nacionalni program proizvodimo, kupujmo doma}etehnologije i inovacija u privredi. prijedlozi...

Prezentacija Programa kojeg su pokrenuleprivredne komore uprili~ena je sredinom marta,~ime je i zvani~no po~ela njegova realizacijasa ciljem ja~anja doma}e privrede

Sporazum o zajedni~kom formiranju Nacionalnog progra-ma, koji }e reklamirati proizvodne asortimane na{ih kompani-ja na cijelom podru~ju BiH, potpisale su ~etiri komore:Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH; Privre-dna/Gospodarska komora FBiH; Privredna komora RS i Pri-vredna komora Br~ko Distrikta BiH sa ciljem ja~anja doma}eprivrede i podizanja svijesti gra|ana o zna~aju kupovinedoma}eg proizvoda. Dvomjese~na kampanja prva je faza Naci-onalnog programa “Proizvodimo, kupujmo doma}e” koju sukomore razvile uz tehni~ku pomo} USAID projekta - Podizanjekonkurentnosti razvojem klastera (CCA). Osim toga, najavlje-na je i podr{ka bh. medija za emitovanje kampanje.

Planirana je op}a propaganda doma}ih proizvoda, koja }ebiti nastavljena po grupama (modulima) kojih }e biti 14 itraja}e do kraja godine. Osim toga, formirat }e se i tri poseb-na modula:

- Dràvni organi - uloga i zadaci u realizaciji NP PKD,- Asocijacije privrede - uloga i zadaci u realizaciji NP PKD,- Trgovina na veliko i malo.Dràvni organi i asocijacije privrede, kao nosioci real-

izacije Programa sa posebnim zadacima u okviru poglavlja IINP PKD, formirat }e odgovaraju}a tijela - komisije za proved-bu i pra}enje provedbe Programa.

Ova kampanja je podr{ka svim dosada{njim i omogu}avarazvoj drugih na ovoj osnovi.

Na{a namjera je javnost kontinuirano izvje{tavati o pred-nostima kupovine doma}eg, jer sve dosada{nje kampanje suse svele na reklamiranje pojedina~nih proizvoda, ali bezpoja{njenja {ta dràva, privrednici, ali i gra|ani dobivajukupovinom doma}eg - rije~i su Hasana Jakupovi}a, koordina-tora kampanje.

U prvoj fazi A planirana je op}a promocija, odnosnopredstavljanje doma}ih proizvoda i usluga u cjelini, dok }efazom B biti obuhva}eni proizvodi i usluge po izabranimmodulima, nakon ~ega }e se vr{iti njihova promocija.Zainteresirani privredni subjekti }e imati mogu}nost pred-stavljanja zajedni~kom reklamom, ali i pojedina~nimogla{avanjem.

Projekat se realizira sa ciljem:- pove}anja potra`nje za doma}im proizvodima i usluga-

ma na unutra{njem trì{tu;- pove}anjem doma}e proizvodnje zaustaviti negativne

posljedice niskog obima proizvodnje;

- obrazovanjem stanovni{tva, kao i kontinuiranimreklamiranjem koristi ostvarene kupovinom doma}ihproizvoda unaprijediti kvalitet i dosti}i konkurentnu cijenudoma}eg proizvoda.

Tako|e, namjera je ubrzati proces daljnjeg razvoja kvalite-ta bh. proizvoda, kao i usvajanje adekvatnog znaka kvalitete iporijekla koji }e pratiti doma}e proizvode. Realizacijom pro-grama {ira javnost }e biti upoznata sa kvalitetom doma}ihproizvoda, ~ije su cijene konkurentne ostalima na bh. trì{tu.

U komorama o~ekuju od kreativnih poduzetnika, trgovin-skih udruènja i vlada da se, u okviru svojih nadle`nosti,pridruè realizaciji Programa.

S. V.

Nacionalni program

Proizvodimo, kupujmo doma}e

3

PRIVREDNA/GOSPODARSKA KOMORA FEDERACIJE BiH

GATT (~lanak VI) dozvoljava zemljama pogo|enimdampingom poduzimanje mjera - antidamping za{titu. Uokviru WTO-a sklopljen je i poseban sporazum, koji je pro{irio~lanak VI GATT, o antidampingu.

Tipi~na antidamping mjera je zara~unavanje dodatnihuvoznih carina (za poravnanje) za odre|eni period iz odre|enezemlje izvoznice u cilju postavljanja njene cijene u odnos bliì“normalnoj vrijednosti” ili da bi se otklonila {teta koju podnosiindustrija zemlje uvoznice. Sporazum suàva raspon opcija i dajetri mogu}nosti ra~unanja “normalne vrijednosti” proizvoda:

a) usporedba sa doma}om cijenom,b) cijena izvezenog proizvoda u nekoj drugoj zemlji,c) kombinacija izvoznikovih tro{kova proizvodnje, drugih

tro{kova i normalnog profita.Damping i subvencije zajedno sa mjerama antidampinga i

carinama za izra~unavanje su ~esto povezane, te se u mnogimzemljama (kao i u BiH) i daju istom organu ili tijelu u istra`nenadle`nosti.

Prije uvo|enja carine poravnanja zemlja uvoznica morakroz istragu dokazati da doma}a industrija trpi {tetu.

Sporazum o subvencijama i kompenzatornim mjeramazaklju~en je u okviru WTO-a, a najve}im dijelom oslanja se na~lanak XVI GATT-a iz 1994. godine.

Sporazum definira:a) uvo|enje reda u kori{tenju subvencija,b) propisuju mjere i aktivnosti koje poduzimaju zemlje

da bi smanjile efekt subvencija.Zemlje uvoznice pogo|ene subvencijama mogu reagirati na

dva na~ina:a) pokrenuti proceduru rje{avanja sporova preko

nadle`nih organa WTO-a ilib) pokrenuti vlastitu istragu i kao posljedicu subvencija

zara~unati dodatnu carinu (protucarinu) u visini subvencijaako se ispostavi da je uvoz subvencioniran i da nanosi {tetudoma}im proizvo|a~ima.

BiH mora uvesti protucarinu u visini subvencija. Sporazumo subvencijama i kompenzacijskim mjerama naslanja se naKodeks o subvencijama Tokijske runde.

Navedeni i Sporazum o antidampingu prihvatile su i pot-pisale sve ~lanice WTO-a (145 zemalja).

Sva bit Sporazuma o subvencijama jeste u tome da subven-cije u zemlji izvoznici ne smiju nanositi {tetu doma}im proiz-vo|a~ima u zemlji uvoznici.

Subvencije i damping nemaju neke su{tinske razlike, a ~estoje i damping cijena posljedica subvencioniranja.

Zato su i protumjere (dodatne carine) iste.Uvo|enje dodatnih carina dampinga i subvencija je selektivno i

odnosi se samo na one zemlje za koje se utvrdi da u izvozu koristedamping cijene i subvencije.

[to poduzimaju ovla{tena tijela u BiH?Jago LASI]

“Za{tita doma}e proizvodnje kroz carine,carinsku tarifu i carinsku politiku nije adek-vatna za ovaj stupanj razvoja BiH”, kazao jena konferenciji u Mostaru predsjednikP/GKFBiH Jago Lasi}, istaknuv{i kako se s timu vezi ovih dana vr{e me|uentitetskausugla{avanja o carinskoj tarifi i Zakonu ocarinskoj politici

“Zemlje iz kojih BiH najvi{e uvozi su visokorazvijene ione koje imaju poticaj, posebice u proizvodnji hrane i pri-marnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, naglasio je Lasi}.

Istaknuo je kako je u prora~unu FBiH precizirano svega15 milijuna maraka za poticaj primarne poljoprivredneproizvodnje, {to je ne{to vi{e od jedan posto prora~una, a izprora~una EU, koji iznosi 98 milijuna eura, oko 45 milijunaizdvojeno je za poticaj agrara.

“Ukoliko ne moète osigurati vlastite poticaje, onda vamcarinska za{tita ostaje kao jedini mehanizam da moèteposti}i konkurentnost svoje robe makar na doma}em trì{tu.

BiH je jedina dràva u Europi koja nema akreditiranuniti jednu instituciju ili laboratorij za kvalitetan prijem robei certificiranje svoje robe za izvoz”, kazao je Lasi}.

Po njegovim rije~ima, ovih dana je P/GKFBiH uru~ilaprijedlog Vije}u ministara i Vladi FBiH o tome {to bi treba-lo ùrno napraviti i koje institucije i laboratorije akreditiratiza prijem na{e robe i za validno certificiranje na{e robeprema vani.

“U prvom redu tu dolazi veterina, sanitet, fitopatologija,cigarete, deterdènti, drvo. To je ono {to bi trebalo ùrnoizuzeti tamo gdje imamo nekih objektivnih mogu}nosti i{ansi za izvoz, a ove ostale grane trebale bi se postupnopreuzimati. Na{ je prijedlog, tako|er, da se sirovine, repro-materijali, rezervni dijelovi i suvremena oprema oslobodecarinskih davanja, kao i one robe, sirovine i repromaterijalikoji se nedovoljno proizvode na podru~ju BiH”, kazao jeLasi}.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici Internet por-tala “Pincom info” Mostar, koji su predstavili program zaizradu zavr{nih ra~una i periodi~nih obra~una P/GKFBiH./FENA/

Izvoz-uvoz

Antidamping mjere i subvencijeIzvoz odre|enog proizvoda po cijeni niòj od istena domicilnom trì{tu naziva se dampingomproizvoda. Vlade zemalja prilikom uvo|enjamjera protiv dampinga moraju dokazati da se onstvarno dogodio i doga|a i nanosi {tetudoma}oj industriji

Jago Lasi}:

O carinskoj tarifi icarinskoj politici u BiH

4


BiH je od 2000. do kraja2004. ostvarila vanjskotrgovin-ski deficit od 27.229 milijardiKM.

BiH je izvezla 10.972 mili-jarde KM, a uvezla 38.201 mil-ijardu KM. Od toga na FBiHotpada 7.721 milijarda izvoza,te 27.172 milijarde uvoza.FBiH je ostvarila deficit od19.451 milijardu KM.

Predsjednik Gospodarskekomore FBiH Jago Lasi} jeukazao na ~injenicu da jesvake godine vanjskotrgovinskideficit oko 2,5 puta ve}i od izvoza.

“U 2004. se nije dogodila nikakva zna~ajnijapromjena tako da smo imali 2.994 milijarde izvoza,a 6.373 milijarde je iznosio deficit. Sude}i premapodacima za sije~anj i velja~u, ni ove godine nas neo~ekuju zna~ajnije promjene. Zbog toga smo upo-zorili Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH na to da je krajnje vrijeme za preispiti-

vanje carinske tarife BiH i da seprimjenom odre|enih mjeraekonomske politike uvozna robasupstituira doma}om robom”,kazao je Lasi}. Kao jedini na~inza rje{avanje ovog problemanaglasio je da se na odre|enurobu koja se proizvodi napodru~ju BiH uvedu kontingen-ti, a na subvencioniranu robukoja se uvozi u BiH za{titnecarine. BiH je ostvarila zna~ajnerezultate jedino u izvozu alu-minija, mineralnih goriva i ulja,te drva.

Lasi} je kazao da su statisti~ki podaci Zavoda zazapo{ljavanje FBiH, po kojima je oko 45 postonezaposlenih, nerealni, te da se ta brojka kre}e od25 do 27 posto jer veliki broj radnika radi na crno.

Prema slu`benim podacima Zavoda za zapo{lja-vanje FBiH, u sije~nju je bilo oko 324.000 neza-poslenih osoba, odnosno 45 posto, dok jezaposlenih bilo oko 391.000.

Vanjskotrgovinski deficit BiH 2,5 puta ve}i od izvoza

Zna~ajan izvoz aluminija, mineralnih goriva i ulja, te drva

Prijedlozi projekata bi ve} trebalo da budu iden-tifikovani u pet Strategija regionalnog razvoja zapet ekonomskih regija u BiH koje su razvileAgencije za regionalni razvoj uz pomo} projektaEU za regionalni razvoj (EU RED). Maksimalnasvota koja moè biti dodijeljena po projektu je200.000 eura.

Prijedlozi koji se budu odnosili na mala i sred-nja preduze}a bi trebalo da budu usmjereni kapobolj{anju poslovne infrastrukture, stimulacijiizvoza, smanjenju nezaposlenosti, privla~enjudirektnih stranih investicija i podr{ci registraciji

firmi, kao i pove}anju primjene istraìvanja,tehnologije i inovacija u privredi.

Prijedlozi projekata iz oblasti turizma bi treba-lo da budu usmjereni ka pove}anju kvaliteta uslugakoje su dostupne turistima, pobolj{anju kvaliteta ibroja turisti~kih atrakcija u razli~itim regijamaBiH, kao i pobolj{anju turisti~kog trì{ta i proda-vanosti bh. turisti~kih proizvoda.

Potencijalni korisnici ove bespovratne pomo}isu akreditovane Agencije za regionalni razvoj idruge neprofitne organizacije koje djeluju u intere-su ekonomskog razvoja tih podru~ja. Tu spadajulokalne razvojne agencije, op{tine, instituti za obra-zovanje i istraìvanje, privredne komore, poslovnaudruènja, turisti~ka udruènja i odbori ili drugenevladine organizacije koje djeluju kao direktnipromotori ili koordinatori projekta.

Poziv na podno{enje projekata se ne odnosi naindividue niti na privatna preduze}a.

Krajnji rok za podno{enje projekata je 17. maj2005. godine.

European Commission Delegation to Bosniaand Herzegovina

U Sarajevu, Dubrova~ka 6, telefon: +387 33 254700, faks: +387 33 666 037 i e-mail: [email protected]

U Mostaru, Nikole [ubi}a Zrinjskog 11, telefon:+387 36 311 033, faks: +387 36 311 025 i e-mail: [email protected]

[. A.

Za projekte regionalnog razvoja u BiH

EU obezbijedilajo{ tri miliona eura

Evropska unija je objavila nastavak bespovratne pomo}iprojektima regionalnog razvoja u sektoru malih i srednjihpreduze}a i razvoju turizma u BiH. Delegacija Evropskekomisije u BiH je, 17. februara, objavila Poziv napodno{enje projekata kojima bi se pruìla podr{ka.Ukupna sredstva namijenjena u ovu svrhu iznose tri miliona eura

5


Ekspertni tim iz Praga, na ~ijem je ~elu Klara V.Kreigsheim Kadlecova, obavio je s tim u vezi nizrazgovora u Sarajevu i Banjoj Luci i stekao osnov-na saznanja o tome {ta i kako bi njihova dràvamogla pomo}i ubrzaniji privredni razvoj BiH, ali ipro{irenje ekonomske saradnje sa BiH.

Pri tom se pokazalo da i programi razvoja tur-izma, energetike, privatizacija, te saradnja napodru~ju trì{ta rada mogu biti interesantni zabudu}e finansijere.

Kako se moglo ~uti na sastanku odrànom uP/GKFBiH, 7. marta, dobre poslovne veze kom-panija iz BiH i ê{ke iz ranijeg perioda zna~ajna supretpostavka za uspjeh najavljenog ciklusa razvojnepomo}i. Razvojnu pomo} inicirao je ekonomski

program Pakta stabilnosti, a ê{ka Republika jesvojim ~lanstvom u Evropskoj uniji dobila {ansu dana ovaj na~in pomogne BiH.

EU je sugerisala da program bude realiziran napodru~ju sjeveroisto~ne regije BiH u kojoj je, {tonije zanemarljivo, prisutan i ~e{ki vojni kontingentu sastavu evropskih mirovnih snaga.

“Iznena|eni smo odzivom brojnih predstavnikavladinih i nevladinih organizacija na sastankukojem smo bili doma}ini. Pokazalo se da partneri-ma iz ê{ke Republike imamo {ta ponuditi ipomo}i im da realizuju svoje zamisli. Mi }emo tu{ansu iskoristiti”, izjavio je potpredsjednik KomoreAvdo Rapa.

Dolazak predstavnika Centra za razvojnupomo} ê{ke Republike u BiH uprili~en je posred-stvom Vije}a ministara BiH i ê{ke Ambasade una{oj zemlji. Zna~ajno je da se od prvog trenutkaizrade pomenutog dokumenta u taj posao uklju~iloi vi{e dràvnih i federalnih ministarstava i razvo-jnih agencija: SERDA Sarajevo, REDAH Mostar iREZ Zenica. /Oslobo|enje/

Nova ~lanica EU priprema program ekonomske podr{ke

ê{ka zainteresirana za ulaganja u BiHê{ka Republika planira, od 2006. do 2010. godine, uBiH realizirati ambiciozan program razvojne pomo}i kon-centrisan na poljoprivredu, industriju i trgovinu, te transport

U susret turisti~koj sezoni

Reguliranje viznog

reìma Vije}e ministara BiH na 76. sjednici, odrànoj

22. velja~e 2005. godine, donijelo je Odluku o

osloba|anju od obveza pribavljanja viza za dràvl-jane Republike Slova~ke, ê{ke Republike, RPoljske i R Ma|arske, koji ulaze u BiH od 01. 04.do 31. 10. 2005. godine.

Osloba|anje se odnosi na prelazak dràvnegranice BiH u periodu ljetne turisti~ke sezone.Navedeni dràvljani na teritoriju BiH imaju pravona bezvizni boravak u trajanju do tri mjeseca.

6


METALNO d. d. - Zenica Doma}i proizvodni pogram ovog privrednog

subjekta ~ine:- proizvodnja i montaà ~eli~nih konstrukcija,- rudarska podgrada, - kotlovi,- industijske armature.U 2004. godini ostvarilo je ukupan izvoz

(proizvoda i usluga) u vrijednosti 4.707.709,00 KM,na prostoru Hrvatske, Slovenije, Makedonije,Njema~ke i Austrije.

MIK KUPRES d.o.o. za proizvodnju gra|e--vinskih okova

Proizvodi MIK-a su garniture okova za prozorei vrata, od plastike i drveta, u potpunosti proizve-dene od doma}ih repromaterijala. Garnitureokova ~ine sistemi proizvoda od metala, sa 100do 150 razli~itih metalnih pozicija u svakoj gar-nituri. Jedini su proizvo|a~i sistema okova za plas-ti~ne i drvene prozore u BiH i {irem okruènju.Izvoze u Srbiju, Hrvatsku, Njema~ku i Italiju.

Ova kompanija smatra da, kada su u pitanjupostoje}i propisi, nije shvatljivo da okovi uvezeni izNjema~ke, Slovenije i drugih zemalja, te ugra|enina profile uvezene iz Njema~ke itd. dobiju EUR 1kao roba porijeklom iz BiH, niti okovi uvezeni izNjema~ke i ugra|eni na doma}e drvo dobiju EUR1 i sli~no.

UNIONINVEST - IZGRADNJA OBJEKATAd.d. Sarajevo

Proizvodi i usluge ovog privrednog subjekta su:- Proizvodnja i montaà odbojnih ograda i

opreme za puteve,- Aluminijska bravarija i fasade.Za odbojne ograde (sve elemente) posjeduju

atest Instituta za konstrukcije i materijale Gra|evin-skog fakulteta u Sarajevu.

Iako je repromaterijal iz uvoza, proizvodnja je uvlastitim radionicama, uz toplo pocin~avanje obavl-jeno u doma}oj kompaniji Energoinvest -TDSSarajevo. Aluminijske profile im isporu~uju doma}ekompanije: Feal- [iroki Brijeg i ALPRO Vlasenica.

U posljednje tri godine svoje proizvode suplasirali na trì{te Slovenije, Srbije i Crne Gore uiznosu od 275.000,00 eura, a u 2005. godini, samo

na bazi do sad ugovorenog posla, o~ekuje se real-izacija od 175.000,00 eura.

Trenutna ograni~enja ove kompanije vezana su zanepostojanje bh. standarda za ovu grupu proizvoda.

POBJEDA - Te{anjOsnovni proizvodni program ~ine:- pumpe za ulje i vodu,- setovi rezervnih dijelova pumpi za vodu za

SUS motore - teretni (privredni) program iDopunski program:- pumpe za ulje i vodu putni~kog programa,- elementi ko~ionog sistema,- dijelovi traktora i drugih transportnih ure|aja

i sli~no, te - usluge ma{inske i termi~ke obrade.U 2004. godini ostvaren izvoz u vrijednosti

11.138.798,44 KM, a izvozilo se u Hrvatsku, SCG,Sloveniju, Makedoniju i druge zemlje Evrope(Austrija, Njema~ka, Poljska, [panija i dr) i drugihkontinenata (Azije, Australije, Afrike).

U proizvodima u~e{}e repromaterijala je od40 do 60 odsto, od ~ega uvozne komponente neprelaze 40 odsto, zbog ~ega se smatra da oviproizvodi s pravom trebaju biti na listi doma}ihproizvoda.

Pote{ko}e u poslovanju predstavlja novotuma~enje carinskih propisa koje zahtijeva pla}anjecarine za dijelove koji se isporu~uju sa obrascemEUR 1, bez obzira {to se radi o izvozu, odnosno {tone ostaju na trì{tu BiH.

EUROBUS - SOKO d.o.o. MostarProizvodi:- Autobuse (turisti~ke, linijske, me|ugradske i

gradske),- Minibuse i- Vr{i servisiranje autobusa, popravke, remonte,

tehni~ki pregled i ostalo.Po tehnolo{kom procesu izrade autobusa, spada

u tzv. kostura{e, koji, kao i ostali proizvo|a~i ovevrste u Evropi (SETRA, NEOPLAN i drugi), kupu-ju podvozja ({asije) od proizvo|a~a VOLVO, MAN,MERCEDES i sli~no, te na njima izra|uju auto-buse, ~ime proizvod dobija nacionalni predznak.

EUROBUS nabavlja podvozje proizvo|a~a i nanjega nadogra|uje kostur autobusa, te kompletaninterijer i eksterijer, koriste}i prvenstveno materijali opremu sa doma}eg trì{ta, kao {to to ~ine ipomenuti proizvo|a~i.

Svoje proizvode plasira na doma}e trì{te, RHrvatske i ostalih zemalja iz okruènja.

Kompanija s razlogom smatra da se i ovi auto-busi trebaju smatrati doma}im kao {to se NEO-PLAN-ov i SETR-ini autobusi smatraju njema~kimproizvodima.

Potencijali

I metalna industrija proizvodi doma}e Potencijal metalne industrije u FBiH pretrpio je, kao {toje poznato, izvjesnu izmjenu ranije proizvodne stukture.Cilj nam je da pokaèmo u kojoj mjeri ovaj industrijskisegment proizvodi doma}e. Podaci za nekoliko privrednihsubjekata govore o tome

7

ELEKTROBOSNA-N JajceOva kompanija proizvodi feroleguru ferosilicij

75 odsto elektrotermi~kim postupkom, pri ~emu jeu~e{}e uvezenih komponenti u njegovom sastavumanje od 30 odsto, zbog ~ega je to u potpunostidoma}i proizvod.

Ferosilicij se izvozi: - u zemlje okruènja (Hrvatska, Slovenija i

SCG) 671,00 tona u vijednosti 826.269,39 KM- ostale evropske zemlje (Italija, Njema~ka,

Austrija, ê{ka) 15.945,85 tona u vrijednosti21.325.593,81 KM.

Na bh. trì{te se plasira 1033,22 tone u vrijed-nosti 1.272.307,10 KM.

Pote{ko}e ovoj kompaniji, izme|u ostalog,pri~injava izdavanje certifikata EUR 1, zboggeografske udaljenosti carinskih ispostava, {to pred-stavlja prepreku u slobodnom kretanju preferenci-jalne robe i dodatne tro{kove, jer se za svaku otprem-nu jedinicu mora putovati (a ima ih mjese~no 60) uTravnik, Biha}, Banjaluku ili Tomoslavgrad.

BH STEEL @eljezara ZenicaPu{tanjem u rad nove elektrope}i 100t, uz pos-

toje}e valjaoni~ke kapacitete, u BH Steel @eljezaraZenica, stvoreni su uslovi za potpunu doma}uproizvodnju u oblasti crne metalurgije, slijede}egasortimana:

- rebrasti betonski ~elik,- toplovaljana ìca,- plosnati {ipkasti profili,- armaturne mreè i re{etkasti nosa~i,- klasi~na gra|evinska armatura,- kovani proizvodi.U 2005. godini planira izvesti:u Hrvatsku 190.000 tona u vrijednosti

81.000.000 eura; u SCG 189.000 tona u vrijednosti77.000.000 eura i Sloveniju 120.000 tona u vrijed-nosti 49. 000.000 eura, raznih vrsta proizvoda.

Pored navedenog, planira se izvesti: 11.200 tonakovanih proizvoda, u vrijednosti 9.250.000 eura,uglavnom, na trì{te EU; 85.000 tona toplovaljaneìce, u vrijednosti 35.000.000 eura na trì{te sjev-erne Afrike i EU, te 4.000 tona {ipkastih profila vri-jednosti 200.000 eura, na trì{te EU.

Za o~ekivati je da }e BH Steel @eljezara Zenica,sa najavljenom poizvodnjom u ovoj godini od 400do 800 hiljada tona ~elika, kvalitetno rije{iti nesamo vlastite potrebe za repromaterijalom negodati {ansu i ostaloj metaloprera|iva~koj industrijida se profilira shodno trì{nim zahtjevima.

Podaci o drugim kompanijama metalnog seg-menta industrije u FBiH uslijedi}e naknadno.

Navedene kompanije u potpunosti podràvajuaktivnosti Komore i èle aktivno u~estvovati, kaosudionici, u realizaciji Nacionalnog Programa“Proizvodimo - kupujmo doma}e”.

Stoga, u interesu i obavezi svih, uklju~uju}inaro~ito relevantne institucije sistema, treba biti dase pomogne navedenim privrednim subjektima urje{avanju njihovih problema i stvaranju {topovoljnijeg poslovnog ambijenta, tim prije {to supomenute kompanije, pored toga {to proizvodedoma}e, i zna~ajni izvoznici.

Mr Nafija [EHI] - MU[I]


[umarstvo i drvna industrija

Po~etakstvaranjaklastera

USAID CCA, u suradnji sa privrednimkomorama BiH, razvojnim regionalnim agenci-jama i udruènjima poslodavaca, aktivno radina Projektu podizanja konkurentnosti razvojemklastera sa osvrtom na sektor {umarstva i drvneindustrije.

U razgovoru sa predstavnicima {umarstva iprerade drveta na sastancima (Banja Luka, Biha}i Zenica) odre|en je Plan akcija koje se trebajupoduzeti radi pobolj{anja poslovanja kompani-ja.

Definisani su prioritetni problemi: neodgo-varaju}i pristup kapitalu, obrtna sredstva i inves-ticije, snabdijevanje sirovinom, unapre|enjeproizvodnih tehnologija i kvaliteta: razvoj QMS-a, akreditovane institucije za certifikacijuproizvoda, istraìvanje i pristup stranimtrì{tima, nelojalna konkurencija (siva ekonomi-ja i crno trì{te), nedostatak stru~ne radne snageu sektoru prerade drveta, skupe i sloène proce-dure za dobijanje dozvola.

Na osnovu iznesenih i grupisanih problemaformirat }e se akcioni timovi za rje{avanje iza-zova definisanih na radnim sastancima.

Cilj ovakvog pristupa radu jeste da se kom-panije zajedni~ki uklju~e u rje{avanje problema.

[. A.

8


Ideja je potekla od ~lanova pomenutog udruènja, uzpodr{ku Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH iUdruènja koje egzistira pri Privrednoj komori Republike Srpske.

Pokrenuta je i aktivnost kroz Buldoèr komisiju zadono{enje takvog zakona koji bi uskoro trebao biti upu}enVije}u ministara na razmaranje.

- Na{a èlja je da napravimo zakon koji }e biti primjenjiv naprostoru cijele zemlje i jednako tretirati sve koji se bave ovomdjelatnosti - rije~i su Safudina êngi}a, predsjednika Udruènja.

Prema njegovim rije~ima, pomenutim zakonom ova oblastbi se trebala urediti sli~no zemljama iz okruènja, {to zna~i,onemogu}iti nelegalan prijevoz putnika, definirati da svi pri-jevoznici koji ispunjavaju zakonom predvi|ene uvjete ovu dje-latnost mogu obavljati pod jednakim uslovima, te da kona~nobudu regulirane sankcije protiv onih koji ne izmiruju obavezeprema dràvi ili ne vode ra~una o bezbjednosti putnika.

Dalje, zakonom bi trebalo propisati uslove pod kojima semoè obavljati me|unarodni prijevoz, kao i eliminirati granice,od op}inskih do dràvnih. Jedan od usvojenih prijedloga ove

sjednice bio je zatraìti od Branka Doki}a, ministra prometa ikomunikacija BiH, da, u saradnji sa entitetskim ministrima,formira komisiju koja }e u ime dràvnih organa u~estvovati uizradi teksta zakona.

- Ve} duè vrijeme ukazujemo i na to da nelegalan prijevozoteàva rad prijevoznicima kojima je to osnovna djelatnost,stoga smo od nadle`nog ministarstva traìli provo|enjeaktivnosti inspekcijskih organa na suzbijanju nelegalnog pri-jevoza - isti~e predsjednik êngi}.

Kao rezultat toga od 15. decembra pro{le do 15. januara ovegodine provedena je akcija kontrole na grani~nim prijelazima napodru~ju cijele BiH, te su utvr|ene odre|ene nepravilnosti uradu kako onih koji imaju dozvole za rad tako i onih koji neraspolaù potrebnim dozvolama.

Inspekcija je po~ela raditi na suzbijanju nelegalnog pri-jevoza, ali je za kontinuiranu akciju nu`no obezbijediti finansi-jska sredstva ~ime bi se pove}ali njeni efekti.

Tokom ove jednomjese~ne kontrole iz prometa su isklju~ena43 prijevoznika koja su radila suprotno zakonskim odredbama.

Naj~e{}e kori{tene nezakonite radnje su: obavljanje redovnihlinija bez odobrenja nadle`nog ministarstva, prijevoz kombivozilima iako je to zakonom zabranjeno, te neposjedovanjelicence za obavljanje prijevoza.

O~ekuje se da }e inspekcijski organi, u saradnji sa Dràvnomgrani~nom slu`bom, te poreskim organima, u narednom perio-du zna~ajnije suzbiti nelegalni prijevoz..

S. V.

Zakonska regulativa

Sistemski urediti prijevozZajedni~ka sjednica Odbora Udruènja transportai veza i Odbora Grupacije javnog prijevoza putni-ka P/GKFBiH, na kojoj je razmatran tekst radnogmaterijala Zakona o cestovnom prijevozu u BiH,odràna je krajem marta

Tre}a faza krajem aprila

Projekat povezivanjamladih dizajnera sa

firmamaProjekat povezivanja studenata Akade-

mije likovnih umjetnosti Odsjek produktdizajn sa firmama nastavlja sa radom i ve} jeu drugoj fazi svog predstavljanja.

P/GKFBiH je, uz finansijsku pomo}USAID-a CCA i Centra Skenderija, orga-nizirala predstavljanje radova studenataAkademije na Me|unarodnom sajmunamje{taja INTERIO 2005, u Sarajevu, kojije odràn od 03. do 07. marta.

Predstavilo se 60 firmi iz BiH i drugihzemalja i op}i je utisak da je mnogouspje{nije medijski predstavljen i orga-niziran nego pro{lih godina.

Najposje}eniji je bio upravo {tand stu-denata Akademije likovnih umjetnosti, gdjesu posjetioci sa zanimanjem mogli vidjetipaletu stolica koju su uradili studenti.

Tre}a faza ovog projekta bit }e posjeta studenata firmamagdje }e oni poku{ati da realiziraju svoje ideje i da se upoznaju satehnologijom proizvodnje, odnosno mogu}no{}u izradeproizvoda za koje su oni dali ideju.

Rad u firmama po~et }e krajem aprila ili po~etkom majaprema planu koji }e uraditi radni tim.

Cilj ovog projekta jeste pobolj{anje dizajna proizvodadoma}ih proizvo|a~a i time pove}anja konkurentnosti. To jejedan od zadataka stvaranja klastera u drvnoj industriji {topodràva Komora FBiH [. A.

9


I Op{te odredbe

^lan 1.Udruènje za razvoj okolinskog upravljanja

(u daljem tekstu: Udruènje) je oblik organizovanjau Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH (u daljemtekstu: Komora) osnovano Odlukom o osnivanjuod 08. 10. 2004. godine.

^lan 2.^lanovi Udruènja su privredni subjekti, bez

obzira na oblik vlasni{tva. Punopravno ~lanstvo sti~e se pismenom

izjavom o prihvatanju ~lanstva i prihvatanjem nor-mativnih akata Udruènja.

Pristupanje Udruènju je dobrovoljno.^lanovi udruènja, tako|e, mogu postati i sve

nevladine organizacije, nau~ne institucije, kao izainteresirani pojedinci.

Punopravno ~lanstvo sti~e se pismenomizjavom o prihvatanju ~lanstva i prihvatanjem nor-mativnih akata Udruènja i Privredne/Gospo-darske komore FBiH.

^lan 3.Naziv Udruènja je: “Udruènje za razvoj

okolinskog upravljanja”.Naziv Udruènja na engleskom jeziku glasi:

“Assoociation for Environmental ManagementDevelopment”.

Skra}eni naziv Udruènja je: UROU/AEMDSjedi{te Udruènja je u Sarajevu, ulica

Branislava \ur|eva broj 10.

^lan 4.Udruènje moè pokretati inicijative i predla-

gati opseg mjera i instrumenata okolinske politikekoje se odnose na djelatnosti cjelokupne privrede.

Privredni subjekti iz ~lana 2., udruèni uKomoru, kao i ostale organizacije i pojedinci defin-isani ~lanom 2., organizuju se u Udruènje da bipreko svojih organizacionih oblika uspje{no djelo-vali na unapre|ivanju svoga rada i poslovanja, nauskla|ivanju svojih posebnih interesa sazajedni~kim interesima svih subjekata u Udruènjui sa op{tim interesima privrede na jedinstvenomtrì{tu i privrednom prostoru.

^lan 5.Prava, obaveze i odgovornosti Udruènja

utvr|eni su Zakonom o privrednim komorama uFBiH, Statutom Komore i ovim Pravilima.

U svom radu Udruènje se sluì pe~atom imemorandumom Komore, uz dopisivanje nazivaUdruènja.

^lan 6.Rad Udruènja je javan.Izuzetno, javnost se moè isklju~iti ili ograni~iti

kada se razmatraju dokumenta i podaci povjerljiveprirode, odnosno kada to nalaù op{ti interesi.

Predsjednik i stru~ni radnik zaduèn za radUdruènja mogu davati podatke i informacije oradu Udruènja i odgovorni su za njihovu istini-tost.

^lan 7.O svim poslovima i pitanjima iz svog djelokru-

ga rada Udruènje samostalno donosi stavove izaklju~ke pridràvaju}i se smjernica i stavova tijela iorgana Komore.

^lan 8.Udruènje moè neposredno upu}ivati prijed-

loge nadle`nim organima izvr{ne vlasti i uprave,privrednim komorama i drugim institucijama radirje{avanja odre|enih pitanja i preduzimanja odgo-varaju}ih mjera od interesa za odgovaraju}i organi-zacioni oblik ili pojedine ~lanove, organizovane uUdruènju, kada nisu u suprotnosti sa interesima~lanova drugih grana i organizacionih oblikaKomore.

^lan 9.Pitanja, problemi i zadaci iz djelokruga rada

Udruènja, zavisno od njihove prirode, razmatrajuse i rje{avaju u okviru Odbora Udruènja, njegovihradnih tijela, sekcija i drugih oblika organizovanja.

II Ciljevi

^lan 10.Osnovni ciljevi Udruènja su:

Okupljanje preduze}a oko „eko” prob-lematike, kako bi se kroz zajedni~ki radomogu}ilo da se aktivnost odvija sa niìmtro{kovima uz ve}u efikasnost,

Na osnovu ~lana 13. Zakona o privrednim/gospodarskim komorama u Federaciji Bosne iHercegovine (“Slu`bene novine FBiH” , broj 35/98), i ~lana 39. Statuta Privredne/Gospodarske komore

Federacije BiH, na Osniva~koj skup{tini Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja, odrànoj 09. februara 2005. godine, donosi:

P R A V I L Ao organizaciji i radu Udruènja

za razvoj okolinskog upravljanja Privredne/Gospodarske komore FBiH

10


Razvoj i implementacija zajedni~kih pro-jekata,

Pruànje savjetodavnih usluga Razvoj mreè konsalting usluga - centara

izvrsnosti.

III Zadaci Udruènja

^lan 11.Zadaci Udruènja usmjeravaju se naro~ito na:

ostvarivanje saradnje sa ~lanovima na priku-pljanju informacija vezanih za problematikuokolinskog upravljanja i poslovanja, u cilju stvaran-ja boljih ambijentalnih uslova privre|ivanja;

predlaganje mjera za olak{ice u poslovanju~lanova Udruènja;

uskla|ivanje me|usobnih interesa ~lanova idefiniranje zajedni~kih interesa i stavova premadràvnim i federalnim organima, institucijama idrugim partnerima u oblasti okolinskog upravljan-ja;

uspostava partnerstva sa nadle`nim dràv-nim i federalnim organima na pripremi idono{enju zakona i drugih propisa i mjeraekonomske politike koji se ti~u poslovanja ~lanovaUdruènja, a imaju veze sa okolinskim upravljan-jem;

pripremanje i plasiranje poslovnih i drugihinformacija iz oblasti okolinskog upravljanja~lanovima Udruènja;

pruànje usluga u posebnim uslovima, pri-prema, koordiniranje i realizacija programa prila-go|avanja;

pruànje poslovnih i drugih informacija upripremi investicionih programa i planova u sferiokolinskog upravljanja;

suradnju i pruànje stru~ne pomo}i u pr-ipremi programa za{tite okoline, programa prila-go|avanja okolinskim propisima i standardima i sl;

suradnju sa odgovaraju}im slu`bama i stru-~njacima u Komori u prou~avanju povezanosti i uti-caja mjera okolinske politike na mehanizmeprivrednog sistema, ekonomsku i poreznu politiku,predlaganje ili u~estvovanje u formiranju prijedlogamjera podsticanja efikasnijeg privre|ivanja i otklan-janja ekonomskih ograni~enja za oblast ili granuprivrede za koju su obrazovani, u pripremi projeka-ta razvoja i proizvodnje, prestruktuiranje kapacitetai kapitala, promociji programa i sl., a sve u skladusa priznatom praksom okolinskog upravljanja;

pra}enje, podsticanje i pobolj{anje uslovarada i promocija rezultata ~lanova u oblasti okolin-skog upravljanja;

insistiranju na primjeni kodeksa poslovnogtrì{nog pona{anja, morala primjernog trì{nomgospodarstvu i izgradnje okolinski odgovornogtrì{ta;

ostvarivanje zadataka Komore u okvirujavnih ovlasti Komore od interesa za Udruènje;

edukacija iz oblasti okolinskog upravljanja;obavljanje i drugih poslova koji su u njiho-

voj nadle`nosti na temelju ovih pravila, Statuta

Komore i Zakona ili poslova koje im povjere organiKomore;

pokretanju inicijative i predlaganju mjera iinstrumenta okolinske politike.

^lan 12.Udruènje ostvaruje svoje zadatke u saradnji sa

svim organima i organizacijama koje djeluju uKomori i sa drugim srodnim organima i organi-zacijama u BiH.

Udruènje uspostavlja saradnju sa relevant-nim udruènjima i institucijama u inozemstvu.

IV Finansiranje

^lan 13.Finansijska sredstva potrebna za rad Udruènja

i njegovih organa, ili za redovne aktivnosti odinteresa za ~lanove Udruènja, obezbje|uju ~lanovidijelom iz redovne ~lanarine koju pla}ajuKomori/Udruènju.

^lanovi Udruènja izdvajaju posebna sredstva,~lanarinu na ime rada u Udruènju po posebnojodluci o finansiranju.

Za potrebe posebnih programa i projekata, kojeprevazilaze redovne aktivnosti Udruènja, finansijs-ka sredstva }e obezbijediti ~lanovi Udruènja, neo-visno o redovnom doprinosu - ~lanarini Udruènju,o ~emu odluku donosi Odbor Udruènja.

Na~in prikupljanja sredstava za namjene izstava 3. ovog ~lana, njihovo deponovanje i raspod-jela, regulisa}e se ugovorom izme|u Komore iUdruènja, pri ~emu se posebno utvr|uje na~infinansiranja, za svaki konkretan slu~aj.

Udruènje ne moè, bez pismene saglasnostiKomore, stvarati materijalne obaveze za Komoru.

Finansijska sredstva Udruènja vode se naposebnoj kartici Komore.

^lan 14.Finansijska sredstva za rad i aktivnosti

Udruènja mogu se obezbijediti i iz drugih oblikafinansijske podr{ke.

V Prava, obaveze i odgovornosti ~lanova

^lan 15.^lanovi Udruènja su ravnopravni u pravima,

obavezama i odgovornostima u Udruènju. Prava,obaveze i odgovornosti ~lanova Udruènja sunaro~ito da:

upravljaju poslovima i unapre|uju radUdruènja;

pokre}u inicijative, razmjenjuju mi{ljenja,informacije i iskustva, te utvr|uju prijedloge zarje{avanje teku}ih problema u djelatnosti;

koriste stru~nu pomo} i druge uslugestru~nih slu`bi Komore;

preko Udruènja i samostalno ostvarujusaradnju sa dràvnim i drugim organima i organi-zacijama radi ostvarivanja svojih interesa i potreba;

11


pridràvaju se normi poslovnog moralautvr|enih, izme|u ostalog, aktima Udruènja i Komore.

izvr{avanju odluke i zaklju~ke organa i tijelaKomore i Udruènja saglasno Statutu Komore iovim Pravilima;

suzdràvaju se od postupaka i pona{anjakoja predstavljaju nelojalnu konkurenciju;

redovno upla}uju doprinose - ~lanarinuUdruènju.

^lanovi su, za svoj rad, odgovorni organimaUdruènja u skladu sa zakonskim propisima,Statutom Komore i Pravilima o organizaciji i raduUdruènja (u daljem tekstu: Pravila).

VI Unutra{nja organizacija Udruènja

^lan 16.^lanovi Udruènja upravljaju radom i poslovi-

ma Udruènja preko Skup{tine, OdboraUdruènja i drugih oblika organiziranja (sekcije -centri i sli~no).

Mandat organa Udruènja traje koliko i man-dat organa Komore.

Skup{tina

^lan 17.Skup{tinu Udruènja sa~injavaju ~lanovi

Udruènja koji pristupe Osniva~koj skup{tiniUdruènja ili za nju predloè svoje predstavnikekoji mogu biti zajedni~ki za vi{e ~lanova.

Osnovni kriteriji za kandidiranje predstavnikau Skup{tinu Udruènja su: stru~nost, regionalna inacionalna zastupljenost.

Skup{tina se smatra legitimnom ako joj pristupinajmanje 30 predstavnika ~lanova Udruènja.

Na~in rada i druga pitanja o radu Skup{tine reg-uli{u se Poslovnikom o radu.

^lan 18.Skup{tina se odràva po potrebi, a najmanje jed-

nom godi{nje i ima slijede}i djelokrug poslova:

Donosi Pravila o organizovanju i radu Udruènja,Razmatra i usvaja Program rada udruènja,Bira predsjednika i zamjenika predsjednika

Udruènja,Bira ~lanove Odbora Udruènja, Bira predsjednika i zamjenika predsjednika

Skup{tine Udruènja,Razmatra i usvaja izvje{taj o radu Skup{tine i

njenih organa,Raspravlja o temama koje su od interesa za

sve ~lanove Udruènja.

^lan 19.Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika

Udruènja i Skup{tine vr{i se javnim glasanjem.Pri izboru se primjenjuju odredbe Poslovnika o

radu Skup{tine Udruènja.Predsjednik Udruènja zastupa i predstavlja

Udruènje.

^lan 20.Skup{tina moè punova`no raditi i donositi

odluke, zaklju~ke i dr. ve}inom glasova prisutnih~lanova.

Skup{tinom predsjedava i rukovodi njenimradom predsjednik Skup{tine.

U odsutnosti predsjednika Skup{tinom predsje-dava zamjenik predsjednika.

Predsjednika i zamjenika bira Skup{tina iz redaistaknutih privrednika, predstavnika ~lanovaUdruènja.

Odbor Udruènja

^lan 21.^lanovi Udruènja upravljaju radom i poslovi-

ma Udruènja preko Odbora udruènja i drugihoblika organizovanja u Udruènju.

^lan 22.Odbor Udruènja broji 17 ~lanova. Odbor Udruènja ima predsjednika i zamjenika

predsjednika koji su ujedno i predsjednik, odnosnozamjenik predsjednika Udruènja.

Odbor moè imati i po~asnog ~lana, bezprava glasa. Odluku o izboru po~asnog ~lanadonosi Skup{tina Udruènja.

Sjednicama Odbora prisustvuju predsjedniki zamjenik predsjednika Skup{tine, kao i pred-sjednici sekcija i drugih oblika organizovanja.

^lan 23.Prilikom izbora predsjednika i zamjenika pred-

sjednika Udruènja, odnosno Odbora treba nasto-jati, koliko je to mogu}e, ispo{tovati nacionalnu iteritorijalnu zastupljenost, kriterij stru~nosti, tedruge va`ne kriterije.

Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika izstava 1. ovog ~lana vr{i se javnim glasanjem.

Na~in rada Odbora Udruènja i druga pitan-ja bitna za rad utvrdi}e se Poslovnikom o raduOdbora.

^lan 24.Odbor Udruènja:

predlaè izmjene i dopune Pravila;formira, na prijedlog zainteresovanih ~lano-

va, sekcije i druge oblike organizovanja;pokre}e inicijativu i donosi odluke o

zaklju~ivanju posebnih ugovora od interesa zaUdruènje;

donosi Plan rada i usvaja Izvje{taj o raduUdruènja;

odlu~uje o organizovanju obrazovanja ~lano-va Udruènja i drugih zainteresovanih struktura;

imenuje i razrje{ava ~lanove komisija,ekspertnih grupa i sl.;

priprema prijedloge prema organimaKomore iz svog djelokruga rada;

donosi uzanse i kodekse pona{anja;donosi odluke o prijedlozima i inicijativama

sekcija i drugih oblika organizovanja;po potrebi donosi odluke o organizovanju

stalnih i povremenih tijela;

12


rje{ava o drugim pitanjima iz djelokrugarada Udruènja koja su po svojoj prirodi takva, dao njima ne moè rje{avati drugi oblik organizo-vanja Udruènja.

^lan 25.Mandat ~lanova Odbora prestaje prije isteka

vremena na koje je izabran:opozivom;prestankom rada Udruènja;podno{enjem ostavke.

^lan 26.U slu~aju prestanka mandata na na~in utvr|en

u ~lanu 26., Odbor moè, u skladu sa kriterijima oizboru ~lanova Odbora, kooptirati nove ~lanoveOdbora.

Stru~no administrativni poslovi

^lan 27.Stru~ne, administrativno-tehni~ke i druge

poslove za Udruènje, organe i tijela Udruènja,obavlja stru~na slu`ba Komore.

^lan 28.Udruènje ima stru~nog radnika, kojeg na pri-

jedlog Odbora odre|uje predsjednik Komore ukoordinaciji sa potpredsjednikom, a u skladu sa sis-tematizacijom Komore.

Za svoj rad odgovoran je Odboru Udruènja ipredsjedniku Komore.

Izvr{ne akte Udruènja potpisuje predsjednikUdruènja.

Sekcije i drugi oblici organizovanja

^lan 29.Za pojedine specifi~ne oblasti unutar

Udruènja mogu se obrazovati sekcije-centri,komisije ekspertne grupe i sli~no.

Sekciju moè obrazovati vi{e zainteresiranih~lanova, kada to priroda poslova zahtijeva.

Odluku o obrazovanju sekcije donosi Odborna prijedlog zainteresiranih ~lanova.

Sekcija moè razmatrati aktuelno stanje u svo-joj oblasti, uskla|ivati interese i donositi prijedlogei zaklju~ke.

Uskla|eni prijedlozi, stavovi ili zaklju~cisekcije, upu}uju se na razmatranje i verifikacijuOdboru Udruènja, koji }e o dostavljenim pri-jedlozima, stavovima i zaklju~cima donijetikona~ne zaklju~ke, na~in, mjere i nosioce nji-hove realizacije.

Rad i organizacija sekcija mogu se bliè ureditiodgovaraju}im aktom.

^lan 30.Kao mogu}i oblici interesnog organiziranja

~lanova utvr|uje se organizovanje sljede}ih sekcija:- Strategija razvoja politike okolinskog upravljanja,- Energetske efikasnosti,- Sistema upravljanja EMS,- Upravljanje otpadom i reciklaè,

- Saradnja sa me|unarodnim projektima ipromocija aktivnosti.

U skladu sa ukazanom potrebom i iskazanimzahtjevima zainteresiranih ~lanova, mogu se obra-zovati i druge sekcije.

^lan 31.Sekcije mogu imati Odbor i predsjednika koje

biraju na kvalificiranom skupu zainteresiranih~lanova.

Odbor iz prethodnog stava ima najvi{e 5 ~lano-va, {to se utvr|uje odlukom o organizovanju.

Predsjednik sekcije je ujedno i predsjednikOdbora.

Komisije

^lan 32.Za obavljanje odre|enih poslova stalnog ili

povremenog karaktera iz djelokruga radaUdruènja mogu se formirati komisije. Odlukomo formiranju komisija odre|uje se njihov zadatak,na~in rada, rokovi i drugi uslovi od zna~aja za nji-hov rad, kao i sastav i predsjednik Komisije.

Ekspertne grupe

^lan 33.Za obavljanje visokostru~nih poslova,

Udruènje formira ekspertne grupe, koje sa~injava-ju eksperti iz pojedinih oblasti struke i nauke.

Odlukom o formiranju ekspertne grupeodre|uju se zadaci i rokovi za njihovo obavljanje.

^lanovima ekspertnih grupa pripada naknadatro{kova i nagrada prema odluci Odbora udruènja.

Naknada se ispla}uje na teret sredstava priku-pljenih za konkretan projekat.

VII Akta Udruènja

^lan 34.U vr{enju poslova iz svog djelokruga

Udruènje donosi pravila i poslovnike, rje{enja,odluke, zaklju~ke, zauzima stavove i predlaèmjere, te utvr|uje prijedloge akata o kojimaodlu~uju organi Komore.

VIII Zavr{ne i prijelazne odredbe

^lan 35.Izmjene i dopune ovih pravila se vr{e na na~in

i po postupku predvi|enom za njihovo dono{enje. Pristupanje novih ~lanova Udruènja vr{i se na

na~in i po postupku utvr|enom ovim pravilima.

^lan 36. Ova pravila stupaju na snagu danom objavlji-

vanja u Glasniku Privredne/Gospodarske komoreFBiH, a primjenjuju se po dobijanju saglasnostiUpravnog odbora Komore.

Broj: PKF-23-2/05Sarajevo, 18. 03. 2005. godine

Predsjednik Skup{tineKadira Mo~evi}, s.r.

13

Problemi sa kojima se poljoprivredni proiz-vo|a~i suo~avaju, uz ostalo, jesu nelojalnakonkurencija, posebno iz susjednih zemalja, niskipoticaji i uvoz bez carina {to umnogome ugroàvadoma}u proizvodnju.

Osim toga, ne postoji strategija razvoja oveprivredne grane na dràvnom nivou (u nadle`nostije entiteta), {to dodatno komplicira razvojnemogu}nosti.

Za poljoprivredne poticaje u ovoj godini uFBiH izdvojeno je oko 16 miliona KM, {to je,prema mi{ljenju proizvo|a~a, premalo.

Predstavnici nadle`nog ministarstva isti~u da jestvarna suma za poticaje ve}a, te, da osim federal-nih, postoje i kantonalni uz kvalitetne kreditne lin-ije.

Prema tome, federalnim i kantonalnim potica-jima raspolaè se sa oko 30 miliona KM. Iako jeZakonom definirano da poticaji ne smiju bitimanji od tri odsto budèta, Parlament je zapoljoprivredu predvidio svega 1,2 odsto. Saovakvim poticajima, smatraju poljoprivrednici, uzkatastrofalnu politiku uvoza nema mogu}nosti dase adekvatno iskoriste postoje}i kapaciteti.Trenutno, jednu tre}inu potreba pokriva doma}aproizvodnja, druga je iz uvoza, dok tre}a poti~e sacrnog trì{ta.

- Mi nemamo pet odsto sirovinskog potencijalada bismo mogli zadovoljiti potrebe doma}eg trì{tai zato iz susjednih zemalja uvozimo meso i mesneprera|evine sumnjivog kvaliteta, stoga ve} godinutraìmo da se odobri uvoz sirovine koja }eomogu}iti uzgoj stoke i proizvodnju doma}eg mesa- rije~i su ]amila Mujanovi}a, predsjednikaGrupacije.

U protekla dva mjeseca ove godine doma}emesoprera|iva~ke kompanije iz FBiH su bezpla}anja da`bina uvezle mesa u vrijednosti oko~etiri miliona KM, dok u RS i Br~ko Distrikt BiHnije bilo uvoza u istom periodu. Izvezeno je svega30.000 KM iz FBiH.

Prema rije~ima Jage Lasi}a, predsjednikaP/GKFBiH, suspenzija dijela ugovora o slobodnojtrgovini sa Srbijom i Crnom Gorom i Hrvatskomje ishitrena, jer finansijska sredstva koja }e se ost-variti pove}anjem carinske stope nisu usmjerena zapoticaj doma}oj proizvodnji i predstavljajuklasi~an prihod u prora~un dràve.

To zna~i da }e do}i do bolje za{tite proizvo|a~ana bh. trì{tu, ali se ne}e popraviti status primarnihpoljoprivrednih proizvo|a~a.

Tokom izlaganja predsjednik Lasi} je prezenti-rao i podatke o proizvodnji i potrebama FBiH za

gove|im, ov~ijim i svinjskim mesom. Prilikomizrade ovih statisti~kih podataka, pretpostavka je daFBiH ima oko 2,4 miliona stanovnika.

Potro{nja gove|eg mesa po stanovniku je 12,5kg godi{nje (ukupne potrebe iznose 30.000 tona),dok je ukupna proizvodnja 13.997 tona, dakle,FBiH nedostaje oko 16.000 tona.

Kada je rije~ o ov~ijem mesu, potrošnja postanovniku iznosi 3,8 kg godi{nje (ukupne potrebe9.120 tona), a proizvodnja je 1.284 tone, {to zna~ida FBiH nedostaje 7.126 tona.

Potrošnja po stanovniku za svinjskim mesomiznosi oko 7,6 kg (ukupne potrebe 18.240 tona),proizvodnja 4.333 tone, a nedostaje 13.906 tona.

Istovremeno, potrebe po stanovniku za mesnimprera|evinama iznose oko tri kg, ukupne potrebesu 7.200 tona, proizvodnja je 7.600 tona, {to zna~ida se u FBiH ostvaruje vi{ak od oko 400 tona mes-nih prera|evina.

Podsjetio je kako navedeni podaci moguposluìti za izradu ekonomske politike upoljoprivredi, odre|ivanja poticaja i sl.

Kako je istakao Ranko Baki}, predsjednikUdruènja poljoprivrednika u BiH, kapacitetimadoma}e prerade potrebe trì{ta mogu se podmiritiu cijelosti, te izlaz iz postoje}eg stanja treba traìtiu mjerama za unapre|enje doma}e primarneproizvodnje.

Selma VARUPA


Grupacija proizvo|a~a i prera|iva~a mesa P/GKFBiH

Manjak sirovinskog potencijalaSastanak Grupacije odràn je sredinom marta *Razmatrani su poticaji za poljoprivredu za teku}u godinu,uz osvrt na sto~arsku proizvodnju

14


Na sastanku Grupacije proizvo|a~a sjemenskog krompira raspravljano je o plasmanu sjemenskog krom-pira roda 2004. godine. U pro{loj godini na prostoru FBiH, prema podacima Poljoprivrednog instituta, nazasijanih 231 hektar proizvedeno je 3.525 tona sjemenskog krompira.

- u tonama -

Zaklju~eno je da se uputi pismo Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica da, u okviruPrograma odrìvosti povratka u 2005. godini, planira i nabavku sjemenskog krompira iz doma}e proizvod-nje, jer su proizvedene zna~ajne koli~ine kvalitetnog sortnog sjemena (Originala i Prve sortne reprodukcije).

Za proizvodnju sjemenskog krompira roda 2005. godine predvi|eni su nov~ani poticaji za 1.668 tona(Originala) u iznosu od 417.000 KM i 125.000 KM za proizvodnju 2.500 tona industrijskog krompira.

Zaklju~eno je da se uputi zahtjev Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva dase izna|e mogu}nost poticaja i za Prvu sortnu reprodukciju. Ukoliko se ne iskoriste sredstva predvi|ena zapoticaje Originala, da se preusmjere na premiranje Prve sortne reprodukcije.

M. ME[ANOVI]

Grupacija proizvo|a~a sjemenskog krompira

Proizvedeno 3.525 tona

Konzumne sorte Original Prva sortanareprodukcija

Ukupno

Desire 1.013 300 1.313Kennebec 283,28 - 283,28Kondor 53 27,3 80,3Jaerla 76 - 76Agria 160 36 196Tango 107,6 17 124,6Bedalin - 38 38Anais 9 - 9Adora 10,2 - 10,2Maris Bard 6,8 - 6,8Alvara - 60 60Palma - 60 60Virgo - 20,16 20,16Ukupno: 1.718,88 558,46 2.277,34

Industrijske sorte

Lady Claire 83,1 588 671,1Lady Roseta - 444,83 444,83Saturna - 132 132Ukupno: 83,1 1.164,83 1.247,93

Za poljoprivredu u2005. godini

15,74 miliona KMOdlukom Vlade FBiH je usvojen Program

utro{ka sredstava s kriterijima raspodjele sred-stava “Transfera za poljoprivredu” utvr|enihbudètom FBiH za 2005. godinu. Kako jesaop}eno iz Ureda za informiranje Vlade FBiH,rije~ je o sredstvima od 15,74 miliona KM u ovo-godi{njem budètu FBiH koja }e Federalno min-istarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarst-va dozna~iti korisnicima na osnovu Programa.Od planiranih sredstava, vi{e od polovine jenamijenjeno animalnoj proizvodnji (53 posto),dok }e se u biljnu proizvodnju usmjeriti 37

posto. Planirano je da se ove godine realiziraju iobaveze iz 2004. u proizvodnji duhana, podizan-ju rasadnika kontinentalnog i mediteranskogvo}a, te isplata premija za ~etvrti kvartal proiz-vo|a~ima mlijeka. /FENA/

15


Na rijeci Seme{nici

U[IT vra}a dabrove u vode BiHUdruènje {umarskih inènjera i tehni~ara FBiH, uz podr{ku

Direkcije Hessen Forsta iz Njema~ke, uradilo je prvi poku{aj reintro-dukcije dabrova.

Dabar je bio autohtona slobodnoìve}a divlja~ u BiH. Potupno jenestao prije otprilike 150 godina, jer je lovljen zbog kvalitetnog krzna,ukusnog mesa (mo{usnih `lijezda - koriste se u kozmeti~koj industri-ji) i ljekovitosti sala koje je poznato u narodnoj medicini. Krzno jeizuzetne kvalitete i na 1 cm² ima 23.000 dla~ica (~ovjek oko 150) kojega {tite od vode, hladno}e i od visokih temperatura.

Svoje nastambe gradi u blizini vode, a ulaz u nju je ispod vode.îsti je vegetarijanac i hrani se travama, korom drve}a i tanjim zelen-im gran~icama. Odrastao primjerak teì do 30 kg. Duìna sa repomiznosi 120 cm. Familijarna je ìvotinja i u skupini ìvi {est jedinki.

Do sada su “naseljeni” u 25 zemalja Europe. U svim zemljama jeza{ti}ena vrsta. Ovo je prvi poku{aj reintrodukcije dabrova. Na pok-lon iz Njema~ke U[IT je dobio pet familija (20 komada).

Odabrana je lokacija na rijeci Seme{nici kod Donjeg Vakufa. To je~ista, bistra rijeka bogata ribom sa ustaljenim vodostajem koja proti~e20 km kroz nenastanjeni {umski predio. Naseljavanjem dabra ovopodru~je ima sve {anse da postane prirodni zoopark, odnosno bios-ferno za{ti}eno podru~je gdje bi brojni posjetioci mogli prou~avatifloru i faunu. [. A.

U Rakovici kod Sarajeva

Prva farma lopatara U Rakovici kod Sarajeva, na povr{ini od 200 hektara, otvorena je prva farma jelena lopatara u BiH.

Stotinu jelena je u januaru uvezeno iz Hrvatske, gdje su nakon jednomjese~nog karantina na farmi“Sarajevo {uma” pu{teni u ogra|eno lovi{te.

Jelen lopatar nije autohtona bh. vrsta divlja~i. Korijeni su im iz Mezopotamije odakle su preko MaleAzije preba~eni u Evropu. Posljednjih godina sve vi{e ih je u Evropi zbog njihove prilagodljivosti, skromneprehrane, prefinjenosti i kvalitetnog mesa koje je sve traènije. U kompleksu se uzgaja 100 jelena lopatara,desetak srnda}a i 3.000 fazana. U okviru kompleksa vr{it }e se i redovna selekcija. Perspektivniji }e bitiuvr{teni u mati~no stado, te se uzgajati za lov i lovni turizam, s namjerom da izrastu u trofejne primjerke.Za tri godine po~et }e komercijalni lov na lopatare, tj. radi se o ekskluzivnom lovu koji }e okupiti brojneljubitelje ove vrste rekreacije.

Ulaz u kompleks “Sarajevo {uma” je besplatan za sve ljubitelje prirode./preuzeto iz Avaza/

Ve}a proizvodnja{umskih

sortimenataUkupna proizvodnja {umskih

sortimenata u FBiH u januaruove u odnosu na isti mjesec pro{legodine ve}a je za 11.000 kubnihmetara ili 12,2 posto. Premaposljednjim podacima Federalnogzavoda za statistiku, proizvodnjasortimenata od ~etinara je ve}a za7.000 kubnih metara(15,2 posto),dok je proizvodnja sortimenataod li{}ara ve}a za 5.000 kubnihmetara (11,6 posto). Ukupna pro-daja {umskih sortimenata ve}a jeza 2.000 kubnih metara ili 2,7posto. Prodaja sortimenata od~etinara je ve}a za 4.000 kubnihmetara(11,7 posto), dok je prodajasortimenata od li{}ara manja za2.000 kubnih metara (5,1 posto)./FENA/

16


Posmatrano po podru~jima industrijskih djelat-nosti u januaru ove u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz pro{le godine, industrijska proizvodn-ja u podru~ju snabdijevanja elektri~nom energijomgasom i vodom ve}a je za 36,6 posto. U podru~juprera|iva~ke industrije manja je za 8,1 posto, a upodru~ju rudarstva manja je za sedam posto.

U januaru FBiH ostvarila je izvoz od 144.740.000KM, {to je za 39 posto vi{e u odnosu na januar lani,a ostvarena vrijednost uvoza je 341.334.000 KM, {to jeza 2,3 posto vi{e u odnosu na januar pro{le godine.Pokrivenost uvoza izvozom u januaru ove godineiznosi 42,4 posto.

Do porasta ukupnog izvoza do{lo je zbog rastaizvoza unutar prera|iva~ke industrije od 33,5 posto,gdje je porast najve}im dijelom uzrokovan rastomizvoza u granama proizvodnja odje}e, dorada i bojen-je krzna 36,9 posto, prerada koè, izrada ko`negalanterije i obu}e 51,8 posto, proizvodnja metala33,4 posto, proizvodnja motornih vozila 99,9 posto iopskrba elektri~nom energijom 182,3 posto.

Najve}e u~e{}e u ukupnom izvozu ima Italija od25,4 posto, jer lista prvih deset zemalja u koje izvoziFBiH (Italija, Hrvatska, Njema~ka, Austrija, Slovenijaitd) u~estvuje preko 80 posto u carinskoj proceduriponovni izvoz nakon unutarnje obrade (u ukupnomizvozu ova carinska procedura u~estvuje sa 47,8 posto).

Ponovni izvoz nakon unutarnje obrade zna~i dase u zemlju uvezu repromaterijali, naprave gotoviproizvodi i odmah nakon toga se izvezu iz zemlje.

U januaru je zabiljeèn rast uvoza od 2,3 posto uodnosu na januar lani, ali u pore|enju sa decembrompro{le godine do{lo je do pada uvoza od 30 posto, {toje uzrokovano tzv. sezonskom komponentom (uvijekje u januaru zabiljeèn pad uvoza jer se ugovori skla-paju ve}inom po~etkom godine), tako da se najv-jerovatnije radi o zaostalom uvozu iz prethodnegodine.

U januaru je u Republiku Srpsku prodato robe uvrijednosti 16.863.944 KM, {to predstavlja smanjenjeza 28,3 posto u odnosu na decembar lani i pove}anjeza 3,3 posto u odnosu na januar pro{le godine.Istovremeno, iz Republike Srpske nabavljeno je robeu vrijednosti 4.026.030 KM, {to predstavlja smanjenjeza 33,4 posto u odnosu na decembar pro{le godine ismanjenje 18,2 posto u odnosu na isti mjesec lani./FENA/

Statistika

Pokrivenost uvoza izvozom 42,4 postoIndustrijska proizvodnja u FBiH, u januaru ove u odnosuna prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine,ve}a je za 4,2 posto u odnosu na proizvodnju iz istogmjeseca pro{le godine 18,8 posto, dok je u odnosu nadecembar pro{le godine manja za 7,8 posto, saop}io jena konferenciji za novinare direktor Federalnog zavodaza statistiku Dervi{ \ur|evi}

Udruènje profesionalnih posrednika - brokerskih ku}a

Na traènje predsjednika Udruènja ZijadaBleki}a, 16. marta, odràn je sastanak sa pred-stavnicima Komisije za vrijednosne papire iRegistra vrijednosnih papira.

Traèno je:1. da se omogu}i brokerskoj ku}i da u ime svo-

jih klijenata povu~e izvode iz Registra vrijednosnihpapira;

2. potreba uvo|enja elektronske knjige naloga;3. praksa objavljivanja podataka, dostupnih bro-

kerima, prvih dvadeset dioni~ara u nekom emiten-tu vrijednosnih papira;

4. produènje rada Registra vrijednosnih papira.Obe}ano je da }e se razmotriti i vidjeti

mogu}nost njihove realizacije.Na osnovu razgovora upu}en je pismeni prijed-

log Registru vrijednosnih papira za produènje vre-mena rada Registra.

M. I.

Direktor brokerske ku}e Eurohaus

Neminovno stvaranjejedinstvene berze u regiji

Direktor brokerske ku}e Eurohaus Zijad Bleki},predsjednik Udruènja profesionalnih posrednika -brokerskih ku}a u FBiH, kazao je da se berze u regi-ji, ako èle biti konkurentne, moraju ujediniti,odnosno stvoriti jedinstvenu berzu koja }e bitidovoljno jaka za integraciju u velike svjetske tokove.

Zahvaljuju}i procesu privatizacije, berze u BiH supostale interesantne stranim investitorima. Ipak, sveone u dràvama nastalim raspadom biv{e Jugoslavijene mogu biti konkurentne na svjetskoj razini, zbog~ega je pokrenuta inicijativa za stvaranje jedinstvenekoja bi po~ela sjedinjenjem berzi iz BiH i SCG.

U prilog tome govori i ~injenica da su brokerskeku}e Eurohouse iz BiH i Senzal iz SCG potpisaleprotokol o suradnji.

“Prve analize Eurohaus i Senzala }e predo~itistranim investitorima u prvoj polovini maja. Radi seo na{im savjetima za njihova ulaganja u tvrtke izna{ih zemalja”, kazao je direktor brokerske ku}eSenzal iz Beograda Rade Rako~evi}, naglasiv{i da}e to biti prva konkretna suradnji dviju brokerskihku}a razli~itih zemalja.

Iz ovih brokerskih ku}a su naglasili kakoo~ekuju da ce se u proces ujedinjavanja svih berzi ujedinstvenu berzu na razini biv{e SFRJ ubrzouklju~iti sve relevantne brokerske ku}e koje egzisti-raju u regiji. /Poslovne novosti/

17


Rudnik mrkog uglja “Bano-vi}i” u ovoj godini planira proi-zvodnju od 1,4 miliona tonauglja, ponovno aktiviranje po-vr{inskog kopa Turija, zapo{lja-vanje stotinu novih rudara i nas-tavak investiranja. Unato~ o{troji za rudarstvo nepovoljnoj zimina po~etku 2005. godine, rudnikostvaruje planske zadatke {tonagovje{tava da }e ovo biti jo{jedna uspje{na godina za 2.570rudara i menad`ment na ~ijem~elu je magistar Munever êrgi}.

Direktor i novi menad`mentpreuzeli su rudnik polovinompro{le godine u trenutku kada jeimao gubitak od oko 3,7 milionaKM. Brojnim mjerama, upravlja~ko-organizacionimrje{enjima i pove}anjem proizvodnje uspjeli su anuli-rati taj gubitak. Prema zvani~nom godi{njemizvje{taju dobit ovog rudnika u 2004. godini iznosi4,7 miliona KM.

Plus tome za sedam miliona su smanjili obavezeprema dobavlja~ima i bankama. Uspostavljena jesvakodnevna likvidnost i uredna isplata zarada (pros-jek 600 KM) koje bi u 2005. godini trebalo da imajui blagi rast.

Planske projekcije o pove}anju proizvodnje uodnosu na prethodnu godinu baziraju se naponovnom otvaranju povr{inskog kopa Turija(“konzerviran” po~etkom devedesetih godina pro{logstolje}a) na kojem se rezerve procjenjuju na 26 mil-

iona tona uglja. Dio opreme ve} je na kopu, aeksploatacija }e zapo~eti nakon {to bude osposoblje-na èljezni~ka pruga.

Zapo{ljavanjem stotinu novih rudara (u Bano-vi}ima izazvalo veliko interesovanje) u jamama }e bitiuveden rad subotom i nedjeljom, a dodatnopove}anje proizvodnje i produktivnosti bi}e ost-

vareno i intenzivnim investi-ranjem od oko 20 milionaKM.

Rudnik u Banovi}ima }e unarednim mjesecima dobitisavremene hidrauli~ne bagerei opremu koja rudu moèvaditi bez miniranja terena,{to }e, kako kaè direktorMunever êrgi}, predstavljatizna~ajne u{tede.

Krajem godine u planu jenabavka novih pet kamionaza prevoz uglja i jalovine {to}e biti realizovano uzkori{tenje kreditnih sredstava.

Kako tvrdi generalni direk-tor rudnika, me|u bankama

vlada veliko interesovanje da se uklju~e u taj projekat,jer su se uvjerile da rudnik stabilno posluje i da je ure-dan plati{a bankarskih obaveza.

Uporedo sa svim ovim, menad`ment predvo|enmagistrom Muneverom êrgi}em, zapo~eo je izradunove organizacije koja u svim elementima moraodgovoriti na brojna pitanja, odnosno definisatimjesto i ulogu rudnika u cjelokupnom energetskomsistemu dràve.

Rije~ je, dakle, o po~etku restrukturiranja koje }eza posljedicu imati i smanjenje zaposlenih,uglavnom, slanjem u penziju onih koji ispunjavajuuvjete, te jo{ nekih koji mogu biti zbrinuti kroz pro-gram socijalnog zbrinjavanja, a njega treba da ponu-di Vlada.

H. ARIFAGI]

Proizvodnja uglja

Izvanredni rezultati rudnika “Banovi}i”Lani ostvarena dobit od 4,7 miliona KM {to je najboljiposlovni rezultat od rata naovamo * Ova godinaozna~ena kao po~etak restrukturiranja rudnika bi}e uznaku pove}anja proizvodnje i jo{ boljeg poslovanja

Munever êrgi}

18


Italijanska kompanija èli uspostaviti sporazumeo saradnji u oblasti gra|evinarstva, industrijskih ijavnih radova. Kompanija je zainteresovana zakupovinu nekretnina i uspostavljanje zajedni~kihprojekata.

Adresa: Costruzioni Manfredini I.C.E. Srl, ViaSan Vincenzo 18, 20123 Milano, Italia.Telefon: + 3902 8358741, faks + 39 02 8375536, e-mail: [email protected]. Kontakt osoba: CesareManfredini.

Turska livnica metala traì uvoznike i joint ven-ture aran`mane. Kompanija se bavi livenjem metal-nih proizvoda za rudarstvo, gra|evinsku, ma{insku,prehrambenu i vojnu industriju. Proizvodi i dijeloveza automobilsku industriju, dekorativne pe}i idrugo.

Kontakt: Enis Döküm ve Ìmalat San., KarataySanayi Gültepe Sk. No. 9, 42300 Konya, Turkey.Telefon: +90 332 233 30 17, faks +90 332 235 66 19, e-mail: [email protected]. Kontakt osoba: BülentEnis.

Firma Evans Gray & Hood Food Ltd. iz VelikeBritanije zainteresirana je za otkup bobica smreke isjemena korijandera iz BiH.

Kontakt osoba: Zagorka Sandulovi}-Marjanovi}E-mail: [email protected]

Kompanija Texwin Pacific Ltd. iz Hong Kongaproizvodi sve vrste odje}e za bebe. Odje}a se izra|ujei po narud`bi, a dostava je mogu}a u roku od 25 do30 dana. Web stranica kompanije: http://www.tex-win.com

Prodaju se nekretnine pp “Volta” Sarajevo uindustrijskoj zoni Ilija{a, udaljenoj od Sarajeva 15km:

Parcela povr{ine 6.555 m2, ogra|ena sa infrastruk-turom i portirnicom sa kancelarijama.

Parcela 1.692 m2 u blizini navedene, ogra|ena, ajedna strana izlazi na industrijski kolosijek.

Za sve informacije obratiti se na telefone:061 130 679061 133 408

Italijanska kompanija traì proizvo|a~e iizvoznike izolacionih traka i sli~nih proizvoda zaza{titu metalnih cjevovoda od korozije.

Adresa: Facot Chemicals Snc, Via Crema 44,26010 Capralba, Italy. Telefon: + 39 0373450642, faks + 39 0373 450751, e-mail:[email protected]. Kontakt osoba ValterRimoldi.

GLASNIKPrivredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina VI

Broj 30Mart/oùjak 2005.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi}, odgovorni urednik,

~lanovi:[emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},

Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:Privredna/Gospodarska komora FBiH

- za Glasnik -71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IVKontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:Birograf, Sarajevo

Gajev trg 2Za {tamparijuRizah Mustafi}

Besplatan primjerak

Ponuda - potra`nja

RESALE2005.

11. me|unarodni sajam rabljeneopreme odràt }e se u Karlsruhe, od18. do 20. aprila, pod nazivomRESALE 2005. Predstavi}e se 563 izla-ga~a iz 25 zemalja, a bi}e izloènema{ine iz oblasti drvne, metalne, tek-stilne, poljoprivredne, gra|evinske,kemijske, grafi~ke industrije, teleko-munikacija, robotike i drugo.

[. A.

Iz apoteka

AkneAkne se naj~e{}e javljaju u pubertetu, ali ~esto su problem i ljudi u srednjoj ìvotnoj dobi.Nastaju kao posljedica prekomjernog rada `lijezda lojnica i usljed poja~ane produkcije ilju{tenja pokrovnih epitelnih stanica u njihovim kanali}ima

Loj i epitel tvore ~epi}e koji zatvore izvodni kanal `lijezde. Nakupljeni loj pomije{a se s bak-terijama, a posljedica je gnojenje i nastanak pri{ti}a ili bubuljica. Od va`nosti je za prevenciju nas-tanka akni odgovaraju}a prehrana, te, naravno, higijena koè. Ujutro i nave~er koà se pere toplomvodom i blagim sapunom sa blago kiselim pH. U apotekama se mogu nabaviti sapuni specijalnonamijenjeni osjetljivoj i onoj sklonoj aknama. Ne valja pretjerivati s higijenskim sredstvima, jer sekoà pretjerano isu{i. Od koristi je i izbjegavati stvari koje radimo nesvjesno, a jako doprinoseone~i{}enju koè lica i stvaranju iritacije. Evo samo nekih:

* naslanjanje brade na ruke i nesvjesno diranje lica,* preparati za kosu koji dolaze u kontakt sa koòm lica,* prislanjanje slu{alice telefona o lice,* boravak u zadimljenim i pra{njavim prostorima,* pu{enje.Postoji mnogo razli~itih tipova akni: Acne Vulgaris, Acne Rosacea, Acne Fulminans, Gram-Negativni Folikulitis itd. u razli~itim stup-

njevima teìne oboljenja. Stoga akne smiju biti predmet lije~enja stru~njaka, dermatologa. Nemajtepovjerenja ni u koga osim u lije~nika. Ne nadraùjte mehani~ki akne, ne tiskajte ih - ili }e se zag-nojiti, ili }e nastati oìljci. Aknu smije otvarati samo stru~njak, u pravom ~asu, da se ne stvoriru`ni oìljak. Ina~e, lije~enje je lokalno i antibiotsko. Lokalno se stavljaju kreme ili losioni, bezsadràja masti. Kreme lju{te pokrovni sloj koè. One djeluju tako {to uklanjaju suvi{ne epitelepokrovne stanice i smanjuju koli~inu loja, dakle, uklanjaju ono {to stvara ~epi}. Zato boravak utoploj i suhoj klimi ~esto djeluje bolje od svih lijekova, pogotovo uz hidroterapiju morskomvodom! Morska se voda moè primijeniti i kao oblog i on sadrì sve njene soli. Dermatolog pre-poru~uje i uzimanje antibiotika {irokog spektra, naj~e{}e iz grupe tetraciklina. Uz antibiotike, uko-liko je uzrok poreme}enog rada `lijezda lojnica leì u disbalansu hormona, lije~nik ordinira i hor-monalnu terapiju. Zbog mogu}ihneèljenih propratnih pojava, smijuse koristiti samo u suradnji s der-matologom, a u èna i s ginekolo-gom.

One nisu samo estetski problem,jer mogu u~initi ru`nima lice,ramena, te susjedne dijelove, le|a iprsa. One su i veliko du{evnooptere}enje za oboljelu osobu.Moè se nari~ito kod mladih javitipromjena li~nosti: agresivnost i raz-dra`ljivost, ili povu~enost i depresi-ja. Stoga im treba pristupitiozbiljno i imati strpljenja i efekat sigurno ne}e izo-stati.

Mr. ph. Maja KNE@EVI]-]ERANI]Apoteka MY MEDICO

nacionalni program proizvodimo, kupujmo doma}etehnologije i inovacija u privredi. prijedlozi...

Documents