posjedovao, a za eto se tvrdi da nije njegovo vlasnietvo.

(3) U popisu imovine zabiljetit oe se ostaviteljeva potrativanja, a i dugovi, to posebno neplateni porezi, doprinosi i druga javna davanja.

Nadin popisivanja

elanak 220.

(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i tetini, iii pojedinaeno.

(2) Nekretnine se popisuju pojedinaeno s naznakom mjesta gdje se nalaze. kulture zemlji§ta, to zemljianoknjitnih podataka ako su poznati.

Obavljanje popisa

elanak 221.

(1) Popis to obaviti sudski slu2benik, notar kojeg odredi sudac iii strueni suradnik koji vodi sudski postupak.

(2) Popis se obavlja u nazoonosti dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, uz sudjelovanje vjeMaka.

(3) Popisu mote biti prisutna i svaka zainteresirana osoba .

Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi

elanak 222. Kad se prigodom popisivanja ili inaee u ostavini pronadu stvari za eije drtanje,

Ouvanje iii prijavIjivanje postoje posebni propisi, s njima 60 se nakon obavljenoga popisa postupiti po tim propisima.

3. Osiguranje ostavine

Predaja na euvanje

elanak 223.

(1) Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati ostavinom iii neeim iz njezina sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nas-Ijednici nepoznati iii odsutni iii kada druge okolnosti nalatu naroeiti oprez, policijski slutbenik iii druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat to u turnim slubajevima to stvari na ouvanje pouzdanoj osobi i o tomu odmah obavijestiti sud na ojem se podruoju to stvari nalaze, koji mote to mjeru izmijeniti ili ukinuti.

(2) Gotov novae, vrijednosne papire, dragocjenosti, e'tedne knjitice i druge vatne isprave, treba u slueaju iz stavka 1. ovoga Olanka predati na ouvanje sudu iii notaru na eijem se podrueju nade to imovina.

(3) Tko primi na Ouvanje stvari iz st. 1. i 2. ovoga Olanka, dutan je o tome izdati potvrdu koju be sudu na Oijem se podruOju te stvari nalaze predati onaj tko ih je dao na euvanje.

(4) Sud iz st. 1. i 2. ovoga olanka obavijestit be ostavinski sud o svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine.

Postavljanje privremenog skrbnika ostavine

Olanak 224.

(1) Privremenog skrbnika ostavine postavlja ostavinski sud.

(2) Prije postavljanja privremenog skrbnika sud be po moguanosti zatratiti mielje-nje glede skrbnika od osoba koje su vjerojatno pozvane na nasljedstvo.

Pedaaenje

Olanak 225.

(1) Ako ocijeni da je to svrhovito, sud mote odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine zapeeate, te be odrediti osobu koju be obvezati da bez odgadanja prijavi svako oetetenje peoata nadletnoj policijskoj upravi i sudu.

(2) Dopuetenje za skidanje peeata mote dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao povjerenik suda.

Privremene mjere

Olanak 226. Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve dok postupak ne bude

pravomoono okontan, sud be na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere predvidene zakonom kojim se ureduje ovr§ni postupak, ako stranka uoini vjerojatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojebe stanje ili ako tain' vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeoilo nasi-Ije iii nastanak nenadoknadive §-tete koja prijeti.

C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA

Pokretanje postupka

Olanak 227.

(1) Ostavinski postupak se pokreoe po slutbenoj duknosti u roku od 30 dana kad sud primi smrtovnicu iii izvadak iz matiOne knjige umrlih, odnosno s njima izjednaeenu ispravu.

(2) Sud, odnosno notar koji kao povjeritelj suda vodi ostavinski postupak, dutan je odmah nakon eto se pokrene ostavinski postupak, pribaviti dokaz o oinjenicama iz Registra sukladno odredbama elanka 124. ovoga zakona.

Ispitivanje nadleinosti

olanak 228. (1) Nakon eto primi ispravu iz alanka 227. ovoga zakona, sud be ispitati je li

nadletan za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadletan, dostavit be predmet nadletnom sudu.

(2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadletan inozemni organ, rjeeenjem be se oglasiti nenadletnim i obustaviti postupak.

Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine

olanak 229. (1) Mjere za osiguranje ostavine mote ostavinski sud odrediti tijekom cijeloga

ostavinskog postupka.

(2) Ostavinski sud mote tijekom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio on sam ili neki drugi sud ili organ vlasti.

(3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja odreduje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po slu2benoj dutnosti.

Pozivanje izvr'Sitelja oporuke

elanak 230. Ako je ostavitelj postavio izvreitelja oporuke, sud be mu to priopOiti i pozvati ga da

se u odredenom roku oeituje prima li se to dutnosti.

Skrbnik nerodenog djeteta

olanak 231. (1) Ako se oeekuje rodenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedstvo, ostavinski

sud be o tome obavijestiti organ nadletn za poslove skrbnietva.

(2) Ako organ nadletn za poslove skrbnietva drukeije ne odredi, o pravima joe nerodenog djeteta brinut be se jedan od njegovih roditelja.

Postupak kad nema imovine iii kad ima samo pokretne imovine

olanak 232.

(1) Ako prema podacima kojima sud raspola2e umrli nije ostavio imovinu, ostavinski be sud rjeeenjem odluoiti da se ne provodi ostavinska rasprava.

(2) Isto be tako sud postupiti i u sluoaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednanena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.

(3) Kad sud odluoi da ne provodi ostavinski postupak, obavijestit be o tome organ nadle2an za poslove skrbnietva ako medu nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.

(4) Ako je sud odlubio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga to se ostavina sastoji samo od pokretne imovine, ukinut be mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima.

(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama, postupit be se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava - kao da su ostale pokretnine.

Odvajanje ostavine od imovine nasljednika

alanak 233. Kad se po odredbama zakona mote zahtijevati odvajanje ostavine od imovine

nasljednika, sud be na prijedlog ovlaetenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujubi pri torn odredbe ovoga zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.

D. OSTAVINSKA RASPRAVA

Poziv na rodigte

elanak 234.

(1) Za ostavinsku raspravu sud be odrediti robiete.

(2) U pozivu na robiete sud be zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koja oporuka ve6 predat, to be ih pozvati da odmah dostave sudu pisanu oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci iii ugovor o nasljedivanju Hi o drugom pravnom poslu za sluaaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznabe svjedoke usmene oporuke.

(3) Sud be u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoeenja prvostupanjskog rjeeenja o nasljedivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom

od sunasljednika ili izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na rodetu ili u formi notarski obradene isprave, a ako na rooiete ne dodu iii takvu izjavu ne daju, smatrat to se da 2ele biti nasljednici.

(4) Ako je ostavitelj ostavio oporuku, o pokretanju ostavinskoga postupka sud to obavijestiti i na rodiete pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na nasljedstvo.

(5) Ako je ostavitelj postavio izvreitelja oporuke, sud to i njega obavijestiti o pokretanju postupka.

Pozivanje oglasom

elanak 235.

(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud to oglasom pozvati osobe koje pola2u pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku od jedne godine od objave oglasa u „Sluthenim novinama Federacije BiH".

(2) Oglas to se pribiti na oglasnu ploou suda i objaviti u „SluThenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan naCin.

(3) Po odredbama st. 1. i 2. ovoga alanka sud to postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga eto je boraviete nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomotnika, iii zbog toga eto se nasljednik iii njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomodnika, nalaze u inozemstvu iii su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti.

(4) Poeto protekne rok iz stavka 1. ovoga Clanka, sud to provesti ostavinsku raspravu na temelju izjave postavljenog skrbnika i podataka kojima sud raspola2e.

Predmet ostavinske rasprave

elanak 236.

(1) Na roaietu za ostavinsku raspravu sud de raspraviti sva pitanja va2na za donoeenje odluke u ostavinskom postupku, a narotito glede prava na nasljedstvo, velieinu nasljednog dijela i prava na zapise.

(2) Sud o pravima odluouje, u pravilu, poet° je zainteresiranim osobama omogutio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slueaju tim osobama omoguti da se odituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba.

(3) 0 pravima osoba koje nisu doele na roCiete, a uredno su pozvane, sud de odluoivati prema podacima kojima raspola2e, uzimajudi u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donoeenja odluke.

(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu palate pravo na nasljedstvo jedini iii najbliti ostaviteljev srodnik, mote saslutati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako iii jaoe nasljedno pravo, a mote te osobe pozvati i oglasom po odredbama olanka 235. ovoga zakona.

Nasljednieka izjava

elanak 237.

(1) Svatko je oviatten, all nitko nije dutan dati nasljednioku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da teli biti nasljednikom.

(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvata nasljedstvo, ne mote ga se vise odreoi.

(4) NasljedniOku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik iii njegov zastupnik.

(5) Ako nasljednik iii njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniCku izjavu, navest oe raziog ovlattenoj osobi, koja te to zabilje2iti u zapisniku.

(6) Izjava o primanju nasljeda iii o odricanju od nasljeda koja je podnesena sudu mora biti notarski obradena, kao i punomo6 za davanje takve izjave. Ovu izjavu ili punomot s istim pravnim dejstvom nasljednik mote dati i pred konzularnim predstavnikom ill diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji vrti konzularne poslove.

(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriee dijela koji mu pripada na temelju zakona, na temelju ugovora o nasljedivanju iii na temelju oporuke li se izjava odnosi na nutni dio.

(8) Ako nasljednik u nasljednitkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono et° mu pripada na temelju zakona, na temelju ugovora o nasljedivanju ili na temelju oporuke, ili kao nutni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem temelju.

(9) Sud neoe zahtijevati nasljednioku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji zeli dati izjavu mote to uoiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stavka 6. ovoga Clanka.

(10) Prigodom davanja izjave o odricanju od nasljedstva ovlattene osobe te nas-Ijednika upozoriti da se mote odreti nasljedstva samo u svoje ime, Hi i u ime svojih potomaka.

Prigovor na popis

Olanak 238.

(1) Ako stranke prigovore popisu, sud mote, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom slutbeniku iii notaru da ponovno obavi popis.

(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud mote, na temelju podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi 'Sto ulazi u ostavinu.

Upueivanje na parnicu zbog spora

Olanak 239. (1) Sud to prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak

pred upravnim organom ako su medu strankama sporne einjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo.

(2) Na naOin predviden odredbom stavka 1. ovoga alanka sud to postupiti naroOito ako su sporne oinjenice:

1) o kojima ovisi nasljedno pravo, a naroeito valjanost ili sadrtaj ugovora o nasljedivanju iii oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po zakonu nasljeduje,

2) od kojih ovisi velieina nasljednog dijela, vrijednost nutnog dijela ili uraounava-nje u nasljedni dio,

3) od kojih ovisi opravdanost iskljueenja nu±nih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,

4) je li se neka osoba odrekla nasljedstva,

5) od kojih ovisi utemeljenost zahtjeva nadtivjelog braanog partnera i potomaka ostaviteljevih, koji su tivjefi sa ostaviteljem u istom domatinstvu, da im se iz ostavine izdvoje predmeti domatinstva koji slute za zadovoljenje svakodnvnih potreba.

(3) Ako u navedenim sluaajevima ne postoji spor o oinjenicama, vet se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neee prekidati ostavinski postupak, nego to raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.

(4) Sud neoe prekinuti postupak ni u sluoaju iz stavka 1. ovoga Olanka, ako se radi o Oinjenicama oije postojanje zakon pretpostavlja, o oinjenicama koje su optepoznate, te ako su sporne oinjenice koje mote utvrditi na temelju javnih iii javno ovjerenih isprava, nego to na temelju predpostavke o postojanju tih oinjenica, odnosno da je sadrtaj tih isprava istinit, donijeti rje§enje o nasljedivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit te da to dokate u parnici, odnosno u upravnom postupku.

Uputivanje na parnicu zbog spora o pravu na zapis iii o drugom pravu na ostavinu

olanak 240. (1) Ako su medu strankama sporne Oinjenice od kojih ovisi pravo na oporukom

odredeni zapis iii drugo pravo, sud to uputiti stranke na parnicu iii postupak pred organom uprave, ali note prekinuti ostavinski postupak.

(2) Ako u slueaju iz stavka 1. ovoga alanka ne postoji spor o oinjenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski to sud to pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

Upudivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine

Clanak 241. (1) Sud to prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu iii upravni

postupak ako su izmedu stranaka sporne Oinjenice:

1) od kojih ovisi sastav ostavine, 2) od kojih ovisi predmet zapisa, 3) ako izmedu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nad2ivjleog braanog

partnera iii potomaka ostaviteljevih koji su s njim 2ivjeli u zajednici, da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povetanju vrijednosti imovine ostavitelja.

(2) Sud note prekinuti postupak u sluaaju iz stavka 1. ovoga alanka, ako su sporne einjenice koje mo2e utvrditi na temelju javnih isprava, nego to na temelju pretpostavke da je sadr2aj tih isprava istinit donijeti rjeeenje o nasljedivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit to da to doka2e u parnici, odnosno u upravnom postupku.

(3) Kad sud u sluaaju iz stavka 1. ovoga Olanka prekida postupak, prethodno Co ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donoeenje djelomionog rjeeenja o nasljediva-nju, pa 60 ga donijeti ako su ispunjene.

(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga alanka ne odnosi se na ono eto je obuhvateno djelomionim rjeeenjem o nasljedivanju.

Tko se upueuje na parnicu i trajanje prekida

elanak 242. (1) Sud to uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku cije pravo smatra manje

vjerojatnim

(2) Ako sud prekine postupak, odredit to rok koji ne mo2e biti du2i od 30 dana, u kojemu uputena stranka treba pokrenuti parnicu iii upravni postupak, to o pokretanju

obavijestiti ostavinski sud.

(3) Ako stranka u odredenom roku postupi po neeenju suda, prekid postupka trajat de dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomodno zavreen.

(4) Ako stranka u odredenom roku ne postupi po rjegenju suda, prekinuti de se postupak nastaviti i dovreiti bez obzira na zahtjeve glede kojih je stranka upudena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom sluaaju stranka koja je upudena na parnicu iii na upravni postupak mote svoja prava ostvarivati u postupku na koji je uputena.

(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stavka 4. ovoga olanka, a i u sluOaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomodnost odluke ostavinskog suda ne sprjenava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica iii upravni postupak.

E. RJESENJE 0 NASLJEDIVANJU I ZPISU

Sadriaj rjeSenja o nasljedivanju

elanak 243. (1) Rjeeenjem o nasljedivanju sud utvrduje ko je ostaviteljevom smrdu postao -

njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe.

(2) Rjeeenje iz stava 1. ovoga olana sadr2i:

1) prezime i ime ostavitelja, ime jednoga od njegovih roditelja, datum rodenja, dr2avljanstvo i, po moguanosti, ostaviteljev jedinstveni matiOni broj gradanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka,

2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu,

3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum rodenja, drZavijanstvo, njegovo prebivaliete, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeduje li ga kao zakonski ili oporuOni nasljednik, a ako ima vise nasljednika, i nasljedni dio svakoga pojedinog nasljednika izra2en razlomkom, te po moguanosti nasljednikov jedinstveni matiOni broj gradanina,

4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ik opteredeno nalogom, odnosno inade ogranieeno iii opteredeno i u ciju korist,

5) prezime i ime i prebivaliete osoba kojima je u svezi s nasljedivanjem ostavitelja pripalo pravo na zapis iii neko drugo pravo iz ostavine s toot-1°m oznakom toga prava, te po moguanosti njihov jedinstveni matiOni broj gradanina.

(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i zapisovnici sporazumno predlo2e diobu i naein diobe, sud de i taj sporazum unijeti u neeenje o nasljedivanju. Sud de isto tako postupiti ako diobu provede prema 61. 177. i 178. ovoga zakona.

(4) Odredbe o rjeeenju o nasljedivanju primjenjuju se na odgovarajuti natin i na slutajeve ostavine bez nasljednika (alanak 21. ovoga zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici optina, odnosno grad na koje je na temelju ovoga zakona preela ostavina.

Dostava rje§enja o nasljedivanju

Olanak 244.

(1) Rjeeenje o nasljedivanju dostavit te se svim nasljednicima i zapisovnicima, kao i osobama koje su tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo.

(2) Pravomoono rjeeenje o nasljedivanju dostavit te se nadle2noj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina, ali ne prije nego eto stranke reguliraju eventualne porezne obveze i podmire sve troakove ostavinskog postupka.

Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih stvari

Olanak 245.

(1) U rjeeenju o nasljedivanju sud te odrediti da se nakon pravomoonosti neeenja o nasljedivanju provedu u zemljienoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi sukladno pravilima zemljienoknji2nog prava.

(2) U rjeeenju o nasljedivanju sud be odrediti da se nakon pravomoonosti rjeeenja o nasljedivanju ovlaetenim osobama predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara iii po njihovu nalogu kod trete osobe.

(3) Ako je oporukom nasljedniku nalo2eno ispunjenje iii osiguranje obveza u korist osoba koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, iii radi ostvarenja neke optekonsne svrhe, sud be odrediti nuThe mjere osiguranja.

Mjere osiguranja kad je pravo nasljednika iii zapisovnika uvjetovano

Olanak 246. Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereteno nalogom,

sud te na prijedlog zainteresiranih osoba odrediti potrebne privremene mjere osiguranja.

Posebno rjeSenje o zapisu

Olanak 247.

(1) Ako nasljednici ne osporavaju zapis, sud mo2e i prije donoeenja rjeeenja o nasljedivanju, na zahtjev zapisovnika, donijefi posebno rjeeenje o zapisu.

(2) U tom slutaju na odgovarajuti be se natin primijeniti odredbe o upisima u

zemljienoj knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na Ouvanju kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod treoe osobe.

Djelomieno rjeS'enje o nasljedivanju

elanak 248.

Kad je sastav ostavine samo djelomiOno nesporan, sud te nakon eto utvrdi tko su nasljednici, odnosno zapisovnici, donijeti djelomieno rjeeenje o nasljedivanju kojim be utvrditi nasljednike i zapisovnike, te ono za eto nije sporno da je u sastavu ostavine.

Llainak pravomoonosti rjeSenja o nasljedivanju i zapisu

elanak 249.

(1) Smatra se da je pravomobnim rjeeenjem o nasljedivanju utvrdeno eto je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ogranioeno iii optereeeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomiono rjeeenje o nasljedivanju glede onoga Sto je njima utvrdeno.

(2) eto je utvrdeno pravomoonim rjeeenjem o nasljedivanju mote pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga zakona nije vezan pravomoonoetu rjeeenja o nas-ljedivanju. On to mote pobijati jedino putem parnice s osobama u Oiju korist glasi utvrdenje oiju istinitost osporava.

(3) Pravomotnim neeenjem o nasljedivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za eto je utvrdeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(4) Pravomoonim rjeeenjem o nasljedivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju ugovora o nasljedivanju, oporuke ili zakona, iii da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(5) Pravomoonim neeenjem o nasljedivanju vezane su osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi iii su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:

1) glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronadenog ugovora o nasljedivanju ili oporuke,

2) glede prava eije je utvrdenje ovisilo o tome kako te neko sporno pitanje biti rijeeeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo rijeeeno prije pravomoonosti neeenja o nas-ljedivanju,

3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parnionom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

Stjecanje od toboinjeg nasijednika

olanak 250.

(1) Tko je u dobroj vjeri povodom naplatnog stjecanja neke stvari iii prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku postupao s povjerenjem u istinitost pravomobnog rjeOenja o nasljedivanju, ne znajubi da to utvrdenje nije istinito glede osobe od koje je stjecao, ipak je stekao to stvar iii pravo kao Oto bi ju stekao da je otudiocu zaista pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomoonom rjeeenju o nas-ljedivanju.

(2) Ovim se ne dira u odredbe o stjecanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljienih knjiga kao ni u odredbe o stjecanju pokretnina od nevlasnika.

F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMOONOSTI RJESENJA 0 NASLJEDIVANJU

Naknadno pronadena imovina

olanak 251. (1) Ako se nakon pravomoonosti rjeaenja o nasljedivanju pronade imovina koja

nije obuhvatena tim rjeOenjem, sud nete ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego te ovu imovinu novim (dopunskim) rjeOenjem rasporediti na temelju prije donesenog rjeeenja o nasljedivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nas-Ijedstva iii svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

(2) Ako prije nije bila vodena ostavinska rasprava, sud be je po sluZbenoj duThosti provesti samo ako su pronadene nekretnine iii s njima izjednaeena prava.

(3) Ako prije nije bila vodena ostavinska rasprava, a pronadene su pokretnine iii s njima izjednaeena prava, sud be provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

Naknadno pronadeni ugovor o nasljedivanju i oporuka

Clanak 252.

(1) Ako se nakon pravomoonosti rjeOenja o nasljedivanju pronade oporuka, sud be je proglasiti, to zapisnik o proglaOenju i preslik (prijepis-fotokopiju) oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a zadrZati njezin izvornik.

(2) U sluaaju iz stavka 1. ovoga danka, kao i u slueaju da se naknadno pronade ugovor o nasljedivanju, ostavinski sud neee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego be obavijestiti zainteresirane osobe o proglaOenju oporuke, odnosno a naknadno pronadenom ugovoru o nasljedivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na

temelju oporuke ostvarivati u parnici.

Novi nasljednik iii zapisovnik

Clanak 253. Osoba koju ne vete pravomoono rjeeenje o nasljeclivanju iii zapisu, a koja smatra

da ima pravo kao nasljednik iii zapisovnik, mote to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.

Djelovanje razloga za ponavijanje postupka

Clanak 254. (1) Nakon pravomoanosti neeenja o nasljedivanju iii o zapisu, stranke mogu u

rokovima i zbog razloga zbog kojih se mote zahtijevati ponavijanje parnionoga postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.

(2) U parnici iz stavka 1. ovoga Clanks sud be o postojanju pretpostavki za ponav-ijanje postupka odlueiti kao o prethodnome pitanju.

G. POSTUPAK KAD JE NADLEZAN INOZEMNI ORGAN

Mjera za za'atitu domaeih nasljednika, zapisovnika i vjerovnika

Clanak 255. (1) Kad je za odlubivanje o nasljedstvu iza odredenog ostavitelja nadletan

inozemni organ, sud na Nem je podrublu ostavitelj umro izdat be po primitku smrtovnice oglas kojim be pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju ostaviteljevim nasljednicima, zapisovnicima iii vjerovnicima, da u oglasnom roku, koji ne mote biti kraal od trideset dana ni duti od eest mjeseci, a koji teCe od dana objave oglasa u »Slutbenim novinama Federacije BiH«, to prijave sudu, jer be se u protivnom sluaaju ostaviteljeve pokretnine predati nadletnom organu strane drtave, iii osobi koju ono ovlasti da ih primi.

(2) Oglas be se objaviti u » Slutbenom novinama Federacije BiH « i na oglasnoj plobi suda, a po potrebi i na drugi prikladan nabin, a jedan primjerak oglasa dostavit be se najblitem diplomatskom iii konzularnom predstavniku odnosne strane drtave u naeoj zernlji.

(3) Nete se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne premaeuje iznos od 10.000,00 KM.

(4) Ako se oglas ne objavi, ostavina se ne smije predati prije nego eto proteknu tri mjeseca od dana smrti stranog drtavljanina.

Zadriavanje ostavine

olanak 256. (1) Ako koja osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili

zapisovnikom, sud te za vrijeme dok organ strane dr2ave ne odluci o torn njezinu pravu, zadr2ati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne torn njezinu pravu.

(2) Po§to organ strane dr2ave donese pravomoonu odluku o njezinu pravu, sud Ce glede prijavljenog zahtjeva izvrsiti ovu odluku u pogledu zadr2anih stvari, a ostatak oe potom predati organu strane dr2ave.

(3) Ako koji ostaviteljev vjerovnik prijavi svoju tra2binu, sud te zadr2ati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je potrebno za pokrite te tra2bine sve dok ona ne bude podmirena ili osigurana.

DIO TREOI

JAVNI BILJEZNICI KAO SUDSKI POVJERENICI

I. PROVODENJE OSTAVINSKIH RASPRAVA

Djelokrug notara

olanak 257.

(1) Javni bilje2nici kao sudski povjerenici provode radnje i donese odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama ovoga zakona.

(2) Sud mote iz va2nih razloga uvijek oduzeti notaru daljnje provodenje ostavinske rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome predhodno ill istodobno obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) Va2ni razlozi iz stavka 2. ovoga alanka primjerice jesu: nemoguonost notara da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obavlja posao, oeito zanemarivanje zakonskih obveza od strane notara ili drugi va2ni razlozi po ocjeni suda.

(4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovoga Olanka nije dopuSlena 2alba.

Postupak

olanak 258.

(1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi sukladno odredbama ovoga zakona po kojima sud provodi taj postupak.

(2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka mote biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje u izvanparnionom postupku.

Rokovi za provedbu postupka

olanak 259. (1) Povjereni postupak provodenja ostavinske rasprave notar je dutan provesti u

razumnom roku, raounajuti od dana primitka predmeta.

(2) U sluOaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 1. ovoga Olanka provesti sve radnje, dostavit be o tome izvjeetaj sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine u kojem be obrazIotiti razloge zbog kojih nije dovrSio postupak.

OvlaStenja i duinosti notara

olanak 260.

(1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane ovim zakonom.

(2) U slubajevima iz OH. 239, 240. i 241. ovoga zakona notar be vratiti spis nadletnom sudu.

(3) U slubsajevima iz 61. 173, 177. i 178. ovoga zakona notar mote donositi odluke samo uz suglasnost svih stranaka u postupku. U protivnom vratit be spis nadletnom sudu.

(4) Nakon pravomobnosti rjeeenja kojim je postupak okonoan, odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim slueajevima kada po odredbama ovoga zakona vrata spis nadletnom sudu, notar be vratit spis nadletnom sudu, a u notarskom spisu zadrtati prijepis spisa.

Sluibeno sjedie'te notara

elanak 261. (1) Sud be provodenje ostavinskih postupaka povjeravati javnim biljetnicima koji

imaju slutbeno sjediete na podrueju suda iii na podruoju njegovog odjeljenja.

(2) Kad na podruaju suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja slutbena sjediSta vise notara, predmeti be im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena notara, na koji red note utjecati zavreetak kalendarske godine.

(3) Ostavinske predmete sukladno st. 1. i 2. ovoga Olanka sud mote dostavljati javnim biljetnicima i elektronskim putem.

II. POLOZAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA

Vaienje zakona

alanak 262.

(1) Ako ovim zakonom nije druktije propisano, za rad notara kao sudskog povjerenika vane propisi kao za sudove.

(2) 0 razlozima za izuzeOe notara odluouje sud koji ga je postavio za svog povjerenika.

Dostavljanje

olanak 263. Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik notar dostavlja

strankama prema propisima o sudskoj dostavi.

Oslobodenje od tro'Skova taksi

Clanak 264. U izvreenju povjerenog posla notar je ovlaeten pribavljati potrebne podatke i

isprave od drugih nadle2nih organa. Podnesci kojima to tra2i oslobodeni su od troekova sudskih i administrativnih taksi.

Nadzor suda

alanak 265.

(1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika obavlja sud koji mu je povjerio posao.

(2) Notar ne mo2e, osim iz osobito opravdanih razloga, odbiti povjereni posao, a o Cemu je bez odlaganja dulan obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.

(3) 0 opravdanosti razloga iz stavka 2. ovoga Clanka odluOuje sud koji mu je povjerio posao, pri Oemu sud mote zatra2iti mieljenje Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

(4) Kad notar odbije povjereni posao iii kad mu sud oduzme povjereni posao, sud Ce narediti notaru predaju spisa i po slu2benoj du2nosti izvreiti svoj nalog to o tome obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.

(5) Notar koji odbije izvreiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu Oini povredu slu2bene duinosti iz Olanka 120. Zakona o notarima („SluThene

novine Federacije BiH" broj 45/02).

Prestanak rada notara

Olanak 266.

Li slubaju prestanka rada notara i promjene slu2benoga sjedieta notara, kojem je sud povjerio provodenje ostavinskog postupka, postupit be se po odredbama propisa o notarskoj sluThi koji se odnose na postupak sa spisima notara nakon eta se uprazni mjesto notara.

III. NAGRADA I TROSKOVI NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA

Nagrada i troSkovi

Olanak 267.

(1) Nagrada i troekovi notara kao povjerenika suda u provodenju ostavinskog postupka odreduju se tako da se jedna nagrada u pravilu odnosi na sve radnje notara u pojedinom ostavinskom postupku.

(2) Pravilnikom o nagradi za provodenje ostavinskog postupka propisat be se za koje radnje notar ima pravo na posebnu nagradu (popis ostavine, dopunsko neeenje o nasljedivanju, djelomieno rjeeenje o nasljedivanju i sl.).

(3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik suda, ne plaaa se taksa.

(4) Plaeanje notarske nagrade i naknade vrei se sukladno propisima o notarskoj sluThi i propisu iz alanka 268. ovoga zakona.

Pravilnik

Olanak 268.

(1) Visinu nagrade i naknade troekova za radnje iz blanks 267.ovoga zakona propisat be federalni ministar pravde na prijedlog Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine.

(2) Notar smije za sluThene radnje koje je proveo u ostavinskom postupku kao povjerenik suda raounati i napladvati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o plabanju nagrade i troekova drukeije nego je propisano tarifom.

(3) Notar be odbiti davanje klauzule pravomoonosti i dostavfianje pravomoonog rjeeenja o nasljedivanju javnim registrima, sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos

notarske nagrade i naknade tro§kova.

D I 0 OETVRTI

PRIJELAZNE I ZAVRENE ODREDBE

elanak 269. (1) Prava stranaka u svezi s nasljedivanjem cijenit 60 se po zakonu koji se

primjenjivao u Oasu otvaranja nasljedstva.

(2) Procesne odredbe ovoga zakona primjenjivat te se na sve slueajeve nas-Ijedivanja za koje je ostavinski postupak pokrenut nakon pooetka primjene ovoga zakona.

(3) Sud te povjeriti notaru ostavinske predmete u kojima do dana primjene ovoga zakona nije poduzeo ni jednu procesnu radnju.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga Olanka, ukoliko u ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu precesnu radnju primjenit Ce se procesne odredbe ovoga zakona.

(5) Ukoliko je ostavinski postupak pokrenut prije poOetka primjene ovoga zakona, a u torn postupku nije doneseno prvostupanjsko rjeS'enje, postupak te se okonOati po odredbama Zakona o vanparnianom postupku („Slu2bene novine Federacije BiH" broj 2/98, 39/04 i 73/05 ).

elanak 270.

(1) Do dana pooetka primjene ovoga zakona valjanost forme oporuke i opoziva oporuke cijenit Oe se po odredbama dosadaSnjeg Zakona o nasljedivanju (»SluTheni list SR BiH «, br. 7/80 i 15/80).

(2) Do dana pooetka primjene ovoga zakona valjanost ugovora o ustupanju raspodjeli imovine za 2ivota, ugovora o do2ivotnom uzdr2avanju, ugovora o odricanju od nasljedstva i ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe primjenjivat te se odredbe Zakona o nasljedivanju (»SluTheni list SR BiH«, br. 7/80 i 15/80).

(3) Iznimno od odredbi st. 1 i 2. ovoga elanka, pravni poslovi zakljueeni u formi notarski obradene isprave sa ovjerom ili bez ovjere od strane suca do dana stupanja na snagu ovog zakona i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za 2ivota, ugovori o do2ivotnom izdr2avanju i sporazumi o odricanju od nasljeda koje nije otvoreno, kao i pismena oporuka pred svjedocima iz Olanka 67. ranijeg Zakona o nasljedivanju („Slutheni list SRBiH" broj: 7/80 i 15/80), koje su sastavili javni bilje2nici u formi notarski obradene isprave, do dana poeetka primjene ovoga zakona, pravovaljani su.

(4) Odredbe iz stavka 3. ovoga 'Clanks primjenjivat te se i u zateeenim postupcima pred sudovima.

Olanak 271.

(1) Federalni ministar pravde donijet be pravilnik iz alanka 124. stavak 2. ovoga zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Federalni ministar pravde donijet be pravilnik iz alanka 268. stavak 1. ovoga zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(3) Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine uspostavit be Registar oporuka i drugih nasljednopravnih poslova iz alanka 124. ovoga zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga Olanka.

Olanak 272.

Na podrubiu opbinskih sudova gdje do dana primjene ovoga zakona nisu imenovani javni bilje2nici ostavinske postupke provode nadle2ni sudovi do imenovanja notara za podruoja tih sudova.

Olanak 273.

(1) Rokovi koji su poceli teal prije stupanja na snagu ovoga zakona istjebu kad istekne vrijeme odredeno ovim zakonom, all ako je po odredbama koje su prestale va2iti veb pobeo teal rok koji je duZi, onda protekom tog roka.

(2) Kad je ovim zakonom odreden rok koji po odredbama koje su prestale va2iti nije bio predviden, taj rok ne mote pobeti iced prije stupanja na snagu ovoga zakona.

Olanak 274. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode be obavijestiti

Vladu Sjedinjenih Ameriakih Dr2ava kao depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku medunarodne oporuke da su ovla'Stene osobe za sastavljanje medunarodne oporuke u Federaciji Bosne i Hercegovine suci opbinskih sudova, javni bilje2nici, zapovjednici broda odnosno aviona, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine.

Olanak 275.

(1) Danom potetka primjene ovoga zakona prestaje va2iti Zakon o nasljedivanju (»SluTheni list SR BiH «, br. 7/80 i 15/80).

(2) Posebni propisi o nasljedivanju ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.

Olanak 276.

Danom pooetka primjene ovoga zakona prestaju da va2e odredbe CI. 91. do 145. Zakona o izvanparnibnom postupku („SluThene novine Federacije BiH" br. 2/98, 39/04 i 73/05).

elanak 277.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »SluZbenim novinama Federacije BiH«, a pooet te se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu.

OBRAZLO2ENJE

ZAKONA 0 NASLJEDIVANJU

I — USTAVNI TEMELJ

Temelj za dono§enje ovoga zakona saditan je u Olanku IV.A.20.d Ustava Federacije Bosne i Hercegovine kojim je propisano da je u nadle2nosti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dono§enje zakona o vitenju funkcija federalne vlasti.

II — RAZLOZI ZA DONOSENJE

Olankom IX.5.(1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je da svi zakoni, drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan stupanja na snagu Ustava, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti s ovim Ustavom dok mjerodavno tijelo ne odluOi drukoije.

U skladu sa pomenutom ustavnom odredbom, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje se jo§ uvijek Zakon o nasljedivanju SR BiH iz 1973. godine, u formi preeikenog teksta, koji je objavljen u „SluThenom listu SR BiH", br. 7/80 i 15/80. Zakon o nasljedivanju SR BiH se u velikoj mjeri oslanja na raniji savezni Zakon o nasljedivanju iz 1955. lako je i savezni Zakon o nasljedivanju, (a tako i kasnije doneseni republieki Zakon o nasljedivanju iz 1973. godine) solidno kodifikatorsko djelo, koje je slijedilo za to vrijeme moderna rje§enja u uporednom pravu, ipak je na nizu mjesta zakonski tekst nosio obilje2ja jednog socijalistiOkog zakona o nasljedivanju. Vec bi sam proces pretvorbe bio dovoljan razlog da se preispitaju i eventualno noveliraju odredbe zakona koji regulira nasljedivanje, kao jednu od emanacija privatnog vlasni§tva.

U preambuli Dejtonskog ustava je zapisano da je jedan od osnovnih ciljeva njegovog dono§enja garancija privatnog vlasni§tva. Na nizu mjesta odredbe Zakona o nasljedivanju SR BiH ne nude potrebni nivo zaatite te ih je nu2no mijenjati ili dopunjvati. Novi zakonski tekst ovdje vodi raouna o garanciji prava vlasni§tva i slobodi raspolaganja oporuenim i ugovornim putem (npr. uvodenjem instituta ugovora o nasljedivanju, pro§irenjem kruga zakonskih nasljednika, kako bi se izbjeglo da zaostav§tina lako bude bez nasljednika te tako postane ditavno vlasnielvo, ukidanjem ogranieenja kod nasljedivanja autorskih prava itd.).

Tome treba dodati i oinjenicu da su se u poslednjih pola stoljeoa osim promjene druttveno-ekonomskog uredenja dogodile i druge izmjene dru§tvenih prilika §to je imalo za posljedicu izmjenu ili dono§enje drugih zakona. Prije svega se ima u vidu reforma stvarnog i zemlji§noknji2nog prava te dono§enje novog Porodionog zakona. Kao i u ranijem Porodianom zakonu SR BiH iz 1979. godine i ovaj zakon izra2ava princip jednakosti izmedu braone i vanbradne zajednice, ato nije bilo dosljedno provedeno u nasljednom pravu. Naime, za razliku od ranije SR

Slovenije i SAP Kosovo koje su jo§ u okviru bivse SFRJ priznavale vanbraCnom partneru pravo na zakonsko nasljedivanje, u nasljednom pravu SR BiH, odnosno Federacije BiH, ovo opredjeljenje porodionog zakonodaystva je bilo ostalo bez odjeka. Ovaj Nacrt uvr§tava vanbratnog druga u krug zakonskih nasljednika i time slijedi tendencije u uporednom pravu.

Jedan od bitnih razloga zbog kojeg se pristupilo donoe'enju novog Zakona o nasljedivanju je bila potreba da se odredbe ovog zakona usuglase s ustrojstvom i nadle2nostima organa pravosuda i drugih organa koji se osnivaju u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i da se rastereti pravosude u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u skladu sa preporukama Europske komisije iz strukturalnog dijaloga o reformi pravosuda i usvojenom Strategijom razvoja sektora pravde u Bosni i Hercegovini. DonoSenjem ovoga zakona bi bila izvr'Sena harmonizacija nasljednopravnih odnosa sa zemljama regiona, §to predstavlja postupanje po pozitivnim europskim standardima u ovoj oblasti.

Jedan od vodetih ciljeva reforme pravosuda u Federaciji BiH odnosno u BiH je postiti vett, efikasnost sudova. Taj je cilj dijelom mogute postiti i prenoe"enjem odredenih poslova sa sudova na druge organe i slukte. Kao rezultat strukturalnog dijaloga (Preporuke sa drugog sastanka o „Strukturnom dijalogu o pravosudu izmedu Evropske unije i Bosne i Hercegovine " od 10-11. novembra 2011.) Europska Komisija je iznijela oitav niz preporuka. Izmedu ostalog da se u cilju uvodenja niza mjera za smanjenje velikog priliva predmeta u sudovima izvrsi „prijenos izvanparnionih ostavinskih predmeta na javne biljeZnike". Ovaj Nacrt slijedi navedene preporuke i predvida povjeravanje nespornih ostavinskih predmeta javnim biljeZnicima, a time bi Federacija BiH ispunila svoje preuzete obveze iz usvojene Strategije razvoja sektora pravde u Bosni i Hercegovini.

Neuskladenost odredaba Zakona o nasljedivanju SR BiH i drugih zakona u Federaciji BiH je vet dovela do problema u praksi (npr. pitanje forme nasljednopravnih poslova), a s druge strane moguanosti koje odredene sluZbe iii organi pruZaju, za rasteretenje pravosuda, nisu bile iskori§tene. U Republici Srpskoj su dono§enjem Zakona o nasljedivanju RS (SluZbeni glasnik RS 1/09) i Zakona o izvanparnionom postupku (SluZbeni glasnik RS 36/09) u dobroj mjeri izvrSena potrebna uskladivanja.

PredloZeni zakonski tekst nije imao za cilj radikalnu izmjenu nasljednopravnih normi. Kao Sto je reteno, va2eti zakon predstavlja solidno kodifikatorsko djelo. Novi zakon ne znaoi radikalnu promjenu uredenja ustanove nasijedivanja vet prije uskladivanje sa ustavnim reformama i provedenim procesom pretvorbe, kao i izmjenama drugih propisa (Obiteljski zakon i drugi propisi). Prilikom izmjena izvitena je uporednopravna analiza vet usvojenih rje'Senja u Republici Srpskoj, te su rjeSenja u Federaciji BiH, gdje god je to bilo opravdano i svrsishodno uskladena sa rjeSenjima ovog entiteta, a u cilju osiguranja jednakosti gradana BiH te u cilju izbjegavanja interlokalnih sukoba zakona za koji u pravnom poretku BiH ne postoje rjeSenja. Kao kod dono'Senja niza drugih zakona izvitena je analiza novog nasljednog prava Republike Hrvatske i drugih zemalja regiona, te su kao i u Republici Hrvatskoj (a tako je bilo i u Republici Srpskoj) zadr2ana sva naaelna opredjeljenja ranijeg zakona, a izv(Sena samo neophodna uskladivanja sa novim ustavnim i zakonskim rje.Senjima. Po ugledu na hrvatsko pravo u zakonu je utinjeno i niz tehnitkih intervencija i

pojaanjenja time su otklonjene neke dileme koje su postojale u praksi (npr. da li nasljednik nu2nog nasljednika mote postaviti zahtjev za zaatitu nu2nog nasljednog dijela); ove to nedoumice u budutnosti biti iskljutene.

Za razliku od va2eteg rjeaenja prema kojem se materijalno nasljedno pravo i ostavinski postupak reguliraju u dva razlitita zakona, Nacrt regulira ove obje oblasti. Medutim, ovakvo zakonsko rjeaenje u BiH nije novina: sve do 1989. godine, kada je donoaenjem Zakona o vanparnitnom postupku SR BiH 1989. godine ostavinski postupak izdvojen iz Zakona o nasljedivanju, ove su dvije oblasti bile regulirane jednim zakonom. Ocjenjeno je da povezanost materije i preglednost govore u prilog reguliranju nasljednopravne materije na jednom mjestu. Tim prije ato bi izmjena samo materijalnih propisa, bez istovremene izmjene ostavinskog postupka imala za posljedicu da ni reforme materijalnog nasljednog prava ne mogu biti implementirane.

III — OBRAZLOZENJE VA2NIJIH PREDLO2ENIH RJEgENJA

Predmet reguliranja zakona je bitno proairen jer se ovim zakonom predvida reguliranje materijalnog nasljednog prava (Dio prvi) i ostavinskog postupka (Dio drugi), time to biti stavljene van snage odredbe Zakona o izvanparnitnom postupku Federacije BiH koje reguliraju ostavinski postupak. Obrazlo2enje za ovakav zakonodavni postupak dato je pod II. U osnovi su preuzete odredbe Zakona o izvanpranitnom postupku koje reguliraju ostavinski postupak, ali uz izvjesne izmjene i dopune. ObrazIo2enje pojedinih zakonskih rjeaenja koja odstupaju od ranije regulative bite date na odgovarajutem mjestu.

Osim jedinstvenog reguliranja materijalnog i procesnog prava, novinu predstavljaju i odredbe kojima se regulira ugovor o nasljedivanju (elan 125 - 134), kao i odredbe koje reguliraju registar oporuka (elanak 124). ObrazIo2enje to biti dato na odgovarajutem mjestu.

Osim ovih novina zadr2ana je sistematika i struktura starog zakona uz pojedine suatinske ili tehnitke izmjene i uskladivanja.

Kad je u pitanju prvi dio ovog Zakona, on se sastoji od nekoliko dijelova. Opti dio regulira predmet nasljedivanja, ravnopravnost i pozivanje na nasljedivanje (el. — 7.), dok drugi dio regulira nasljedne redove. Kada i u kojim slutajevima se nasljeduje, ko spada u koji nasljedni red regulirano je u odredbama tl. 8. — 27. ovoga zakona.

U oblasti zakonskog nasljedivanja unesene su suatinske novine kod reguliranja kruga zakonskih nasljednika. Krug zakonskih nasljednika je proairen po ugledu na pravo Republike Hrvatske i Republike Srpske. Naime, u okviru bivae SFRJ, je SR BiH bila Republika sa najrestriktivnijm krugom zakonskih nasljednika, ato je povetavalo vjerojatnotu da dr2ava nasljedi imovinu bez nasljednika. U odredbi tlanka 8. stavak 1. proairen je krug zakonskih nasljednika i to tako ato je, osim svih potomaka ostavitelja, njegovih posvojenika i njihovih potomaka i bratnog druga (prvi zakonski nasljedni red), roditelja ostavitelja, njegove brate i sestara i njihovih potomaka (drugi nasljedni red), predvideno da u tretem nasljednom redu pored

djedova i baba mogu nasljedivati svi njihovi potomci (do sada su to bila samo djeca tj. strioevi, ujaci i tetke ostavitelja). Broj nasljednih redova nije ogranieen, to je teoretski mogute da se na nasljede pozove i eetvrti nasljedni red (prababe i pradjedovi ostavitelja) iii oak i dalji preci u daljem nasljednom redu. Ovo naoelno opredjeljenje je uvjetovalo rjeeenja u alanu 15, 16. st. 2., 18. — 20. zakona.

Olanak 9. stavak 2. uvodi znaaajnu novinu predvidjevei moguanost da izvanbraani partner bude zakonski nasljednik. Time je konaono u pravu Federacije BiH do kraja provedeno opredjeljenje iz obiteljskog prava o jednakom tretmanu braene i izvanbraene zajednice, eto je apsloutni trend i uporednom i europskom pravu. Uvjeti da bi izvanbraeni partner mogao biti nasljednik je da izvanbraena zajednica ispunjava uvjete propisane Obiteljskim zakonom Federacije BiH to da je trajala sve do smrti ostavitelja. U torn smislu je i odredba blanks 25. savak. 3. koja ureduje gubitak prava na nasljedstvo izvanbraanog partnera. Osobe koje live u izvanbraanoj zajednici ovim zakonom nete biti diskriminirana u odnosu na braone partnere, kao eto je do sada bio slueaj.

Iz zakonskog teksta su brisane odredbe al. 25. i 26. dosadaenjeg Zakona o nasljedivanju koje su regulirale posebnosti nasljedivanja autorskih imovinskih prava. Ovakvo je rjeeenje u okviru bivee SFRJ postojalo samo u SR BiH, bilo je zadr2ano do danas, a veoma je upitno sa stanovieta ustavne garancije prava vlasnietva i slobode stvaranja. Naime, navedene su odredbe predvidale znatne restrikcije kod nasljedivanja autorskih imovinskih prava, ogranieivei krug nasljednika na braanog partnera, djecu i roditelje. Nakon toga su ova prava prelazila u ranije druetveno a sada dr2avno vlasnietvo. Ovakve restrikcije nemaju nikakvog opravdanja i brisane su.

alanak 7. i elanak 21. reguliraju ostavinu bez nasljednika precizirajubi da ona postaje dr2avno vlasnietvo (ranije odredba je glasila „druetveno" vlasnietvo). Osim ovog neophodnog uskladivanja izritito je propisano pravilo koje je ranije formulirala doktrina da je optina nasljednik ultima ratio tj. da se optina ne mo2e odrebi nasljeda. Korisna novina je i ta eto je taano odreden titular (optina ili grad) koji te postati vlasnik odredenih dobara. S ovim u svezi su i novine u odredbama 160. i 161. koje reguliraju postupak kad s nasljednici nepoznati kao i staratelja ostavine u torn slunaju.

Tko su nu2ni nasljednici, koliki je nu2ni raspolo2ivi dio, ko ima pravo na nuThi dio, naein izraounavanja nu2nog i raspolo2ivog dijela, smanjenje raspolaganja oporukom i vrabanja darova propisano je u el. 28. — 44. Koji su uvjeti iskljutenja nu2nih nasljednika iz nasljeda i lieenje nu2nog dijela u korist potomaka propisano je u el. 45. — 48. ovog Zakona. Ovdje su utvrdena nuZna uskladivanja sa propisima ustavnog, kaznenog prava kao i s drugim propisima (primjerice, brisana je odredba koja nedostojnost za nasljedivanje ve2e za izbjegavanje vojne slu2be, uvjet za iskljueenje iz nasljedivanja nije vise podrivanje socijalistiokog samoupravljanja itd.).

olanak 31. stavak 2. izra2ava novu poziciju dr2avnog vlasnietva koje nije privilegirana kategorija kao et° je to bila druetvena svojina. Uredujubi uraounavanje dara ova odredba propisuje da se nete uratunavati darovi dati u opbekorisne svrhe, dok se to ranije odnosilo i na darove organizacijama udru2enog rada, druetveno-politiokim zajednicama, druetvenopolitiakim organizacijama.

Olanak 43. stavak 2. je razrijeeio jednu veliku nedoumicu sudske prakse i doktrine u biveoj SFRJ odnosno zemljama nasljednicama. Sporno je bilo da li je pravo na nutni dio nasljedivo. Ovom je odredbom izriOito propisano da na nasljednike nutnog nasljednika pravo da trati smanjenje raspolaganja oporukom i vraeanje dara prelazi samo ako je nutni nasljednik prije smrti stavio zahtjev za zaefitu svog nutnog dijela. Identiono je rjeeenje prihvaaeno u novom nasljednom pravu Republike Hrvatske.

Naein uraounavanja dara zakonskom nasljedniku, zatim pravo nasljednika kome se dar iii zapis ne uraounava u njegov nasljedni dio, troekovi izdrtavanja, manji darovi propisano je u el. 49. — 61. ovoga zakona.

U el. 49. i 50. je precizirano da se darovi i zapisi uraeunavaju i nutnim nasljednicaima u vrijednost njihovog nutnog dijela, eto je do sada bilo sporno. IdentiOno je rjeeenje prihvaeeno u novom nasljednom pravu Republike Hrvatske.

Olanak 62. pomjera granicu oporuene sposobnosti sa 16 na 15 godina. Jedan od razloga je uskladivanje sa rjeeenjima u entitetu Republika Srpska i potrebom jednakosti gradana u statusnim stvarima. S druge strane ovaj vatni posao jedna osoba mote poduzeti samo osobno pa je opravdano dati joj ovu moguanost ranije i to sa 15 godina sa koliko mote i samostalno zasnovati radni odnos. Uvjet za oporuenu sposobnost je pored uzrasta i sposobnost za rasudivanje, a stavkom 2.

ovoga danka je data definicija ove sposobnosti.

Oblici oporuke su regulirani odredbama el. 66.-70. sukladno rjeeenjima u Republici Srpskoj, zemljama regiona i elanicama Europske unije.

Odredbe al. 82. - 98. reguliraju medunarodnu oporuku, a etc je sukladno medunarodnim konvencijama i standardima.

Olanak 105. Ova odredba unosi bitnu novinu u naein tumaoenja oporuka. Za razliku od dosadadnjeg rjeeenja koje je odredivalo da se odredbe oporuke imaju tumaaiti kako je povoljnije za zakonskog nasljednika, sada je odredeno da se imaju tumaeiti kako je povoljnije za oporuonog nasljednika, et° je sukladno zaetiti prava vlasnietva Oija je emanacija sloboda testiranja.

Olanak 115. Ovom je odredbom ispravljen nedostatak dosadaenjih rjeeenja koja su predvidala samo subjektivni rok za tratenja prava na zapis ali ne i krajnji, objektivni rok u kome je zapisovnik mogao tratiti zaetitu. On je po ugledu na pravo Republike Hrvatske odreden na 5 godina.

Olanak 123. predstavlja novinu i regulira da ee raspolaganja oporukom u korist braenog partnera biti opozvana ako je brak prestao pravomoenom presudom nakon saninjavanja oporuke, osim ako je ostavitelj drugadje odredio u oporuci.

Olanak 124. takode predstavlja novinu i regulira registar oporuka. Oinjenica da je oporuka sastavljena, data na ouvanje ili proglaeena se evidentira u registru oporuka. U ovaj se registar takode evidentira i oinjenjica da je sklopljen ugovor o nasljedivanju. Propuetanje obveze evidentiranja ne dovodi u pitanje valjanost oporuke iii ugovora o nasljedivanju. Razlog za ovu odredbu leti u oinjenici da je do

sada bilo mogute da u ostavinskom postupku ne bude uzeta u obzir oporuka, bilo zato eto ostavinski sud objektivno nije mogao znati za to oinjenjicu, jer nije bilo registra, bilo eto su to preoutale stranke kojima oporuka ne ide u prilog. Ovim to se doprinijeti veCoj pravnoj sigurnosti i uvatavanju volje ostavitelja, a ovakva rjeeenja postoje u zemljama regiona i Europske unije gdje postoji softwer registra oporuka. Uvjet za elanstvo BiH u europskoj mreti oporuka je jedinstven registar oporuka.

CI. 125. — 134. Ovim odredbama je regulirana nietavost ugovora o nasljedivanju, nietavost ugovora o budueem nasljedu ili zapisu, kao i o sadrtaju oporuke na isti naein kao i do sada. Ali uveden je i jedan potpuno novi institut u pravo Federacije BiH a to je ugovor o nasljedivanju. U pravilu je ugovor o nasljedivanju i dalje nietav, ali izuzetno od to zabrane mogu ga zakljuoiti braani ili izvanbraani partneri, kao i buduti braani partneri sa odlotenim dejstvom do zakljueenja braka. Ovim se ugovorom strane medusobno odreduju za nasljednike odnosno jedna strana odreduje drugu eto ova prihvata. U konkurenciji sa zakonskim i oporuOnim nasljedivanjem ovaj osnov pozivanja na nasljede ima prednost. Ovim je ugovorom odredenim osobama garantirna vela moguanost raspolaganja imovinom. Prednost u odnosu na oporuku je et° se ovaj ugovor, osim u zakonom propisanim slueajevima, ne mote jednostrano raskinuti niti jednostrano opozvati. Forma ovog pravnog posla je sukladna preporukama za rasteretenje pravosuda.

61.135. do 145. reguliran je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za tivota ostavitelja u principu na isti naain kao i do sada. Prempeenje nadletnosti sa suda na javnog bilje2nika, kao i kod ugovora o dotivotnom izdrtavanju, usmjereno je ka rastereoenju sudova i razrjeeenju dileme da li je potrebna dvostruka forma ako ovaj ugovor ima za predmet nekretnine. Do sada je sud ovjeravao ovaj ugovor u izvanparnionom postupku, pa oe se novom formom rasteretiti pravosude za takvu vrstu predmeta, a postupak pojednostaviti.

CI. 146. — 154. reguliraju ugovor o dotivotnom uzdrtavanju u osnovi na isti naein kao i do sada. Do sada je sud ovjeravao ovaj ugovor u izvanparninnom postupku, pa Ce se novom formom rasteretiti pravosude za takvu vrstu predmeta, a postupak pojednostaviti.

Olanak 157. stavak 4. Po prvi put je u pravnom poretku BiH izrioito regulirano pitanje nasljedivanja osoba koje su izgubila 2ivot u istom dogadaju (komorijenfi). Do sada doktrina o tome nije imala dvojbe, ali je nedostatak zakonske odredbe u praksi predstavljao problem.

NaCin prelaska ostavine na nasljednike, otvaranje nasljeda, sposobnost za nasljedivanje, postupak kad su nasljednici nepoznati propisani su u odredbama CI. 155 — 161., dok su stjecanje ostavine i odricanje od nasljeda odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja, dioba nasljedstva i nasljedniOka zajednica propisani u odredbama ol. 162. — 179. ovoga zakona. Novinu predstavlja odredba alanka 163. stavak 1. koji predvida moguanost da se odricanje od nasljedivanja izjavi kod suda ili pred javnim biljetnikom.

elanak 163. stavak 5. po ugledu na pravo zemalja regiona unosi jednu znaeajnu novinu. Ako se svi nasljednici prvog zakonskog nasljednog reda odreknu nasljeda bratni partner mote naslijediti svu imovinu i ne prelazi u drug nasljedni red.

Zakon vodi raeuna o tome da su to u pravilu djeca iii unuci koji na taj nadn 2ele da njihov drugi roditelj naslijedi cjelokupnu zaostavetinu.

elanak 167. predvida izuzetak od pravila da se nitko ne mo2e odred od naslijeda za 2ivota ostavitelja. Odredba je postojala i u ranijem zakonu, a novina je eto je to moguenost postojala ranije samo za potomke ostaviteljeve ali sada i za braonog partnera. Do sada je sud ovjeravao ovaj sporazum u izvanparnitnom postupku, pa te se novom formom rasteretiti pravosude za takvu vrstu predmeta, a postupak pojednostaviti.

elanak 173. detaljnije regulira nego dosadaenji Olanak 144. pravo vjerovnika ostavitelja da ta2e odvajanje zaostavetine od imovine nasljednika. Ratio odredbe je veta sigurnost vjerovnika koji ne treba da budu ugro2eni smreu ostavitelja.

elanak 177. regulira prava nasljednika koji je 2ivio i privredivao u zajednici sa ostaviteljem da tra2i izdvajanje svog doprinosa iz sastava zaostavetine (raniji Olanak 148). Novina je u tome eto odluka suda o izdvajanju predstavlja izvrenu ispravu, time je ovom nasljedniku olakeano ostvarivanje svog prava. Posebno je olakean pololaj nasljednika kada se radi o poljoprivrednom zemljietu.

Odredbama el. 180. — 197. ovog zakona reguliran je na nadn kao i do sada postupka sastavljanja sudske oporuke, Ouvanje sudske oporuke, povjerenje oporuke na Ouvanje sudu, opoziv oporuke pred sudom, predaja oporuke, kada se proglaeava oporuka i na koji naoin, sa6injavanje zapisnika o proglaeenju oporuke, proglaeenje usmene oporuke iii proglaeenje nestale ili unietene oporuke.

Kako je reeeno veliku novinu predstavlja uredenje ostavinskog postupka ovim zakonom. (61. 198. do 269.) U osnovi su preuzete odredbe Zakona o izvanparnienom postupku Federacije BiH (Slu2bene novine Federacije BiH 2/1998) a od 61. 198. do 269. izmjene su samo punktuelne, pravno-tehnieke iii su posljedica uskladivanja nadle2nosti sa preporukama Europske komisije za rastereOenje pravosuda i usvojene Strategije razvoja sektora pravde u Bosni i Hercegovini.

Ostavinski postupak pokrete se po sluThenoj du2nosti kada sud primi smrtovnicu ili izvod iz matiOne knjige umrlih. Poslije toga provodi se ostavinska rasprava i donosi rjeeenje o nasljedivanju. Sadr2aj rjeeenja o nasljedivanju, nadn dostave, upis u zemljiene knjige, donoeenje djelimiOnog rjeeenja propisano je u odredbama et 227. — 250, ovoga zakona.

elanak 244. stavak 2. predvida da Oe se ostavinsko rjeeenje dostaviti na knji2enje tek nakon dokaza da su podmireni porezi i troakovi postupka.

Zakonom je propisan i postupak sa naknadno pronadenom imovinom naknadno provodenom oporukom i ugovorom o nasljedivanju (61. 251. — 254), a postupak za odluoivanje o nasljedstvu pred inozemnim organom reguliran je u odredbama 61. 255. —256. ovoga zakona.

el. 269. do 277. reguliraju prijelazne i zavrene odredbe. Odredbe su formulirane tako da se jasno odredi vremensko va2enje starog Zakona o

nasljedivanju i razgraniai primjena u odnosu na materijalnopravne odredbe novog zakona, kao i da se jasno odredi na koje se postupke primjenjuje Zakon o izvanparnionom postupku iz 1998., a na koje novi zakon. Cilj ovako razudenih prijelaznih i zavrSnih odredaba je izbjeti retroaktivnu primjenu propisa i garantirati pravnu sigurnost. Prema istim odredbama ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja, a potet ee se primjenjivati tri mjeseca od dana stupanja na snagu.

IV — FINANCIJSKA SREDSTVA

Za proedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati financijska sredstva u Proraounu Federacije Bosne i Hercegovine.