1

ZAKON O RADU

I - TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim zakonom ureuje se sklapanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, sklapanje kolektivnih ugovora, mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.

lanak 2.

(1)Sklapanjam ugovora o radu izmeu poslodavca i radnika zasniva se radni odnos.

(2)Nakon sklapanja ugovora o radu poslodavac je duan prijaviti radnika na mirovinsko i invalidsko i zdravstveno osiguranja (u daljem tekstu : obvezno osiguranje) sukladno zakonu..

lanak 3.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizika ili pravna osoba koja radniku daje posao temeljem ugovora o radu.

lanak 4.

Radnik, u smislu ovog zakona, je fizika osoba koja je uposlena temeljem ugovora o radu.

lanak 5.

(1)Poslodavac utvruje mjesto i nain obavljanja rada potivajui pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim sukladno naravi i vrsti rada osobno obavljati preuzeti posao, te potivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i ope akte poslodavca

2

(2)Radnik ima pravo na odgovarajuu plau, uvjete rada koji osiguravaju sigurnost i zatitu ivota i zdravlja na radu, te druga prava sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

lanak 6.

Zabranjena je diskriminacija radnika kao i osobe koja trai uposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, brano stanje, obiteljske obveze, starost, trudnou, jezik, vjeru, politiko i drugo miljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno podrijetlo, imovno stanje, roenje, rasu, boju koe, lanstvo ili nelanstvo u politikim strankama i sindikatima ili neko drugo osobno svojstvo.

lanak 7.

(1)Diskriminacija iz lanka 6. ovog zakona zabranjena je u odnosu na : a. uvjete za upoljavanje i izbor kandidata za obavljanje odreenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. naobrazbu, osposobljavanje i usavravanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu. (2)Odredbe ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija po nekom od

temelja iz lanka 6. ovog zakona nitave su.

lanak 8.

(1)Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, iskljuenje ili davanje prvenstva u odnosu na odreeni posao kada je narav posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od temelja iz lanka 6. stavak 1.ovog zakona predstavljaju stvarni i odluujui uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time eli postii opravdana.

(2)Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i

ugovora o radu koje se odnose na posebnu zatitu odreenih kategorija radnika.

lanak 9.

(1)Zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje na temelju spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu i u svezi sa radom.

(2)Uznemiravanje u smislu stavka 1. ovog lanka je svako neeljeno ponaanje

uzrokovano nekim od temelja iz lanka 6. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja

3

povredu dostojanstva radnika i osobe koje trai uposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

(3)Seksualno uznemiravanje u smislu stavka 1. ovog lanka je svako ponaanje

koje rijeima ili radnjama seksualne naravi ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i osobe koja trai uposlenje, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili uvredljivo okruenje.

(4)Nasilje na temelju spola je bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku,

seksualnu ili gospodarsku tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju osobe u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova u radu ili u svezi sa radom.

(5)Mobing predstavlja specifian oblik nefizikog uznemiravanja na radnom

mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedna ili vie osoba psihiki zlostavlja i poniava drugu osobu, a ija je svrha ili posljedica ugroavanje njegovog ugleda, asti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa.

(6)Radnik koji smatra da se nad njim vri mobing ima pravo traiti zatitu svojih

prava kod poslodavca, odnosno mjerodavnog suda na nain i u rokovima utvrenim ovim zakonom za zatitu prava iz radnog odnosa.

lanak 10.

(1)U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i

osoba koja trai uposlenje mogu podnijeti tubu mjerodavnom sudu. (2)Ako radnik odnosno osoba koja trai uposlenje u sluaju spora iznesu

injenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije odnosno da postojea razlika nije usmjerena na diskriminaciju ve da ima svoje objektivno opravdanje.

(3)Ako sud utvrdi da je tuba iz stavka 1. ovog lanka utemeljena, diskriminirana

osoba ima pravo na naknadu tete.

lanak 11.

(1) Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla i osigurati im uvjete rada u kojima nee biti izloeni bilo kojem ponaanju u smislu l. 6. i 9. ovog zakona.

4

(2)Dostojanstvo radnika u smislu stavka 1. ovog lanka titi se od poslodavca, nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(3)Postupak i mjere zatite dostojanstva radnika utvruju se koleltivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

lanak 12.

(1)Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega ulaniti, sukladno statutu ili pravilima tog sindikata.

(2)Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, utemeljiti udruge poslodavaca, te se u njih ulaniti, sukladno statutu ili pravilima te udruge.

(3)Sindikat i udruge poslodavaca mogu se utemeljiti bez ikakvog prethodnog odobrenja.

lanak 13.

(1)Radnici odnosno poslodavci slobodno odluuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruge poslodavaca.

(2)Radnik odnosno poslodavac ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu odnosno udrugi poslodavaca.

lanak 14.

(1)Poslodavcima ili udrugama poslodavaca koji djeluju u osobno ime ili putem neke druge osobe, lana ili zastupnika, zabranjuje se:

a.mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b.zagovaranje ili pruanje pomoi sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog

sindikata.

(2)Sindikatu koji djeluje u osobno ime ili putem bilo koje osobe, lana ili zastupnika, zabranjeno je mijeanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje udrugom poslodavaca.

lanak 15.

Zakonita djelatnost sindikata odnosno udruge poslodavaca ne moe se trajno ni privremeno zabraniti.

5

lanak 16. (1)Poslodavac je duan osigurati odgovarajue uvjete za djelovanje sindikata

sukladno kolektivnom ugovoru. (2)Poslodavac je duan, uz pisanu suglasnost radnika, obraunati i iz plae

radnika, obustavljati sindikalnu lanarinu, te je uplaivati na raun sindikata, sukladno uputama sindikata.

(3)Sindikalnim predstavnicima koji nisu u radnom odnosu kod poslodavca, ali iji

sindikat ima lanove kod poslodavca, dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.

(4)Sindikalni predstavnici iz stavka 3. ovog lanka ne mogu prilikom obavljanja

sindikalnih aktivnosti naruavati radne i tehnoloke procese, te mjere sigurnosti i zdravlja na radu kod poslodavca sukladno kolektivnom ugovoru.

lanak 17.

(1)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu ne mogu se utvrditi nepovoljnija prava od prava utvrenih u ovom zakonu, osim ako to nije izriito predvieno ovim ili drugim zakonom.

(2)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu mogu se utvrditi povoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom, ako zakonom nije drukije odreeno.

(3)Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno.

II - SKLAPANJE UGOVORA O RADU

lanak 18.

(1)Sa osobom mlaom od 15 godina ivota ne moe se sklopiti ugovor o radu, niti se ona moe uposliti na bilo koju vrstu poslova.

(2)Osoba izmeu 15 i 18 godina ivota (u daljnjem tekstu: malodobnik) moe sklopiti ugovor o radu, odnosno uposliti se uz suglasnost zakonskog zastupnika i pod uvjetom da od ovlatenog lijenika ili mjerodavne zdravstene ustanove pribavi lijeniko uvjerenje kojim dokazuje da ima opu zdravstvenu sposobnost za rad.

(3)Trokove lijenikog uvjerenja snosi poslodavac.

6

1.Probni rad

lanak 19.

(1)Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad.

(2)Probni rad iz stavka 1. ovog lanka ne moe trajati due od est mjeseci.

(3)Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

2. Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme

lanak 20.

(1)Ugovor o radu sklapa se:

a. na neodreeno vrijeme;

b. na odreeno vrijeme.

(2)Ugovor o radu koji ne sadri podatak glede trajanja smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.

(3)Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se sklopiti za razdoblje due od dvije godine.

(4)Ako radnik izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme sa istim poslodavcem, odnosno izriito ili preutno sklopi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na odreeno vrijeme za razdoblje due od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno.

lanak 21.

Prekidom ugovora o radu iz lanka 20. stavak 4. ovoga zakona ne smatraju se prekidi nastali zbog:

a. godinjeg odmora;

b. bolovanja;

c. porodnog dopusta;

7

d. dopusta sa rada sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu;

e. razdoblja izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto temeljem odluke suda ili drugog tijela, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu;

f. dopusta sa rada uz suglasnost poslodavca;

g. vremenskog razdoblja do 15 dana izmeu ugovora o radu sa istim poslodavcem, osim ako kolektivnim ugovorom nije utvreno due vremensko razdoblje. .

3.Sadraj sklopljenog ugovora o radu

lanak 22.

(1)Ugovor o radu sklapa se u pisanoj formi i sadri, naroito, podatke o:

a. nazivu i sjeditu poslodavca;

b. imenu i prezimenu, prebivalitu odnosno boravitu radnika;

c. trajanju ugovora o radu;

d. danu otpoinjanja rada;

e. mjestu rada;

f. radnom mjestu na koje se radnik upoljava i kratak opis poslova;

g. duljini i rasporedu radnog vremena;

h. plai, dodacima na plau, naknadama, te razdobljima isplate;

i. trajanju godinjeg odmora;

j.otkaznim rokovima;

k.druge podatke u svezi s uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.

(2)Ako poslodavac ne sklopi ugovor o radu sa radnikom u pisanom obliku, a radnik obavlja poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se da je zasnovan radni odnos na neodreeno vrijeme, ako poslodavac drukije ne dokae.

8

lanak 23.

Ako se radnik upuuje na rad u inozemstvo, prije odlaska radnika u inozemstvo, mora se postii pisana suglasnost glede slijedeih uvjeta ugovora:

a.radnog mjesta u inozemstvu;

b. trajanju rada u inozemstvu;

c. mjestu rada i boravka u inozemstvu

d. valuti u kojoj e se isplaivati plaa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja radnik ima prava za vrijeme boravka u inozemstvu;

d. uvjetima vraanja u zemlju.

lanak 24.

(1)Ugovor o radu moe se sklopiti radi obavljanja poslova i izvan prostorija

poslodavca (kod kue radnika ili u drugom prostoru koji osigura radnik), sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu.

(2)Ugovor o radu sklopljen u smislu stavka 1. ovog lanka, pored podataka iz lanka 22. ovog zakona, sadri i podatke o:

a. trajanju radnog vremena, b. vrsti poslova i nainu organiziranja rada, c. uvjetima rada i nainu vrenja nadzora nad radom, d. visini plae za obavljeni rad i rokovima isplate, e. uporabi vlastitih sredstava za rad i naknadi trokova za njihovu uporabu, f. naknadi drugih trokova vezanih za obavljanje poslova i nainu njihovog utvrivanja, g. drugim pravima i obvezama.

(3)O svakom sklopljenom ugovoru iz stavka 1. ovog lanka poslodavac je duan obavijestiti mjerodavnu inspekciju rada kantona u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

(4)Ugovor iz stavka 1. ovog lanka moe se sklopiti samo za poslove koji nisu

opasni ili tetni po zdravlje radnika ili drugih osoba i ne ugroavaju radnu okolinu, sukladno zakonu.

9

lanak 25.

(1)Ravnatelj pravne osobe, odnosno poslovodni organ drugog naziva (u daljem

tekstu: ravnatelj), moe poslovodnu funkciju obavljati u radnom odnosu ili bez radnog odnosa.

(2)Ravnatelj moe zasnovati radni odnos na neodreeno ili odreeno vrijeme. (3)Radni odnos na odreeno vrijeme traje do isteka roka na koji je izabran

ravnatelj, odnosno do njegovog razrjeenja. (4)Ako ravnatelj obavlja poslovodnu funkciju bez radnog odnosa prava, obveze i

odgovornosti se ureuju ugovorom sukladno posebnom propisu.

lanak 26. Poslodavac je duan radniku dostaviti ovjeren preslik prijava na obvezno

osiguranje u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu, odnosno poetka rada, kao i svake promjene osiguranja koja se tie radnika.

4.Podaci koji se ne mogu traiti

lanak 27.

Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne moe traiti od radnika podatke koji nisu u izravnoj svezi sa radnim odnosom.

lanak 28.

Osobni podaci radnika ne mogu se prikupljati, obraivati, koristiti ili dostavljati treim osobama, osim ako je to odreeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa.

III - NAOBRAZBA, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRAVANJE ZA RAD

lanak 29.

(1)Poslodavac moe, sukladno potrebama rada, omoguiti radniku naobrazbu, osposobljavanje i usavravanje za rad..

10

(2)Radnik je obvezan, sukladno svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavravati za rad.

(3)Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvoenja novog naina ili organiziranja rada, omoguiti radniku naobrazbu, osposobljavanje ili usavravanje za rad.

(4)Uvjeti i nain naobrazbe, osposobljavanja i usavravanja za rad iz st. 1. i 2. ovog lanka ureuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

1. Prijem vjebenika

lanak 30.

(1) Radi osposobljavanja za samostalan rad, sa osobom koja se prvi put upoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe sklopiti ugovor o radu sa vjebenikom.

(2)Ugovor o radu sa vjebenikom sklapa se na odreeno vrijeme, a najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno.

(3)Za vrijeme obavljanja vjebenikog staa vjebenik ima pravo na 80%

osnovne plae utvrene za poslove za koje se osposobljava, s tim da ne moe biti manja od najnie plae utvrene Opim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije BiH.

lanak 31.

Nakon zavrenog vjebenikog staa, vjebenik polae struni ispit, ako je to zakonom, propisom kantona ili pravilnikom o radu propisano.

2. Volonterski rad (struno osposobljavanje za rad)

lanak 32.

(1)Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa /volonterski rad/.

(2)Vrijeme volonterskog rada iz stavka 1. ovog lanka rauna se u vjebeniki

sta i radno iskustvo utvreno kao uvjet za rad u odreenom zanimanju.

11

(3)Volonterski rad iz stavka 1. ovog lanka moe trajati najdue onoliko vremena koliko traje vjebeniki sta.

(4)Ugovor o volonterskom radu sklapa se u pisanom obliku. (5)Poslodavac dostavlja preslik ugovora o volonterskom radu mjerodavnoj slubi

za upoljavanje, radi evidencije i nadzora. (6)Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to utvreno propisima

za neuposlene osobe, a prava temeljem osiguranja za sluaj povrede na radu i profesionalnog oboljenja osiguravaju se sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

(7)Osobi za vrijeme obavljanja volonterskog rada osigurava se odmor tijekom

rada, dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana i tjedni odmor.

IV- RADNO VRIJEME

lanak 33.

(1)Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obvezan obavljati poslove za poslodavca.

(2)Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukae takva potreba.

(3)Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za istu ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu..

lanak 34.

(1)Ugovor o radu moe se sklopiti za rad sa punim ili nepunim radnim vremenom.

(2)Puno radno vrijeme traje najdue 40 sati tjedno, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije odreeno u kraem trajanju.

(3) Puno radno vrijeme moe se rasporediti na pet, odnosno est radnih dana sukladno kolektivnom ugovor i pravilniku o radu.

(4)Radnik koji je sklopio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moe sklopiti vie takvih ugovora kako bi na taj nain ostvario puno radno vrijeme.

12

(5)Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje ovisno od duine radnog vremena sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

lanak 35.

(1)Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje srazmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

(2)Poslovi iz stavka 1. ovog lanka i trajanje radnog vremena utvruju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu, sukladno kolektivnom ugovoru.

(3)Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava na temelju rada i u svezi sa radom, skraeno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog lanka izjednaava se sa punim radnim vremenom.

lanak 36.

(1)U sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i izvanrednog poveanja obsega posla, kao i u drugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik je, na zahtijev poslodavca, obvezan raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvie do 10 sati tjedno.

(2)Ako prekovremeni rad radnika traje dulje od tri tjedna neprekidno ili vie od 10 tjedana tjekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavjetava tijelo mjerodavno za poslove inspekcije rada.

(3)Radnik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od jo najvie 10 sati tjedno.

(4)Nije dozvoljen prekovremeni rad malodobnih radnika.

(5)Trudnica, majka odnosno posvojitelj sa djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj ili samohrani posvojitelj sa djetetom do est godina ivota, moe raditi prekovremeno, ako da pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

(6)Inspekcija rada zabranit e prekovremeni rad, uveden protivno st. 1.do 5. ovog lanka ili ako tetno utie na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika.

13

lanak 37.

(1)Ako narav posla to zahtijeva, puno i nepuno radno vrijeme moe se preraspodjeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje dulje, a tijekom drugog razdoblja krae od punog radnog vremena, s tim da prosjeno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele, ne moe biti dulje od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdulje 60 sati tjedno.

(2)Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog razdoblja odreenog kolektivnim ugovorom, ne moe biti dulje od punog ili nepunog radnog vremena.

(3)Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

(4)Trudnica, majka odnosno posvojitelj sa djetetom do tri godine ivota i samohrani roditelj ili samohrani posvojitelj sa djetetom do est godina ivota, moe raditi u preraspodjeli radnog vremena samo ukoliko da pisanu izjavu da pristaje na takav rad.

lanak 38.

(1)Rad u vremenu izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro idueg dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata i 5 sati ujutro, smatra se nonim radom, ako za odreeni sluaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno.

(2)Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan.

lanak 39.

(1)Poslodavac je pri organiziranju nonog rada ili rada u smjeni duan voditi posebnu brigu o organiziranju rada prilagoenog radniku, te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima, sukladno naravi posla koji se obavlja nou ili u smjeni.

(2)Poslodavac je duan nonim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zatitu sukladno naravi posla koji obavljaju, kao i sredstva zatite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupne su u svako doba.

(3)Radnicima iz stavka 2. ovog lanka poslodavac je duan osigurati periodine lijenike preglede najmanje jednom u dvije godine.

(4)Ako se na lijenikom pregledu iz stavka 3. ovog lanka utvrdi da radnik ima zdravstvenih problema zbog rada nou, poslodavac mu je duan osigurati obavljanje istih poslva izvan nonog rada.

14

lanak 40.

(1)Zabranjen je noni rad malodobnih radnika, trudnica poev od estog mjeseca trudnoe i majki i osoba iz lanka 66. ovog zakona sa djetetom do jedne godine ivota.

(2)Za malodobne radnike u industriji, rad u vremenu izmedu 19 sati uveer i 7 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.

(3)Za malodobne radnike koji nisu uposleni u industriji, rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati ujutro idueg dana, smatra se nonim radom.

(4)Iznimno, malodobni radnici od 16 do 18 godina starosti, privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nonog rada u sluaju havarija, vie sile i zatite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Federacija), temeljem suglasnosti mjerodavnog tijela kantona.

(5) Federalni ministar rada i socijalne politike (u daljam tekstu: Federalni ministar) propisat e pravilnikom koje se djelatnosti smatraju industrijom u smislu stavka 2. ovog lanka.

lanak 41.

(1)Poslodavac je duan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega uposleni.

(2)Evidencija iz stavka 1. ovog lanka mora sadravati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

(3)Poslodavac je duan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovog lanka.

(4)Federalni ministar e pravilnikom propisati sadraj i nain voenja evidencija iz stavka 1. ovog lanka.

V - ODMORI I DOPUSTI

1. Odmori

lanak 42.

(1)Radnik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u tijeku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.

(2)Iznimno, poslodavac je duan radniku, na njegov zahtjev, omoguiti odmor iz stavka 1. ovog lanka u trajanju od jednog sata za jedan dan u tijeku radnog tjedna.

15

(3)Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog lanka ne ubraja se u radno vrijeme.

(4)Nain i vrijeme koritenja odmora iz st. 1. i 2. ovog lanka ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

lanak 43.

(1)Radnik ima pravo na odmor izmeu dva uzastopna radna dana (dnevni odmor) u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

(2)Za vrijeme rada na sezonskim poslovima, radnik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za malodobne radnike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

lanak 44.

(1)Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog tjednog odmora, osigurava mu se jedan dan u razdoblju odreenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne moe biti dulji od dva tjedna.

(2)Izuzetno, od radnika se moe traiti da radi na dan svog tjednog odmora samo u sluaju vie sile, izvanrednog poveanja opsega posla ukoliko poslodavac ne moe primjeniti druge mjere, spreavanja gubitka kvarljive robe kao i u drugim sluajevima utvrenim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

lanak 45.

(1)Radnik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana.

(2)Malodobni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera sigurnosti i zatite zdravlja na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih uticaja, ima za svaku kalendarsku godinu, pravo na godinji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana.

(3)Poslovi i trajanje odmora iz stavka 2. ovog lanka ureuju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

lanak 46.

(1)Radnik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dulji od osam dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.

16

(2)Ako radnik nije stekao pravo na godinji odmor u smislu stavka 1. ovog lanka, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

(3)Dopust sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, majinstva i drugog dopusta koji nije uvjetovan voljom radnika, ne smatra se prekidom rada iz stavka 1. ovog lanka.

lanak 47.

(1)Trajanje godinjeg odmora dulje od najkraeg propisanog ovim ili drugim zakonom, ureuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

(2)U trajanje godinjeg odmora ne ubraja se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme blagdana u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme dopusta sa rada koje se radniku priznaje u sta osiguranja.

(3)Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije ureeno.

lanak 48.

(1)Godinji odmor moe se koristiti u dva dijela. (2)Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u

trajanju od najmanje 12 radnih dana tijekom kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. lipnja naredne godine.

(3)Radnik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad on to eli, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.

lanak 49.

(1)Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor.

(2)Radniku se ne moe uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu se izvriti isplata naknade umjesto koritenja godinjeg odmora, osim u sluaju iz lanka 50. stav 4. ovog zakona.

lanak 50.

(1)Plan koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, uz prethodnu

konzultaciju sa radnicima ili njihovim predstavnicima sukladno zakonu, uzimajui u obzir potrebe posla, kao i opravdane razloge radnika.

17

(2)Poslodavac je duan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godinjeg odmora i razdoblju njegovog koritenja, najmanje 15 dana prije koritenja godinjeg odmora.

(3)Radnik za vrijeme koritenja godinjeg odmora ima pravo na naknadu plae u

visini utvrenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae isplaene u prethodna tri mjeseca. (4) U sluaju prestanka ugovora o radu, izuzev ako je do prestanka dolo zbog krenja obveza iz radnog odnosa od strane radnika, poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godinjeg odmora isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godinjeg odmora.

2. Dopust sa rada

lanak 51.

(1)Radnik ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plae do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini - plaeni dopust u sluaju: sklapanja braka, poroda supruge, tee bolesti i smrti lana ue obitelji, odnosno domainstva.

(2)lanom ue obitelji, u smislu stavka 1. ovog lanka, smatraju se: suprunici odnosno vanbrani suprunici, dijete (brano, vanbrano, posvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), otac, majka, ouh, maeha, posvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), braa i sestre.

(3)Radnik ima pravo na plaeni dopust za vrijeme naobrazbe ili strunog osposobljavanja i usavravanja, te naobrazbe za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(4)Glede stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosom, vrijeme plaenog dopusta smatra se vremenom provedenim na radu.

(5)Radnik ima pravo na plaeni dopust i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

lanak 52.

(1)Poslodavac moe radniku, na njegov zahtjev, odobriti dopust sa rada bez naknade plae - neplaeni dopust. Uvjeti i vrijeme koritenja neplaenog dopusta ureuju se pravilnikom o radu.

18

(2)Iznimno, poslodavac je duan omoguiti radniku dopust do etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se dopust od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeni dopust.

(3)Za vrijeme dopusta iz stavka 1. ovog lanka prava i obveze radnika koji se stjeu na radu i na temelju rada, miruju.

VI ZATITA RADNIKA

lanak 53.

(1)Prilikom stupanja radnika na rad poslodavac je duan omoguiti radniku da se upozna sa propisima u svezi sa radnim odnosima i propisima u svezi sa sigurnou i zdravlju na radu, te ga je duan upoznati sa organizacijom rada..

(2)Radnici imaju pravo i obvezu da koriste sve mjere zatite predviene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu i drugim vaeim propisima.

1.Zatita malodobnika

lanak 54.

(1)Malodobnik ne moe raditi na naroito tekim fizikim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, niti na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa poveanim rizikom utjecati na njegov ivot i zdravlje, razvoj i udorednost, obzirom na njegove psihofizike osobine.

(2)Federalni ministar posebnim propisom utvrdit e poslove iz stavka 1. ovog lanka.

(3)Inspektor rada zabranit e rad malodobnika na poslovima u smislu stavka 1. ovog lanka.

2. Zatita ena i majinstva

lanak 55.

ena ne moe biti uposlena na poslovima pod zemljom (u rudnicima), osim u sluaju ako je uposlena na rukovodnom mjestu koje ne zahtijeva fiziki rad ili u slubama zdravstvene i socijalne skrbi, odnosno ako ena mora provesti izvjesno vrijeme na obuci pod zemljom ili mora povremeno ulaziti u podzemni dio rudnika u cilju obavljanja zanimanja koje ne ukljuuje fiziki rad.

19

lanak 56.

(1)Poslodavac ne moe odbiti da uposli enu zbog njene trudnoe niti moe za vrijeme trudnoe, koritenja porodiljskog dopusta, te za vrijeme koritenja prava iz l. 59., 60., 61. i 65. ovog zakona otkazati ugovor o radu eni odnosno radniku koji se koristi nekim od spomenutih prava.

(2)Protek ugovora o radu na odreeno vrijeme ne smatra se otkazom ugovora o radu u smislu stavka 1. ovog lanka.

(3)Poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o trudnoi, osim ako radnica zahtjeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica.

lanak 57.

(1)ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni lijenik.

(2)Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje ene sukladno stavku 1. ovog lanka, ena ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plae, sukladno kolektivnom ugovoru i pravilniku o radu.

(3)Privremeni raspored iz stavka 1. ovog lanka ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene.

(4)enu, iz stavka 1. ovog lanka, poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pisani pristanak.

lanak 58.

(1)Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta, ena ima pravo na porodnii dopust u trajanju od jedne godine neprekidno.

(2)Na temelju nalaza ovlatenog lijenika ena moe otpoeti porodni dopust 28 dana prije oekivanog datuma poroda.

(3)ena moe koristiti krai porodni dopust, ali ne krai od 42 dana poslije poroda.

(4)Nakon 42 dana poslije poroda pravo na porodni dopust moe koristiti i radnik- otac djeteta, ako se roditelji tako sporazumiju.

(5)Radnik otac djeteta moe koristiti pravo iz stavka 1. ovog lanka i u sluaju

smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako iz drugih opravdanih razloga ne moe koristiti porodno odsustvo.

20

lanak 59.

(1)Nakon isteka porodnog dopusta, ena sa djetetom najmanje do jedne godine ivota ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena, a za blizance, tree i svako slijedee dijete ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do navrene dvije godine ivota djeteta, ako propisom kantona nije predvieno dulje trajanje ovog prava.

(2)Pravo iz stavka 1. ovog lanka moe koristiti i radnik - otac djeteta, ako ena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

lanak 60.

Nakon isteka godine dana ivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu mjerodavne zdravstvene ustanove, potrebna pojaana skrb i njega.

lanak 61.

(1)ena koja doji dijete, a koja nakon koritenja porodnog dopusta radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, do navrene jedne godine ivota djeteta.

(2)Vrijeme stanke iz stavka 1. ovog lanka ubraja se u puno radno vrijeme.

lanak 62.

Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodnog dopusta, ima pravo produiti porodni dopust za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog lijenika, potrebno da se oporavi od poroda i psihikog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od poroda odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava na temelju porodnog dopusta.

lanak 63.

(1)Jedan od roditelja moe odsustvovati sa rada do tri godine ivota djeteta, ako je to predvieno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

(2)Za vrijeme odsustva sa rada u smislu stavka 1. ovog lanka, prava i obveze iz radnog odnosa, miruju.

21

lanak 64.

(1)Za vrijeme koritenja porodnog dopusta, radnik ima pravo na naknadu plae, sukladno zakonu.

(2)Pored prava iz stavka 1. ovog lanka, radniku se moe isplatiti i razlika do pune plae na teret poslodavca.

(2)Za vrijeme rada sa polovicom punog radnog vremena iz l. 59. i 60. ovog zakona, radnik ima za polovicu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu plae, sukladno zakonu.

lanak 65.

(1)Jedan od roditelja djeteta sa teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo da radi polovicu punog radnog vremena, u sluaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja uposlena, pod uvjetom da dijete nije smjeteno u ustanovu socijalno - zdravstvene skrbi, na temelju nalaza mjerodavne zdravstvene ustanove.

(2)Roditelju, koji koristi pravo iz stavka 1. ovog lanka, pripada pravo na naknadu plae, sukladno zakonu.

(3)Roditelju koji koristi pravo iz stavka 1. ovog lanka, ne moe se narediti da radi nou, prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pisani pristanak.

lanak 66.

Prava iz lanka. 58. st. 1. 4. i 5.,i l. 59., 60., 63., 64 i 65. ovog zakona moe koristiti jedan od posvojitelja djeteta ili osoba kojoj je na temelju rjeenja mjerodavnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na uvanje i odgoj.

3. Zatita radnika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

lanak 67.

(1)Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u razdoblju privremene nesposobnosti za rad zbog lijeenja ili oporavka.

(2)U sluajevima i za vrijeme iz stavka 1. ovog lanka, poslodavac ne moe radniku otkazati ugovor o radu koji je sklopljen sukladno ovom zakonu i na odreeno vrijeme.

22

(3)U sluaju iz stavka 2. ovog lanka ugovor o radu na odreeno vrijeme se nee smatrati ugovorom o radu na neodreeno vrijeme u smislu lanka 20. stavak 4. ovog zakona.

lanak 68.

(1)Ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno utjecati na ostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa.

(2)Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za koga nakon lijeenja i oporavka mjerodavna zdravstvena ustanova ikli ovlateni lijenik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za rad.

(3)Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova iz stavka 2. ovog lanka, poslodavac je duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova.

(2)Radnik je duan, u roku od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad.

lanak 69.

(1)Ako mjerodavna zdravstvena ustanova ocijeni da kod radnika postoji promijenjena radna sposobnost ili izravna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u pisanom obliku ponuditi novi ugovor o radu za obavljanje poslova za koje radnik sposoban.

(2)Radnik, koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunoj naobrazbi, osposobljavanju i usavravanju koje organizira poslodavac.

lanak 70.

(1)Poslodavac moe, samo uz prethodnu suglasnost vijea uposlenika, otkazati ugovor o radu radniku kod kojega postoji promijenjena radna sposobnost ili izravna opasnost od nastanka invalidnosti, ukoliko je kod poslodavca vijee uposlenika formirano.

(2)Ukoliko vijee uposlenika uskrati suglasnost iz stavka 1. ovog lanka rjeavanje spora povjerava se arbitrai. Ukoliko je nezadovoljan odlukom arbitrae, poslodavac moe u roku od 15 dana od dana dostavljanja arbitrane odluke zatraiti da predmetnu suglasnost nadomjesti sudska odluka.

23

(3)U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog lanka, radnik ima pravo na otpremninu u iznosu uveanom za najmanje 50% u odnosu na otpremninu iz lanka 107. ovog zakona, osim ukoliko se ugovor otkazuje zbog krenja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika.

VII - PLAE I NAKNADE PLAA

1. Plae

lanak 71.

Plae radnika utvruju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

lanak 72.

(1)Poslodavac je duan radnicima isplatiti jednake plae za rad jednake

vrijednosti bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, spolnu, politiku i sindikalnu pripadnost.

(2)Pod radom jednake vrijednosti podrazumijeva se rad koji zahtijeva isti stupanj

strune spreme, istu radnu sposobnost, odgovornost i fiziki i intelektualni rad.

lanak 73.

(1)Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruje se najnia plaa, te uvjeti i nain njenog usklaivanja.

(2)Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moe radniku obraunati i isplatiti plau manju od plae utvrene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

lanak 74.

(1)Plaa se isplauje nakon obavljenog rada, u razdobljima isplate koji ne mogu biti dui od 30 dana.

(2)Plaa i naknada plae se isplauje u novcu.

(3)Prilikom isplate plae poslodavac je duan radniku uruiti pisani obraun plae.

(4)Pojedinane isplate plae nisu javne.

24

lanak 75. (1)Poslodavac koji ne isplati plau u roku iz lanka 74. stavak 1. ovog zakona ili

je ne isplati u cjelosti duan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plae radniku uruiti obraun plae koji je bio duan isplatiti.

(2)Obraun iz stavka 1. ovog lanka smatra se ovrnom ispravom.

lanak 76.

Radnik ima pravo na poveanu plau za oteane uvjete rada, prekovremeni rad i noni rad, te za rad nedjeljom i blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odreeno da se ne radi, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.

2. Naknada plae

lanak 77.

Radnik ima pravo na naknadu plae za vrijeme odsustvovanja sa rada u sluajevima i pod uvjetima predvienim ovim ili drugim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

3. Zatita plae i naknade plae 4.

lanak 78.

(1)Poslodavac ne moe, bez pravomone sudske odluke ili bez suglasnosti radnika, svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskratom isplate plae ili nekog njenog dijela, odnosno uskratom isplate naknade plae ili dijela naknade plae.

(2)Suglasnost radnika iz stavka 1. ovog lanka ne moe se dati prije nastanka potraivanja.

lanak 79.

Plaa ili naknada plae radnika moe se prisilno ustegnuti skladno posebnom zakonu.

25

VIII IZUMI, PREDMETI INDUSTRIJSKOG DIZAJNA I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

lanak 80.

(1)Radnik je duan obavijestiti poslodavca o izumu, predmetima industrijskog dizajna odnosno tehnikom unapreenju kojeg je ostvario na radu ili u svezi sa radom.

(2)Izumi odnosno predmeti industrijskog dizajna u smislu stavka 1. ovog lanka,

odreeni su propisima iz oblasti industrijskog vlasnitva. (3)Radnik je obvezan uvati kao poslovnu tajnu podatke o izumu, odnosno

predmetima industrijskog dizajna i ne smije ih bez odobrenja poslodavca dati treoj osobi.

(4)Izum odnosno predmeti industrijskog dizajna ostvareni na radu i u svezi s

radom pripadaju poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

(5)O svom izumu, predmetima industrijskog dizajna koji nije ostvaren na radu ili

u svezi s radom, radnik je duan obavjestiti poslodavca ako je izum u svezi s djelatnou poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s izumom.

(6)Ako poslodavac primijeni tehniko unapreenje odnosno tehniko rjeenje

ostvareno racionalizacijom odnosno novatorskim rjeenjima koje je predloio radnik, obvezan je radniku isplatiti nadoknadu koja se utvruje kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

IX - ZABRANA TAKMIENJA RADNIKA SA POSLODAVCEM

lanak 81.

Radnik ne moe, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

lanak 82.

(1)Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdue dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne moe uposliti kod druge osobe koja je u trinoj utakmici sa poslodavcem i da ne moe za svoj ili za raun tree osobe, sklapati poslove kojima se takmii sa poslodavcem.

26

(2)Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sklapa se u pisanom obliku ili moe biti sastavni dio ugovora o radu.

lanak 83.

(1)Ugovorna zabrana takmienja obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae isplaene radniku u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

(2)Naknadu iz stavka 1. ovog lanka poslodavac je duan isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

(3)Visina naknade iz stavka 1. ovog lanka usklauje se na nain i pod uvjetima utvrenim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

lanak 84.

Uvjeti i nain prestanka zabrane takmienja ureuju se ugovorom izmeu poslodavca i radnika.

X - NAKNADA TETE

lanak 85.

(1)Radnik koji na radu ili u svezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi.

(2)Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koju je uzrokovao.

(3)Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.

(4)Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom sa umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.

lanak 86.

(1)Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tonom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa uzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom

27

o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, nain utvrivanja paualnog iznosa i tijelo koje tu visinu utvruje, kao i druga pitanja u svezi sa ovom naknadom.

(2)Ako je uzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknade tete, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno uzrokovane tete.

lanak 87.

Radnik koji na radu ili u svezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi.

lanak 88.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvruju se uvjeti i nain smanjenja ili oslobaanja radnika od obveze naknade tete.

lanak 89.

(1)Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u svezi sa radom (ozljeda na radu ili profesionalna bolest u svezi sa radom), poslodavac je duan radniku naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava.

(2)Pravo na naknadu tete iz stavka 1. ovog lanka, odnosi se i na tetu koju je

poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

(3)Naknada plae koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom tete.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU

1. Nain prestanka ugovora o radu

lanak 90.

Ugovor o radu prestaje:

a. smru radnika; b. sporazumom poslodavca i radnika; c. kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili kada navri 40 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore; d. danom dostavljanja pravomonog rjeenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog gubitka radne sposobnosti;

28

e. otkazom; f. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme; g. ako radnik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca - danom stupanja na izdravanje kazne; h. ako radniku bude izreena mjera sigurnosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju duem od tri mjeseca - poetkom primjene te mjere; i. pravomonom odlukom mjerodavnog suda.

lanak 91.

(1)Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti u pisanom obliku.

(2)Sporazumom iz stavka 1. ovog lanka treba utvrditi rok u kojem radni odnos prestaje, te sva ostala meusobna prava i obveze koje iz prekida radnog odnosa proizilaze.

2. Otkaz ugovora o radu

lanak 92.

(1) Poslodavac moe otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:

a. je takav otkaz opravdan iz gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga, ili b. radnik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih

trajnih osobina ili sposobnosti koje su osobne naravi i utiu na kvalitetu i uspjenost obavljanja poslova i radnih zadataka.

(2)Poslodavac moe otkazati ugovor o radu u sluajevima iz stavka 1. ovog lanka, ako se, s obzirom na veliinu, kapacitet i gospodarsko stanje poslodavca i mogunosti radnika, ne moe utemeljeno oekivati od poslodavca da uposli radnika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.

lanak 93.

(1)Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku, bez obveze potivanja otkaznog roka, u sluaju da je radnik odgovoran za tei prijestup, ili za teu povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo utemeljeno oekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.

(2)U sluaju lakih prijestupa ili lakih povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne moe otkazati bez prethodnog pisanog upozorenja radniku.

(3)Pisano upozorenje iz stavka 2. ovog lanka sadri opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se radnik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkae

29

ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka za sluaj da se takav prijestup ponovi.

(4)Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu utvruju se vrste prijestupa ili povreda radnih obveza iz st. 1. i 2. ovog lanka.

lanak 94.

(1)Radnik moe otkazati ugovor o radu bez davanja predvienog otkaznog roka, u sluaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve naravi da ne bi bilo utemeljeno oekivati od radnika da nastavi radni odnos.

(2)U sluaju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog lanka radnik ima sva prava sukladna zakonu, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.

lanak 95.

U sluajevima iz l. 93. i 94. ovog zakona, ugovor o radu moe se otkazati u roku od 30 dana od dana saznanja za injenicu zbog koje se daje otkaz, ali najdulje u roku od jedne godine od dana uinjene povrede.

lanak 96.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada radnika, obvezan je omoguiti radniku da iznese svoju obranu.

lanak 97.

U sluaju spora zbog otkaza ugovora o radu, na poslodavcu je teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu u smislu lanka 92. stavak 1. to. a. i b. i lanka 93. st. 1. i 2. ovog zakona.

lanak 98.

(1)Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove dunosti i est mjesece nakon prestanka obavljanja te dunosti, poslodavac bez prethodne suglasnosti sindikata ne moe:

a. otkazati ugovor o radu

b. ponuditi izmjenu ugovorenih uvjeta rada, odnosno rasporediti ga na drugo radno mjesto.

30

(2)Ako se sindikat u roku od 15 dana ne izjasni o davanju suglasnosti smatra se da je suglasan sa odlukom poslodavca.

(3)Ukoliko sindikat uskrati suglasnost na otkaz, poslodavac moe u roku od 30 dana od dana dostave takve odluke sindikata zatraiti da suglasnost zamijeni sudska odluka.

(3)Sindikalnim povjerenikom u smislu stavka 1. ovog lanka smatra se ovlateni lan sindikata organiziranog kod poslodavca sukladno propisima o organiziranju i djelovanju sindikata.

3. Oblik i trajanje otkaznog roka

lanak 99.

(1)Otkaz se daje u pisanom obliku.

(2)Poslodavac je obvezan, u pisanom obliku, obrazloiti otkaz.

(3)Otkaz se dostavlja radniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.

lanak 100.

(1)Otkazni rok ne moe biti krai od sedam dana u sluaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni krai od 14 dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

(2)Otkazni rok poinje tei od dana uruenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.

(3)Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu moe se utvrditi dulje trajanje otkaznog roka, ali ne dulje od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno tri mjeseci kada poslodavac daje otkaz..

lanak 101.

Otkazni rok ne tee za vrijeme trudnoe, porodnog dopusta, godinjeg odmora, plaenog dopusta, te drugim sluajevima opravdane odsutnosti radnika sukladno ovom ili drugom zakonu, ukoliko se radnik i poslodavac drukije ne dogovore.

lanak 102.

(1)Ako radnik, na zahtijev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obvezan da mu isplati naknadu plae i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

31

(2)Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit moe poslodavca obvezati da:

a. vrati radnika na rad, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajue poslove i isplatiti mu naknadu plae u visini plae koju bi radnik ostvario da je radio i nadoknadi mu tetu, ili

b. isplati radniku: - naknadu plae u visini plae koju bi radnik ostvario da je radio; - naknadu tete za pretrpljenu tetu; -otpremninu na koju radnik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu; -druge naknade na koje radnik ima pravo, sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru pravilniku o radu ili ugovoru o radu.

(3)Ako radnik prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka bez suglasnosti poslodavca, poslodavac ima pravo na naknadu tete u visini radnikove plae koju bi ostvario da je radio za razdoblje za koje nije radio u otkaznom roku.

(4)Radnik koji osporava otkazivanje ugovora o radu moe traiti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vraanju na rad, do okonanja sudskog spora.

4.Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora o radu

lanak 103.

(1)Odredbe ovog zakona koje se odnose na otkaz, primjenjuju se i u sluaju kada poslodavac otkae ugovor i istovremeno ponudi radniku sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima.

(2)Ako radnik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog lanka, pridrava pravo da pred mjerodavnim sudom osporava doputenost takve izmjene ugovora.

(3)O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmjenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam dana.

lanak 104.

(1)U hitnim sluajevima (zamjena iznenada odsutnog radnika, iznenadno poveanje opsega posla, sprjeavanje nastanka vee tete, kvar na postrojenjima, elementarne nepogode i sl.) poslodavac moe donijeti jednostranu odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a najdue do 60 dana tijekom jedne kalendarske godine.

32

(2)Zahtjev za zatitu prava, podnesen protiv odluke iz stavka 1. ovog lanka ne odlae njenu ovrhu.

5. Program zbrinjavanja vika radnika

lanak 105.

Poslodavac koji upoljava vie od 15 radnika, a koji u razdoblju od naredna tri mjeseca ima namjeru zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga za vie od 10% radnika otkazati ugovore o radu, ali najmanje petorici radnika, duan se konzultirati sa vijeem uposlenika, a ako kod poslodavca nije utemeljeno vijee uposlenika, sa reprezentativnim sindikatom.

lanak 106.

(1)Obveza konzultiranja u smislu lanka 105. ovog zakona:

a. temelji se na aktu u pisanom obliku koji je pripremio poslodavac;

b. zapoinje najmanje 30 dana prije davanja obavijesti o otkazu radnicima na koje se odnosi.

(2)Akt u pisanom obliku iz stavka 1. ovog lanka dostavlja se vijeu uposlenika ili sindikatu prije poetka konzultiranja, a sadri, naroito, sljedee podatke:

- razloge za predvieno otkazivanje ugovora o radu; - broj, kategoriju i spol radnika za ije je ugovore predvien otkaz; - mjere, za koje poslodavac smatra da se pomou njih mogu izbjei neki ili svi

predvieni otkazi (npr. rasporeivanje radnika na drugo radno mjesto kod istog poslodavca, prekvalifikacija gdje je to potrebito, privremeno skraivanje radnog vremena);

- mjere za koje poslodavac smatra da bi mogle pomoi radnicima da nau uposlenje kod drugog poslodavca;

- mjere za koje poslodavac smatra da se mogu poduzeti u cilju prekvalificiranja radnika radi upoljavanja kod drugog poslodavca.

(3)Ako u razdoblju od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu, u smislu lanka 105. ovog zakona, poslodavac namjerava uposliti radnike sa istim kvalifikacijama i stupnjem strune spreme, prije upoljavanja drugih osoba duan je ponuditi uposlenje onim radnicima iji su ugovori o radu otkazani.

33

6. Otpremnina

lanak 107.

(1)Radnik koji je sa poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog krenja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje u ovisnosti od duine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

(2)Otpremnina iz stavka 1. ovog lanka utvruje se kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu, s tim da se ne moe utvrditi u iznosu manjem od jedne polovice prosjene mjesene plae isplaene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod tog poslodavca.

(3)Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovog lanka, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.

(4)Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 3. ovog lanka, utvruju se pisanim ugovorom izmeu radnika i poslodavca.

XII - OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. Odluivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

lanak 108.

(1)O pravima i obvezama radnika iz ugovora o radu odluuje, sukladno ovom zakonu, kolektivnom ugovoru i drugim propisima, poslodavac ili druga ovlatena osoba odreena statutom ili aktom o utemeljenju.

(2)Ako je poslodavac fizika osoba moe pisanom punomoi ovlastiti drugu poslovno sposobnu punoljetnu osobu da je zastupa u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

lanak 109.

U ostvarivanju pojedinanih prava iz radnog odnosa radnik moe zahtijevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca, pred mjerodavnim sudom i drugim tijelima, sukladno ovom zakonu.

34

2. Zatita prava iz radnog odnosa

lanak 110.

(1)Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa moe u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarivanje tog prava.

(2)Ukoliko poslodavac u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za

zatitu prava ili postizanja dogovora o mirnom rjeavanju spora iz lanka 111. stavak 1. ovog zakona ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 30 dana podnijeti tubu pred mjerodavnim sudom.

(3)Ukoliko se zahtjev radnika odnosi na neisplaivanje plae, naknadu tete ili

drugo novano potraivanje iz radnog odnosa, rok za podnoenje tube pred mjerodavnim sudom je godinu dana od dana nastanka odnosno dospjelosti potraivanja.

(4)Zatitu povrijeenog prava pred mjerodavnim sudom, osim prava koja se odnose na novano potraivanje, ne moe zahtijevati radnik koji prethodno nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog lanka, ukoliko drugim zakonom nije drukije propisano.

lanak 111.

(1)Prije podnoenja tube radnik i poslodavac mogu se dogovoriti o mirnom rjeavanju spora na nain i pod uvjetima predvienim zakonom.

(2)Ukoliko se postupak iz stavka 1. ovog lanka ne okona u razumnom roku, koji ne moe biti dui od 60 dana ili se postupak mirenja okona neuspjeno, radnik ima pravo da podnese tubu mjerodavnom sudu, u rokovima iz lanka 110. ovog zakona koji teku od dana okonanja postupka mirenja.

lanak 112.

(1)U sluaju statusne promjene poslodavca, odnosno promjene poslodavca sukladno zakonu (spajanja, pripajanja, podjele, promjene oblika drutva i dr.) ili u sluaju promjene vlasnitva nad kapitalom poslodavca, svi ugovori o radu koji vae na dan promjene poslodavca uz suglasnost radnika prenose se na novog poslodavca (poslodavac pravni sljednik).

(2)Radnik iji se ugovor o radu prenese na nain iz stavka 1. ovog lanka

pridrava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenosa ugovora o radu.

35

(3)Poslodavac pravni prethodnik duan je o prenoenju ugovora o radu na poslodavca pravnog sljednika pisanim putem obavijestiti radnike iji se ugovori o radu prenose.

lanak 113.

Apsolutna zastara potraivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka potraivanja, ako zakonom nije drukije odreeno.

XIII - PRAVILNIK O RADU

lanak 114.

(1)Poslodavac koji upoljava vie od 15 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu, kojim se ureuju plae, organiziranje rada, sistematizacija radnih mjesta i druga pitanja znaajna za radnika i poslodavca, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.

(2)O donoenju pravilnika o radu poslodavac se obvezno konzultira sa vijeem uposlenika odnosno sindikatom.

(3)Pravilnik iz stavka 1. ovog lanka objavljuje se na oglasnoj tabli poslodavca, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

(4)Vijee uposlenika odnosno sindikalni povjerenik moe od mjerodavnog suda zatraiti da nezakonit pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevaeim.

XIV - SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU - VIJEE UPOSLENIKA

lanak 115.

(1)Radnici kod poslodavca koji upoljava najmanje 15 radnika, imaju pravo utemeljiti vijee uposlenika, koje e ih zastupati kod poslodavca u zatiti njihovih prava i interesa.

(2)Ako kod poslodavca nije utemeljeno vijee uposlenika, sindikat ima obveze i ovlaenja koja se odnose na ovlaenja vijea uposlenika, sukladno zakonu.

lanak 116.

Vijee uposlenika utemeljava se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% radnika uposlenih kod poslodavca.

36

lanak 117.

Nain i postupak utemeljenja vijea uposlenika, kao i druga pitanja u svezi s radom i djelovanjem vijea uposlenika, ureuju se zakonom.

XV - REPREZENTATIVNOST SINDIKATA I UDRUGE POSLODAVACA

1. Uvjeti reprezentativnosti sindikata

lanak 118.

(1)Sindikat se smatra reprezentativnim:

a. ako je registriran kod mjerodavnog tijela sukladno zakonu; b. ako se financira preteito iz lanarina i drugih vlastitih izvora; c. ako ima potreban procenat ulanjenosti uposlenih u sindikatu, sukladno

ovom zakonu.

lanak 119.

Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se sindikat u koji je ulanjeno najmanje 20% uposlenih od ukupnog broja uposlenih kod poslodavca.

lanak 120.

Reprezentativnim sindikatom za jedno ili vie podruja djelatnosti smatra se sindikat koji, pored uvjeta iz lanka 118. ovog zakona ispunjava i uvjet da ima najmanje 30% ulanjenih lanova od ukupnog broja uposlenih u podruju djelatnosti (grani) na teritoriji Federacije , odnosno podruju kantona.

lanak 121.

Reprezentativnim sindikatom na razini Federacije smatra se onaj sindikat koji pored uvjeta iz lanka 118. ovog zakona, ima najmanje 30% ulanjenih lanova, u odnosu na ukupan broj uposlenih u Federaciji prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

lanak 122.

Ukoliko je sindikat kantona organizacijski dio sindikata iz l. 120. i 121. ovog zakona, smatra se da ispunjava uvjete iz lana 118. stavak 1. to. a. i b.

37

lanak 123.

Ako sindikat iz l. 120. i 121. ovog zakona ne ispunjava uvjet glede procenta broja lanova u odnosu na ukupan broj uposlenih, reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat sa najveim brojem ulanjenih od ukupnog broja uposlenih.

2. Uvjeti za reprezentativnost udruge poslodavaca

lanak 124.

(1)Udruga poslodavaca smatra se reprezentativnom :

a. ako je upisana u registar sukladno zakonu ; b. ako ima potreban broj lanova udruge poslodavaca.

c.ako se financira iz lanarina i drugih vlastitih izvora

(2)Reprezentativnom udrugom poslodavaca u smislu stavka 1. ovog lanka smatra se udruga poslodavaca u koju je ulanjeno najmanje 20% poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca odreenog podruja djelatnosti na teritoriju Federacije odnosno podruju kantona.

(3)Ako niti jedna udruga poslodavaca ne ispunjava uvjet iz stavka 2. ovog lanka, reprezentativnom udrugom poslodavaca smatra se udruga u koju je ulanjen najvei broj poslodavaca od ukupnog broja poslodavaca odreenog podruja djelatnosti na teritoriji Federacije odnosno podruju kantona.

3. Utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruge poslodavaca

lanak 125.

(1)Reprezentativnost sindikata kod poslodavca utvruje poslodavac na zahtjev sindikata koji djeluje kod poslodavca u prisustvu predstavnika zainteresiranih sindikata sukladno ovom zakonu.

(2)Uz zahtjev se podnose dokazi o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti

utvrenih u lanku 118. ovog zakona i izjava osobe ovlatene za zastupanje i predstavljanje sindikata.

(3)Ukoliko je sindikat kod poslodavca dio sindikata ragistriranog kod mjerodavnog tijela sukladno zakonu, uz zahtjev za utvrivanje reprezentativnisti podnosi rjeenje o upisu tog sindikata u registar udruga i potvrdu tog sindikata da je njegov sastavni dio.

38

(4)O zahtjevu iz stavka 1. ovog lanka poslodavac odluuje rjeenjem na

temelju podnesenih dokaza o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.

(5)Ako poslodavac u roku iz stavka 4. ovog lanka ne utvrdi reprezentativnost

sindikata ili ukoliko sindikat smatra da mu reprezentativnost nije utvrena sukladno ovom zakonu, o reprezentativnosti sindikata kod poslodavca moe, na zahtjev sindikata da odluuje federalno odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rad.

lanak 126.

(1)Reprezentativnost sindikata odnosno udruge poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno podruju kantona, na zahtjev zainteresiranih strana utvruje federalno odnosno kantonalno ministarstvo mjerodavno za rad.

(2)Ukupan broj radnika i poslodavaca na teritoriji Federacije odnosno podruju kantona, utvruje se na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku.

(3)Ukupan broj uposlenih kod poslodavca utvruje se na temelju potvrde

poslodavca. (4)Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izdati potvrdu o broju uposlenih. (5)Mjerodavni ministar u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva iz stavka

1. ovog lanka donosi rjeenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruge poslodavaca ako su ispunjeni uvjeti utvreni ovim zakonom.

(6)Protiv rjeenja iz stavka 5. ovog lanka moe se pokrenuti upravni spor.

4.Ovlasti reprezentativnog sindikata i udruge poslodavaca

lanak 127.

(1)Sindikat odnosno udruga poslodavaca kome je utvrena reprezentativnost sukladno ovom zakonu, ima pravo:

a. zastupati svoje lanove pred poslodavcem, organima vlasti, udrugama poslodavaca, drugim institucijama odnosno pravnim osobama;

b. kolektivno pregovarati i sklapati kolektivne ugovore; c. uestvovati u bipartitnim i tripartitnim tijelima sastavljenim od predstavnika

organa vlasti i udruga poslodavaca i sindikata i d. na druga prava sukladno zakonu.

39

(2)Pravo zastupanja svojih lanova pred poslodavcem imaju svi sindikati sukladno pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata.

5. Preispitivanje utvrene reprezentativnosti

lanak 128.

Sindikat i poslodavci, odnosno njihove udruge mogu podnijeti zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promijenjene injenice na temelju kojih je utvrena reprezentativnost po isteku roka od jedne godine od dostave rjeenja o utvrivanju reprezentativnosti.

lanak 129.

(1)Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata utemeljenog na razini poslodavca, podnosi se poslodavcu kod kojeg je utemeljen sindikat.

(2)U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih

se zahtjeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju. (3)Poslodavac je duan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti

dostaviti sindikatu ija reprezentativnost se preispituje. (4)Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stavka 3.

ovog lanka dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti. (5)Na odluku poslodavca o utvrenoj reprezentativnosti moe se uputiti alba

federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za rad u roku od 15 dana od dana prijema odluke.

lanak 130.

(1)Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata odnosno udruge poslodavaca za tritorij Federacije odnosno podruje kantona, podnosi se federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnomm za rad i sadri broj akta o registraciji, razloze zbog kojih se zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokaze koji na to ukazuju.

(2)Mjerodavni ministar je duan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti

dostaviti sindikatu odnosno udruzi poslodavaca ija se reprezentativnost preispituje, radi dokazivanja postojee reprezentativnosti, sukladno ovom zakonu.

40

(3)Sindikat odnosno udruga poslodavaca duni su da u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva iz stavka 2. ovog lanka dostave dokaze o ispunjavanju uvjeta reprezentativnosti.

lanak 131.

Na postupak u svezi utvrivanja reprezentativnosti sindikata odnosno udruge poslodavaca koji nije ureen ovim zakonom, shodno se primjenjuje Zakon o upravnom postupku (Slubene novine Federacije BiH br. 2/98 i 48/99).

6. Objava rjeenja o reprezentativnosti odnosno gubitku reprezentativnosti

lanak 132.

Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata i udruge poslodavaca za teritorij Federacije , objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.

XVI - KOLEKTIVNI UGOVORI

lanak 133.

(1)Kolektivni ugovor moe se sklopiti kao opi, granski i pojedinani (kod poslodavca).

(2)Opi kolektivni ugovor sklapa se za teritorij Federacije, a granski kolektivni ugovori za teritorij Federacije, jednog ili vie kantona.

lanak 134.

(1)Opi kolektivni ugovor sklapaju reprezentativna udruge poslodavaca i reprezentativni sindikat utemeljeni za teritorij Federacije.

(2)Granski kolektivni ugovor sklapaju reprezentativna udruga poslodavaca i

reprezentativni sindikat jednog ili vie podruja djelatnosti utemeljeni za teritorij Federacije odnosno jednog ili vie kantona.

(3)Pojedinani kolektivni ugovor sklapa reprezentativni sindikat kod poslodavca i

poslodavac.

41

(4)U postupku pregovaranja radi sklapanja kolektivnih ugovora iz st. 1., 2. i 3. ovog lanka, reprezentativni sindikat duan je da surauje sa drugim sindikatima sa manjim brojem lanova, radi izraavanja interesa i uposlenih koji su ulanjeni u taj sindikat.

lanak 135. (1)Sve strane u kolektivnom pregovaranju voditi e pregovore u dobroj vjeri i

poduzet e razumne napore da se sklopi kolektivni ugovor. (2)Postupak kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora pokree se

na temelju pisane inicijative jedne od ugovornih strana.

(3)Ako se u toku pregovora u roku od 45 dana ne postigne suglasnost za sklapanje kolektivnog ugovora, uesnici mogu obrazovati arbitrau za rjeavanje spornih pitanja.

lanak 136.

(1)Kolektivni ugovor sklapa se u pisanom obliku.

(2)Kolektivni ugovor moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme.

(3)Kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme ne moe se sklopiti za razdoblje due od etiri godine.

(4)Ako kolektivnim ugovorom nije drukije odreeno, nakon isteka roka na koji je sklopljen, kolektivni ugovor primjenjivat e se do sklapanja novog kolektivnog ugovora.

lanak 137.

(1)Kolektivnim ugovorom ureuju se prava i obveze strana koje su ga sklopile, te prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, sukladno zakonu i drugim propisima.

(2)Kolektivnim ugovorom ureuju se i pravila o postupku kolektivnog pregovaranja, sastav i nain postupanja tijela ovlatenih za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.

lanak 138.

Kolektivni ugovor je obvezan za strane koje su ga sklopile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.

42

lanak 139.

(1)Ako postoji interes Federacije, Federalni ministar moe proiriti primjenu opeg i granskog kolektivnog ugovora i na druge poslodavce koji nisu lanovi udruge poslodavaca strane kolektivnog ugovora, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja gospodarske i socijalne politike u Federaciji u cilju osiguranja jednakih uvjeta rada.

(2)Prije donoenja odluke o proirenju vanosti kolektivnog ugovora, federalni

ministar je obvezan zatraiti miljenje Gospodarskosocijalnog vijea Federacije BiH. (3)Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora moe se opozvati na nain

utvren za njezino donoenje.

(4)Odluka o proirenju vanosti kolektivnog ugovora objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH.

lanak 140.

Na izmjene i dopune kolektivnih ugovora primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vae i za njihovo donoenje.

lanak 141.

(1)Sklopljeni kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, za teritorij Federacije ili podruje dva ili vie kantona dostavljaju se federalnom ministarstvu mjerodavnom za rad, a svi ostali kolektivni ugovori dostavljaju se mjerodavnom tijelu kantona.

(2)Postupak dostave kolektivnih ugovora iz stavka 1. ovog lanka pravilnikom e propisati Federalni ministar, odnosno mjerodavni kantonalni ministar.

lanak 142.

Kolektivni ugovor, sklopljen za teritorij Federacije, objavljuje se u "Slubenim novinama Federacije BiH", a za podruje jednog ili vie kantona u slubenom glasilu kantona.

lanak 143.

(1)Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme, odnosno kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme moe se otkazati samo ako je mogunost otkazivanja predviena tim ugovorom.

43

(2)Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme i kolektivni ugovor sklopljen na odreeno vrijeme u kojem je predviena mogunost otkazivanja moraju sadravati odredbe o otkaznim razlozima i rokovima.

(3)Ako se kolektivni ugovor moe otkazati, a ne sadri odredbe o otkaznom roku,

otkazni rok je tri mjeseca.

(4)Otkaz kolektivnog ugovora obvezno se dostavlja svim ugovornim stranama

lanak 144.

(1)U sluaju promjene poslodavca iz lanka 112. ovog zakona, na radnike se, do sklapanja novog kolektivnog ugovora, nastavlja primjenjivati kolektivni ugovor koji se na njih primjenjivao u vrijeme promjene poslodavca.

(2)U sluaju promjene djelatnosti poslodavca, na radnike se primjenjuje kolektivni ugovor novog podruja djelatnosti i to od dana promjene djelatnosti poslodavca.

lanak 145.

Strane kolektivnog ugovora kao i radnici koji ostvaruju prava iz tog kolektivnog ugovora mogu pred mjerodavnim sudom zahtijevati zatitu prava iz kolektivnog ugovora.

XVII - MIRNO RJEAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

1. Mirenje

lanak 146.

(1)U sluaju spora o sklapanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju kolektivnog ugovora ili drugog slinog spora vezanog za kolektivni ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile nain mirnog rjeavanja spora, sprovodi se postupak mirenja, sukladno zakonu.

(2)Mirenje iz stavka 1. ovog lanka provodi mirovno vijee.

lanak 147.

(1)Mirovno vijee moe biti utemeljeno za teritorij Federacije, odnosno za podruje kantona.

44

(2)Mirovno vijee za teritorij Federacije sastoji se od tri lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvruje Federalni ministar.

(3)Lista iz stavka 2.ovog lanka utvruje se za razdoblje od etiri godine.

(4)Mirovno vijee iz stavka 2. ovog lanka donosi pravila o postupku pred tim vijeem.

(5)Administrativne poslove za mirovno vijee utemeljeno za teritorij Federacije, vri federalno ministarstvo mjerodavno za rad. .

(6)Trokove za lana mirovnog vijea sa liste koju utvruje Federalni ministar, snosi federalno ministarstvo mjerodavno za rad.

lanak 148.

Utemeljenje mirovnog vijea za podruje kantona, njegov sastav, nain rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vijea, ureuju se propisom kantona.

lanak 149.

(1)Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijea, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora.

(2)O ishodu i rezultatima mirenja strane u sporu obavjetavaju u roku od tri dana od dana zavretka mirenja federalno ministarstvo mjerodavno za rad, odnosno mjerodavno tijelo kantona, sukladno propisu kantona.

2. Arbitraa

lanak 150.

(1)Strane u sporu mogu rjeavanje kolektivnog radnog spora sprorazumno povjeriti arbitrai.

(2)Imenovanje arbitara i arbitranog vijea i druga pitanja u svezi s arbitranim postupkom ureuju se kolektivnim ugovorom ili sporazumom strana.

lanak 151.

(1)Arbitraa temelji svoju odluku na zakonu, drugom propisu, kolektivnom ugovoru i na pravinosti.

45

(2)Arbitrana odluka mora biti obrazloena, osim ako strane u sporu ne odlue drukije.

(3)Protiv arbitrane odluke alba nije doputena.

(4)Arbitrana odluka ima pravnu snagu i uinak kolektivnog ugovora.

XVIII - TRAJK

lanak 152.

(1)Sindikat ima pravo pozvati na trajk i provesti ga sa svrhom zatite i ostvarivanja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih lanova.

(2)trajk se moe organizirati samo sukladno Zakonu o trajku, pravilima sindikata o trajku i kolektivnom ugovoru.

(3)trajk ne moe zapoeti prije okonanja postupka mirenja predvienog ovim zakonom, odnosno prije provoenja drugog postupka mirnog rjeavanja spora o kojem su se strane sporazumjele.

lanak 153.

(1)Radnik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih radnika zbog organiziranja ili sudjelovanja u trajku, u smislu lanka 152. stavak 2. ovog zakona.

(2)Radnik ne moe biti ni na koji nain prisiljavan da sudjeluje u trajku.

(3)Ako se radnik ponaa protivno lanku 152. stavak 2. ovog zakona ili ako za vrijeme trajka namjerno nanese tetu poslodavcu, moe mu se dati otkaz, sukladno zakonu.

XIX - GOSPODARSKO- SOCIJALNO VIJEE

lanak 154.

(1)U cilju promicanja i usklaivanja gospodarske i socijalne politike, odnosno interesa radnika i poslodavaca, te podsticanja sklapanja i primjene kolektivnih ugovora i njihovog usklaivanja sa mjerama gospodarske i socijalne politike, utemeljuje se gospodarsko - socijalno vijee.

46

(2)Gospodarsko - socijalno vijee utemeljuje se za teritorij Federacije, a moe se utemeljiti i za podruje kantona.

(3)Gospodarsko - socijalno vijee temelji se na trostranoj suradnji Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno vlade kantona, sindikata i udruge poslodavaca.

(4)Gospodarsko - socijalno vijee iz stavka 2. ovog lanka utemeljava se zakonom kojim se ureuje sastav, ovlaenja i druga pitanja od znaaja za rad ovog vijea.

XX - NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

lanak 155.

(1)Nadzor nad primjenom ovog zakona i na temelju njega donesenih propisa, obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.

(2)Pored poslova inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog lanka, inspektor rada je duan da :

a. daje upute poslodavcima i radnicima o najefikasnijem nainu primjene

zakonskih propisa; b. obavjetava mjerodavna tijela uprave o nedostacima koji nisu posebno

definirani postojeim zakonskim propisima; c. ostvaruje suradnju sa drugim tijelima uprave, poslodavcima i udrugama

poslodavaca i radnika.

lanak 156.

(1)Federalni inspektor rada obavlja izravni inspekcijski nadzor u gospodarskim drutvima, poduzeima i ustanovama od interesa za Federaciju, kao i kod drugih poslodavaca na teritoriji Federacije kada ocijeni da je neophodno poduzeti mjere u cilju osiguranja izvravanja propisa iz lanka 155. stavak 1. ovog zakona i u drugim sluajevima utvrenim ovim i drugim zakonima.

lanak 157.

(1)Kantonalni inspektor rada obavlja poslove izravnog inspekcijskog nadzora iz lanka 155. ovog zakona kod poslodavca, osim poslova nadzora za koje je ovim ili drugim zakonom utvreno da ih obavljaju federalni inspektori rada.

47

(2)Ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove moe, uz suglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, u sluaju potrebe, izdati ovlaenje-nalog kantonalnom inspektoru rada da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadlenosti federalne inspekcije rada na teritoriji Federacije.

lanak 158.

(1)U provoenju nadzora inspektor rada ima ovlaenja utvrena zakonom i na temelju zakonom donesenih propisa.

(2)Radnik, sindikat, poslodavac i vijee uposlenika mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora.

lanak 159. (1)U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor rada moe, pored upravnih i

drugih mjera, rjeenjem, do otklanjanja nedostataka, odnosno do donoenja pravomonog rjeenja, odnosno pravomone presude mjerodavnog suda, na temelju podnesenog zahtjeva za pokretanje prekrajnog ili kaznenog postupka, privremeno zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti ako:

a. onemogui inspektora rada u provoenju nadzora; b. kod poslodavca radi radnik sa kojim poslodavac nije sklopio ugovor o radu, sukladno

zakonu; c. kod poslodavca radi stranac bez radne dozvole, a koji mora imati radnu dozvolu u

smislu propisa o kretanju i boravku stranaca i azilu; d. radnika ne prijavi na obvezno osiguranje;

(2)alba ne odlae ovrhu rjeenja iz stavka 1. ovog lanka. (3)Rjeenje iz stavka 1. ovog lanka izvrava se privremenim peaenjem radnih

i pomonih prostorija, odnosno onemoguavanjem koritenja radnih i pomonih prostorija, ureaja i drugih sredstava rada.

(4)Poslodavac je odgovoran za uvanje i osiguravanje radnih i pomonih

prostorija, ureaja i drugih sredstava u sluaju iz stavka 3. ovog lanka.

lanak 160. U sluajevima iz lanka 159. stavak 1. to. b., c., i d., inspektor rada moe

odloiti donoenje rjeenja u roku od sedam dana pod uvjetom da poslodavac u ostavljenom roku predoi inspektoru dokaze o :

a. sklopljenom ugovoru o radu sa radnikom;

48

b. pribavljenoj radnoj dozvoli i sklopljenom ugovoru o radu sa strancem; c. izvrenoj prijavi na obvezno osiguranj.;

XXI - POSEBNE ODREDBE

1. Radna knjizica

lanak 161.

(1)Radnik ima radnu knjiicu.

(2)Radna knjiica je javna isprava.

(3)Radnu knjiicu izdaje opinsko tijelo uprave mjerodavano za poslove rada.

lanak 162.

(1)Na dan kada pone da radi, radnik predaje radnu knjiicu poslodavcu, o emu poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu.

(2)Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti radniku radnu knjiicu, a radnik vraa poslodavcu potvrdu iz stavka 1. ovog lanka.

(3)Vraanje radne knjiice iz stavka 2. ovog lanka ne moe se uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno ima prema radniku.

lanak 163.

(1)Pored radne knjiice iz lanka 162. stavak 2. ovog zakona, poslodavac je duan radniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

(2)U potvrdi iz stavka 1. ovoga lanka ne mogu se unositi podaci koji bi radniku oteavali sklapanje novog ugovora o radu.

2. Privremeni i povremeni poslovi

lanak 164.

(1)Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se sklopiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uvjetima:

49

a. da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili u pravilniku o radu, b. da privremeni i povremeni poslovi ne predstavljaju poslove za koje se sklapa ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom i da ne traju due od 60 dana u tijeku kalendarske godine. (2)Osobi koja obavlja privremene i povremene poslove osigurava se odmor u

tijeku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u radnom odnosu i druga prava, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

lanak 165.

(1)Za obavljanje poslova iz lanka 164. ovog zakona sklapa se ugovor u pisanom obliku.

(2)Ugovor iz stavka 1. ovog lanka sadri: vrstu, nain, rok izvrenja poslova i iznos naknade za izvreni posao.

3. Prava zastupnika - poslanika i dunosnika

lanak 166.

(1)Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dunosti, u tijela Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, tijela kantona, grada i opine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev, miruju, a najdue etiri godine od dana izbora odnosno imenovanja.

(2)Radnik koji nakon zavretka izbornog mandata iz stavka 1. ovog lanka eli

da nastavi rad kod istog poslodavca, duan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je duan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika.

(3)Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka 2. ovog lanka,

poslodavac je duan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na javnu dunost ili na druge odgovarajue poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga u smislu lanka 92. ovog zakona.

50

(4)Ako poslodavac ne moe vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanje poslova u smislu stavka 3. ovog lanka, duan mu je isplatiti otpremninu utvrenu u lanku 107. ovog zakona, s tim da se prosjena plaa dovede na razinu plae koju bi radnik ostvario da je radio.

XXII KAZNENE ODREDBE

lanak 167.

(1)Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac - pravna osoba, ako:

- sa radnikom ne sklopi ugovor o radu (lanak 2.),

(2)Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se poslodavac - fizika osoba

novanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM.

(3)Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravna osoba novanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM.

lanak 168.

(1)Novanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000 KM kaznit e se za prekraj poslodavac- pravna osoba, ako :

- sa vie od tri osobe ne sklopi ugovor o radu i ne izvri prijavu na obvezno osiguranje ili ako ovaj prekraj poini u ponovljenom sluaju u razdoblju od jedne godine od dana poinjenja prethodnog prekraja, bez obzira na broj osoba sa kojima nije sklopio ugovor o radu.

(2)Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e poslodavac-fizika osoba novanom kaznom od 1.000.00 KM do 1.500,00 KM.

(3)Za prekraj iz stavka 1.ovog lanka kaznit e se i odgovorna osoba kod

poslodavca koji je pravna osoba novanom kaznom od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. (4)Za prekraj iz stavka 1.ovog lanka kaznit e se i osoba koja je zateena na

radu bez sklopljenog ugovora o radu, a koja istovremeno ostvaruje naknadu kao neuposlena osoba odnosno na drugom temelju, novanom kaznom od 100,00 KM do 300,00 KM.

lanak 169.

(1)Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 7.000,00 KM kaznit e se za prekraj poslodavac - pravna osoba, ako:

51

1. ne postupi sukladno lanku 11. ovog zakona

2. onemogui organiziranje sindikata ili radnika stavi u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstva u sindikatu (lanak 12. stavak 1. i lanak 13. stavak 2.),

3. ne omogui pristup kod poslodavca sindikalnim predstavnicima, odnosno ne osigura uvjete za djelovanje sindikata sukladno kolektivnom ugovoru ( lanak 16.),

4. sklopi ugovor o radu, odnosno uposli na bilo koju vrstu poslova, malodobnika suprotno lanku 18. ovog zakona,

5. ne sklopi ugovor o radu u pisanom obliku odnosno ako sklopi ugovor o radu koji ne sadri podatke propisane ovim zakonom (l. 22. i 24. stavak 2.), 6. uputi radnika na rad u inozemstvo, a ugovor o radu ne sadri propisane podatke (lanak 23.), 7. ne obavijesti mjerodavnu kantonalnu inspekciju rada o svakom sklopljenom ugovoru o radu izvan prostorija poslodavca sukladno lanku 24. stavak 3. ovog zakona. 8. sklopi ugovor koji je opasan ili tetan po zdravlje radnika ili drugih osoba ili koji ugroavaju radnu okolinu ( lanak 24. stavak 4.), 9. regulira poslovodnu funkciju ravnatelja protivno lanku 25.ovog zakona, 10. ne dostavi radniku ovjeren preslik prijave na obvezno osiguranje sukladno lanku 26. ovog zakona, 11. od radnika trai podatke koji nisu u izravnoj svezi sa radnim odnosom (lanak 27.), 12. prikuplja, obrauje, koristi ili dostavlja treim osobama osobne podatke o radniku (lanak 28.), 13. sklopi ugovor o radu s vjebenikom ili utvrdi vjebeniku plau protivno lanku 30. ovog zakona 14. ugovor o volonterskom radu ne