predstavljeni prvi efekti programa kupujmo domaće raste ... · centar za edukaciju u drumskom...

Ivana VujovićMianja

Vlado VukotićKatunjanka

Danilo BegovićErste banka

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIV

B

roj 7

-8

Jul -

Avg

ust 2

018.

Predstavljeni prvi efekti programa"Kupujmo domaće"

Raste prodajacrnogorskih

proizvoda

Ukus tradicije zlatavrijedan

Formula uspjeha - spojtradicije i savremenetehnologije

Impuls za razvojne i istraživačke projekte

IMPR

ESU

M

8 Predsjednik PKCG Vlastimir Golubović za InfocusKrećemo se u pravom smjeru

Broj 7-8Jul - Avgust 2018.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Ivana Vujović, director of MianjaGolden taste of tradition

Vlado Vukotić, owner of the cheese cooperative “Katunjanka”The formula of success - a combination of tradition and modern technology

Mirsad Hadžalić, the Development Director of the Start-up DaktilografWelcome to the digitized future of journalism and the publicadministration

Goran Đurović, Executive Director of Cerovo, BarBeing average is not an option

Taquality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

46

62

57

75

72

4

Broj 7-8 Jul - Avgust 2018.

Poslovni forum sa Albanijom

Saradnjom dokonkurentnosti za

treća tržišta

Ivana Vujović, direktorica Mianja d.o.o.Ukus tradicije zlata vrijedan

Zasijedao Upravni odbor Privredne komoreBrojne aktivnosti na unapređenju biznis ambijenta

Danilo Begović, direktor Sektora privrede Erste Bank AD PodgoricaImpuls za razvojne iistraživačke projektecrnogorskih preduzeća

Predstavljeni prvi efekti programa"Kupujmo domaće"Raste prodaja crnogorskihproizvoda

Vlado Vukotić, vlasnik sirare kooperative "Katunjanka”Formula uspjeha - spojtradicije i savremenetehnologije

44

50

6

32

1460

5


Listajući Glasnik...

1994.Građevinari u javnim radovima

Tokom 1994. godine svi slobodni građevinski kapaciteti biće angažovani na realizaciji vladinog pro-grama javnih radova. Radovi obuhvataju regionalni vodovod na crnogorskom primorju, put Nikšić - Cetinje i Nikšić - Risan te objekte privredne i društvene infrastrukture. Ovi značajni projekti biće

finansirani u 1994. godini sa 21 milion dolara koji se obezbjeđuju iz budžeta, potom, sredstava preduzeća, banaka i građana. Građevinari se moraju kvalitetno pripremiti za obavljanje ovih radova kako sa kadro-vskog tako i tehnološkog aspekta, pisao je Glasnik 1994. godine.

2005.Podsticanje izvoza

Za podršku malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori, koja imaju izvozni potencijal, Evroprska agen-cija za rekonstrukciju (EAR), preko BAS i TAM programa, obezbijedila je 1,4 miliona eura. Ovim pro-gramom će biti obuhvaćeno 60 naših kompanija. Rajner Frojnd, direktor kancelarije EAR u Podgorici,

je kazao da je u okviru druge faze ovog projekta planirana marketinška pomoć preduzećima. Ona će se sastojati od grantova u iznosu 6.000 eura odnosno 4.500 eura za pojedinačne projekte. Potencirao je da će u njihovom fokusu biti preduzeća koja imaju istoriju državnog vlasništva kako bi povećali njihovu iz-voznu konkurentnost. Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević podsjetio je da je posljednjih decenija u Crnoj Gori naglo porastao broj ovih kompanija. On je naveo da je cilj da se povećanjem izvoza proizvoda i usluga pomenutih preduzeća smanji spoljnotrgovinski deficit naše države, zabilježio je Glasnik 2005. godine.

6


Brojne aktivnosti na unapređenju biznis ambijenta

Zasijedao Upravni odbor Privredne komore

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore zasijedao je 26. jula 2018. godine. Usvojen je Izvještaj o radu Privredne ko-more za period januar-jun 2018. godine sa Finansijskim

izvještajem za isti period, te donijete odluke o obrazovanju Koordi-nacionog odbora farmaceutske i medicinske privrede i Koordina-cionog odbora za žensko preduzetništvo. Razmotrena je realizaci-ja zaključaka i preporuka sa prethodne sjednice Upravnog odbora Privredne komore koji se odnose na podršku kompaniji "Mesopro-met" nakon što su njeni pogoni stradali u požaru.

Sjednicu je vodio predsjednik Upravnog odbora i Komore Vlasti-mir Golubović, a u radu su pored članova učestvovali potpredsje-dnici Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, gene-ralni sekretar Pavle D. Radovanović i predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović.

U polugodišnjem Izvještaju o radu Komore, koji su prezentova-li direktori sektora Stručne službe, između ostalog se navodi da je ova asocijacija, u godini kada obilježava devet decenija uspje-šnog rada, brojnim aktivnostima djelovala u pravcu poboljšanja poslovnog ambijenta i doprinosila regulatornoj reformi, utičući na unapređenje konkurentnosti ekonomije i dinamičan privredni razvoj. U cilju neposrednih kontakata i širenja baze privrednih su-

bjekata kojima će pružati usluge, Stručna služba Komore obilazi preduzeća u svim opštinama što će poslužiti kao osnova za sveo-buhvatnu analizu ambijenta u kojem posluju i izazova sa kojima se srijeću. Do kraja godine biće prikupljeni podaci o kompanijama iz svih crnogorskih opština. Aktivnosti komorskih organa i preporu-ke procesuirane državnim i lokalnim organima sa kojima ova as-coijacija ima novim Zakonom institucionalno definisan partnerski odnos, potom organizovanje značajnih konferencija, poslovnih i edukativnih skupova sa aktuelnim temama, baštinjenje kvalite-tne saradnje sa regionalnim partnerima kroz veoma aktivan rad Komorskog investicionog foruma i poslovne forume rezultirali su konkretnim benefitima za članice Privredne komore i ekonomiju Crne Gore u cjelini. Komora je u 2018. godini posvećeno doprino-sila EU integracijama i realizovala niz edukativnih te informativ-nih aktivnosti šireći znanje o povoljnostima za privredu koje nosi članstvo Crne Gore u NATO alijansi.

Promovisanje privrede je takođe jedna od kontinuiranih aktivnosti Komore, a u pomenutom periodu realizovano je kroz otpočinjanje programa "Kupujmo domaće" i "Domaći ukusi", nastavak projekata "Dobro iz Crne Gore" i Excellent SME, organizovanje nastupa cr-nogorskih preduzeća na međunarodnim i regionalnim sajmovima

7


Za dualno obrazovanje tokom školske 2018/2019 zainteresovano je 110 novih poslodavaca i 300 učenika što znači da će se u narednom periodu ovim vidom školovanja obuhvatiti ukupno 600 đaka. Ministarstvo prosvjete će stipendirati novu generaciju učenika, a Privredna komora će obezbijediti sredstava za njih 30.

koji su našim proizvođačima donijeli brojne nagrade. Realizova-ne međunarodne aktivnosti Komore su doprinijele jačanju veza, između ostalog, sa Mađarskom, Turskom, Albanijom, Francu-skom, Italijom i brojnim drugim zemljama. U prethodnom perio-du posebno je potencirano jačanje veza Komore sa institucijama i poslovnim asocijacijama, što je rezultiralo potpisivanjem više sporazuma o saradnji i stvorilo temelje za zajedničko djelovanje na unapređenju ambijenta za rad preduzeća. Komora realizuje 13 međunarodnih projekata, a aplicirala je za još osam u 2018. Ona učestvuje u razvoju sistema obrazovanja za potrebe privrede (sa naglaskom na dualno obrazovanje), organizuje usavršavanje i obuku, specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice i druge oblike edukacije. Od januara do juna organizovala je 30 edu-aktivnih aktivnosti sa više od 1400 učesnika.

- Za dualno obrazovanje tokom školske 2018/2019 zainteresovano je 110 novih poslodavaca i 300 učenika što znači da će u narednom periodu ovim vidom školovanja obuhvatiti 600 đaka. Ministarstvo prosvjete će stipendirati novu generaciju učenika, a Privredna komora će sredstva obezbijediti za njih 30 – kazao je predsjednik Vlastimir Golubović.

Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju je organizovao obuke

za menadžere i za vozače, na kojima je obučeno 177 menadžera i 74 vozača. Centar je organizovao prvu međunarodnu stručno–edukativnu konferenciju "Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika" u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, Mašinskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, IRU Akademijom. Informisanje o aktivnostima Komore realizovano je kroz objave u medijima, zatim na njenom sajtu i u mjesečniku Glasnik, dok su se marketinške djelatnosti odnosile, kako na promovisanje privre-dnih subjekata i njihovih proizvoda, tako i obilježavanje devedese-togodišnjice postojanja i rada Privredne komore, te publikovanje "Ekonomske istorije Crne Gore" dr Branislava Marovića.

Generalni sekretar Pavle D. Radovanović predstavio je polugodi-šnji Finansijski izvještaj Privredne komore.

Član Upravnog odbora Tomislav Čelebić vlasnik kompanije "Če-lebić" ukazao je na veliki nedostatak kvalifikovane radne snage posebno u građevinarstvu, turizmu i poljoprivredi i sve veće an-gažovanje stranog kadra. On smatra da je potrebna tješnja sara-dnja Privredne komore i kompanija sa Zavodom za zapošljavanje radi prevazilaženja ovog problema. Kompanije su, prema njegovim riječima, spremne da pruže doprinos u edukaciji i prekvalifikaciji kadrova.

Goran Jevrić, direktor Regionalnog vodovoda posebno je apostro-firao značaj afirmacije vansudskog rješavanja privrednih sporova pri Arbitražnom sudu u Privrednoj komori. Takođe, ističući značaj kapitalnog djela "Ekonomske istorije Crne Gore" on je predložio da ova knjiga bude štampana i na engleskom jeziku. Istakao je da je Crna Gora pred velikim investicijama u komunalnom sektoru koje vrijede 1,4 milijarde eura i smatra da je potrebno da se crnogorska operativa pripremi za ove poslove kako oni ne bi otišli inostranim kompanijama.

Predsjednik Skupštine Vojo Banović kazao je da privreda treba da se pripremi za najavljeno povećanje cijene rada od naredne godine i smatra da to treba da prati smanjenje poreza i doprinosa na lična primanja, u čemu Komora treba da pruži značajan doprinos.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović najavio je da će krajem avgusta biti organizovan sastanak sa akademskom za-jednicom kako bi se napravila analiza koja će doprinijeti iznalaže-nju mogućnosti da se proširi poreska osnovica te smanje porezi i doprinosi na zarade radnika.

Hilmija Franca, vlasnik "Mesoprometa", kazao je da je ova kompa-nija zahvaljujući hitnim mjerama i velikoj podršci privrede, države i Komore uspjela da održi nivo poslovnih aktivnosti, redovno izmi-ruje sve obaveze i zadrži tržište ne samo u Crnoj Gori već i u četiri države Regiona. Zahvalio je opštini Bijelo Polje, malim preduzeći-ma koji su ponudili svoje kapacitete kad je bilo najpotrebnije, koo-perantima, poljoprivrednicima, poslovnim partnerima, IRF-u i po-sebno Privrednoj komori čija je podrška dala snagu Mesoprometu da se izbori sa posljedicama požara.

- Ohrabruju riječi gospodina France da su uspjeli da stabilizuju proizvodnju i sačuvaju tržište. Zahvaljujem svim preduzećima u Crnoj Gori koja su pokazala solidarnost sa "Mesoprometom". Pri-vredna komora je preporučila Sekretarijatu za razvojne projekte da se izmijeni Uredba o podsticanju novih investicija, odnosno proširi njen obuhvat na firme koje su doživjele štetu poput "Me-soprometa". Time bi se obnova njihovih pogona tretirala kao nova investicije i one bi imale povoljnosti pri zapošljavanju – rekao je predsjednik Komore Golubović.

8


U cilju ostvarivanja dinamičnog rasta u narednom periodu, čvrsto vjerujem da kreatori politika stabilnost javnih finansija neće obezbjeđivati kroz dodatno povećanje poreza i akciza, već kroz primjenu mjera koje će se odnositi na proširenje poreske osnovice, smanjenje sive ekonomije i reformu javne uprave .

9


Krećemo se u pravom smjeru

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović za Infocus

Privredna komora Crne Gore igra aktivnu ulogu u integracio-nim procesima države od njihovih početaka. Brojnim susre-tima koje organizuje, ova asocijacija svojim članicama pred-

stavlja mogućnosti i izazove od članstva u NATO i EU. Predstavnici Komore aktivno participiraju u radnim grupama za pristupne pre-govore sa EU. Takav aktivan položaj Komore potvrđen je krajem prošle godine donošenjem Zakona o Privrednoj komori, koji propi-suje da ova institucija daje donosiocima odluka mišljenje o propi-sima koji utiču na privredni sistem i ekonomsku politiku - navodi časopis Infocus na početku intervjua sa predsjednikom Privredne komore Vlastimirom Golubovićem, koji prenosimo u cjelosti.

Kako danas ocjenjujete makroekonomsku situaciju u Crnoj Gori?

V. Golubović: Makroekonomska kretanja u Crnoj Gori karakteriše rast većine indikatora: bruto domaćeg proizvoda, zaposlenosti, za-rada, obima usluga i rast stranih investicija.

Crnogorska ekonomija je u 2017. godini rasla po stopi od 4,4%, a pozitivni trendovi nastavljaju se i u ovoj godini. U prilog tome go-vore podaci o rastu industrijske proizvodnje u I kvartalu za 39,3%, rastu proizvodnje u sektoru šumarstva 36,2%, te rastu u sektorima usluga - građevinarstvu, turizmu i trgovini.

Radovi na izgradnji saobraćajne i energetske infrastrukture, po-sebno prioritetne dionice auto puta Bar - Boljare, uslovili su po-većanje građevinske aktivnosti za 46,8% u I kvartalu ove godine, dok investicije u sektoru turizma u kontinuitetu unaprjeđuju kvalitet turističke ponude, što rezultira povećanjem broja turista i ostvarenih noćenja, a samim tim doprinosi i povećanju prihoda od ove djelatnosti.

Robnu razmjenu sa inostranstvom karakteriše kontinuiran deficit. Visoka uvozna zavisnost crnogorske privrede posljedica je uske proizvodne baze, snažne korelacije između uvoza robe i turizma, značajnog učešća uvezenih sirovina u izvezenoj robi, kao i reali-zacije velikih infrastrukturnih projekata koje su značajan genera-tor uvoza. Ipak, zahvaljujući prihodima sektora usluga, prije svega turizma, kao i prihodima od direktnih stranih investicija (ukupan priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori u 2017. godini izno-sio je 649,2 milona eura), koje u kontinuitetu pokazuju rast, uspje-šno ublažavamo spoljnotrgovinski deficit na tekućem računu pla-tnog bilansa.

Koliko je fiskalna stabilizacija imala uticaja na privredni rast i kakva su vaša očekivanja u narednom periodu kada su u pitanju mjere štednje uključujući i porast nekih poreza i akciza?

V. Golubović: Visok nivo javnog duga i budžetskog deficita u Crnoj Gori prethodnih godina, te potreba za stabilizacijom javnih finan-

sija uslovili su sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije.

Pozitivne rezultate potvrđuju i podaci da je u I kvartalu 2018. godi-ne u odnosu na isti period 2017. zabilježen rast prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost za 12,7%, doprinosa za 10,3% i poreza na dobit pravnih lica za 25,1%, usljed rasta ekonomske aktivnosti, ali i mjera fiskalne konsolidacije - povećanja standardne stope PDV-a za 2 procentna poena i izmirenja obaveza po osnovu repro-grama poreskog duga.

Pokazatelji ekonomske aktivnosti ukazuju na činjenicu da mje-re usmjerene na fiskalnu stabilizaciju u prethodnoj godini nijesu usporile privredni rast, već je crnogorska ekonomija zabilježila rast veći od projektovanog. U cilju ostvarivanja dinamičnog rasta u narednom periodu, čvrsto vjerujem da kreatori politika stabilnost javnih finansija neće obezbjeđivati kroz dodatno povećanje poreza i akciza, već kroz primjenu mjera koje će se odnositi na prošire-nje poreske osnovice, smanjenje sive ekonomije i reformu javne uprave.

Da li ste zadovoljni poslovnim ambijentom? Je li on naklonjen ra-stu investicija i privatnog biznisa?

V. Golubović: Poslovni ambijent je značajno unaprijeđen. U pri-log ovoj tvrdnji govori podatak da je Crna Gora od 2006. godine do danas privukla 8,45 milijardi eura investicija iz preko 130 zemalja svijeta. U Crnoj Gori su prisutni renomirani značajni svjetski bren-dovi, naročito u oblasti turizma. Trenutno se realizuju projekti čija vrijednost iznosi preko 4 milijarde eura.

Crna Gora je u ovogodišnjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja Doing business zauzela 42. mjesto od 190 rangiranih zemalja, što predstavlja napredak za devet pozicija u odnosu na prethodnu godinu. Ako se ima u vidu činjenica da kontribuciju za izradu ovog izvještaja daju kompanije iz privatnog sektora, jasno je da Crna Gora u kontinuitetu ostvaruje napredak kada je u pita-nju poslovni ambijent.

Podatak da Crna Gora ima konkurentan poreski sistem, sa naj-nižom stopom poreza na dobit od 9%, kao i činjenica da je Crna Gora od 2017. godine punopravna članica NATO-a, čine našu ze-mlju atraktivnom destinacijom za investiciona ulaganja i razvoj privatnog biznisa.

Sve zemlje u regionu pa i Crna Gora pridaju ogroman značaj stra-nim investicijama. Ima li crnogorska vlada dovoljno sluha i sred-stava da na odgovarajući način podstakne i razvoj domaćeg pri-vatnog biznisa?

V. Golubović: Strani i domaći investitori u Crnoj Gori imaju ravno-pravan tretman. U cilju privlačenja investicija Vlada je u pretho-

10


dnim godinama kreirala čitav niz podsticajnih mjera.

Tako, na primjer, saglasno Uredbi o podsticanju direktnih investi-cija visina sredstava za podsticanje investicija može iznositi od 3.000 € do 10.000 € po novozaposlenom licu, za investicione projek-te koji se realizuju u proizvodnom sektoru i sektoru usluga. Poseb-ne povoljnosti postoje u slučaju poslovanja u biznis zonama koje predstavljaju jedinstven entitet na području lokalne samouprave, dijelom ili u potpunosti infrastrukturno opremljen, a koji potenci-jalnim investitorima pored zajedničkog prostora i infrastrukture pruža dodatne poreske i administrativne olakšice sa državnog i lokalnog nivoa (ne plaćaju se doprinosi na zarade, porez na doho-dak fizičkih lica, ukinute su ili smanjene komunalne i naknade za opremanje građevinskog zemljišta i smanjene su stope poreza na nepokretnost).

U svrhu podsticanja preduzetništva i osnivanja novih kompani-ja Investiciono razvojni fond Crne Gore nudi posebne programe finasijske podrške kao što su program za razvoj preduzetništva, program za početnike u biznisu start up, kao i program za mlade u biznisu po povoljnim kamatnim stopama, uz grejs period do 4 godine i rok otplate do 12 godina.

Prije nego što ste postali predsednik PKCG bili ste predsednik Skupštine ove asocijacije u dva mandata, te član Upravnog od-bora. Kako iz tog dugogodišnjeg iskustva ocjenjujete promjene u privrednom ambijentu Crne Gore koje su uslijedile u procesu pri-bližavanja EU i stupanjem u članstvo NATO?

V. Golubović: Učestvovanjem u radu najviših organa Komore uv-jerio sam se u uticaj koji najstarija poslovna asocijacija ima na unapređenje ambijenta za rad njenih članica, a koji realizuje kroz partnerski odnos sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou.

Godine u kojima sam bio predsjednik Skupštine Privredne komore i član njenog Upravnog odbora obilježio je ekonomski razvoj kojim se Crna Gora sa pozicije relativno nerazvijene republike nekada-šnje Jugoslavije pozicionirala u najprosperitetniju državu Zapa-dnog Balkana, članicu NATO saveza i prvog kandidata za ulazak u Evropsku uniju, čemu je Komora davala i daje nemjerljiv doprinos.

Ulaskom u NATO, uz bezbjednosne benefite za Crnu Goru, otvorene su značajne ekonomske mogućnosti. Pristupanje Alijansi je pri-lika za povećanje trgovinske razmjene i stranih ulaganja što, uz poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje predstavlja preduslov za ja-čanje konkurentnosti nacionalne privrede. Crnogorska preduzeća koja su kodifikovala svoje proizvode po zahtjevima Alijanse dobila su pristup ovom značajnom tržištu.

Privredna komora Crne Gore ima aktivnu ulogu u integracionim procesima države, od njihovih početaka. Brojnim skupovima koje organizujemo privredi predstavljamo prilike i izazove članstva u NATO i EU. Predstavnici Komore aktivno participiraju u radnim grupama za pregovore sa Evropskom unijom.

Šta su za vas danas najveći izazovi privatnog sektora i šta su pre-poruke vladi za promjene javnih politika?

V. Golubović: Najčešće barijere na koje ukazuju privrednici su broj-ne i visoke takse, naknade na lokalnom nivou, velika opterećenost troškovima rada, odnosno doprinosima na zarade, siva ekonomi-ja i nelojalna konkurencija, nelikvidnost i nemogućnost naplate potraživanja, problemi nedovoljne fleksibilnosti tržišta rada, neu-saglašenosti sistema obrazovanja i vještina sa potrebama tržišta

rada.

Iz navedenog se može izvući zaključak da jačanju konkurentno-sti domaće privrede mogu doprinijeti promjene u poreskoj politi-ci kroz pronalaženje prostora za proširenje poreske osnovice na jednoj i smanjenje poreskih opterećenja privredi na drugoj stra-ni posebno u dijelu smanjenja doprinosa na zarade zaposlenih, uvođenje niže stope PDV-a u svim ugostiteljskim i turističkim objektima bez obzira na kategorizaciju, te ukidanje ili redefinisa-nje fiskaliteta (porezi, takse, naknade) na lokalnom nivou, kao i njihovo usklađivanje na nivou lokalnih samouprava. Pored toga, neophodno je kroz reformu obrazovnog sistema, uvođenjem dual-nog obrazovanja, obezbijediti kadrove koji će adekvatno zadovolji-ti potrebe tržišta rada.

Koliko je vlada spremna da sluša savete privrednika?

V. Golubović: Privredna komora je poslovna asocijacija svih cr-nogorskih preduzeća i kao takva objedinjava i artikuliše njihove zahtjeve prema donosiocima odluka. Komora sa Vladom u konti-nuitetu baštini izuzetno kvalitetne odnose. U prilog tome, između ostalog, govore tradicionalni godišnji sastanci sa premijerom i ministrima u Privrednoj komori, na kojima naša asocijacija pre-zentuje godišnju analizu poslovanja i omogućava predstavnicima kompanija da u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima Vlade istaknu izazove sa kojima se susrijeću u radu. Takođe, značajna je uloga najviših predstavnika države u radu godišnje regionalne Konferencije o ekonomiji koju organizujemo u Budvi.

Vlada i Privredna komora Crne Gore su institucionalni partneri, što je posebno potencirano krajem prošle godine usvajanjem Zakona o Privrednoj komori, kojim je propisano da Privredna komora daje donosiocima odluka svoje mišljenje na propise koji su od uticaja na privredni sistem i ekonomsku politiku. Učešćem u radnim gru-pama za izradu regulative i organizacijom okruglih stolova u okvi-ru javnih rasprava o nacrtima zakona, Komora doprinosi kreiranju najboljih rješenja prilagođenih zahtjevima crnogorske privrede.

Crnogorskoj javnosti (posebno privrednoj), poznati ste kao uspje-šan rukovodilac u više kolektiva i privrednih društava iz različitih privrednih grana. Možete li nam na osnovu tog iskustva reći ko-liko bi privreda Crne Gore bila sposobna da se nosi sa evropskom konkurencijom ako bi 2025, postala članica EU?

V. Golubović: Iako uviđamo da postoje brojne oblasti u kojima je neophodno unaprijediti konkurentske sposobnosti naših kompa-nija, očigledno je da privreda sve više napreduje u ispunjavanju preduslova za uspješan nastup na zajedničkom, veoma zahtjev-nom tržištu Evropske unije. Kao jedan u nizu pozitivnih primje-ra mogu da navedem da su crnogorski proizvođači hrane dobili evropske izvozne brojeve za plasman na tržište od 500 miliona potencijalnih kupaca. Ovo nije rezultat stihijskih, već državno osmišljanih poteza sa jedne strane i napora koje su u kontinuitetu ulagali naši proizvođači hrane za osvajanje zahtjevnih standarda kvaliteta i bezbjednosti.

I u narednom periodu jedan od najvažnijih zadataka za našu pri-vredu biće implementacija međunarodnih standarda kvaliteta, što je uslov bez kog se ne može na tržište EU. Takođe, neophodno je da se naše kompanije neposredno i u velikom broju uključe u eduka-ciju budućeg kadra kroz partnerstvo sa obrazovnim ustanovama u sistemu dualnog obrazovanja. Privredna komora Crne Gore kon-tinuirano podržava oba pomenuta procesa i svojim aktivnostima doprinosi njihovoj realizaciji.

11


Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović predložio da se formira koordinaciono tijelo od predstavnika svih poslovnih asocijacija koje će razmatrati teme od značaja za privredu i artikulisati zajedničke stavove asocijacija prema donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou.

Sinergijom do unapređenja biznis ambijenta

Sastanak predstavnika svih poslovnih asocijacija

Poslovne asocijacije u Crnoj Gori su spremne da kroz među-sobnu saradnju i sinergijsko djelovanje još snažnije utiču na donosioce odluka u pravcu unapređenja ambijenta za

rad svojih članica, crnogorskih preduzeća. Sa sastanka čelnika poslovnih asocijacija održanog u Privrednoj komori Crne Gore po-ručeno je i da je neophodno da poslovna zajednica bude blagovre-meno uključena u rad na regulativi koja uređuje poslovni ambijent, i to u fazi njenog oblikovanja.

Sastanku je predsjedavao predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, a učešće u radu uzeli su predsjednik Skupštine ove aso-cijacije Vojo Banović i generalni sekretar Pavle D. Radovanović, predsjednica Unije poslodavaca Crne Gore Svetlana Vuksanović i generalna sekretarka Suzana Radulović, predstavnik UPCG Mirza Mulešković, predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budi-mir Raičković, izvršna direktorica AMM-a Anđela Radosavović i predsjednik CEO foruma Slavoljub Popadić, izvršni direktor Ame-ričke privredne komore (AmCham) dr Marko Miročević, izvršna direktorka Savjeta stranih investitora Marija Šuković, kao i mena-džeri u Montenegro biznis alijansi Bojana Kalezić i Milan Dragić.

Učesnici su ocijenili da su njihove poslovne asocijacije na istom zadatku zaštite interesa kompanija članica, pa su razmatrali mo-dalitete buduće saradnje koja, smatraju, treba da bude adekvatno strukturirana i sa jasnim prioritetima.

Predsjednik Komore Golubović predložio je da se formira koordi-naciono tijelo od predstavnika svih poslovnih asocijacija koje će razmatrati teme od značaja za privredu i artikulisati zajedničke stavove asocijacija prema donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. U cilju ostvarenja što direktnijeg dijaloga sa no-siocima zakonodavne i izvršne vlasti, razmatrana je mogućnost organizovanja Parlamenta preduzeća u čijem radu bi učestvovali predstavnici svih poslovnih asocijacija.

Na skupu je preliminarno raspravljano o radnom zakonodavstvu, poslovnom ambijentu, dualnom obrazovanju, digitalizaciji i sivoj ekonomiji, ključnim temama crnogorske ekonomije o kojima će detaljnije biti riječi na budućim radnim sastancima predstavnika asocijacija.

Izlaganja na ove teme imali su predstavnici Komore, direktor Sek-tora za obrazovanje i kvalitet dr Mladen Perazić, direktorica Sek-tora za analize i istraživanja dr Nina Drakić i sekretarka Odbora udruženja ICT Nada Rakočević. Učesnici sastanka su se saglasili da u svim navedenim oblastima postoji prostor za zajedničko dje-lovanje i da treba pružiti podršku onim asocijacijama koje već sa donosiocima odluka učestvuju u procesima njihovog unapređenja.

U radu sastanka učestvovali su i savjetnik predsjednika Privredne komore Mitar Bajčeta i šef kabineta Miljan Šestović.

12


Povezivanjem u holding do tješnje saradnje

Sastanak sa željezničkim preduzećima u Komori

U Privrednoj komori Crne Gore 17. jula 2018. godine organi-zovan je sastanak predstavnika menadžmenta četiri želje-znička preduzeća na kojem je raspravljano o izazovima sa

kojima se srijeću u poslovanju.

Sastanak je inicirao i vodio predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, a u radu su uzeli učešće potpredsjednik ove asocijacije Danilo Gvozdenović, predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore dr Safet Kalač, izvršni direk-tor ove kompanije Ljubiša Ćurčić, predsjednik odbora direktora Željezničkog prevoza Eldin Mucević, izvršni direktor Željezničk-og prevoza Predrag Popović, predsjednik Odbora direktora Monte Cargo Slavenko Jovanović, pomoćnik izvršnog direktora ovog pre-duzeća mr Zoran Janketić i izvršni direktor Održavanja željeznič-kih voznih sredstava Milorad Vuković.

Učesnici sastanka su se saglasili da je riječ o četiri kompatibil-na preduzeća koja moraju još tješnje da sarađuju da bi efikasnije poslovala. S tim u vezi, predsjednik Odbora direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore dr Safet Kalač smatra da je neophodno inicirati reviziju i liberalizaciju koncepta reorganizacije željeznice, a kao model iskoristiti njemačka i slovenačka iskustva koja pred-viđaju formiranje holdinga svih željezničkih preduzeća. Značajnu podršku u tom procesu očekuje od resornog ministarstva i Privre-dne komore Crne Gore.

Među najznačajnijim izazovima sa kojima se željeznička predu-zeća srijeću su nepovoljna starosna struktura zaposlenih i nedo-statak stručnog kadra. U pravcu njihovog prevazilaženja, njihovi predstavnici su veoma pozitivno ocijenili program dualnog obra-zovanja u čijoj realizaciji je Privredna komora partner, te najavili svoje aktivno učešće, prepoznajući njegov značaj za obezbjeđenje buduće radne snage. Međutim, ukazali su da Zakon o zaradama državnih službenika i namještenika sa jedne strane i Uredba o za-

brani zapošljavanja u javnom sektoru sa druge negativno utiču na rješavanje kadrovskog problema, te traže podršku Komore u zastu-panju njihovih interesa po ovom pitanju pred donosiocima odluka. Takođe ocjenjuju da je Crnoj Gori neophodno fleksibilnije radno zakonodavstvo.

Ograničenje za poslovanje predstavlja i primjena Zakona o javnim nabavkama zbog kojeg je poslovanje pojedinih željezničkih predu-zeća otežano, pa je predlog da se traži njihovo izuzeće iz primje-ne ovog Zakona. Na sastanku je data inicijativa za izmjenu stope PDV-a na prevoz tereta, na način što bi se na ovu vrstu usluge obra-čunavala niža poreska stopa od 7%, kako bi se postigla konkuren-tnija cijena transporta i bolje valorizovali kapaciteti Montecarga, Željezničke infrastrukture i crnogorskih luka.

Ocijenjeno je i da Privredna komora, kroz bilateralne susrete sa privrednicima iz okruženja i inostranstva može da doprinese uspostavljanju novih partnerstava sa crnogorskim željezničkim preduzećima i većem korišćenju njihovih kapaciteta.

U susret najavljenom nastavku rekonstrukcije pruge Beograd-Bar u Srbiji, koja će privremeno značajno otežati, pa dijelom i onemo-gućiti saobraćanje vozova, te negativno uticati na rad crnogorskih željezničkih preduzeća, učesnici sastanka su istakli potrebu da se u budućnosti razvije željeznički saobraćaj ka više destinacija, iz-među ostalog preko Bosne i Hercegovine ka EU. Uspostavljanje že-ljezničkog saobraćaja sa Kosovom značajno bi doprinijelo većem prevozu tereta, ocijenjeno je na sastanku.

U radu sastanka su učetvovali i savjetnik predsjednika Privredne komore Mitar Bajčeta i sekretar Odbora udruženja saobraćaja Savo Barović.

13


O Predlogu zakona o industrijskim emisijama

Radni sastanak sa predstavnicima MORT

U Privrednoj komori Crne Gore 18. jula 2018. godine održan je radni sastanak sa predstavnicima Ministarstva održivog razvoja i turizma na temu Predloga zakona o industrijskim

emisijama.

Sastanak je vodio potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvoz-denović, a u radu su učestvovali Jelena Kovačević, rukovoditeljka Direkcije za kontrolu industrijskog zagađenja i upravljanja hemi-kalijama, i samostalni savjetnici u Direktoratu za životnu sredinu Dragana Raonić-Popović i Miloš Sekulović, zatim Mitar Bajčeta, savjetnik predsjednika Privredne komore, Bojan Jovović direktor Sektora pravnih i opštih poslova, Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, Marija Milačić, sekretarka Odbora udruženja komunalne privrede, Marga Koković, sekretar Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine, Milenko Perović, sekretar Odbora udruženja me-talurgije i metaloprerađivačke industrije, Ranko Vukmirović, se-kretar Odbora udruženja energetike i rudarstva.

Sastanak je organizovan u cilju bližeg upoznavanja sa predlože-nim novim zakonskim rješenjem, odnosno razlikama u odnosu na važeći Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađiva-

nja životne sredine koji je donijet 2005. godine, a izmijenjen 2015. godine. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inte-grisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine je u skupštinskoj proceduri i nakon usvajanja važiće do stupanja na snagu Zakona o industrijskim emisijama.

Predlog Zakona o industrijskim emisijama prenosi Direktivu Evropske unije o industrijskim emisijama iz 2010. godine koja obuhvata sedam ranijih direktiva. Jedna od njih je Direktiva o in-tegrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja, pa je zakon koji je pokrivao ovu oblast u cjelosti prenijet u novi predlog legislative, uz određene izmjene. Zahtjevi koji se odnose na usklađivanje obve-znika sa ovim aktom su strožiji nego što su bili ranije.

Najavljeno je da će se krajem septembra u Privrednoj komori Crne Gore održati okrugli sto sa privrednicima, predstavnicima Mini-starstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva ekonomije i Mi-nistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na kojem će biti detalj-no razmotrena ova veoma važna materija.

Usvajanje ovog zakona planirano je za četvrti kvartal ove godine.

14


Komora poziva privredna društva da kandiduju svoje proizvode kod tehničkih komiteta za dobijanje žiga "Dobro iz Crne Gore" jer će njegovo prisustvo na ambalažama doprinijeti njihovoj prepoznatljivosti.

"Dobro iz Crne Gore" za Školjke Boke, Katunjanku i Crnagoracoop NB

Sjednica Savjeta za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda

Savjet za dodjelu žiga vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda "Dobro iz Crne Gore" zasijedao je 11. jula 2018. go-dine.

Dodijeljeno je pravo korišćenja kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore" firmama "Školjke Boke"" Kotor, sirari-kooperativi "Katunjan-ka" Cetinje i "Crnagoracoop NB" Danilovgrad.

Sjednicu je vodio predsjednik Savjeta i Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. U ime Tehničkog komiteta za meso, ribu i prerađevine govorila je predsjednica prof. dr Božidarka Mar-ković, Tehničkog komiteta za mlijeko i mlječne proizvode prof. dr Slavko Mirecki, te Tehničkog komiteta za ostale prehrambene proizvode prof.dr Miomir Jovanović.

Školjke Boke

Kompaniji "Školjke Boke" pravo korišćenja znaka "Dobro iz Crne Gore" dodijeljeno je za ostrige ili kamenice, odnosno mušlje ili da-gnje.

Riječ je o privatnoj kompaniji koja je sa uzgojem i plasmanom školjki počela je 2010., a godišnji obim proizvodnje je u prosjeku na nivou od oko 20 tona mušulja i 150 000 do 300 000 komada ostriga što se uglavnom plasira na domaćem tržištu i samo manji dio ide u izvoz.

Ova kompanija ima registrovan patent za napravu za skupljanje i uzgoj školjki i ostriga, izdat od strane Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore.

15


Na osnovu svih implementiranih procedura i standarda u procesu proizvodnje ova kompanija je svrstana u Prvu kategoriju subjekata u proizvodni hrane, što znači da je proizvodnja u potpunosti usa-glašena sa EU standardima.

Kompanija DOO "Školjke Boke" svoje marketinško djelovanje je uskladila sa potrebama uspješnog ostvarivanja zdrave tržišne po-zicije, obezbjeđivanje prepoznatljivosti i diferenciranosti vlastitog identiteta posredstvom medijskih kanala, distribucije informacija i promotivnih poruka.

Ova kompanija je društveno veoma angažovana, posebno na cr-nogorskom primorju, što dokazuje učešćem u brojnim društvenim aktivnostina kao što je: dobrovoljno davanje krvi, brojne kulturne manifestacije i drugo, navodi se u izvještaju Tehničkog komiteta za meso, ribu i prerađevine o ocjeni zahtjeva dodjelu prava kori-šćenja kolektivnog žiga "Dobro iz Crne Gore".

Katunjanka

Sirari-kooperativi "Katunjanka" dodijeljen je znak Dobro iz Crne Gore za polutvrdi punomasni sir, dimljeni polutvrdi punomasni sir, polutvrdi punomasni sir sa začinima i urdu.

Počela je proizvodnju 2002. godine i dostigla godišnji obim od 80-100 tona. Kompletnu proizvodnju plasira na domaćem tržištu.

Sirovina i proizvodi sirare "Katunjanka" su 100% crnogorskog pori-jekla, a svakodnevno otkupljuje mlijeko od 60 farmera sa područja Danilovgrada. ‘

"Katunjanka" posjeduje HACCP sertifikat. Njeni proizvodi su osvo-jili prve nagrade na sajmovima u Budvi i Podgorici, zlatne medalje tokom niza godina, uključujući i veliku zlatnu medalju u 2018. na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, što je dokaz kvaliteta proizvoda.

Tehnički komitet za mlijeko i mlječne proizvode preporučio je Ka-tunjanki pokretanje aktivnosti za ozbiljan i stručan rad na planskoj primjeni marketing koncepta u svim njegovim bitnim aspektima (vizuelni identitet, marketing strategija i plan), s tim što bi bilo pri-rodno da prva aktivnost u tom segmentu bude izrada veb-sajta.

Crnagoracoop NB

Znak "Dobro iz Crne Gore" je kompaniji Crnagoracoop NB dodije-ljen za bebi keksove, čokoladu, krem blok, kremić, kafu CG, mješa-vinu keksa i čokoladni kolač.

Riječ je o kompaniji iz Danilovgrada koja ima 39 zaposlenih i od 1973. godine je na tržištu sa svojim kvalitetnim proizvodima.

Posjeduju mnogobrojna međunarodna priznanja za kvalitet proi-zvoda, kao i najviši svjetski standard kontrole bezbijednosti hrane (ISO 22000 : 2009 i HACCP sertifikat) .

"Poseban kvalitet praktičnoj primjeni marketinga u poslovanju "Crnagoracoop NB DOO" danas daje permanentno osavremenja-vanje marketing koncepata i praktičnih rješenja korporativnog imidža, kao i dizajniranja i kvaliteta izrade ambalaže i obilježa-vanja proizvoda – sve u cilju održavanja prepoznatljivosti i dife-renciranosti vlastitog identiteta u odnosu na brojne i marketinški veoma aktivne konkurentske firme i njihove proizvode”, navodi se u izveštaju Tehničkog komiteta za ostale prehrambene proizvode

o ocjeni zahtjeva za dodjelu prava korišćenja kolektivnog žiga "Do-bro iz Crne Gore".

Kupujmo domaće

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović govorila je na sjednici Savjeta o akciji "Kupujmo domaće". Tokom prethodna tri mjeseca objedinjenim djelovanjem Vlade, privrede i Privredne ko-more – asocijacije svih privrednika Crne Gore, intenzivno su pro-movisani domaći proizvodi.

Na policama šest najvećih trgovinskih lanaca - Voli, HD Laković, Franca, Aroma, Idea i Megapromet - crnogorski proizvodi su vidno označeni i na taj način uočljiviji potrošačima. Realizovana je in-tenzivna kampanja u medijima, koja je djelovala na jačanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda.

Sve ove aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda u većini kategorija, u poređenju sa prethodnim mjesecom i istim periodom prošle godine. Najveći rast prometa je zabilježen u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, a takođe i voća i povrća.

Istraživanje, koje je realizovala agencija IPSOS, je pokazalo da je za nešto više od mjesec dana sprovođenja akcije 70% građana čulo za projekat "Kupujmo domaće" a gotovo 44% njih bar djelimično ili u potpunosti zna i za konkretan sadržaj ovog nacionalnog projekta. Kao najznačajnije efekte ovog programa građani navode jačanje ekonomije (58%), otvaranje novih radnih mjesta (37%), jačanje pov-jerenja potrošača u domaće proizvode (35%) kao i generalno po-boljšanje kvaliteta domaćih proizvoda (31%). Ohrabruje podatak da čak 17% kupaca više i češće kupuje domaće proizvode nego prije godinu, što je dobra polazna osnova za dalji uticaj na potrošače. Možda i najvažniji zaključak koji proizilazi iz odgovora potrošača koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla je taj da to čine prevashodno zbog povjerenja u domaće proizvode i njihovog pouzdanog kvaliteta što i jeste jedan od ključnih ciljeva projekta. Posebno ohrabrujući podatak je da 16% potrošača procje-njuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode do-maćeg porijekla, dok većina postojećih kupaca domaćih proizvoda očekuje da će im ostati vjerna i u narednih 12 mjeseci.

Ovim programom se djeluje na prevazilaženje naslijeđenih navika da se više cijeni tuđe nego svoje. Negativni bilansi u prometu sa inostranstvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede i kroz turističku ponudu, kao i konkretne aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje. Stoga, pored programa "Kupujmo domaće", koji zahtijeva stalno angažovanje i sinergiju privrednih subjekata i organa državne uprave, te nauke i struke, u toku je i po-kretanje programa u kojem važno mjesto ima oblast turizma, pod nazivom "Domaći ukusi". Partneri u ovom projektu su Ministarstvo turizma, Nacionalna turistička organizacija, Investiciono razvojni fond i Privredna komora. U toku je razrada svih elemenata projek-ta, te definisanje konkretnih aktivnosti i zadataka.

- Pozivam sve partnere u projektu "Kupujmo domaće" da nastave njegovu realizaciju. Komora poziva privredna društva da kandidu-ju svoje proizvode kod tehničkih komiteta za dobijanje žiga "Dobro iz Crne Gore" jer će njegovo prisustvo na ambalažama doprinijeti njihovoj prepoznatljivosti – kazao je predsjednik Golubović.

16


Ohrabruje podatak da 16% potrošača procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla.

Raste prodaja crnogorskih proizvoda

Predstavljeni prvi efekti programa "Kupujmo domaće"

Prvi efekti programa "Kupujmo domaće" su veoma ohrabru-jući. Bilježi se rast prometa domaćih proizvoda u trgovin-skim lacima, a najveći u kategorijama mlijeka i mliječnih

proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Seda-mnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost pre-ma domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla.

Program "Kupujmo domaće" u posljednja tri mjeseca realizuje Vla-da u saradnji sa Privednom komorom Crne Gore, trgovinskim lan-cima i proizvođačima.

Na prezentaciji rezultata organizovanoj za novinare 6. jula 2018. godine u Privrednoj komori, govorili su potpredsjednica ove aso-cijacije Ljiljana Filipović, generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministar-stva ekonomije Radosav Babić, načelnica Odjeljenja za ekonom-

17


ske analize Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević, predstavnik agencije IPSOS Vlado Raičević, PR mena-džer kompanije VOLI Olivera Šuškavčević, suvlasnik Mljekare La-zine Milutin Đuranović i predstavnik Mesoprometa Hamzo Hod-žić.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović objasnila je da su na policama šest najvećih trgovinskih lanaca - Voli, HD La-ković, Franca, Aroma, Idea i Megapromet - crnogorski proizvodi su

vidno označeni i na taj način uočljiviji potrošačima.

Takođe se sprovodi intenzivna kampanja u medijima, kojom se djeluje na jačanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvo-da. Izborom domaćih proizvoda se doprinosi razvoju cjelokupnog crnogorskog društva i izlazi u susret potrebama potrošača za pro-izvodima koji su kvalitetni i zdravstveno bezbjedni, predstavljaju spoj očuvane prirode i savremenih tehnologija, tradicionalnog i modernog. Proizvoda čiji se put od njive do trpeze mjeri minutima,

18


a ne danima, te koji imaju više boje, mirisa i ukuse koji asociraju na naše podneblje i porodične običaje.

- Uz poštovanje slobodnog tržišta i principa fer konkurencije, sa puno povjerenja u sebe, u domaće vrijednosti, ovim programom djelujemo na prevazilaženje naslijeđenih navika da više cijenimo tuđe nego svoje – rekla je potpredsjednica Komore Ljiljana Fili-pović.

Prema njenim riječima, negativni bilansi u prometu sa inostran-stvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljopri-vrede i kroz turističku ponudu, kao i konkretne aktivnosti na pove-zivanju ponude i tražnje.

- Stoga, pored programa "Kupujmo domaće", koji zahtijeva stalno angažovanje i sinergiju privrednih subjekata i organa državne uprave, te nauke i struke, u toku je i pokretanje programa u kojem važno mjesto ima oblast turizma, pod nazivom "Domaći ukusi". U svijetu globalizacije, svijetu brendova i inovativnosti, hrana je jedan od ključnih faktora turističke ponude. Kroz afirmaciju na-cionalne kuhinje i specifičnih crnogorskih proizvoda, turizam je snažan generator razvoja poljoprivrede – rekla je ona.

Komora, prema riječima potpredsjednice, nastavlja kontinuirano zalaganje za promociju i bolju valorizaciju domaćih razvojnih po-tencijala, istinskih korporativnih i robnih brenova i kvaliteta koji posjeduju, te tradicionalne proizvodnje koja doprinosi prepozna-tljivosti zemlje.

Generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Radosav Ba-bić izrazio je zadovoljstvo postignutim efektima kampanje.

- Raduje nas činjenica da su građani Crne Gore u značajno većoj mjeri nego ranije informisani o tome šta za našu ekonomiju, ali i za svakog od nas pojedinačno znači kupovina domaćih proizvoda, a to je da jačamo domaća preduzeća kaoi domaću proizvodnju, osi-guravamo postojeća radna mjesta, stvaramo mogućnosti za otva-ranje novih što se samo pozitivno može ostvariti na dalji ekonom-ski rast a samim tim i na životni standard svakog od nas – rekao je Babić.

Naglašava da projekat "Kupujmo domaće" nije kratkoročna akcija već dugoročno opredjeljenje Vlade Crne Gore i Privredne komore.

- Danas u našim marketima imamo više od 3.000 proizvoda crno-gorskog porijekla, a cilj nam je da taj broj konstantno raste kako kroz podršku preduzećima koju ovaj program nudi, tako i kroz brojne druge programe podsticaja razvoja biznisa našeg i drugih resornih ministarstava te Privredne komore. Cilj nam je da ojača-mo poziciju naših preduzeća na domaćem tržištu kao i da ih ospo-sobimo i pomognemo im da izađu na inostrano, čime smanjujemo razliku između uvoza i izvoza. Tome može doprinijeti svako od nas i to dosta jednostavnom odlukom a to je da se opredijelimo za do-maće u odnosu na inostrani proizvod –istakao je on.

Partneri na projektu su svjesni činjenice da se potrošačke navike ne mijenjaju lako.

- Zato je uz našu odlučnost i istrajnost kada je u pitanju realizacija ovog projekta apsolutno neophodna i spremnost samih potrošača da mijenjaju svoje navike, za šta nam prvi rezultati govore da smo na pravom putu – zaključio je Babić.

Načelnica Odjeljenja za ekonomske analize Ministarstva poljopri-vrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević kazala je da je projekat

potvrdio spremnost za uzajamnu saradnju i partnerski odnos no-silaca, te da je njegov cilj poziocioniranje domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu, a krajnji efekat doprinos rastu ekonomije.

- Prvi rezultati kampanje su pokazali da smo na pravom putu, što nam daje dodatnu snagu da nastavimo dalje. Ministarstvo poljo-privrede i ruralnog razvoja kontinuirano radi na podršci poljopri-vrednim proizvođačima i naš je cilj da kroz projektne investicije u sektor poljoprivrede doprinesemo jačanju sektora, modernizaciji proizvodnje, uvođenju standarda, povećanju kvaliteta poljoprivre-dnih proizvoda, jačanju konkurentnosti, sticanju novih znanja, po-boljšanju uslova života u ruralnim područjima – rekla je Lapčević.

Prema njenim riječima, broj poljoprivrednih proizvođača i korisni-ka podrške Ministarstva raste iz godine u godinu. Sa podrškom se nastavlja ovogodišnjim agrobudžetom te javnim pozivima IPARD--a, a Ministarstvo će se potruditi da u svim opštinama stupi u kon-takt sa potencijalnim korisnicima.

- Projekat Kupujmo domaće predstavlja samo prirodan slijed ono-ga što je naš krajnji cilj, a to je da damo mogućnost našim poljo-privrednim proizvođačima da se njihovi prouizvodi nađu na do-maćem tržištu i budu dobro pozicionirani. Bolji plasman domaćih proizvoda na našem tržištu je svakako prioritet koji želimo da ostvarimo kroz ovaj projekat i ja se nadam da ćemo u tome uspjeti – rekla je Lapčević.

Predstavnik agencije IPSOS Vlado Raičević rezultate njihovog is-traživanja javnog mnjenja o programu "Kupujmo domaće".

Istakao je da je za samo nešto više od mjesec 70% crnogorske jav-nosti saznalo za akciju "Kupujmo domaće" a gotovo 44% njih bar djelimično ili u potpunosti zna i za konkretan sadržaj ovog nacio-nalnog projekta.

Prema njegovim riječima, ne samo da je za relativno kratko vri-jeme opšta informacija o ovom nacionalnom programu doprla do velikog broja kupaca i potrošača, već je i kod značajnog dijela njih stvorena jasna svijest o tome kakvi su očekivani efekti njenog re-alizovanja.

- Kupovne navike se teško mijenjaju, ali ipak ohrabruje podatak da čak 17% kupaca već sada pokazuje značajniju naklonost prema do-maćim proizvodima nego prije godinu dana, što je dobra polazna osnova za dalji uticaj na potrošače – rekao je Raičević.

Kao najvažniji zaključak koji proizilazi iz odgovora crnogorskih potrošača koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg po-rijekla je taj da to čine prevashodno zbog povjerenja u te proizvode i njihovog pouzdanog kvaliteta što i jeste ključni element projekta, dodaje predstavnik IPSOS-a.

- Ono što još više ohrabruje je podatak da 16% potrošača procjenju-je da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, dok većina postojećih kupaca domaćih proizvoda oče-kuje da će im ostati vjerna i u narednih 12 mjeseci – naglašava Raičević.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 8. do 20. maja na reprezen-tativnom uzorku od 1011 građana Crne Gore starijih od 18 godina.

Olivera Šuškavčević, PR Volija, navela je da je tokom tokom pre-thodna tri mjeseca u marketima realizovana kampanja promocije domaćih proizvoda. Svi domaći proizvodi su bili posebno označe-ni, dok je u pojedinim objektima organizovana i njihova promocija.

19


- Sve ove aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda u većini kategorija, kako u poređenju sa pre-thodnim mjesecom, tako i sa istim periodom prošle godine. Naj-veći rast prometa je zabilježen u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, takođe voća i povrća – rekla je Šuškavčević.

Njena poruka domaćim proizvođačima je da će i dalje biti veoma aktivni u promovisanju domaćih proizvoda i dodatno ih označava-ti na policama marketa.

- Pred domaćim proizvođačima je, kako bi se nametnuli kupcu, da odgovore zahtjevima koje tržište traži, prilagode se kvantitetom ponude, standardima kvaliteta, trendovima, tehničkim rješenjima i estetskim kriterijumima. To je jedini način da osiguraju sebi po-ziciju na domaćem tržištu i otvore perspektivu za druga tržišta – kazala je ona.

Milutin Đuranović suvlasnik Mljekare Lazine ukazao je na osnov-ne ekonomske benefite kupovine domaćih proizvoda. Time, kaže on, novac ostaje u Crnoj Gori, dok kupovinom uvoznih proizvoda novac odlazi iz naše zemlje. Istraživanje iz Regiona se konstatuje da 80 odsto vrijednosti proizvoda ostaje u zemlji ukoliko se kupuje domaće, a u suprotnom isti procenat odlazi iz zemlje.

Kupovinom domaćih proizvoda, navodi on, stvaraju se realni osno-vi za veći društveni bruto proizvod, stabilnije punjenje budžeta, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, rast životnog standarda.

- Kupovinom domaćih proizvoda potrošač ulaže u sebe i svoje po-tomke. Kupovinom uvoznih proizvoda pomažu se ekonomije iz

kojih oni dolaze. U našoj firmi u aprilu, kada je počela realizacija projekta Kupujmo domaće povećali smo prodaju naših udarnih proizvoda, nešto manji rast je zabilježen u maju, dok je u junu, vje-rovatno zbog visokih temperatura, rezultat ostvaren na nivou pro-šlogodišnjeg junskog – kazao je Đuranović.

Hamzo Hodžić iz Mesoprometa saglasio se da kampanja "Kupujmo domaće" daje rezultate, o čemu govore i podaci ove kompanije koja je ujedno u prerađivačkoj industriji i trgovini."

- Praćenjem u našim maloprodajnim objektima i kroz narudžbe ostalih kupaca vidimo da je napredak prisutan i izraženo poveća-nje prodaje – rekao je Hodžić.

Istakao je da je kampanja došla u pravom momentu za Mesopro-met, nakon što je ova kompanija pretrpjela veliku štetu od požara.

- Onog momenta kada smo vratili proizvode u maloprodajne objek-te, kupci su to dočekali sa radošću. To nam je veliki pokazatelj pov-jerenja naših kupaca, potražnje za proizvodima Mesoprometa, kao i doprinosa akcije Kupujmo domaće – rekao je Hodžić.

Dodaje da kupci u radnjama pokazuju pozitivan stav prema kam-panji, te je naveo da će Mesopromet pružiti veliki doprinos da ona postigne još bolje rezultate.

- Zamolio bih Privrednu komoru da uputi zahtjev donosiocima od-luka koji bi kroz zakonske okvire u javnim nabavkama povoljnije regulisali status domaćih proizvoda, na način kako je to urađeno u Njemačkoj i ostalim zapadnoevropskim zemljama. Mislim da bi i na taj način dali veliki doprinos akciji "Kupujmo domaće" – za-ključio je Hodžić.

20


Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović učestovo-vao je 5. jula 2018. godine u Cetinj-

skim raspravama koje je organizovao Uni-verzitet Donja Gorica.

On je, obraćajući se akademicima CANU, profesorima, studentima i drugim ugle-dnim gostima skupa, istakao da je u savre-menom društvu jasno prepoznato da naci-onalna privreda i njen dugoročni strateški razvoj zavise od kvaliteta i obrazovanosti njenih ljudskih resursa. Sveobuhvatni kon-cept i filozofija kreiranja obrazovnog siste-ma jedne zemlje, kultura društva koje uči, napori za kreiranjem ekonomije znanja su osnovna infrastrukturna pretpostavka ra-sta i razvoja.

- Mi u privredi nemamo ni najmanju dile-mu da su u današnjem vremenu znanje i intelektualni kapital uslov strateškog ra-zvoja savremenih kompanija. Razvoj eko-nomije znanja i ulaganje u ljudski kapital omogućavaju kompanijama i nacionalnim privredama da stalno unapređuju svoje proizvode i usluge i budu konkurentne na svjetskom tržištu. Kvalitetno obrazovanje predstavlja imperativ vremena u kojem ži-vimo, a pažnja se preusmjerava sa stečenih

Znanje uslov razvoja kompanija

Cetinjske rasprave UDG

Razvoj ekonomije znanja i ulaganje u ljudski kapital omogućavaju kompanijama i nacionalnim privredama da stalno unapređuju svoje proizvode i usluge i budu konkurentne na svjetskom tržištu.

znanja na vještine i sposobnosti da se ta znanja primijene u svakodnevnom životu – rekao je Golubović.

Ističe da je Crna Gora prepoznala potre-be za promjenama u oblasti obrazovanja i definisala niz strateških odluka, kako bi akcenat sa teorijskog znanja usmjerila na stvaranje preduslova koji bi svakom poje-dincu osigurali sticanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za uspješan lični i profesionalni život. Imajući u vidu da je oblast visokog obrazovanja i naučnoistra-živački rad usluga od posebnog društvenog značaja i jedan od glavnih faktora razvoja i pokretača napretka u svim sferama eko-nomije, kvalitet visokog obrazovanja se stavlja u fokus društvenog interesovanja. To je i bio razlog velikih debata u vezi refor-me sistema visokog obrazovanja i uvođe-nja Bolonjskog procesa, koji od akademske zajednice očekuje jasnu primjenu principa zapošljivosti.

- Ovaj proces je ponudio reformu obrazo-vanja koju su velikim dijelom tražili po-slodavci. Od reforme se tražilo da studenti uče ne samo akademska i teorijska znanja, već više praktičnih i primjenjivih, kako bi nakon završetka studija bili sposobni da

odmah obavljaju poslove. Ali završetkom formalnog obrazovanja, ne završava se proces učenja. Savremeno poslovanje zah-tijeva stalno unapređenje znanja, vještina i kompetencija. Rad u privredi je svakim da-nom zahtjevniji – naglašava predsjednik Komore.

Objašnjavajući šta se danas traži od za-poslenih Golubović kaže da su u vremenu stalnog napretka nauke i tehnologije, pro-mjene dio života, tako da svi treba da su sv-jesni da su radna mjesta privremena.

- U današnjem ekonomskom životu, stalna zaposlenost je zamijenjena zapošljivošću, odnosno sposobnošću pojedinca da se pri-lagodi novim uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta, a glavno ponuđeno oruđe je cjeloživotno učenje. Tradicionalni oblik rada zasnovan na stalnoj zaposlenosti, ja-sno određenim zadacima radnog mjesta i zacrtanom razvoju karijere polako nestaje – rekao je on.

Ukazao je na neke od osnovnih nalaza is-traživanja Privredne komore, o tome šta crnogorski privrednici traže od budućih za-poslenika. Uzorak istraživanja je obuhvatio 130 privrednika iz 16 crnogorskih opština i različitih oblasti poslovanja.

21


Polovina anketiranih privrednika je navela da ima problema da nađe odgovarajuće vi-soko obrazovne kadrove koji su specijalisti za djelatnost u kojoj u posluju, njih 28,5% se djelimično suočava sa tim problemom, dok samo 22,3% privrednika nema proble-ma sa pronalaženjem stručnjaka za svoje kompanije, što upućuje na zaključak da postoji potreba za kvalitetnim kadrom i da imate prostora da se nametnete svojim znanjima i budete bolji od konkurencije. Nivo sposobnosti za obavljanje poslova na radnom mjestu, kao i ličnih sposobnosti svršenih visokoškolaca ocjenjen je sre-dnjom ocjenom. Privrednici su u principu bili zadovoljni kompjuterskom i tehničkom osposobljenošću svojih radnika i njihovim pozitivnim stavom i energijom, dok su naj-manje bili zadovoljeni ispoljenim preduze-tničkim vještinama i sposobnošću zapo-slenih da rade pod pritiskom.

Istraživanja pokazuju da će 65 odsto djece koja danas upisuju osnovnu školu raditi potpuno novu vrstu poslova koji još ne po-stoje i da će se ovaj tempo promjena vre-menom samo ubrzavati, zbog razvoja robo-tike, vještačke inteligencije, biotehnologije i genetike. Istraživanje najveće poslovne društvene mreže Linkedin koje je uključilo

259 miliona profila koji se nalaze na ovoj mreži je pokazalo najveći rast tražnje za novim zanimanjima kao što su specijalisti za društvene mreže, stručnjaci za obradu podataka i arhitekte za velike baze poda-taka. Po brzini razvoja među novim zani-manjima izdvajaju se android programeri, stručnjaci za unapređenje aplikacija za mobilne telephone i diplomirani biotehno-lozi zbog činjenice da im je prostor za za-pošljavanje veoma širok - od prehrambene industrije, preko farmacije, prerade otpada, proizvodnje hemikalija i energenata, sve do radnih mjesta u školama i institutuma.

Predsjednik Komore je naveo i rezultate istraživanja Stanford univerziteta iz SAD, koji pokazuju da svaka zaposlena osoba treba da svake dvije do tri godine svoje znanje udvostruči da bi održala korak sa promjenama.

- Iz tog razloga pred vama je veći izazov nego pred vašim roditeljima, koji nakon završenog fakulteta nisu morali ovim inte-zitetom da usvajaju nova znanja. Zato uči-te jedni od drugih i povezujte se. Stvarajte mreže kontakata i upoznajte razne osobe koje mogu biti važne za pokretanje posla ili izgradnju karijere. Gdje god da se nalazite

postoji mogućnost da ćete upoznati nekog zanimljivog ko će vam u nekom trenutku života biti značajan. Stoga uvijek budite otvoreni za nova poznanstva i ne bojte se da izađete iz zone komfora i druženja samo sa dugogodišnjim prijateljima. Svaka osoba u prosjeku poznaje 250 ljudi, stoga prilikom upoznavanja svake nove osobe potencijal-no upoznajete još 250 novih ljudi. Jedan od dobitnika Nobelove nagrade, Lajnus Poling, rekao je da je njegov kreativni uspjeh prije svega posljedica njegovih različitih kon-takata, a tek onda njegovih intelektualnih sposobnosti i sreće – rekao je Golubović.

On je Cetinjske diskusije ocijenio prilikom za upoznavanje i stvaranje mreže konta-kata koja će u budućnosti uticati da zaje-dnički reformski procesi za bolje obrazova-nje budu uspješniji i evropska budućnost izvjesnija. Izrazio je duboko uvjerenje da će u budućem periodu mladi ljudi biti nosioci progresa nacionalne ekonomije.

- Privredna komora Crne Gore pruža punu podršku promociji obrazovanja u očekiva-nju da to bude još jedna afirmacija onoga što radimo i što ćemo uraditi – zaključio je predsjednik Vlastimir Golubović.

22


Upoznavanje sa GDPR-om

Edukacija u susret EU obavezama Crne Gore

Usljed velikog interesovanja privrednika i predstavnika in-stitucija, Privredna komore Crne Gore je 5. jula 2018. godine ponovo organizovala seminar na temu "Upoznavanje sa

Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR)”, u saradnji sa revizorsko - konsultantskom firmom BDO Srbija.

U radu je učestvovalo skoro 70 predstavnika sektora revizije, pro-cjene rizika, usaglašenosti, poslovnih savjetnika, te zaposlenih koji učestvuju u upravljanju podacima o ličnosti po bilo kom osno-vu. Uvodničarka je bila Vanja Kurtović, rukovoditeljka Sektora za upravljanje rizicima, BDO Srbija, a predavač njen saradnik Nikola Marković.

Učesnike seminara je u ime Privredne komore Crne Gore pozdra-vio Aleksandar Marđonović iz Sektora za obrazovanje i kvalitet.

On je kazao da je ova uredba stupila na snagu 25. maja 2018. godine i direktno se primjenuje u državama članicama Unije bez prenoše-nja u nacionalno zakonodavstvo. Primenjivaće je i one kompani-je čije je sjedište izvan EU, a koje nude usluge ili robu na njenom tržištu, ili ukoliko raspolažu podacima o ličnosti njenih građana.

- Očekuje se da će se zakonska regulativa zemalja kandidata za članstvo u EU mijenjati kako bi se uskladila sa ovom evropskom uredbom – rekao je Marđonović, dodajući da su predviđene rigoro-zne kazne u slučaju nepoštovanja GDPR.

Vanja Kurtović je kazala da se predviđa puna primjena GDPR u Cr-

noj Gori i Srbiji gdje je zakon već u proceduri.

- Za razliku od EU koja je dala dvije godine obveznicima da se pri-preme za primjenu GDPR, u Srbiji i Crnoj Gori se očekuje da će za to, od usvajanja zakona, biti ostavljeno svega nekoliko mjeseci – rekla je ona.

Razvoj novih tehnologija i kanala telekomunikacija uzrokuje da se lični podaci sve slobodnije i brže kreću kroz globalnu digital-nu mrežu, proporcionalno povećavajući i rizike vezane za njihovo upravljanje. Opšta uredba o zaštiti podataka EU u potpunosti mije-nja način poslovanja svih organizacija koje se bave prikupljanjem, obradom ili bilo kakvim tretiranjem podataka o ličnosti.

- Cilj GDPR je zaštita ljudskih prava u kontekstu kretanja podata-ka o ličnosti. Međutim, ova uredba predstavlja i svojevrsni rizik za organizacije, jer maksimalne propisane kazne za neusuglašavanje sa njom dosežu 20 miliona eura ili četiri odsto ukupnog prihoda kompanije, a treba imati u vidu i reputacione rizike koji iz toga pro-izilaze – navela je Vanja Kurtović.

Ona je dodala da je ova tema sada u fokusu i zbog nedavnog skan-dala o neovlašćenoj razmjeni podataka o ličnosti posredstvom so-cijalne mreže Facebook, te upozorila da će usaglašavanje sa GDPR biti težak proces pri čemu posebno treba voditi računa o načinu prikupljanja podataka, analizi, čuvanju, njihovoj vrsti, kao i detek-ciji i uklanjanju potencijalnih rizika koji mogu dovesti do ozbiljnih

23


propusta.

- Ukoliko dođe do "curenja" podataka o ličnosti ili sličnih neželje-nih događaja i incidenata, organizacija će morati da dokaže da je preduzela adekvatne mjere u cilju njihove zaštite i prevencije na-vedenih događaja – rekla je predstavnica BDO.

Predavač Nikola Marković objasnio je obuhvat Opšte uredbe, šta su podaci o ličnosti, a šta ne. Govorio je o činiocima procesa upra-vljanja podacima o ličnosti unutar organizacije, naveo principe GDPR-a i prava vlasnika podataka o ličnosti zagarantovana ovom uredbom. Predavao je o konceptu Privacy by Design, koracima u implementaciji GDPR-a u poslovanje organizacije, ingerencijama Data Protection Officera (DPO) i Data Protection Impact Assesment (DPIA) procesu.

- GDPR ne predstavlja samo izvor rizika već i mogućnosti, jer će adekvatan dizajn sistema upravljanja podacima o ličnosti i nje-gova implementacija doprinijeti boljoj kontroli nad podacima i njihovim integritetom, a usklađenost sa regulativom izgradiće povjerenje kod klijenata i poslovnih partnera organizacije – rekao je Marković.

GDPR prema njegovim riječima najviše utiče na sektore zdra-vstvene zaštite, finansija, javni sektor, ICT, trgovinu i hotelijerstvo.

On je preporučio organizacijama da što prije otpočnu procese usklađivanja sa GDPR, upravo zbog kratkih rokova koji se očekuju

za to.

- Organizacija mora prvo da ocijeni postojeći sistem upravljanja podacima o ličnosti, uoči neusaglašenosti trenutnog i željenog stanja, zatim formira plan kako bi neusklađenosti otklonila, sve u cilju potpunog ispunjenja zahtjeva regulative – naveo je predavač.

Organizacijama koje ne posjeduju kadar koji bi na adekvatan na-čin mogao da odgovori zahtjevima upravljanja podacima o lično-sti, regulativa pruža mogućnost da ga eksterno angažuju.

Organizacija mora implementirati osam principa vezanih za pri-vatnost prilikom upravljanja podacima o ličnosti. Podaci moraju biti obrađeni zakonito, pravično i transparentno, u skladu sa pra-vima njihovog vlasnika. Podaci su prikupljeni u određene, izričite i zakonite svrhe i ne smiju se obrađivati na način koji nije u skla-du s time. Podaci su primjereni, relevantni i ograničeni na svrhe u koje se obrađuju. Oni se ne čuvaju se duže nego što je neophodno. Moraju biti tačni i ažurirani, te čuvati se primjenom adekvatnih mjera zaštite. Ne smiju se prenositi u drugu državu bez adekvatne zaštite.

Privredna komora će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usvajanje znanja iz evropskog zakonoda-vstva i savremenog poslovanja bez kojih domaća preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga za-služuju.

Cilj GDPR je zaštita ljudskih prava u kontekstu kretanja podataka o ličnosti. Međutim, ova uredba predstavlja i svojevrsni rizik za organizacije, jer maksimalne propisane kazne za neusuglašavanje sa njom dosežu 20 miliona eura.

24


Privatni sektor i inkluzivno partnerstvo za održivi razvoj

Okrugli sto

U Crnoj Gori su IT kompanije vrlo interesantne za učešće u razvojnim projektima. Konkurentne su i njihova rješenja mogu biti primjenljiva u zemljama u razvoju.

Okrugli sto na temu "Privatni sektor i inkluzivno partnerstvo za održivi razvoj" organizovale su Privredna

komora Crne Gore i Ministarstvo vanjskih poslova 19. jula 2018. godine, u saradnji sa UNDP.

Skup je podrška u izradi Strategije među-narodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći. Govorili su potpredsjednik Privre-dne komore Ivan Saveljić, direktorica Ge-neralnog direktorata za ekonomsku i kul-turnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Ana Vukadinović te ekspertkinje UNDP Astrid Schnitzer-Skjønsbergi i Mara Niculescu.

Crna Gora se, članom 7 Zakona o među-narodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći, oba-vezala da utvrdi strategijom prioritetne ciljeve i djelovanje u ovim oblastima, u skladu sa internacionalnim obavezama i u konsultacijama sa zainteresovanim partnerima. Novina koju je uveo pomenu-

narodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći i Stra-tegiji, koju tek treba da donesemo.

- Ovo za Crnu Goru znači važan prelaz od primaoca pomoći ka davaocu. Izdvajanje za razvojnu pomoć iznosiće 0,33% BDP, što je ambiciozno postavljen cilj za naše mo-gućnosti budući i da mnogo razvijenije ze-mlje od nas nisu ni blizu takvog postavlje-nog cilja (Hrvatska 0,03%, Rumunija 0,08%, Italija 0,16% itd.) – rekao je potpredsjednik Komore.

Dodao je da je razvojna saradnja važna i kao alat za demonstraciju "meke moći” (kulturne, obrazovne, ekonomske). Male države u pogledu veličine, populacije, ekonomskih pokazatelja svoje interese u međunarodnom okruženju mogu štititi služeći se dobro osmišljenom bilateralnom i multilateralnom diplomatijom, efikasnom državnom administracijom, umrežava-njem, ekspertizom, inovacijama, promovi-sanjem ekonomskih potencijala, poreskim

ti Zakon jeste uspostavljanje inkluzivnog partnerstva za održivi razvoj, odnosno zajednički rad i odgovornost javnog, pri-vatnog i civilnog sektora u cilju doprinosa iskorjenjivanju siromaštva i pružanja po-drške partnerskim zemljama u postizanju uravnoteženog i održivog razvoja.

Prema riječima potpredsjednika Privredne komore Ivana Saveljića, Crna Gora je sna-žno posvećena poštovanju Povelje UN-a i međunarodnim obavezama kao i ostvari-vanju ciljeva definisanih Agendom 2030.

Oblast međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći aktuelizovana je otvaranjem poglavlja 30. Vanjski odnosi. Saveljić navodi da su politike razvoja i hu-manitarne pomoći dio acquis communa-utaire. To znači da zemlje pri pristupanju moraju da prenesu i primjene relevantne propise, a nakon pristupanja učestvuju u fi-nansiranju i sprovođenju razvojne pomoći. Normativni okvir razvojne saradnje temelji se na dva dokumenta - Zakonu o među-

25


olakšicama i slično.

- Drugim riječima, moć i uticaj država u međunarodnim odnosima ne određuju samo resursi koje posjeduju, već racional-na upotreba diplomatskih i pregovaračkih vještina koja može ojačati njihovu među-narodnu poziciju, smatra Saveljić.

Zaključio je da će, kao i do sada, Privredna komora biti pouzdan partner Vladi u zastu-panju interesa privrede. Privredna komora će ovim okruglim stolom, i aktivnostima koje slijede nastaviti da doprinosi razu-mijevanju pomenutog Zakona u cilju defi-nisanja ključnih pitanja koji predstavljaju izazov za poslodavce sa aspekta njegovog sprovođenja i podizanja svijesti o važnoj ulozi privatnog sektora u implemetaciji ci-ljeva održivog razvoja 2030.

Predstavnica Ministarstva Ana Vukadino-vić kazala je da Crna Gora kao mali dona-tor još uvijek ima dvojnu ulogu u sistemu razvojne saradnje i humanitarne pomoći.

- Naša tradicionalna uloga primaoca ostaće značajna za brojne započete procese refor-mi, ali na nama je da damo aktivan dopri-nos međunarodnim naporima u postizanju ciljeva održivog razvoja u svijetu i da u dje-lovanju iskažemo i praktično međunaro-dnu solidarnost za globalne izazove – rekla je Vukadinović.

Prema njenim riječima, Zakonom o među-narodnoj razvojnoj saradnji i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći uve-deno je uspostavljanje inkluzivnog par-tnerstva za održivi razvoj, odnosno zaje-dnički rad i odgovornost javnog, privatnog i civilnog sektora u cilju doprinosa iskor-jenjivanju siromaštva i pružanje podrške partnerskim zemljama u postizanju urav-noteženog i održivog razvoja, uz primjenu načela komparativnih prednosti, dobrog upravljanja, transparentnosti i razvojne efikasnosti.

- To su vrijednosti koje smatramo da naš privatni sektor ima i koje otvaraju našoj privredi značajne šanse i mogućnosti – naglasila je ona.

Naglašava da strateška uloga privatnog sektora u ovoj oblasti dobija sve više na značaju, čineći ga dodatnim izvorom fi-nansiranja i podrške održivom razvoju, kao i izvorom informacija o efikasnom rješava-nju razvojnih problema kroz različite mo-dele saradnje sa javnim sektorom.

- Danas je sve više razgovora finansijskog i javnog sektora o inovativnim načinima

finansiranja razvoja, odnosu angažovanju privatnog sektora da predstavi inovativne projekte i tehnologije koje stimulišu zelenu ekonomiju i otvaraju tržišne mogućnosti usmjerene na njen razvoj – dodaje Vuka-dinović.

Zaključila je da je Zakon o međunarodnoj razmjeni i saradnji i upućivanju međuna-rodne humanitarne pomoći samo polazna osnova, jer će modaliteti njihovog spro-vođenja i uključivanja privatnog sektora biti definisani strategijom, a ovaj okrugli sto je bio prvi u nizu konsultacija koje Mini-starstvo očekuje da će imati sa privredom u narednom periodu, da bi se prikupile sve relevantne informacije koje će doprinijeti da se izradi primjenjiv akt koji će posebno voditi računa o resursima kojim raspolaže biznis sektor.

Vukadinović je informisala privrednike da će od 15. do 17. maja 2019. u Rimu biti inter-nacionalni sajam koji se tiče međunarodne saradnje, namijenjen preduzećima koja rade u oblastima naučnog istraživanja, ino-vativnih tehnologija i usavršavanja, onima koja nude usluge i rješenja za održivi ra-zvoj.

Ekspertkinje Astrid Schnitzer-Skjønsbergi i Mara Niculescu prezentovale su moda-litete angažovanja privatnog sektora u oblasti međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći, kao i konkretne pri-mjere djelovanja Austrijske razvojne agen-cije na Balkanu.

Istakle su da za ciljeve održivog razvoja na globalnom nivou nedostaje oko tri trilliona dolara godišnje. Riječ je o investicijama u sektorima vodoprivrede, agrara, telekomu-nikacija, energetike, saobraćaja, građevi-narstva, šumarstva zemalja u razvoju.

Države donatori pokazuju rastuće intere-sovanje za promociju održivih investicija u ovim sektorima. Oni time mogu da utiču na uklanjanje barijera za investicije, umanje-nje rizika i usmjeravanje privatnog kapita-la prema ciljevima održivog razvoja.

- U Crnoj Gori su, na primjer, IT kompani-je vrlo interesantne za učešće u razvojnim projektima. Konkurentne su i njihova rje-šenja mogu biti primjenljiva u zemljama u razvoju – rekla je Mara Niculescu.

Govoreći o iskustvima Austrije, Astrid Schnitzer-Skjønsbergi rekla je da je riječ o malom donatoru koji je uspio da se pozici-onira kao pouzdan i vrlo efikasan partner u sektorima održive energije i vodosnab-dijevanja. Ova zemlja je uključila privatni

sektor kroz strateška i poslovna partner-stva, učešće na međunarodnim tenderima i inicijativama u zemlji.

Ona je navela austrijske aktivnosti u kre-iranju klastera socijalnih inovacija na zapadnom Balkanu i projekte na Kosovu, kao i potencijalne oblasti za saradnju u IT sektoru. U Albaniji su austrijske firme rea-lizovale izradu mapa za planinarenje i bici-klizam čime je otvoren značajan potencijal razvoja ruralnog turizma u ovoj državi. Vri-jednost posla iznosila je 189.100 eura, a po-lovina je dodijeljena grantom. Projekat su realizovali kompanija Kartographie Huber iz Austrije i Politehnički institut iz Tirane.

- Nedavno su startapovi iz Albanije i Koso-va bili u Beču i naša razvojna agencija ADA ih je povezala sa austrijskim preduzećima. Ukoliko je Crna Gora zainteresovana da uspostavi slične programe, ADA će istraži-ti mogućnosti da se to realizuje – rekla je Astrid Schnitzer Skjønsbergi.

Ekonomije zemalja donatora imaju kori-sti od razvojne saradnje jer jačaju izvoz i zaposlenost. Tako je svaki euro njemačke pomoći proizveo 0,83 eura povrata kroz po-većanje izvoza. Njemačka pomoć inicirala je oko 4,5 milijardi eura dodatnog izvoza i otvaranje najmanje 64.000 radnih mjesta.

Boris Ristović iz kompanije Amplitudo iz-razio je veliku zainteresovanost za izradu strategije uz podsjećanje da ta kompanija razvija softverska rješenja za oblasti živo-tne sredine, turizma i boljeg upravljanja prirodnim resursima.

Igor Milošević, ADP Zid, kaže da u ove po-slove treba uključiti i neporfitni sektor.

- Koncept ovog zakona vidim kao razvojnu šansu, a ne kao grantovsku šemu. Kroz tri-lateralnu saradnju na realizaciji programa u trećim zemljama stvara se mogućnost za širenje poslovanja naših privrednih subje-kata – naglasio je Milošević.

Predsjednik Odbora udruženja ICT Privre-dne komore Aleksandar Radulović pitao je koji su kriterijumi za firme da bi učestvova-le u razvojnoj saradnji, te je konstatovao da u poljoprivredi i IT-u postoji značajan po-tencijal za participaciju u ovim projektima.

- Crna Gora je mali donator i moramo biti efikasni po ovom pitanju. Moramo da stvo-rimo ciljano tržište za razvojnu saradnju i strategija treba da definiše kako, gdje i šta da radimo – rekla je direktorica Direkcije za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć Ministarstva vanjskih poslova Bosiljka Vu-ković-Simonović.

26


Zajednički konsultativni odbor između civilnog društva Evropske unije i Crne Gore značajna je osnova za unapređe-nje političkog i društvenog dijaloga, kao i za sagledavanje

daljih pravaca i perspektive pregovaračkog procesa, ocijenjeno je jedanaestom sastanku ovog radnog tijela 17. jula 2018. godine.

Na sastanku je ocijenjeno da je u interesu svih zajednički rad na održivim društveno-ekonomskim promjenama koje bi garantova-le kvalitetan pristupni okvir i dale legitimitet daljim i zahtjevnijim fazama transformacije crnogorskog društva. Civilni sektor je, kako je istaknuto, značajan akter u usmjeravanju crnogorskog društva ka evropskim vrijednostima, kroz praćenje pregovora i aktivno učešće u tom procesu.

Kopredsjedavajući Zajedničkog konsultativnog odbora, general-

ni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, kazao je da je ZKO civilnog društva EU i Crne Gore tijelo osnovano 2012. go-dine u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju koje omogućava organizacijama civilnog društva da prate proces pre-govora i dostavlja preporuke Vladi Crne Gore i institucijama EU u cilju unapređenja procesa pregovora. Formiran je po ugledu na Ekonomsko-socijalni savjet EU, koji je savjetodavno tijelo Evrop-ske komisije i Evropskog parlamenta. Sastaje je se dva puta go-dišnje, po jednom u Briselu i CrnojGori, a u njegovom fokusu su sva ekonomska i socijalna pitanja. Tema svakog sastanka je stanje civilnog društva u Crnoj Gori. U fokusu ovog skupa, pojasnio je on su poglavlja 2 – Socijalna politika i zapošljavanje i 19 – Slobodno kretanje radnika.

Saradnja ključna za napredak integracija

Zajednički konsultativni odbor između civilnog društva EU i Crne Gore

Potrebno stalno raditi na unapređenju direktnog dijaloga između Vlade i civilnog društva.

27


Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić razgovarao je 10. jula 2018. godine sa ambasadorom Uje-

dinjenih Arapskih Emirata Crnoj Gori Ab-dulsalamom Haerebom Alromaithijem o mogućnostima intenziviranja bilateralne privredne saradnje između dvije zemlje i jačanja investicionih aktivnosti UAE u na-šoj državi.

Ambasador Alromaithi ocjenjuje da Crna Gora posjeduje značajne razvojne potenci-jale, ali da su za intenzivniju investicionu aktivnost Emirata potrebni brojniji projekti urađeni u skladu sa međunarodnim stan-dardima, praćeni adekvatnim studijama izvodljivosti i dokumentacijom koja garan-tuje imovinsko-pravni status. Smatra da bi se pravilnim strukturiranjem projekata mogla povećati zainteresovanost arapskih investitora u ovom dijelu Evrope. Arapski investitori su, rekao je Alromaith, prije svega zainteresovani za projekte iz oblasti turizma, energetike i poljoprivrede.

On je pohvalno govorio o otvorenosti crno-gorske Vlade i građana prema predstavni-cima ove zemlje.

Potpredsjednik Saveljić je istakao tradici-onalno dobre odnose između Crne Gore i arapskih zemalja koji se baštine još iz bi-vše države i govorio o značajnom broju de-legacija iz UAE koje su tokom prethodnih

Jačanje investicionih aktivnosti u fokusu

Razgovor sa ambasadorom UAE

- Gledajući realizaciju zaključaka koje smo usvajali na prethodnih deset sastanaka i određenu dinamiku kojom se primjenjuju u Crnoj Gori, možemo reći da imamo podr-šku crnogorskih institucija - rekao je Rado-vanović.

Glavni pregovarač sa EU Aleksandar Dr-ljević je ukazao na značaj saradnje Vlade i civilnog sektora kako bi proces integracije Crne Gore u Evropsku uniju bio uspješno realizovan u predviđenom roku. Podsje-tio je da je ova saradnja posebno ojačana kroz učešće predstavnika civilnog društva u radnim grupama za pripremu pregovora, naglasivši da oni čine gotovo trećinu pre-govaračke strukture koja broji oko 1400 članova.

- Imajući u vidu značaj civilnog društva za proces pristupanja Crne Gore Uniji, po-trebno je stalno raditi na unapređenju di-rektnog dijaloga između Vlade i civilnog društva. Civilno društvo, pored kritičkog viđenja stvari, treba da ima i konkretne konstruktivne predloge koji rezultiraju za-jedničkim aktivnostima Vlade i civilnog društva - ukazao je glavni pregovarač.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav ocijenio je da priključivanje EU nije samo stvar briselske birokratije i Vlade i njenih službenika, već nešto što može da promijeni živote ljudi u Crnoj Gori.

- Stavovi civilnog društva u procesu pro-širenja predstavljaju značajan doprinos samom procesu. Proces evropskih integra-cija nije i ne treba da bude projekat samo za elite, to je nešto što je važno za sve građane Crne Gore, kao i za sve građane EU - istakao je Orav.

Kopredsjedavajuća ZKO-u Lidija Pavić-Ro-gošić podsjetila je da su prethodnim odr-žanim sastancima usaglašene preporuke u cilju poboljšanja i ubrzanja procesa pristu-panja EU.

- Iako sa zadovoljstvom mogu reći da se vide pomaci u tom pravcu, isto tako je va-žno ukazati na ono što treba poboljšati i kroz ovaj naš odbor čuje se i glas organiza-cija civilnog društva i udruženja posloda-vaca i sindikata - dodala je ona.

Na sastanku je razmatrano stanje prego-vora o pristupanju Crne Gore EU u pogla-vljima koja se odnose na socijalnu politiku i zapošljavanje, s posebnim naglaskom na socijalna prava, slobodno kretanje radnika i stanje civilnog društva u Crnoj Gori, a na kraju sastanka je usvojena zajednička de-klaracija.

godina posjetile Crne Goru. Saveljić je ista-kao da je Privredna komora krovna organi-zacije crnogorske privrede i institucionalni partner Vladi Crne Gore te da je osnov nje-nih međunarodnih aktivnosti povezivanje privrednika. Govorio je i o strukturi komor-skog sistema i principima sektoralnog za-stupanja interesa koji se realizuje kroz raz-ličite odbore udruženja u Komori.

Saveljić se saglasio da je ozbiljan nedosta-tak crnogorske privrede što biznis ideje nijesu razrađene kroz projektnu dokumen-taciju izrađenu po međunarodnim standar-dima, te da Komora podstiče crnogorska preduzeća da investicione ideje strukturi-raju na adekvatan način kako bi se lakše došlo do potrebnog kapitala.

Razgovaralo se i o realizaciji infrastruktur-nih projekata poput autoputa Bar – Boljare, Jadransko – jonske autoceste, neophodno-sti rekonstrukcije željezničke infrastuk-ture, proširenju kapaciteta crnogorskih aerodroma, kao i otvaranju direktnih avio linija između Ujedinjenih Arapskih Emira-ta i Crne Gore.

Bilo je riječi i o mogućnosti razmjene pri-vrednih delegacija, te organizaciji posjete crnogorskih privrednika Emiratima tokom međunarodne svjetske izložbe EXPO 2020 koja će biti organizovana u Dubaiju, a na kojoj će naša zemlja imati svoj paviljon.

28


Brod "21. maj" prvi put u Luci Bar

U Luku Bar prvi put je uplovio brod "21. maj" Crnogorske plovidbe AD, koji je dopremio 33.000 tona petrolkoksa, čime je, nakon vi-šemjesečnih pregovora, počela i realizacija novog, vrijednog poslovnog ugovora barske Luke.

"Nadam se da će u Luci u narednom peri-odu biti stvoreni uslovi za pretovar većih količina tereta, čime bi njeni potencijali bili iskorišteni u znatno većem obimu", kazao je ministar pomorstva i saobraćaja Osman Nurković koji je danas na brodu sa pred-stavnicima Crnogorske plovidbe razgova-rao o novim poslovnim angažmanima.

Iz Luke Bar je saopšteno da će preko 130.000 tona petrolkoksa biti pretovareno preko Luke Bar u ovoj godini, a s obzirom na dina-miku pretovara postoje očekivanja da će ta količina biti i veća, prenijela je RTCG.

"Upravo ovim se pokazuju netačne tvrdnje da Luka Bar radi samo sa dvije-tri vrste robe. Nastojanja menadžmenta da se pro-mjeni struktura tereta koji se pretovara i da se intenzivira rad sa što širim spektrom roba, pokazuju svoju opravdanost upravo kroz ovaj posao - višestruko značajan za crnogorsku pomorsku privredu", navodi se u saopštenju.

IRF: Novac i za rješavanje nelikvidnosti

Krediti iz kreditnog aranžmana Evropske investicione banke, osim na podsticaj pre-duzetništva, razvoj malog i srednjeg bizni-sa, biće namijenjen rješavanju problema nelikvidnosti, saopštio je direktor Investi-ciono-razvojnog fonda, Zoran Vukčević.

On je saopštio za RTCG da u IRF-u žele da podstaknu rješavanje problema nelikvi-dnosti različite aranžmane.

"I na taj način omogućimo malim proi-zvođačima da mogu da dobiju svoja sred-stva u roku od sedam dana, a ne kako je to uobičajeno u roku od 60, 90, nerijetko i u roku od 120 dana. Isto tako, krditi će biti

namijenjeni i za one projekte koji spadaju u kategoriju velikih projekata, koji otvara-ju veći broj radnih mjesta i koji mogu biti u prilici da kroz realizaciju tih projekata...onih projekata koji počinju od nule, sa le-dine, da stvorimo mogućnosti da valorizu-jemo sve one prioritetne projekte koje CG u ovom trenutku može da radi i da realizuje-mo sve one komparativne prednosti kojim CG eapsolaže", rekao je Vukčević.

On je da je IRF do prije neku godinu godi-šnje plasirao po 12, 15, 20 miliona eura, a da je već prošle godine postignut iznos od pre-ko 175 miliona eura.

"I naš je plan da ove godine plasiramo ne manje od 200 miliona eura, što predstavlja zaista značajan iskorak i to će biti prije sve-ga podrška razvoju preduzetništva i uku-pnom ekonomskom razvoju CG, što je naš prioritet", kazao je on.

Prodaja drvnih sortimenata u šumi

U okviru reforme sektora šumarstva i uspostavljanja novog modela organizacije upravljanja šumama u Crnoj Gori, u toku je realizacija pilot projekta prodaje drvnih sortimenata na šumskim stovarištima.

Prodaja drvnih sortimenata na stovarišti-ma u šumi zamijeniće dosadašnji model davanja šuma na korišćenje prodajom u dubećem stanju, saopšteno je iz Ministar-stva poljoprivrede.

"Cilj pilot projekta je da se dobiju realni inputi po pitanju tržišnih cijena drveta u Crnoj Gori, da bi se u konačnom formira-la berza drveta, na kojoj će svoju poziciju obezbijediti ponuđači drvnih sortimena-ta (preduzeće za gazdovanje šumama u državnom vlasništvu i privatni vlasnici šuma), i kupci drveta, u prvom redu domaći drvoprerađivači", navodi se u saopštenju.

Jedno od takvih šumskih stovarišta ofor-mljeno je u gazdinskoj jedinici "Donji Ša-ranci", opština Žabljak. Stovarište su u julu obišli generalni direktor Direktorata za šu-marstvo i drvnu industriju Adem Fetić i di-rektor Uprave za šume Nusret Kalač, kako bi sagledali kako teku pripreme za aukcij-

sku prodaju na tom stovarištu.

Kroz pilot projekat radi se na uvođenju privatnog sektora u sistem usluga, konkre-tno ugovaranje i izvršavanje poslova sječe stabala i izrade drvnih sortimenata, kao i njihovo dopremanje na šumska stovarišta. Drvni sortimenti, razvrstani po klasama kvaliteta, aukcijskom prodajom se nude drvoprerađivačima koji imaju registrovanu proizvodnju proizvoda od drveta u Crnoj Gori.

Pilot projekat treba da posluži za dobijanje stvarnih pokazatelja kretanja tržišnih cije-na pojedinih drvnih sortimenata po poje-dinim vrstama drveta, kao i o kretanjima cijena usluga u segmentima sječe, izrade i privlačenja drvnih sortimenata do mjesta lagerovanja i prodaje.

Važno je napomenuti da do sada posti-gnute cijene prodaje drvnih sortimenata u okviru pilot projekta ukazuju da prodaja drvnih sortimenata obezbjeđuje veće pri-hode u odnosu na model davanja šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem sta-nju, koji je do sada dominantno korišćen u gazdovanju šumama.

U okviru reforme šumarskog sektora, tre-nutno se rade i druge ekonomsko finan-sijske analize, kao i projekcije fiskalnog uticaja novog modela na budžet, privredu i građane. Nakon završetka pilot projekta i navedenih analiza slijedi zakonodavna re-forma u ovoj oblasti i nova organizaciona struktura sektora.

Sastanak o MSP u Parizu

Crna Gora je na dobrom putu daljeg razvoja poslovnog ambijenta, a u narednom perio-du uložiće se napori na otklanjanju barijera koje utiču na njegovo dalje unapređenje, ocijenjeno je na sastanku koordinatora za Akt o malim preduzećima (SBA) u Parizu.

U ime Ministarstva ekonomije, u svojstvu nacionalnog SBA koordinatora, sastanku je prisustvovao generalni direktor Direkto-rata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) i upravljanje EU fondovi-ma, Radosav Babić.

Predstavnici Organizacije za ekonomsku

Crna Goravijesti

29


saradnju i razvoj (OECD), koji su ujedno bili i domaćini ovog sastanka, u saradnji sa partnerskim institucijama, predstavili su preliminarne rezultate procjene svih deset dimenzija SBA-a za svaku od zemalja Za-padnog Balkana i Turske.

Iz Ministarstva ekonomije saopšteno je da Crna Gora uspješno kreira politike i usvaja ključna strateška dokumenta koja tretiraju oblast MSP, vodeći se preporukama SBA.

Takođe, preliminarni rezultati pokazuju da je Crna Gora na dobrom putu daljeg razvoja i unaprijeđenja poslovnog ambijenta.

"U narednom periodu uložiće se dodatni napori na otklanjanju onih barijera koje utiču na dalje unaprijeđenje poslovnog ambijenta i nastaviće se sprovođenje re-formskih mjera u dijelu pojednostavljenja poslovnog zakonodavstva", ocijenjeno je na sastanku.

Posebna pažnja biće, kako se dodaje, usmjerena na lokalni nivo, u dijelu smanje-nja broja i iznosa lokalnih naknada i taksi koje preduzetnici plaćaju, registraciji bizni-sa - u smislu potpunog uvođenja elektron-ske registracije, poboljšanja efikasnosti rada katastarskih službi, izdavanja građe-vinskih dozvola, unaprijeđenja efikasnosti državne administracije, kao i smanjenja troškova administrativnih postupaka i skraćenju dužine njihovog trajanja.

Na sastanku je ocijenjeno da su neke od ak-tivnosti koje Crna Gora uspješno nastavlja da sprovodi povećanje broja savjetodavnih i mentorskih usluga, korišćenje usluga u okviru Evropske mreže za preduzetništvo, kao i rad na jačanju dalje saradnje između preduzeća i naučno istraživačkih ustano-va.

Iz Ministarstva su naveli da je napredak zabilježen i u razvoju poslovne infrastruk-ture za podršku inovativnih aktivnosti, kre-iranju programa finansijske i nefinansijske podrške za razvoj zelenih poslova, kao i ja-čanju unutrašnjih performansi preduzeća kako bi učestvovali na međunarodnim jav-nim tenderima i u okviru EU programa.

"Crna Gora je i dalje regionalni lider u pre-duzetničkom učenju i uložiće se dodatni napori u dijelu usklađivanja upisne poli-tike i razvoja stručnih kvalifikacija sa po-trebama tržišta rada, razvoja obrazovnih programa zasnovanih na ishodima učenja u saradnji sa poslodavcima, kao i daljem razvoju sistema dualnog obrazovanja i pro-mociji stručnog obrazovanja", dodaje se na sastanku.

Dosljedna realizacija principa tog doku-menta, kako je ocijenjeno, stvara dobre pre-tpostavke za razmjenu iskustava u regionu i bolju saradnju sa institucijama EU, prije svega otvara mogućnost pripreme za kori-šćenje raspoloživih finansijskih sredstava EU, što je od posebnog značaja za dalji ra-zvoj sektora MSP.

Finalni SBA izvještajni obrazac za period od 2016. do naredne godine biće publikovan na proljeće naredne godine.

Obrađujemo samo pet odsto zemljišta

Od ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori, manje od pet odsto čine oranice i stalni zasadi, dok su ostatak livade i pašnjaci, pokazuju podaci MON-STAT-a za 2017.

Kako je naveo MONSTAT, korišćeno poljo-privredno zemljište u 2017. godini iznosi 256 361,2 hektara, što u odnosu na 2016. go-dinu predstavlja rast od 0,2 odsto.

"U ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu preovladavaju površine višego-dišnjih livada i pašnjaka sa učešćem od 94,3 odsto, dok su oranice zastupljene sa 2,8 odsto, stalni zasadi 2,1 odsto i okućnice 0,8 odsto”, navodi MONSTAT, prenosi Mina Business.

U odnosu na 2016. godinu površina višego-dišnjih livada i pašnjaka bilježi rast za 0,2 odsto, oranica za 0,8 odsto i okućnica za 4,2 odsto, dok stalni zasadi bilježe pad od 0,3 odsto.

Ostvarena proizvodnja pšenice u 2017. go-dini iznosila je 2.462,5 tona, što je za 4,6 od-sto više u odnosu na 2016. godinu.

"Povećanje proizvodnje bilježe i sljedeće kulture: raž za 7,6 odsto, kukuruz za zrno za 2,2 odsto, paradajz za 6,8 odsto, lubenica za 0,7 odsto i kupus za 1,5 odsto. Ukupna proi-zvodnja krompira u 2017. godini smanjena je za 7,3 odsto. Takođe, smanjenje proizvo-dnje bilježi i paprika za 2,9 odsto”, saopštio je MONSTAT.

U odnosu na 2016. godinu povećana je uku-pna proizvodnja breskve, dok se smanjila proizvodnja masline, kruške, šljive, jabuke, kao i grožđa.

Pretovar tereta veći 148 odsto

Jun je bio izuzetno uspješan za kompaniju "Luka Bar" AD, po svim finansijskim i na-turalnim pokazateljima poslovanja, piše Mondo.

Tu činjenicu najbolje ilustruje podatak o mjesečnom pretovaru- 154.389 tona tere-ta je pretovareno u junu. Ako ovu količinu tereta uporedimo sa junom 2017. godine, kada je pretovareno bilo 62.145 tona, evi-dentan je trend rasta od 92.243 tone.

"Stalna su nastojanja menadžmenta kom-panije da se proaktivnom poslovnom i ko-mercijanom politikom u Luku Bar dovedu nove robe i tereti, kao i oni koji se dugi niz godina pretovaraju u lukama regiona, iako prirodno gravitiraju ka Baru. Uvećanje od 148% pretovarenog tereta u odnosu na uporedni period prošle godine ne ostavlja prostor da se uspješnost ovakvog načina poslovanja dovodi u pitanje", navodi se u saopštenju Luke Bar.

Takođe, jedna od najznačajnijih aktivnosti koja je posljednjih mjeseci sprovođena u Luci Bar, a u junu je privedena kraju jeste rad na Prostorno-planskoj dokumentaciji, odnosno ključnom dokumentu Prostorni plan za obalno područje Crne Gore, u dijelu područja Privredne zone Bar. Nakon što je usvojen od strane Komisije za ekonomsku politiku i Vlade Crne Gore uskoro će biti usvojen i u Skupštini Crne Gore.

DUP Privredne zone Bar je istekao 2010.godine i od tada ništa nije preduzimano, a zbog zanemarivanja značaja donošenja je-dnog ovakvog strateškog dokumenta, sta-gnirali su mnogi poslovi sa vrlo značajnim partnerima.

"Ovo je najznačajniji dokument za dalji razvoj Luke Bar, a samim tim i Bara i Crne Gore, jer će omogućiti saradnju sa strate-škim investitorima i značajna ulaganja u lučke kapacitete", navodi se u saopštenju.

30


Razmatrani akti o regulisanim komunalnim djelatnostima

Radni sastanak sa predstavnicima RAE i opština

Radni tekstovi metodologije za određivanje cijena regulisa-nih komunalnih djelatnosti i pravila o licencama za njihovo obavljanje bili su tema sastanka organizovanog u Privre-

dnoj komori 10. jula 2018. godine.

U radu skupa koji je vodio potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Danilo Gvozdenović, učestvovali su predstavnici Regulatorne agencije za energetiku, Ministarstva održivog razvoja i turizma, crnogorskih opština i vodovodnih preduzeća. Razmotrena su dva podzakonska akta vrlo značajna za komunalnu djelatnost i to u susret javnoj raspravi koja će o njima biti organizovana.

Potpredsjednik Gvozdenović je pojasnio da je cilj ovog stručnog skupa bio da se predstavnicima jedinica lokalne samouprave predstave metodološka i regulatorna pravila iz nacrta akata, sa osvrtom na rješenja koja predviđa Zakon o komunalnim djelatno-stima.

On je podsjetio da je u Privrednoj komori Crne Gore već održan jedan radni sastanak na ovu temu gdje su akta prezentovana pred-

stavnicima preduzeća iz komunalnih djelatnosti.

U ime predlagača govorili su predsjednik Odbora RAE Branislav Prelević, član Odbora Dragutin Martinović, Milica Petrović i Dra-gana Bjelobrković Vukčević .

Branislav Prelević je istakao da je u skladu sa Zakonom o komu-nalnim djelatnostima, Regulatorna agencija za energetiku bila dužna da kao regulator pripremi ova dva nacrta akata, kao i pravila o standardu kvaliteta, te bencmarkingu.

Naglasio je da je cilj regulacije uspostavljanje ravnoteže između zaštite interesa kupaca da po pristupačnoj cijeni dobiju kvalitetnu regulisanu uslugu od javnog interesa i zaštite stabilnog ekonom-skog i finansijskog poslovanja pružaoca te usluge.

Predstavnica Regulatorne agencije Milica Petrović prezentovala je radni tekst metodologije za određivanje cijena regulisanih komu-nalnih djelatnosti. Tokom prezentacije bliže su objašnjeni osnov za donošenje metodologije i principi utvrđivanja cijena; podno-

31


U proceduri su izmjene i dopune Zakona o komunalnim djelatnostima pa su sastanci poput održanih u Komori korisni da bi se na osnovu sugestija privrede i opština dobila što kvalitetnija rješenja.

šenje zahtjeva za davanje saglasnosti na predlog cijena vršioca i regulatorni period; način utvrđivanja regulatornog prihoda; koji se troškovi poslovanja smatraju opravdanim; izdaci za otplatu kredi-ta i troškovi investiconog održavanja, kao element cijene o kojem podatke obezbjeđuje jedinica lokalne samouprave; alokacija regu-latornog prihoda; cijena usluge između dva vršioca; cijena usluge crpljenja, odvoza i zbrinjavanja otpadnih voda iz septičkih jama te ključevi za alokaciju troškova.

Radni tekst Pravila o licencama za obavljanje regulisanih komu-nalnih djelatnosti predstavila je Dragana Bjelobrković Vukčević. Ona je govorila o pravnom osnovu za donošenje navedenih pra-vila, vrstama licenci primjereno vrsti regulisane komunalne djela-tnosti, uslovima i periodu izdavanja licenci, potrebnoj kadrovskoj osposobljenosti i tehničkoj opremljenosti vodovodnih preduzeća. Takođe je bilo riječi o izmjenama i oduzimanju licenci i nadzoru poštovanja uslova davanja licenci.

Učestvujući u raspravi, predstavnici opština su bili u prilici da

dobiju pojašnjenja u vezi sa nedoumicama koje su iskazali, a tiču se primjene predloženih akata. Smatraju, između ostalog, da prili-kom implementacije ove metodologije može doći do problema u realizaciji u lokalnim samoupravama, te da raskid ugovora za neki posao ne bi trebalo da utiče na posjedovanje licence za njegovo obavljanje.

Interesovalo ih je, između ostalog, da li je pravilima o licencama predviđen minimum obaveza preduzeća u slučaju gubitka licence, da ne bi, na primjer došlo do prekida u vodosnabdijevanju ako se to desi.

Vera Vujošević, predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turiz-ma, kazala je da su u proceduri izmjene i dopune Zakona o komu-nalnim djelatnostima te da su sastanci poput održanih u Komori korisni da bi se na osnovu sugestija privrede i opština dobila što kvalitetnija rješenja.

32


Impuls za razvojne i istraživačke projekte crnogorskih preduzeća

Danilo Begović, direktor Sektora privrede u Erste Bank AD Podgorica

Na osnovu Sporazuma sa Evropskim investicionim fondom (EIF), Erste banka će kroz garantnu šemu InnovFin u na-redne dvije godine odobriti 30 miliona EUR kredita po po-

vlašćenim uslovima za razvojne i istraživačke projekte u crnogor-skim mikro, malim i srednjim preduzećima (MSP).

Garantna shema InnovFin je dio šireg programa Evropske unije (EU) pod nazivom "InnovFin – finansiranje EU za inovatore", ini-cijative koja je dio okvira Horizont 2020 iz 2014. godine. Cilj na horizontu kreatora ekonomskih politika u Evropi, bio je podizanje globalne konkurentnosti evropskih kompanija i davanje konkre-tnog impulsa za razvoj i rast zaposlenosti u zemljama EU. Koristi od ovog programa pristupačne su i državama koje nijesu članice EU, već se nalaze na takozvanoj listi pridruženih članica programu Horizont 2020. Na toj listi je i Crna Gora.

Koja preduzeća su u kategoriji mikro, MSP i "small mid-cap"

U crnogorskoj privrednoj strukturi, slično kao i u EU, ogromna većina preduzeća spada u kategoriju mikro, malih i srednjih: imaju do 249 zaposlenih i zadovoljavaju još jedan od sljedeća dva uslova - godišnji promet ne prelazi 50 miliona eura ili je njihova aktiva manja od 43 miliona eura. Osim mikro i MSP, garantna shema In-novFin je namijenjena malim srednje kapitalizovanim preduzeći-ma, takozvanim "small mid-cap", koja imaju do 499 zaposlenih na puno radno vrijeme i ne spadaju u kategoriju MSP. Mikro/MSP su, naravno, "mikro" i "mala" samo u nazivu. Ta preduzeća su ključni generatori zaposlenosti, rasta i razvoja u tržišnim ekonomijama, a inovacije su sve važnije za njihov opstanak i rast. To je posebno bitno u uslovima brzih promjena, opšte globalizacije i smanjenja relevantnosti geografskih granica pri definisanju ciljnog tržišta kompanija. Erste banka je dio jedne od najvećih grupacija u regi-onu i želimo da udružimo znanje, potencijal i želju da kroz opro-

Erste banka i EIF potpisali prvi InnovFin garancijski sporazum u Crnoj Gori.

http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/single_eu_debt_instrument/innovfin-guarantee-facility/

33


InnovFin garancije – rezultati

Kroz skoro 170 aktivnih sporazuma u 39 ze-malja, očekuje se da InnovFin garantna šema omogući preko 16,36 milijardi eura kreditne podrške za inovativna preduzeća. Trenutno ovu podršku koristi više od 12.700 preduzeća, a od nje koristi ima više od 546.000 zaposle-nih.

Oko 38% korisnika su preduzeća koja namje-ravaju da razviju inovativne proizvode/proce-se/usluge. Svako peto preduzeće je već imalo podršku od EU ili regionalne šeme. Svako de-seto namjerava da na inovacije i razvoj utroši više od 80% iznosa sredstava; oko 7% su imale svog biznis anđela; dok skoro 6% preduzeća spada u kategoriju brzorastućih. Oko polovine korisnika je u sektoru proizvodnje, a slijede informacioni sektor i komunikacije; trgovina i servis vozila; profesionalne, naučne i tehnič-ke aktivnosti; poljoprivreda, lov i šumarstvo...

Izvor: Evropski investicioni fond

bane evropske modele donesemo nov kvalitet našim klijentima, sadašnjim i budućim. InnovFin donosi bolji ambijent za ulaganja u razvoj i investicije, a kroz povlastice koje nudi, povećava pristu-pačnost privrede kreditnim sredstvima i unapređuje njihovu kon-kurentnost.

Šta Erste banka finansira kroz InnovFin

Uz pomoć kreditne podrške uz InnovFin garanciju, crnogorska preduzeća su u prilici da prošire svoj inovativni potencijal i da ula-ganjem u razvoj i istraživanja primijene nove pristupe, metode i procese, uvedu novi proizvod, izađu na nova tržišta... InnovFin ga-rantna shema cilja na brzorastuća uspješna preduzeća, koja imaju značajan inovacioni potencijal i razvojnu perspektivu, čiji su tro-škovi za istraživanja i inovacije jedna od važnih stavki u poslov-nim rashodima. Namjena kredita je važna. Važna je i djelatnost preduzeća koje je zainteresovano za finansiranje kroz InnovFin model. Isključen je tek vrlo mali broj djelatnosti, onih koje uobiča-

jeno i nijesu predmet interesovanja finansijskih institucija. Možda je suvišno i reći, na listi isključenih djelatnosti su nezakonite i ne-legalne aktivnosti, proizvodnja i trgovina alkoholom i duvanom, trgovina oružja... Ukoliko se bavite kloniranjem ljudi u istraživačke svrhe – InnovFin model nije ni za vas. Nije ni ako želite da refinan-sirate tekuće kreditne obaveze.

Koristi InnovFin-a

InnovFin garantna šema u praksi funkcioniše na sljedeći način: EIF obezbjeđuje garanciju do 50% iznosa kredita koji banka odobri klijentu. Na taj način se rizik plasmana dijeli, pa je banka u prilici da klijentu odobri bolju cijenu (nižu kamatnu stopu) i dijelom rela-ksira zahtjeve za sredstvima obezbjeđenja. Banka odobrava inve-sticione, kredite za obrtna sredstva, revolving, u iznosu od 25.000-7.500.000 eura, na rok do deset godina, grejs period do dvije godine, uz fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu.

http://www.eif.org/what_we_do/guarantees/single_eu_debt_instrument/innovfin-guarantee-facility/report-quarterly-innovfin-smeg-implementation-status.pdf

34


Upravljanje talentima na Zapadnom Balkanu

Bild Studio na Here We Come konferenciji

Here We Come - Konferencija o upra-vljanju talentima i perspektivi mla-dih na Zapadnom Balkanu, , orga-

nizovana je 19. jula 2018. godine u Briselu. Organizatori su bili Antall Jozsef centar i Wilfried Martens centar za evropske stu-dije. Cilj skupa bilo je otvaranja dijaloga o savremenim izazovima mladih i budućno-sti inovacija i preduzetništva na Zapadnom Balkanu.

Povod za organizovanje konferencije je sve veći odliv visokoobrazovanog i mladog kadra iz zemalja Zapadnog Balkana, a kao glavni razlozi ove pojave prepoznati su pro-blemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja i usavršavanja. Istovremeno, Zapadni Bal-kan, region koji ima ogroman potencijal razvoja i inovacija, uvršten je u brojne pro-grame podrške od strane Evropske unije. Na Konferenciji priliku da predstave rad i izazove sa kojima se suočavaju, osim pred-stavnika preduzetnika, dobili su i mladi lideri iz Regiona, predstavnici fondova za mlade, kao i članovi Evropske komisije i Evropskog parlamenta.

Na poziv privrednih komora Srbije i Crne Gore, Bild Studio je dobio priliku da sa

Jaz koji postoji između teorijskog znanja koji mladi stiču tokom fakultetskog i srednjoškolskog obrazovanja - i praktičnih vještina koje zahtijevaju poslodavci, moguće je prevazići tijesnom saradnjom između obrazovnih institucija i privatnog sektora, a sve to uz nemalu pomoć države i EU.

predstavnicima preduzetnika iz Regiona podijeli iskustvo rada sa mladima i načine za postizanje uspjeha u sklopu radionice “Značaj društveno-odgovornog poslova-nja i uspješne priče - uticajni akteri u re-gionu”. Radionicom je moderirao Zdravko Ilić, predstavnik Privredne komore Srbije u Briselu, a učesnici radionice, pored pred-stavnice Aleksandre Bošković, izvršne di-rektorice Bild Studija iz Crne Gore, bili su Tomislav Miletić, predstavnik kompanije Inmold Plast d.o.o. iz Srbije, i Esmir Hazna-dar, direktor Centra za inovacije i preduze-tništvo iz Bosne i Hercegovine.

Radionica je struktrirana u tri cjeline:

1. iskustvo rada sa mladima, ključni izazovi i kriterijumi uspjeha;

2. problem zapošljavanja kadrova i načini za prevazilaženje;

3. uloga Evropske unije u rješavanju proble-ma mladih i njihovog zapošljavanja.

Ono što je istaknuto kao glavna prednost u radu sa mladim ljudima je mogućnost kontunuiranog usavršavanja i oblikova-nja kadrova prema potrebama kompanije i

poslovnih procesa koji se konstantno mi-jenjaju.

Entuzijazam koji prati rad sa mladima je ključna okosnica brzorastućih kompanija, naročito u domenu ICT-a. Ključni problem u radu sa mladima je nedostatak iskustva i konkretnih praktičnih znanja.

Pomenuti problem rješava se mentorskim radom i razmjenom znanja između člano-va tima, kao i kontinuiranim ulaganjem u nadogradnju znanja. Kompanije koje aktiv-no prate i usmjeravaju kadar, i pritom opre-dijele sredstva i resurse, nužno ostvaruju bolje rezultate na tržištu, što se pokazalo i u slučaju Bild Studija, koji trenutno zapo-šljava 50+ ljudi, kao i u slučaju Inmold Plast kompanije, koja zapošljava 200+ ljudi.

Problem obrazovanja kadrova je bio lajt motiv cijele konferencije i sve države Re-giona su ga ocijenile kao glavnu prepreku prilikom zapošljavanja mladih. Jaz koji postoji između teorijskog znanja koji mladi stiču tokom fakultetskog i srednjoškolskog obrazovanja - i praktičnih vještina koje zahtijevaju poslodavci, moguće je prevazići tijesnom saradnjom između obrazovanih

35


• procesu reformi obrazovanja,

• potom u domenu finansiranja inovativnih projekata,

• kao i u transferu neophodnih znanja i vještina u procesu aplicira-nja, implementacije i održivosti projekata.

Glavni problem na koji je ukazano tokom trajanja radionice, jesu komplikovane procedure apliciranja za sredstva koja obezbjeđuje Evropska Unija, kao i nedovoljan broj programa koji su namijenje-ni umrežavanju više aktera iz različitih sektora - državnog, nevla-dinog i privatnog.

Dodatno, sama održivost projekata, koja je jedan od važnih krite-rijuma prilikom ocjene projekata u inicijalnoj fazi, dovodi se u pi-tanje, budući da je kontinuirana podrška neophodna za stabilnost i dugotrajnost inicijativa. Odobravanje dodatnih sredstava za pro-jekte koji su se pokazali kao održivi i uspješni, omogućilo bi raci-onalnije korišćenje sredstava EU, kao i kontinuiranost u praćenju rezultata rada projekata.

Zakjučak radionice i konferencije je da za unapređenje poslovnog ambijenta, neophodna je tijesna i kontinuirana saradnja i podrška svih zainteresovanih strana, kako državnih i obrazovnih institu-cija, sa jedne strane, tako i privatnog i civilnog sektora, sa druge strane. Upravo iz tog razloga je inicijativa Privredne komore Srbije i Privredne komore Crne Gore, kao i uključivanje privrednih subje-kata u dijalog ovakve vrste - nužno za dalje sprovođenje reformi na polju smanjivanja biznis barijera i unapređenja rada realnog sektora.

institucija i privatnog sektora, a sve to uz nemalu pomoć države i EU.

Jedan od razloga zašto je Bild Studio primjer dobre prakse u Crnoj Gori, pored saradnje sa obrazovnim institucijama, je program pra-ksi koji je naša kompanija pokrenula prije više od tri godine, kao način da prevaziđemo problem nedostatka kadra, a naročito onih sa usko specijalizovanim znanjima. Kroz niz praksi, Bild Studio je obučio preko 100 mladih ljudi, zaposlio više od 30% polaznika i ola-kšao proces zapošljavanja ostalih polaznika.

Bild je ove godine imao priliku da na poziv Centra za stručno obra-zovanje Crne Gore, učestvuje u procesu reforme nastavnih planova za srednje stručne škole, čiji je glavni cilj bio prilagođavanje siste-ma srednjoškolskog obrazovanja savremenim trendovima i novim zanimanjima, koja su izuzetno tražena na globalnom tržištu rada.

Prisustvo na ovoj konferenciji pružilo nam je priliku da ispitamo ispravnost metoda i načina na koji se mi borimo sa izazovima po-slovanja u Crnoj Gori, kao i da se upoznamo sa radom kompanija iz regiona koje se suočavaju sa sličnim problemima - ali koje, kao i naša kompanija, ulaganje u mlade i njihovu (do)edukaciju, shvata-ju kao ključni parametar uspjeha.

Iako nam je većina istaknutih problema i prepreka poznata od ra-nije, bilo je vrlo korisno da razmijenimo iskustva sa drugim privre-dnicima i mladim liderima, kako bi obogatili sopstveni poslovni model i primijenili dobre prakse na domaćem tržištu.

Uticaj i podrška Evropske unije, ocijenjena je kao nužna u:

36


izvodni centri Hemofarma lideri na svojim tržištima - Hemofarm je neprikosnoveni lider u Srbiji, Hemofarm Banjaluka na teritoriji Bosne i Hercegovine, dok je Hemomont dominantan proizvođač na crnogorskom tržištu", naveo je Zeliger.

Prema njegovim riječima, Stada je od 2006. godine u modernizaci-ju postrojenja Hemomonta uložila 12,5 miliona eura.

"Izgradnja pogona za proizvodnju SNUP-a dodatno će osnažiti poziciju Hemomonta i farmaceutske industrije Crne Gore, u čije potencijale mi duboko vjerujemo", poručio je Zeliger.

Izvršna direktorica Hemomonta Snežana Perović podsjetila je da je ta kompanija za prethodne 24 godine, od male fabrike za proi-zvodnju osnovnih infuzionih rastvora, prerasla u kompaniju koja je lider u farmaceutskoj industriji i jedan od najvećih izvoznika u Crnoj Gori.

"Od osnivanja do danas, Hemomont je za sedam puta povećao i broj proizvoda u svom portfoliju i broj zaposlenih. Otvaranje no-vog pogona za proizvodnju SNUP-apokazuje da Hemomont iz go-dine u godinu nastavlja da raste i napreduje", kazala je Perović.

Prema njenim riječima, takve investicije u moderna postroje-nja koja predstavljaju najviše svjetske standarde, do-datno doprinose pozicioniranju Hemomonta na mapi kvalitetne farmaceutske industrije.

Kompanija Hemomont otvorila je u Podgorici novi pogon za proizvodnju sterilnih nazalnih sprejova "SNUP”, u koji je uloženo 5,3 miliona eura, i koji će obezbjediti dodatno za-

pošljavanje 30 radnika. Hemomont je prva fabrika ljekova u Crnoj Gori, članica Hemofarma i Stada grupe.

Kako je saopšteno na ceremoniji otvaranja, u novom postrojenju, koje se prostire na 1,7 hiljada metara kvadratnih, proizvodiće se sprej za nos u formi za djecu i odrasle, koji će se izvoziti na devet inostranih tržišta, a planirana proizvodnja je tri miliona komada sprejova mjesečno, prenosi Mina Business.

Pogon, koji se nalazi u okviru kompanije Hemomont, svečano su otvorili predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i Ronald Zeliger, potpredsjednik Stada grupe i generalni direktor Hemofarma.

Prema riječima Đukanovića, kompanija "Stada" je prepoznala na-pore države u izgradnji stabilnog ekonomskog sistema u kome je moguće sticati profit, i nastavlja sa investicijama.

"Ovog puta ona iznosi 5,3 miliona eura i, pored nove tehnologije, donosi Crnoj Gori 30 kvalitetnih proizvodnih radnih mjesta. Za našu zemlju svako proizvodno radno mjesto je dragocjeno, jer predstavlja doprinos rastu proizvodnje i izvoza, kao i dugoročne održivosti i konkurentnosti crnogorske ekonomije", istakao je Đu-kanović.

Ta investicija će, kako je naveo, omogućiti rast proizvodnje i pri-hoda za oko 50 odsto u ovoj godini u odnosu na prethodnu.

"Zato je ona i dalje afirmacija modela u kojem dobijaju i investitor i država. Pozivam uvažene investitore da nastavite sa širenjem biznisa u Crnoj Gori, na obostrano dobro", rekao je Đukano-vić.

Zeliger je kazao da je Hemofarm regio-nalni centar Stada grupe za tržišta centralne i jugoistočne Evrope, i da je "pod svoje vođenje" dobio 13 ze-malja, od kojih se čak osam nalaze u Evropskoj uniji.

"To je, svakako, rezultat našeg do-brog rada, jer su svi pro-

Hemomont je predstavio i novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda, jedan od prvih takve vrste u Crnoj Gori.

37


Novi pogon za proizvodnju nazalnih sprejova "SNUP”

Hemomont

Osim novog pogona, Hemomont je predstavio i novi sistem za prečišćavanje otpadnih voda, jedan od prvih takve vrste u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno, prečišćivač, vrijedan pola miliona eura, doprinijeće boljoj zaštiti životne sredine i većoj bez-bjednosti kompleksa Hemomonta i šireg područja.

38


Grantovi za inovativne projekte

Info dan u Privrednoj komori

Prvi info dan posvećen konkursu za grantove za inovativne projekte, odr-žan je u Privrednoj komori Crne Gore

25. jula 2018. godine. Skup je organizovan u saradnji sa Ministarstvom nauke.

Govorili su Tanja Radusinović, direktorica Sektora za projekte Privredne komore, Ma-rijeta Barjaktarović Lanzardi, načelnica Di-rekcije za inovacije i infrastrukturu i Saša Ivanović, projektni menadžer za istraživa-nja u Ministarstvu nauke Crne Gore.

Na skupu koji je izazvao veliko intereso-vanje privrednika predstavljeni su ciljevi konkursa, uslovi za prijavljivanje, proces evaluacije, kao i detalji prijavnog formulara i budžeta projekta.

- Riječ je o pozivu za dodjelu grantova za sufinansiranje inovativnih projekata u ukupnom iznosu od 1.000.000 eura, u peri-

odu 2018 –2020. godine, do 100.000 eura po odobrenom grantu. Cilj Programa je jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća koje imaju veliki potencijal za komercijali-zaciju i tržišnu primjenu, pružanje podršku prenosu inovativnih ideja iz naučnoistraži-vačkih ustanova na tržište – rekla je Tanja Radusinović.

Prema njenim riječima, konkursom za dodjelu grantova za inovativne projekte biće podržani inovativni projekti u okviru sljedećih tematskih prioriteta utvrđenih Strategijom inovativne djelatnosti (2016-2020): energija, poljoprivreda i hrana, odr-živi razvoj i turizam, informaciono - komu-nikacione tehnologije, medicina i zdravlje ljudi i novi materijali, proizvodi i servisi.

- U svijetu vlada velika konkurencija i dr-žave, baš kao i kompanije ulažu u razvoj inovacija i povezuju se sa naučnim insti-

tutima. Inovacija je fundament daljeg eko-nomskog, pa time i ukupnog društvenog napretka, zbog čega predstavljaju okosnicu za jačanje konkurentnosti privrede, kako u zemljama EU, tako i kod budućih članica. Stoga je i Evropska komisija u svom pre-dlogu budžeta za 2021 – 2027 planirala da se za do sada najambiciozniji program za istraživanje i inovacije opredijele sredstva u iznosu od 100 milijardi eura, upravo sma-trajući da je ulaganje u istraživanje i inova-cije ulaganje u budućnost Evrope - kazala je predstavnica Komore.

Marijeta Barjaktarović Lanzardi naglasi-la je da se Vlada od 2016. godine sistem-ski posvetila inovacijama, uspostavljajući strateški okvir za inovativnu djelatnost. Prošle godine je lansiran pilot projekat – konkurs za inovativne projekte kojim su utvrđene aspiracije privrednog sektora

39


Konkursom za dodjelu grantova za inovativne projekte biće podržani inovativni projekti iz energetike, poljoprivrede, održivog razvoja i turizma, ICT, medicine, te novi materijali, proizvodi i servisi.

na ovom polju. To je rezultiralo nedavnim pokretanjem do sada najvećeg projekta u oblasti podsticanja inovativnosti, čiji je cilj razvoj inovacija sa velikim komercijalnim potencijalom.

Među posebnim ciljevima projekta, ona je navela jačanje inovativnog potencijala ma-lih i srednjih preduzeća i njihove prepozna-tljivosti u sistemu inovacija; stimulisanje tehnoloških inovacija i podsticanje komer-cijalizacije, odnosno primjene inovativnih ideja i tehnologija na tržištu; podsticanje zapošljavanja visokokvalifikovanih kadro-va u sektoru istraživanja i inovacija; po-većanje ulaganja preduzeća u istraživanje i razvoj; podizanje nivoa komercijalne spre-mnosti kroz finansiranje dodatnog razvoja pronalaska/inovacije; premošćavanje ne-dostatka finasiranja između istraživanja i komercijalizacije

Povećanje broja patenata koji imaju po-tencijala za primjenu u praksi; stimulisa-nje saradnje sa crnogorskom naučnom i privrednom dijasporom u cilju stvaranja uslova za njihov povratak, odnosno čvršće povezivanje i reintegraciju u domaću za-jednicu, te podsticanje transfera znanja i tehnologija u saradnji sa domaćim i među-narodnim partnerima iz naučnoistraživač-kog i privrednog sektora.

- Kao dio sopstvenog finansijskog učešća u realizaciji projekta ne mogu se prikazati sredstva koja su dodijeljena iz bilo kojeg javnog domaćeg i međunarodnog izvora finansiranja – rekla je Barjaktarović Lan-zardi.

Prema njenim riječima, implementacija projekta može trajati od 12 do 24 mjeseca, odnosno od decembra 2018. godine najka-snije do decembra 2020. godine.

Finansiraju se tehnološke inovacije, nivoi tehnološke spremnosti (TRL), sufinansira-nje faza razvoja tehnologije TRL 4 – TRL 8, razvoj tehnologije u laboratorijskim uslovi-ma (razvoj osnovnih komponenti tehnolo-gije), demonstracija tehnologije u realnom okruženju, izrada prototipa, njegovo testi-ranje, validacija i demonstracija, utvrđiva-nje prvog finalnog proizvoda.

Na konkursu mogu učestvovati pravna lica u Crnoj Gori osnovana u skladu sa poseb-nim zakonom i upisana u Registar inova-tivnih organizacija, naučnoistraživačke ustanove, ustanove visokog obrazovanja i privredni subjekti (inovaciono-preduze-tnički centar, poslovni inkubator, privredno društvo, odnosno dio privrednog društva).

Podnosilac prijave se ne može samostal-no prijaviti na konkurs, već u partnerstvu sa još najmanje jednim domaćim pravnim licem koji ispunjava uslove konkursa ili sa međunarodnim partnerom (samo po osno-vu ugovora o ekspertskim ili konsultat-skim uslugama), te partnerima iz civilnog i javniog sektora.

Privredni subjekat mora između ostalog da bude upisan u CRPS i Registar inova-tivnih organizacija te da pozitivno posluje najmanje dvije godine prije isteka roka za prijavljivanje, redovno plaća poreze i dopri-nose, te da nije koristio sredstva iz javnog domaćeg i međunarodnog izvora finansi-ranja, kao i donatorskih programa, za iste aktivnosti predložene u prijavi inovativnog projekta po ovom konkursu.

Konkurs je otvoren do 24. septembra 2018. Ukoliko se ne iskoriste sredstva, biće raspi-san novi konkurs u martu 2019. Prijave na konkurs će ocjenjivati međunarodni eks-perti.

Predstavnik Ministarstva Saša Ivanović detaljno je prezenotvao prijavni formular za ovaj konkurs i budžet projekta.

Privrednici su brojnim pitanjima iskazali veliku zainteresovanost za učešće u ovom konkursu. Tražili su pojašnjenja o detalji-ma apliciranja, te sa predstavnicima Mini-starstva razmotrili da li se njihovi projekti mogu uklopiti u ovaj vid finansiranja. Oci-jenili su da je potrebno dostaviti im primje-re najboljih praksi iz regiona na ovom polju kako bi se jednostavnije uključili u realiza-ciju konkursa.

Privredna komora planira skup na istu temu za septembar, cijeneći značaj razvo-ja inovativnosti za ekonomski prosperitet zemlje.

40


Podmorski kabal do kraja godine

Savjetnik izvršnog direktora CGES Vladimir Bojičić

Savjetnik izvršnog direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES Vladimir Bojičić, u intervjuu za CdM je najavio da CGES, zajedno sa strateškim partnerom-kompanijom Ter-

na iz Italije, privodi kraju izgradnju jednog od najvećih projekata u prenosnoj mreži u Evropi - podmorsko povezivanje Crne Gore i Italije, koje sa tehnološke tačke gledišta, predstavlja najnaprednije i ujedno najkompleksnije povezivanje ove vrste u evropskim gra-nicama. Posao je od izuzetnog značaja za Crnu Goru i njene građa-ne, ali i mnogo šire. Ukupna vrijednost projekta je 127 miliona eura.

Izgradnja podmorskog energetskog kabla je najznačajniji i ujedno najkompleksniji energetski projekat Crne Gore, čijom izgradnjom će naša država postati energetsko čvorište koje povezuje istočnu i zapadnu Evropu. S tim u vezi, kada će ovaj najznačajniji energet-ski projekat Crne Gore biti završen i koje će sve benefite država i građani imati od njega?

Bojičić: Ove godine, zajedno sa našim strateškim partnerom-kom-panijom Terna iz Italije, privodimo kraju izgradnju jednog od naj-većih projekata u prenosnoj mreži u Evropi-podmorsko poveziva-nje Crne Gore i Italije, koje sa tehnološke tačke gledišta, predstavlja najnaprednije i ujedno najkompleksnije povezivanje ove vrste u evropskim granicama. Uvršten je na zvanične liste projekata od

U investicione projekte, CGES je samo u ovoj godini uložio skoro šest miliona eura.

značaja za Evropsku uniju i Energetsku zajednicu. Činjenica da je Nacionalna investiciona komisija ovaj projekat stavila na užu li-stu ključnih prioritetnih infrastrukturnih projekata, govori koliko je isti značajan za državu Crnu Goru.

Takvo povezivanje možemo posmatrati kao opšte dobro i to ne samo za Crnu Goru, već i šire, a podrazumijeva izgradnju podmor-skog kabla između Italije i Crne Gore sa pripadajućim konvertor-skim postrojenjima, izgradnju trafostanice 400/110/35 kV Lastva, 400kV dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica-Trebinje u TS Lastva, kao i proširenje TS Pljevlja 2. Takođe, ovaj veoma kompleksan projekat obuhvata iz-radnju 400 kV dalekovoda prema Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, trafostanica Lastva i dalekovod Pljevlja-Bajina Bašta, dio su Transbalkanskog koridora, koji će po-vezati Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju sa Italijom, kako bi se obezbi-jedilo spajanje tržišta Balkana sa zapadnom Evropom.

Dinamika izvođenja radova, koja će obezbijediti povezivanje ener-getskog podmorskog kabla na prenosnu mrežu Crne Gore, a za koje je zadužen Crnogorski elektroprenosni sistem, u saglasnosti je sa dinamikom radova na dijelu projekta koji realizuje italijanska

41


kompanija Terna. Naprijed rečeno znači da će pojedine faze ovog velikog projekta biti završene tokom ove godine, kada se očekuje i povezivanje na postojeći prenosni sistem Crne Gore. Trafostanica u Lastvi je završena, kao i radovi na proširenju TS Pljevlja2.

Od izgradnje trafostanice u Lastvi, dalekovoda od Lastve do Plje-valja i dalje do Bajine Bašte i susjednih sistema, kao i neophodne prateće rekonstrukcije crnogorske prenosne mreže, očekuju se vi-šestruki pozitivni efekti kako za našu kompaniju, kao operatora prenosnog sistema koji obavlja djelatnost od javnog interesa, tako i za ostale energetske subjekte i korisnike prenosnog sistema. Na-ime, korisnicima crnogorskog prenosnog sistema će ovaj projekat pružiti značajno veći kapacitet, sigurnost i pouzdanost prenosne mreže, omogućavajući pretpostavke za kvalitetnije obavljanje dje-latnosti i dalji razvoj. Zatim,dobijamo mnogo pouzdanije napajanje Crnogorskog primorja i dijela sjevera, gdje će se stvoriti uslovi za njihov razvoj, a posebno kada je u pitanju turizam i industrija. Be-nefit je i direktna veza Crne Gore sa tržištem električne energije u EU. Njegovo puštanje u pogon, vidimo i kao šansu, kao dobar pre-duslov za realizaciju energetskih potencijala regiona.

Kroz ovaj projekat biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu 20 odsto udjela CGES-a u ukupnom kapacitetu kabla.

Realizacijom ovog projekta, u okviru kojeg se očekuje značajno ulaganje u prenosnu infrastrukturu, stvoriće se uslovi za smanje-nje gubitaka u prenosnoj mreži kroz veću iskorišćenost 400 kV mreže i omogućiti dvostrano napajanje TS Brezna i TS Žabljak.

Projekat značajno podiže tehničku otpornost sistema i pri većim poremećajima. Pored toga, 400 kV dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja omogućava maksimalnu isporuku na kablu ka Italiji. Zatvaranje prstena u 400 kV mreži podići će se sigurnost rada sistema i riješiti dosadašnji problemi paralelnog rada 400 i 220 kV mreže.

Izgradnjom 110 kV voda od Brezana prema Žabljaku (400 kV i 110 kV na istim stubovima), omogućava se uvođenje 110 kV voda u TS Žabljak, čime se ispunjavaju obaveze iz Pravila o funkcionisanju prenosnog sistema električne energije o napajanju najmanje iz dva čvorišta ili preko dva voda iz jednog čvora čija je pouzdanost zadovoljavajuća,(TS Žabljak i TS Brezna dobijaju dvostruke veze ka ostatku prenosne mreže).

Kolika je vrijednost investicije?

Bojičić: Ukupna vrijednost ove investicije, koja podrazumijeva iz-gradnju trafostanice Lastva, 400kV dalekovoda Lastva-Čevo-Plje-vlja, uvođenje postojećeg 400 kV dalekovoda Podgorica-Trebinje u TS Lastva, kao i proširenje TS Pljevlja2- iznosi 106 miliona eura, odnosno 127 miliona eura ako računamo i izgradnju dalekovoda od Pljevalja do granice sa Srbijom, kao i ulaganjima u internu mre-žu, za čije investiranje je obezbijeđena donacija EU.

Šta još predstoji CGES-u na putu konačne realizacije projekta?

Bojičić: Aktivnosti na realizaciji dijela projekta kojim će se pod-morskim kablom povezati elektroenergetski sistemi Crne Gore i Italije uz ostvarenje navedenih benefita, planirano je, kao što sam već naglasio, za 2018.godinu. Da bi se realizovao kompletan pro-jekat, koji je nesumnjivo veoma zahtjevan i vrlo kompleksan i u dijelu dužine trase budućeg dalekovoda od 160 kilometara, inten-zivirani su građevinski i elektromontažni radovi na 400 kV dale-kovodu Lastva-Čevo i Čevo-Pljevlja.

CGES je odradio dobar dio veoma teškog i odgovornog posla kada je eksproprijacija zemljišta u pitanju. U kom je procentu završena eksproprijacija i koliko je CGES izdvojio sredstava za ovu namje-nu. Da li ovaj proces prate i određeni problemi?

Bojičić: Ja bih rekao da smo odradili najveći dio veoma teškog i odgovornog posla, imajući u vidu podatak da je proces ekspropri-jacije za TS 400/110/35 kV Lastva završen i cjelokupno zemljište upisano na ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Takođe, eksproprijacija zemljišta za stubna mjesta za 400 kV dalekovod Lastva-Čevo i Čevo-Pljevlja, odrađena je u procentu od 99 odsto. Za ovu svrhu CGES je izdvojio više miliona eura.

Za kvalitetnu realizaciju eksproprijacije moraju se stvoriti najva-žniji preduslovi. To je u prvom redu, strogo praćenje Zakona o eks-proprijaciji, kao i obezbjeđenje potrebnih sredstava.

Ipak, neminovnost je da proces eksproprijacije prate određeni pro-blemi i teškoće, pogotovo kada su u pitanju ovako složeni projekti. Jer, podatak da je na trasi 400 kV dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja identifikovano 670 stubnih mjesta, govori sve.

Naša kompanija, kao odgovorni privredni subjekt, uložila je ma-ksimalne napore kako bi postigla dogovor sa vlasnicima zemlji-šta. Pokušavali smo naći rješenja koja su optimalna za sve strane. Svjesni smo da to nije uvijek jednostavno, ali koristimo sve mo-gućnosti u okviru svojih nadležnosti i propisa, da investiciju re-alizujemo sa što manje nezadovoljnih. Uvijek smo za dijalog, za postizanje kompromisa na obostrano zadovoljstvo.

Koliko ste ove godine investirali u razvoj mreže, i koje su to ključ-ne investicije CGES–a u ovoj godini?

Bojičić: Obimom i značajem investicija koje realizujemo i u ovoj godini, pored najznačajnijeg projekta koji ima međunarodni zna-čaj-podmorske interkonekcije sa Italijom-nastojali smo da zadrži-mo imidž investiciono orjentisane kompanije. S tim u vezi, reali-zujemo niz projekata koji će prenosnu mrežu u Crnoj Gori učiniti jačom, pouzdanijom i sigurnijom, što garantuje kvalitetniju uslu-gu prenosa električne energije i bolju pristupačnost za sadašnje i buduće korisnike. Ipak ću prvo akcentovati izgradnju dalekovoda Pljevlja-Bajina Bašta i ulaganja u internu mrežu, koja se finansi-raju iz sredstava granta obezbijeđenog od strane Evropske unije.

Takođe i realizaciju SCADA sistema, koji će omogućiti kvalitetniji monitoring i upravljanje elektroenergetskim sistemom. U veoma značajne investicije spada i povezivanje TS Podgorica 1 i Podgori-ca 4, koja će omogućiti značajno sigurnije napajanje dijela Glavnog grada el.energijom. U toku je i zamjena faznih provodnika, spojne i ovjesne opreme na 110 kV dalekovodu Podgorica2-Budva, čijom realizacijom ćemo ostvariti veoma visok nivo pogonske spremno-sti i raspoloživosti kapaciteta, pogotovo tokom turističke sezone.

U investicione projekte, CGES je samo u ovoj godini uložio skoro šest miliona eura.

I na kraju, ne mogu a da ne naglasim da je CGES i u devetoj godini poslovanja, kao zasebno pravno lice, ostvario pozitivan poslovni rezultat iskazavši neto dobit u iznosu od 4,7 milion eura, uprkos veoma složenom poslovnom ambijentu, čime je nastavljen niz ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata, koji je započet još 2009. godine, kada je naša kompanija i osnovana. CGES je i prvi kvartal završio sa neto dobiti od 1,41 milion eura, dva puta većom u odnosu na isti period lani.

42


Oznaka porijekla za crnogorske goveđu pršutu i stelju

Crna Gora zaštitila još dva proizvoda

Crna Gora je zaštitila još dva proizvoda. "Crnogorska goveđa pršuta” i "Crnogorska stelja” uspješno su prošli proceduru zaštite, čime su se ova dva proizvoda pridružila "Njeguškoj

pršuti” i "Pljevaljskom siru” na listi zaštićenih oznakama kvaliteta na nacionalnom nivou, javlja CdM.

Navedeni proizvodi zaštićeni su oznakom porijekla koja predsta-vlja najviši oblik zaštite shodno Zakonu o šemama kvaliteta poljo-privrednih i prehrambenih proizvoda, s obzirom da se za dobijanje oznake porijekla sve faze proizvodnje, od sirovine do prerade, mo-raju odvijati u određenom geografskom području.

Prema specifikaciji proizvoda dokumentu koji sadrži sve elemente potrebne za zaštitu, i u kome se do detalja opisuje način proizvo-dnje i uticaj svih faktora – klime, geografskog okruženja, tradicije i dokazane reputacije:

- Crnogorska goveđa pršuta je suhomesnati proizvod od goveđeg mesa ekstra, prve i druge kategorije, soljen i dimljen na bukovom ili grabovom drvetu.

- Crnogorska stelja je suhomesnati proizvod od otkoštenog dimlje-nog i sušenog ovčijeg mesa, soljen i dimljen na bukovom ili grabo-vom drvetu.

"Crnogorska goveđa pršuta" proizvodi se u sjevernom dijelu Crne Gore, planinskom području sa specifičnim uslovima spoljašnje sredine. Za specifične karakteristike ovog proizvoda, zaslužan je kvalitet mesa, ali i umijeće proizvođača u svim fazama proizvo-dnje, od uzgoja životinja na farmama do prerade u prerađivačkim objektima”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

U skladu sa definisanim proizvođačkim specifikacijama, proizvo-dnja "Crnogorske goveđe pršute" i "Crnogorske stelje" ograniče-na je na sjeverni dio, a oblast proizvodnje obuhvata cjelokupnu ili

Zaštićeni proizvodi predstavljaju nove iskorake Crne Gore u oblasti politike kvaliteta, unapređenja pozicije malih proizvođača i stvaranja pretpostavki za dinamičniji razvoj ruralnih područja na sjeveru.

dio teritorije 13 opština sa sjevera Crne Gore i to: Plužine, Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Berane, Andrijevi-ca, Petnjica, Rožaje, Plav i Gusinje. Oblast proizvodnje karakteriše planinska klima, sa uticajem kontinentalne, na nadmorskoj visini od 550 do 2.000 metara.

"Proceduru zaštite ova dva proizvoda pokrenulo je NVO "Udru-ženje za kvalitet mesa sjevera Crne Gore", koje je formirano kroz projekat koji je 2015. godine pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Organizacijom UN za hranu i poljoprivredu (UN FAO). Cilj projekta je unapređenje standarda kvaliteta proizvoda od mesa u Crnoj Gori i razmjena iskustava zemalja Zapadnog Balka-na. Osim što je formirano udruženje, za potrebe zaštite crnogorske goveđe pršute i crnogorske stelje, urađene su dvije specifikacije proizvoda, sa pratećom dokumentacijom. Istovremeno, u cilju edu-kacije i pripreme proizvođača za proceduru zaštite i dalju internu kontrolu proizvodnje ovih proizvoda, sprovedene su brojne aktiv-nosti, među kojima su i studijska putovanja proizvođača u Austri-ju, Hrvatsku, Italiju”, navode oni.

Za članove udruženja proizvođača zaštita ova dva proizvoda zna-čiće benefit u dijelu ostvarivanja dodatne vrijednosti na tržištu, mogućnost bolje valorizacije, posebno kroz turističku potrošnju, kao i zaštitu od zloupotreba i imitacija.

"Novi zaštićeni proizvodi predstavljaju nove iskorake Crne Gore u oblasti politike kvaliteta, unapređenja pozicije malih proizvođača i stvaranja pretpostavki za dinamičniji razvoj ruralnih područja na sjeveru. Ministarstvo će nastaviti da podstiče i podržava pro-izvođače svih proizvoda sa potencijalom za zaštitu, kako bi u bu-dućem periodu imali što više proizvoda i na evropskoj listi i time u EU unijeli novu vrijednost baziranu na kvalitetnim, specifičnim i autohtonim proizvodima”, poručuju iz Ministartsva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

43


Otvoren hotel Chedi Luštica Bay

Turizam

Prvi od sedam hotela u novom gradu na Jadranu, The Chedi Luštica Bay, smješten na pjeni od mora s prekrasnim pogle-dom na zaliv, marinu i Jadransko more, počeo je sa radom i

primio je prve goste.

Kompanija GHM koja upravlja hotelom i ultraluksuznim brendom Chedi, inicijalno osnovanim u Aziji i na Dalekom Istoku, nastavlja širenje u Evropi novim luksuznim hotelom sa 5 zvjezdica na pre-stižnoj lokaciji u Crnoj Gori.

- Izuzetno smo uzbuđeni što puštamo u rad prvi hotel u Luštica Bay-u, najvećem integrisanom razvojnom projektu u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica. Naši prvi gosti su iz Zapadne Evrope, i radu-jemo se što imaju priliku da se upoznaju s našim besprekornim servisom u jedinstvenom elegantnom okruženju sa rafiniranim ali opuštenim tradicionalnim priobalnim ambijentom - izjavio je Mark De Ruijter, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.

Glavna marina u Luštici Bay je takođe puštena u rad ovog ljeta i u prvoj fazi nudi smještaj za 52 motorna plovila i jedrenjake dužine do 35 metara, što će se proširiti na 176, a planirana je i značajna sekundarna oblast za vezivanje manjih plovila.

Chedi Luštica Bay je drugi evropski hotel tog brenda kompanije GHM i prvi na Balkanu.

Smješten između smaragdne morske vodi i planinskog predjela, na ulazu u Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu Boke, Chedi hotel sa 111 smještajnih jedinica raspolaže sa 45 soba i 5 apartmana, a ima i 61 kondominijum uključujući 4 apartmana i penthaus, što ga čini jednim od najvećih luksuznih hotela na ovom području. Hotel takođe nudi privatnu plažu, zatvorene i otvorene bazene i prostor za sunčanje, te direktan pristup mirnom šetalištu i marini. Kon-ferencijski i poslovni centar su takođe prvoklasni sa konferencij-skim salama i prostorom za koktele.

Hotel je dizajnirao priznati TVS Design studio iz Atlante u SAD, koji je usvojio moderno tumačenje vernakularne arhitekture, sa savre-menim, svježim i prozračnim dizajnom GG&Grace, iskoristivši po-gled i prelijepe predjele i koristeći upravo materijale koji naglaša-vaju originalnu priobalnu lokaciju. Mješavina smjelih nijansi bijele boje sa prirodnijom primarnom paletom daće hotelu jedinstveni karakter i pružiti gostima trenutak opuštanja i inspiracije.

Hotel ima dva restorana s pogledom na smaragdnu zalivsku vodu i koristi najsvježije lokalne namirnice za pripremu hrane. Hotel ta-kođe ima i predvorje i bazen, SPA centar i plažne barove.

Chedi Luštica Bay je drugi evropski hotel tog brenda kompanije GHM i prvi na Balkanu, Bankar.me.

44


Uz kontinuirano usvajanje inovativnih pristupa u poslovanju, te dodatno učvršćivanje aktuelne konkurentske pozicije u Crnoj Gori, Mianja će biti posvećena osvajanju novih tržišta.

Ukus tradicije zlata vrijedan

Ivana Vujović, direktorica Mianja d.o.o.

45


Vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda porodične kom-panije Mianja sa Cetinja godinama se potvrđuje priznanji-ma na cijenjenim manifestacijama. Na nedavnom Među-

narodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, Mianjini proizvodi osvojili su pehar za vrhunski kvalitet, četiri velike zlatne i sedam zlatnih medalja, te priznanje šampion kvaliteta.

O razvojnom putu Mianje, aktuelnostima i planovima za bu-dućnost za Glasnik je govorila direktorica ove firme Ivana Vujović.

Glasnik: Dozvolite najprije da Vam čestitamo na uspjehu ostva-renom u maju na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, u zaista jakoj konkurenciji. Kako ocjenjujete postignuti re-zultat i da li je ova prestižna manifestacija dala vjetar u leđa poslo-vanju Vaše kompanije?

I. Vujović: Svojim učešćem na jednoj zaista prestižnoj manifesta-ciji kakva jeste Novosadski sajam hrane, koja tradicinalno baštini internacionalni karakter, potvrdili smo da naši proizvodi mogu biti konkurentni ne samo na ovim prostorima, već da kvalitetom po-mijeraju granice sadašnjih okvira. Tome u prilog najbolje svjedo-či pregršt osvojenih najsjajnijih odličja, što svakako daje vjetar u leđa, a ujedno i obavezuje i opredjeljuje naš dalji pravac kretanja.

Glasnik: Opišite našim čitaocima ukratko razvojni put Mianje od osnivanja do danas, od poslovanja u 40 kvadrata do današnjeg objekta od hiljadu metara kvadratnih. Šta čini asortiman Vaših proizvoda i kako ocjenjujete svoju tržišnu poziciju među jakim konkurentima na Cetinju i širom Crne Gore?

I. Vujović: Razvojni put naše firme u kontinuitetu teče od 2002. godine, kada se, ako možemo tako iz ove perspektive reći, proi-zvodni proces odvijao u jednom zaista ograničenom prostoru. To jeste na neki način sputavalo samu dinamiku proizvodnje, ali smo od povraćaja svih prethodno uloženih sredstava iznova investirali u širenje kapaciteta, te predanim i odgovornim odnosom prema pozivu za koji smo se opredijelili jačali i u konačnom trasirali put ka ostvarenju naše misije koju opisuje moto "Što više kvalitetnih proizvoda to više zadovoljnih potrošača”.

Danas sa ponosom ističemo da stvari zaista tako i stoje. U prilog ovome značajno je istaći činjenicu da su naši proizvodni kapaci-teti za nekoliko desetina puta uvećani u odnosu na startne. Sam tehnološki proces se odvija u skladu sa najzahtjevnijim standar-dima koji se propisuju iz oblasti bezbjednosti hrane. Takođe smo, u saradnji sa našim ino-partnerima, instalirali komore za zrenje i na taj način stvorili preduslov za inovativan pristup u proizvodnji tradicionalnih crnogorskih proizvoda. Na taj način smo proizveli jedinstven proizvod ovog tipa na našem tržištu - u pitanju je crno-gorski suvi pršut bez dima.

Takođe smo u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom i Mini-starstvom poljoprivrede, preko "IPARD LIKE” projekta, obezbijedili sredstva za nabavku najsavremenije linije za narezivanje i pako-vanje, što svakako dodatno utiče na kvalitet i bezbjednost finalnog proizvoda, podstiče produktivnost, unapređuje konkurentsku po-ziciju na tržištu, te doprinosi boljem poslovnom rezultatu.

Glasnik: Ljetnja sezona omogućava veći plasman crnogorskih pre-hrambenih proizvoda. Da li ste spremno dočekali turiste i očekuje-

te li dobre poslovne rezultate?

I. Vujović: Ljetnja sezona je, možemo slobodno reći, u fokusu naših aktivnosti. U to ime smo još od 2013. godine otpočeli sa otvaranjem sopstvenih specijalizovanih maloprodajnih objekata duž crnogor-ske obale i na taj način upotpunili sadržaj turističke ponude na nacionalnom nivou, a ujedno i učinili naše proizvode dostupnijim što većem broju krajnjih konzumenata, kako iz zemlje tako i iz inostranstva. Startno smo otvorili objekat u Bijeloj, zatim u Bud-vi, nakon toga je uslijedilo otvaranje u Kotoru, Igalu, Tivtu, Baru i Podgorici.

Glasnik: Pet godina je otkako ste dobili znak Dobro iz Crne Gore. Koliko je ovaj kolektivni žig uticao na poboljšanje pozicije Mianji-nih proizvoda na crnogorskom tržištu?

I. Vujović: Kolektivni žig "Dobro iz Crne Gore” je svakako dopri-nio brendiranju svih poljoprivrednih proizvoda na nacionalnom nivou, samim tim i kad je konkretno riječ o paleti naših suhome-snatih proizvoda, na tržištu prepoznatljivih pod opštim komerci-jalnim nazivom "Crnogorski specijaliteti”.

Glasnik: Kako ocjenjujete kampanju Kupujmo domaće koja se re-alizuje u saradnji sa resornim ministarstvima i trgovinskim lan-cima?

I. Vujović: Kampanja "Kupujmo domaće” je zaista nešto što se može nazvati sjajnom idejom i, za nas proizvođače, izuzetnom prilikom. Ono na čemu treba u tom pravcu poraditi jeste agresivnija marke-tinška kampanja, kako bi se zaista kod građana probudila svijest o značaju i potrebi konzumiranja domaćih proizvoda, jer samo tako možemo obnavljati i jačati svoje kapacitete, snažiti povjerenje na relaciji proizvođač-krajnji potrošač, razvijati domaću privredu i ekonomiju. Posebno zbog ovih posljednje navedenih stavki sma-tramo za shodno da bi se i država u tom dijelu trebala aktivnije uključiti i biti partner privrednim subjektima u ostvarivanju, mo-žemo slobodno reći, jednog krajnje opšteg društvenog dobra.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Mianje u periodu pred nama? Planirate li nove investicije, proboj na nova tržišta i slično?

I. Vujović: Razvojna komponenta je utkana u svaki segment našeg poslovanja još od samog osnivanja kompanije. Intenzivni rast i razvoj u prethodnom periodu rezultirali su otvaranjem novih pro-izvodnih pogona, čiji je rad kontrolisan primjenom HACCP proce-dura, koje su ujedno i najbolji garant kvaliteta i bezbjednosti final-nog proizvoda. Sve ovo bi bilo nezamislivo da menadžment nije imao proaktivan pristup planiranju, organizovanju i upravljanju procesima. Konstantno savladavanje izazova u jednom turbulen-tnom tržišnom ambijentu doprinio je da učimo i jačamo iz dana u dan, a samim tim je jačala i naša konkurentska pozicija. Danas ponosno i superiorno pozicionirani na domaćem tržištu oslušku-jemo potrebe nekih novih, prvenstveno regionalnih tržišta, kojima se spremamo u pohode.

Uz kontinuirano usvajanje inovativnih pristupa u poslovanju, te dodatno učvršćivanje aktuelne konkurentske pozicije u Crnoj Gori, bićemo u najvećoj mjeri posvećeni osvajanju novih tržišta, sticanju još više zadovoljnih konzumenata i, naravno, najsjajnih odličja. Jer naš je ukus zlata vrijedan! Pozlaćuje sva čula!

46


Mianja will be dedicated to winning new markets, continuous adoption of innovative approaches to business and further strengthening of the current competitive position in Montenegro.

Golden taste of tradition Ivana Vujović, director of Mianja d.o.o.

47


Top quality of smoked and cured meat products of the family company Mianja from Cetinje has been confirmed with awards at the prestigious events. At the recent International

Agricultural Fair in Novi Sad, the Mianja products have won the trophy for the top quality, four grand gold medals, seven gold me-dals and recognition the quality champion.

Development path, current and future plans were discussed by the director of Mianja Ivana Vujović.

Glasnik: First of all we would like to extend congratulations on the success achieved in May at the International Agricultural Fair in Novi Sad in a really strong competition. What is your opinion of the achieved results and whether this important event provided an impetus to the business of your company?

I. Vujović: Our participation in a really prestigious event such as the international Food Fair in Novi Sad has confirmed that our pro-ducts can be competitive not only in our country but go beyond the current quality limits. This has been supported with numerous gold medals, which certainly provide encouragement, but also an additional obligation and determine our future direction.

Glasnik: Would you please brief our readers about development of Mianja since the establishment? You started doing business at a 40m2 area, but now you are operating in a 1000 m2 facility. What does your range of products include? What is your opinion about market position of Mianja among the strong competitors in Ceti-nje and Montenegro?

I. Vujović: Development of our company has been promoted conti-nuously since 2002, when, if we can say from this perspective, the production process took place in a really limited space. This ham-pered the production dynamic, but we reinvested our resources in expansion of capacities and thus strengthened and paved the way towards achieving our mission described by the slogan "The high--quality products lead to more satisfied customers".

We are proud of the situation developed so far. It is also impor-tant to emphasize that our production capacities increased largely compared to the time when the company started operating. The technological process is carried out in accordance with the most demanding standards prescribed in the field of food safety. In co-operation with our foreign partners, we also installed the ripening chambers and thus created the precondition for an innovative approach to making traditional Montenegrin products. In this way, we have made a unique product of this type on the market - Mon-tenegrin non-smoked dried prosciutto.

In cooperation with the Investment and Development Fund and the Ministry of Agriculture, through the "IPARD LIKE" project, we also provided funds for the purchase of the latest line for slicing and packaging, which certainly affect the quality and safety of the final product, promotes productivity, improves competitive positi-on in the market and contributes to better business results.

Glasnik: The summer season provides an opportunity for greater placement of the Montenegrin food products. Have you met the requirements of tourists and do you expect good business results?

I. Vujović: We can say summer season represents the focus of our activities. Therefore, since 2013 we have established our own spe-cialized retail stores along the Montenegrin coast and thus com-pleted the tourism offer at the national level and also made our products more accessible to a larger number of end consumers, both from the country and abroad. First we opened the facility in Bijela, then in Budva, Kotor, Igalo, Tivat, Bar and Podgorica.

Glasnik: Five years ago the company was awarded with the tra-demark "Dobro iz Crne Gore (Good from Montenegro)". To what extent has this trademark affected improving the position of Mia-nja products in the Montenegrin market?

I. Vujović: Trademark "Dobro iz Crne Gore (Good from Montene-gro)" has certainly contributed to branding agricultural products at the national level as well as to particular range of our smoked and cured meat products recognized at the market as "Montene-grin specialties."

Glasnik: What is your opinion about the campaign "Let’s Buy Do-mestic Products", which is carried out in cooperation with relevant ministries and retail chains?

I. Vujović: The campaign "Let’s Buy Domestic Products" is really a great idea and for us, the producers, it represents an extraordinary opportunity. We need to make an aggressive marketing campa-ign in this regard, in order to raise the citizens’ awareness of the importance and necessity of consuming local products, because only then we can renew and strengthen our capacities, increase confidence between a producer and a final consumer and develop domestic industry and the economy. Therefore, we consider that the Government should be more actively involved and a partner to businesses in the achieving a common social good.

Glasnik: What are the development plans of Mianja in the forth-coming period? Are you planning new investments, winning new markets and so on?

I. Vujović: Development component has been an essential part of all our business activities, since the company was established. Intensive growth and development in the past resulted in the ope-ning of new production facilities, which operation has been con-trolled by applying HACCP procedures, which represent also the best guarantee of quality and safety of the final product. All this would have been impossible without the management’s proactive approach to planning, organizing and managing processes.

Constantly overcoming challenges in a turbulent market enviro-nment contributed to learning and strengthening day by day, and thus strengthening our competitive position. Today we are proud of our position in the domestic market, listen to the needs of new, primarily regional markets, which we are planning to win.

With the continuous adoption of innovative approaches to busi-ness and further strengthening of the current competitive position in Montenegro, we will be largely devoted to winning new markets, gaining more satisfied consumers and, of course, gold medals. Our products deserve gold medals due to an exquisite flavor.

48


Regionvijesti

Izgradnja autoputa Beograd – Sarajevo važna za cijeli region

Ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović izjavila je u julu da je izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo važna za cijeli region, a da autoput do Crne Gore i modernizacija pruge Beograd-Bar znači da Srbija izlazi na more.

"Shvatili smo svi da moramo da pravimo puteve i da se povezujemo. Autoput Beo-grad – Sarajevo je od ogromnog značaja, ne samo za Srbiju i BiH, već i za cijeli region”, rekla je Mihajlović.

Ona je za Televiziju Prva istakla da nema razvoja regiona bez razvoja infrastrukture i da je za Srbiju dobra svaka vrsta poveziva-nja sa zemljama u regionu.

"Potpisan je ugovor za treću dionicu želje-zničke pruge Beograd – Budimpešta, a mo-dernizacija pruge Beograd – Bar za Srbiju znači izlazak na more”, rekla je Mihajlović.

Ona je napomenula i da je sada na srpskim putevima 20 miliona više automobila u od-nosu na prije dvije godine, jer se autoput završava.

"Cijeli saobraćaj ranije je išao preko Rumu-nije i Bugarske, izgubili smo milione eura, a da ne govorim o turizmu”, rekla je Mihajlo-vić i dodala da će završetkom željezničkog koridora Srbija postati nezaobilazna trasa.

Najveći bugarski farmaceuti šire biznis u Srbiji

Sopharma Trading, najveća bugarska kom-panija po ostvarenim prihodima u farma-ceutskom sektoru, spremna je da proširi svoje poslovanje na srpskom tržištu i po-stane strateški investitor u regionu.

Izvršni direktor Sopharma Trading Group Dimitar Dimitrov i izvršni direktor kompa-nije u Srbiji Miloš Ristić danas su izvijestili medije i farmaceutsku strukovnu zaje-dnicu o strateškom planu kompanije. Kao inovator u ključnim segmentima farmace-

i manja otkupna cijena", navode statističa-ri.

Površine pod krompirom ostale su na is-tom nivou, odnosno zasijano ga je na 10 hiljada hektara.

Podaci o ranim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve od-nose se na stanje 1. juna. Ti su podaci prve informacije koje objavljuje DZS o stanju za-sijanih površina na kraju proljetne sjetve.

Novi Sad dobija putnički aerodrom

Lowcost kompanije, čarter letovi i avio-ta-ksi trebalo bi da od 2020. godine slijeću i na Aerodrom "Čenej” u Novom Sadu.

Skupština Novog Sada usvojila je nedavno predlog da se izradi plan detaljne regulaci-je Aerodroma "Novi Sad – Čenej”, a plan bi u naredna četiri mjeseca trebalo da izradi gradski Zavod za urbanizam, a odnosi se na 148 hektara sportsko-poljoprivrednog ae-rodroma koji bi trebalo da do 2020. godine preraste u regionalnu vazdušnu luku.

Dragoljub Samardžić, predsjednik Aeroklu-ba "Novi Sad”, pod čijom je jurisdikcijom čenejski aerodrom, rekao je da bi ta vazdu-šna luka trebalo da omogući odvijanje re-dovnog linijskog saobraćaja, jeftinog avio--saobraćaja, turističke i radničke čarter letove, te avio taksi-usluge, dok će zadržati i sadašnju sportsko-poljoprivrednu namje-nu.

"Mi želimo da napravimo aerodrom koji će biti od regionalnog značaja. To znači da pu-tnici iz Vojvodine i Novog Sada ne moraju više da idu u Beograd da bi, recimo, stigli do Istanbula, Soluna, Zagreba, Dubrovnika ili Banjaluke”, objasnio je Samardžić.

U Aeroklubu "Novi Sad” su već započeli pri-

utskog tržišta – veleprodaji, maloprodaji, medicinskoj opremi itd. – Sopharma Tra-ding planira da implementira svoj model poslovanja u Srbiji i cijelom regionu, piše portal Biznis i finansije.

U sklopu planiranog ostvarivanja konti-nuiranog dinamičnog rasta kompanija je započela regionalnu ekspanziju prije tri godine otvaranjem prve poslovne jedini-ce u Beogradu, s fokusom na ekskluzivne brendove namijenjene očuvanju zdravlja i lepote. Godine 2017. kompanija je postala većinski vlasnik firme Lekovit, što je prvi korak ka postizanju vodeće nacionalne pozicije. "Prvi korak je da postanemo lide-ri u Srbiji značajnim širenjem poslovanja i logističkog potencijala. Ovakav model razvoja poslovanja koristiće se kao osnov regionalne ekspanzije, jer Sopharma Tra-ding posmatra cio region Istočne Evrope, a posebno Balkan, kao izuzetnu priliku za rast”, naveo je Dimitar Dimitrov.

Rekordna sjetva uljane repice

Površina zasijana uljanom repicom u 2018. u Hrvatskoj povećana je za četiri hiljade hektara ili za 8,2 posto u odnosu na godi-nu ranije, navodi se u izvještaju Državnog zavoda za statistiku (DZS). Uljane repice je zasijano na 53 hiljade hektara, što je, kažu statističari, najveća sjetva od 1990. godine.

Povećane su i površine pod pšenicom, ku-kuruzom, sojom i suncokretom.

Pšenice je zasijano na 145 hiljada hektara ili 25 posto većoj površini nego u 2017. go-dini, pokazuju rane procjene površina va-žnijih usjeva u 2018. godini, koje je objavio DZS.

Soje je zasijano na 86 hiljada hektara, ili 1,2 posto više površina nego lani, suncokreta na 40 hiljada hektara ili 8,1 posto većoj po-vršini, a kukuruza na 248 hiljada hektara ili 0,4 posto većoj površini.

Podaci DZS-a pokazuju da je pod šećernom repom 14 hiljada hektara, što je za 6 hiljada hektara ili 30 posto manje površina nego lani. "Uzrok smanjenjenoj zasijanoj površi-ni šećerne repe jesu loše vremenske prilike

49


preme da Novi Sad postane međunarodni aerodrom za slijetanje malih i sportsko--poslovnih aviona, tako da su već spremne prostorije za carinu i pograničnu policiju, a oni koji budu slijetali u Novi Sad moraće da se najave 24 sata ranije kako bi bile obezbi-jeđene potrebne dozvole i kontrole.

"Poseban akcenat će biti na turizmu i bi-znis varijanti, dok se ne izgradi prava re-gionalna luka”, rekao je Samardžić za Blic.

Bosansko IT rješenje za srpske tunele

Bosansko-hercegovačka kompanija "BS Telecom Solutions” potpisala je novi ugo-vor u Srbiji na implementaciji ITS projekta tunel "Brančići” na koridoru 11 u vrijednosti od četiri miliona KM, javlja Biznis.

Posebno je značajno što se radi o izvozu softvera za upravljanje i kontrolu saob-raćaja "BS Husky”, koji je rezultat dugotraj-nog razvoja vlastitog inžinjerskog tima. Projekat dolazi nakon uspješno završenog sličnog projekta u Srbiji u vrijednosti od 3,6 miliona KM.

Na taj način "BS Telecom Solutions” kao kompanija, te "BS Husky” kao brand postaju prepoznatljivi na regionalnom tržištu kao lideri u oblasti ITS (Inteligent Transporta-tion System) softvera. U prilog tome ide i činjenica da je potpisan ugovor i za sličan projekat u Crnoj Gori u vrijednosti 4,7 mili-ona KM, tako da u ovom trenutku kompa-nija "BS Telecom Solutions” ima potpisanih izvoznih projekata u vrijednosti 8,7 miliona KM.

– S ponosom ističemo da smo u završnoj fazi potpisivanja više novih ugovora na tržištima Srbije, Crne Gore, Makedonije i Hrvatske gdje do kraja godine očekujemo niz novih poslova – rekao je direktor "BS Telecom Solutions” Mirza Varatanović, sa-opšteno je iz te firme.

"BS Telecom Solutions” firma je osnovana 2002. godine i na tržištu je prisutna kao proizvođač, isporučilac i integrator kom-pletnih telekomunikacijskih i informacij-skih sistema, koji se zasnivaju na moder-nim tehnologijama i vlastitim tehnološkim istraživanjima.

Četiri ponude za RTB Bor već prvog dana

Četiri kompanije javile su se za otkup do-kumentacije već prvog dana od raspisiva-nja tendera za strateškog partnera za RTB

Bor. Ime najboljeg ponuđača biće poznato do kraja godine.

Ministar Aleksandar Antić je za Radio te-leviziju Srbije kazao da očekuje da će bu-dući strateški partner zadržati svih 5.000 zaposlenih, ali i da će biti otvaranja novih radnih mesta.

- Prije svega obaveza će biti da u periodu dok mi kontrolišemo čitav taj privatizacio-ni proces, što će trajti od tri do šest godina, da se sačuva taj broj radnih mesta. Pošto je biznis plan dio tenderske dokumentacije, mi očekujemo da će tamo biti neophodan dodatni broj radnika - naveo je Antić, pre-nosi Beta.

Prema njegovim rečima, tender za RTB Bor je "ozbiljan međunarodni tender” koji je ob-javljen i u Fajnenšal Tajmsu.

On je kazao da očekuje da se na tender pri-javi veći broj ozbiljnih kompanija i podsje-ća da je u protekle dvije godine 11 rudarskih kompanija posjetilo RTB Bor.

- U septembru ćemo cijeniti ponude i ja vjerujem da ćemo do kraja godine izabrati najboljeg ponuđača, kada uplate 100 milio-na dolara što je uslov za zaključenje ugovo-ra - rekao je ministar.

Antić je objasnio i da je procenat vlasništva jedno od ključnih pitanja na tenderu, jer dr-žava Srbija pita ponuđače koliki procenat oni traže.

- To će biti predmet bodovanja - ukazao je Antić.

U Pozivu je navedeno da budući investitor dokapitalizacijom od 350 miliona dolara postaje vlasnik udjela u RTB Bor. Ukupna vrijednost novčanog kapitala RTB Bor je nešto više od 2 milijarde i 300 miliona di-nara.

U prvoj polovini godine značajan turistički porast

U prvoj polovini tekuće godine zabilježe-no je 12 posto više dolazaka u Hrvatsku i 10 posto više noćenja u odnosu na prošlu godinu. Hrvatsku najviše posjećuju Njemci,

Austrijanci, Slovenci i Britanci.

Prema podacima sistema eVisitor, koji sa-drži turistički promet ostvaren u komer-cijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je u peri-odu od januara do kraja juna 2018. godine ostvareno 6,4 miliona dolazaka (+12 posto) i 25,4 miliona noćenja (+10 posto), prenosi Biznis.

Riječ je još jednoj uzastopnoj godini u kojoj hrvatski turizam bilježi porast u broju dola-zaka i noćenje u odnosu na prethodnu.

Strani turisti ostvarili su 5,5 miliona dola-zaka (+12 posto) i 22,2 miliona noćenja (+10 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 10 posto te u noćenjima za 11 posto.

Tokom šest mjeseci najviše je noćenja ostvareno u Istri (7,4 miliona), dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno 4,5 miliona noćenja, odnosno 4,3 miliona noćenja koliko je ostvareno na Kvarneru, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

Slijede Zadarska i Dubrovačko-neretvan-ska županija s 2,6 miliona noćenja, Šiben-sko-kninska s 1,4 miliona noćenja, Zagreb s milijun noćenja te Ličko-senjska županija sa 681.000 noćenja.

Na nacionalnom je nivou tokom prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (5,1 milion), Austrije (2,3 miliona), Slovenije (2,3 miliona), UK-a (1,4 miliona) i Poljske (1,3 miliona), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noće-nja ostvareno u hotelima (9,2 miliona), te u objektima u domaćinstvu (6,5 miliona) i kampovima (4,6 miliona).

Top destinacije u prvih šest mjeseci po kri-terijumu ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Poreč, Split, Umag, Medulin, Mali Lošinj, Zadar i Tar.

U junu je u Hrvatskoj ostvareno 2,8 mili-ona dolazaka i 13,8 miliona noćenja što u poređenju sa 2017. godinom predstavlja po-rast od četiri posto u dolascima, dok je broj noćenja ostvaren na nivou prošlogodišnjeg rezultata.

50


Saradnja je put prema konkurentnosti

Poslovni forum sa Albanijom

Harmonizovanjem propisa, uzajamnim priznavanjem sertifikata, usklađivanjem rada inspekcijskih organa, odnosno punom implementacijom Dodatnog Protokola 5 mogla bi se trećinu uvećati trgovina u Regionu.

Poslovni forum i bilateralni susreti crnogorskih i albanskih privrednika organizovani su 3. jula 2018. godine u Skadru, nakon zajedničke sjednice vlada ove dvije države.

U fokusu skupa održanog u hotelu "Colosseo”, u organizaciji Pri-vredne komora Crne Gore i Unije privrednih komora Albanije, bili su unapređenje i razvoj saradnje posebno u oblastima trgovine, tu-rizma, energetike, saobraćaja, poljoprivrede, IT i drvoprerade. Uče-stvovalo je više od 150 predstavnika kompanija i državnih uprava.

Učesnicima su se u plenarnom dijelu obratili premijeri Crne Gore i Albanije Duško Marković i Edi Rama.

Predsjednici Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa potpisali su na forumu Sporazum o saradnji kojim promovišu dalji razvoj trgovač-kih i ekonomskih odnosa kompanija dvije zemlje.

U okviru skupa organizovana je panel diskusija o investicionim mogućnostima Albanije i Crne Gore tokom koje su govorili po-tpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, pomoćnik ministra vanjskih poslova Albanije Etjen Xhafaj, generalna direktorica Ge-neralnog direktorata za ekonomsku diplomatiju i kulturnu sara-

dnju Ana Vukadinović, direktor Agencije za investicije i razvoj Albanije (AIDA) Z. Sokol Nano, te direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović. Na kraju panela pred-stavnici AIDA i MIPA potpisali su Sporazum o saradnji.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović je iz-razio nadu da će učesnici foruma u Skadru, nekadašnjoj raskrsnici trgovačkih puteva, doprinijeti boljem regionalnom povezivanju i ojačati ekonomsku saradnju dvaju država. Ocijenio je da zajednič-ka sjednica vlada Republike Albanije i Crne Gore potvrda dobrih međudržavnih odnosa, te da prisustvo premijera poslovnom fo-rumu daje dodatni impuls težnji da se razvija privredna saradnja.

Brojnost i struktura crnogorske privredne delegacije potvrđuju že-lju i potrebu privrednika za unapređenje postojećih i razvijanje no-vih poslovnih odnosa sa partnerima iz Albanije, sa kojom imamo tradicionalno dobre susjedske odnose.

- Prijateljski odnosi i ekonomska saradnja predstavljaju jedini put da naš region pretvorimo u poželjno investiciono odredište i poša-

51


ljemo poruku partnerima iz Brisela da zajedno sa njima možemo ravnopravno dijeliti evropske vrijednosti – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, prethodnih godina robna razmjena Crne Gore sa Albanijom je na relativno niskom nivou uz konstatno ra-stući deficit.

- Usporen rast uslovljen je netarifnim barijerama koje zemlje CEFTA nameću u međusobnoj trgovini. Procjena je da bi harmoni-zovanjem propisa, uzajamnim priznavanjem sertifikata, usklađi-vanjem rada inspekcijskih organa, odnosno punom implementa-cijom Dodatnog Protokola 5 mogli za trećinu uvećati obim trgovine u regionu. Logistički troškovi u regionu iznose 16% BDP-a što je dvostruko više u odnosu na evropski prosjek. Samo jedan dan za-stoja robe na granici smanjuje njenu vrijednost za 1% a kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, čak i do 7% - rekao je Golubović.

Navedeni i slični razlozi su bili motiv za formiranje Komorskog investicionog foruma, dodaje. Riječ je o tijelu osnovanom u cilju izgradnje jedinstvenog ekonomskog prostora i regionalne inte-gracije zemalja zapadnog Balkana, radi stvaranja uslova za njihov ulazak na zajedničko evropsko tržište.

Predsjednik Golubović naglašava da je KIF koje predstavlja cjelo-kupnu poslovnu zajednicu sa preko 350.000 članica, prava platfor-ma za olakšavanje dijaloga.

- Digitalizacija preduzeća i poslovnih modela, kvalitetno obrazova-nje i stručno usavršavanje i privlačenje stranih direktnih investi-cija su samo neki od ciljeva kojim težimo – naveo je on.

Podsjetio je da je krajem februara pokrenuta investiciona onlajn platforma koja predstavlja region zapadnobalkanske šestorke kao jednu investicionu destinaciju i pruža sve potrebne informacije, činjenice i brojke koje su potrebne investitorima prilikom odluči-vanja gdje da investiraju.

- Da bi proces regionalnih ekonomskih integracija bio u potpuno-sti sproveden, vlade u regionu treba da preuzmu vodeću ulogu u planiranju i sprovođenju Agende regionalne saradnje, uzimajući u obzir trenutne faze usaglašavanja sa regulativom Evropske unije i njenu primjenu, kao i još uvijek osjetljive političke odnose u regi-onu, te različite nivoe ekonomskog razvoja – kazao je Golubović.

Poslovni forum je, dodaje, prilika da se definišu prioritetne oblasti od zajedničkog interesa, te da se, pored pitanja finansiranja velikih infrastrukturnih projekata u oblasti saobraćaja i energetike, akce-nat stavi na jačanje saradnje u turizmu, trgovini i poljoprivredi.

Prema njegovim riječima, snažnija ekonomska saradnja u evrop-skom kontekstu i pokretanje infrastrukturnih projekata poput Ja-dransko-jonskog autoputa pozicioniraće dvije zemlje na važnom putnom koridoru i doprinijeti saobraćajnom povezivanju cijelog regiona, a planirana rekonstrukcija crnogorskog dijela pruge Pod-gorica-Skadar daće snažan podsticaj razvoju privrednih aktivno-sti i sveukupnom ostvarivanju bolje infrastrukturne povezanosti dvije države za tranzitni saobraćaj.

- Ulaganja u obnovljive izvore energije, koji bi doveli do privlače-nja investicija u oblasti energetike. Izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije sa pratećom infrastrukturom izuzetna je prilika za investitore koji se bave gradnjom elektrana da preko pomenutog kabla dobiju pristup energetskom tržištu razvijenih zemalja Evropske unije. Crna Gora i Albanija su dobile zajednički grant od 2,5 miliona eura za izgradnju idejnog rješenja za projekat Jadransko-jonskog gasovoda, projekta koji treba da omogući gasi-fikaciju regiona – naglasio je on.

Crna Gora se sve bolje pozicionira kao destinacija kvalitetnog na-utičkog, zdravstvenog i gastro turizma, pa formiranje zajedničk-og turističkog proizvoda s Albanijom kao rastućom destinacijom predstavlja projekat u obostranom interesu, smatra Golubović.

Posljednjih godina prisutan je trend rasta turista iz Albanije, pa je u 2017. godini Crnu Goru posjetilo njih 56 206, odnosno 44,9% više nego prethodne godine. Oni su ostvarili 214.365 noćenja ili 86,8% više nego 2016. godine.

- Adekvatna valorizacija Skadarskog jezera i regulisanje plovnih puteva na rijeci Bojani značajno bi podigli nivo turističke ponude obje zemlje. Regulacijom vodostaja Skadarskog jezera spriječili bi-smo poplave i dobili oko 15.000 hektara poljoprivrednog zemljišta vrijednog oko milijardu i 500 miliona eura – istakao je predsjednik crnogorske Komore.

On je kazao da Privredna komora Crne Gore i Unija privrednih ko-mora Albanije potpisuju sporazum o saradnji, kojim promovišu da-lji razvoj trgovačkih i ekonomskih odnosa svojih članica.

52


- Činjenica je da dobri politički i međukomorski odnosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonomskom planu, pa današnji susret predstavlja priliku za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti naš prioritet u budućem periodu – zaključio je Golubović.

Riječ premijera Markovića

Predsjednik Vlade Duško Marković poručio je privrednicima na Poslovnom forumu Crna Gora – Albanija održanom u Skadru nakon zajedničke sjednice dviju vlada da su odnosi dviju država odlični i da je na privrednicima da tako dobre odnose oplemene snažnijom ekonomskom saradnjom za šta postoje odlični uslovi.

- Na zajedničkoj sjednici konstatovali smo visok nivo političkih bilateralnih odnosa, posebno u kontekstu članstva dvije države u NATO savezu, kao i u procesu integracija dvije države u Evropsku uniju, gdje Crna Gora, kao država koja je otvorila 31 pregovaračko poglavlje, od kojih su tri privremeno zatvorena, i koja očekuje da će do kraja godine biti otvorena i preostala dva poglavlja, može i već je spremna da u ovoj godini pruži konkretnu podršku institu-cijama Republike Albanije u prenosu iskustava i najboljih praksi u procesu sa Evropskom unijom koji predstoji ovoj državi. Razgo-varali smo i o mogućnostima korišćenja pretpristupnih fondova EU za sprovođenje prekograničnih projekata, posebno onih koji se odnose na kreiranje boljih infrastrukturnih, institucionalnih, društvenih i poslovnih veza između dvije države, što je i u osno-vi zajedničkog učešća u projektima Berlinskog procesa. Već iduće sedmice ćemo, na Samitu Berlinskog procesa 9-10. jula u Londonu, premijer Rama i ja, sa kolegama iz ostalih država Zapadnog Balka-na i Evropske unije biti ponovo u prilici da se snažno založimo za njihovu realizaciju, svjesni značaja tih projekata za ukupnu privre-du naših zemalja – rekao je premijer Marković.

On je kazao da potencijali saradnje nijesu ni izbliza iskorišteni, te da je u narednom periodu potrebno uraditi više i stvoriti dodatne preduslove kako bi se omogućila bolja saobraćajna povezanost i ubrzale prekogranične i carinske procedure u cilju nesmetanog odvijanja trgovinske robne razmjene.

- Sa svoje strane prenio sam predsjedniku Rami poruku o potrebi hitnog rješavanja, u duhu dobrosusjedskih odnosa, ali i u konte-kstu članstva dvije države u Sporazumu CEFTA i STO, višegodišnji problem koji se tiče necarinskih barijera posebno kada se radi o izvozu crnogorskih vina i piva u Albaniju - rekao je Marković do-dajući da bi poslovna zajednica trebalo bolje da vidi od političara sve mogućnosti koje su pred dvijema privredama.

Premijer je podsjetio i na mogućnost učešća na NATO tenderima za javne nabavke, koju kao članice Saveza sada imaju i privrednici iz Crne Gore koji ispunjavaju zadate standarde.

- Ministarstvo odbrane je od 2010. godine dodijelilo 160 kompanij-skih kodova, kodifikovali 100 proizvoda, 60 za potrebe vojske. Naj-veću korist od ovog procesa u Crnoj Gori za sada je imala namjen-ska industrija, poljoprivreda, zatim agencije koje pružaju lučke i špediterske usluge, organizatori aranžmana kongresnog turizma, softverske i druge firme. Upravo kodifikovane kompanije iz na-vedenih sektora treba da uspostavljaju tješnju saradnju koristeći partnerstvo i savezništvo u kontekstu NATO-a – istakao je preds-jednik Vlade Crne Gore.

Dodao je da su uz Crnu Goru, Albanija i Kosovo tri ekonomije Zapa-

dnog Balkana koje su u 2017. godini zabilježile rast BDP-a.

- Uputio bih poziv albanskim investitorima da iskoriste dinamičan poslovni ambijent u Crnoj Gori i ostvare svoje poslovne interese. Vaši uspjesi u Crnoj Gori su i naši uspjesi. Danas ćete tokom pa-nela imati priliku da se upoznate sa mogućnostima za ulaganja u Crnu Goru i podsticajima koji se sa nacionalnog i lokalnog ni-voa nude investitorima. Pozivam vas da u bilo kom trenutku vaša interesovanja u pravcu ulaganja u Crnu Goru usmjerite bilo ka Ambasadi Crne Gore u Tirani i ekonomskoj diplomatiji Crne Gore (Ministarstvu vanjskih poslova), bilo ka Agenciji Crne Gore za pro-mociju stranih ulaganja, bilo ka mom Kabinetu. Uvjeravam vas da će ozbiljnji prijedlozi imati svu podršku institucija i Vlade Crne Gore" – zaključio je na Poslovnom forumu Crna Gora – Albanija premijer Duško Marković.

Riječi predstavnika Albanije

Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je na zajedničkoj sjednici dvije vlade diskutovano o neophodnosti unapređivanja ekonom-ske saradnje uz fokusiranje na maksimalnu redukciju barijera. On je konstatovao da dobri međuljdski odnosi žitelja Albanije i Crne Gore nijesu praćeni "jednako velikom ljubavlju u trgovini".

- Uspostavljanje intenzivnih ekonomskih odnosa između naše dvije države je kompleksan proces ali ostvarljiv, jer je zasnovan na recipročnom povjerenju. Koraci koje privredne komore čine su veoma značajni za ostvarenje te misije. Zato pozivamo komore da upute konkretne inicijative prema vladama kako bi doprinijele razvoju ekonomskih partnerstava i olakšavanju međusobne trgo-vine. Mi želimo da učimo od realnog sektora da bismo intenzvirali saradnju – rekao je Rama.

On je dodao da su vlade opredijeljene da stvore što povoljniju bi-znis klimu usvajanjem legislative koja to omogućava.

- Izaćićemo u susret svakom crnogorskom investitoru koji želi da ulaže u Albaniju, a takvo je raspoloženje je iskazala crnogorska vlada prema albanskim investitorima – kazao je Rama.

Predsjednica Unije privrednih komora Albanije Ines Mucostepa kazala je da poslovni susreti poput foruma u Skadru potvrđuju na-stavak dobrih odnosa Albanije i Crne Gore. Prema njenim riječi-ma, saradnju je moguće konkretizovati zajedničkim projektima u energetici, saobraćaju, posebno željezničkom, turizmu.

- Saradnja je put da naše dvije ekonomije postanu konkurentne u evropskim razmjerama. Tome naročito doprinosi Komorski inve-sticioni forum koji promoviše razvoj malih i srednjih preduzeća ekonomija zapadnobalkanske šestorke – rekla je Mucostepa.

Ona je zahvalila Privrednoj komori Crne Gore što baštini veoma dobre odnose sa Unijom komora Albanije.

Valorizovati Skadarsko jezero i Bojanu

U okviru poslovnog foruma organizovan je panel "Investicione mogućnosti Albanije i Crne Gore" čiji su se učesnici saglasili da je potrebno raditi na regulaciji i valorizaciji voda Skadarskog jezera i rijeke Bojane. Ovo pitanje je pokrenula Privredna komora Crne Gore, zajedno sa ekspertima iz naše države.

Preduslovi za projekat regulacije zajedničkih voda, prema riječima

53


eksperta Mihaila Burića, postavljeni su ranije formiranjem zaje-dničke međudržavne komisije, a u pripremi je i ugovor o saradnji Crne Gore i Albanije po ovom pitanju.

- Jezero pri visokim vodostajima plavi velike poljoprivredne povr-šine, ugrožava stanovništvo Zetske ravnice, objekte i infrastruk-turu. Regulacijom voda dobilo bi se oko 15.000 hektara plodnog zemljišta, čija je vrijednost oko 1,5 milijardi eura. Zaštitilo bi se bli-zu 20.000 stanovnika samo u Crnoj Gori, njihovi stambeni objekti, poljoprivredna dobra i drugi sadržaji naselja. Omogućilo bi se do-bro upravljanje vodama, a samim tim i biodiverzitetom, kao i oko 31 milion kubika treseta, te ogromne količine peloida – kazao je Burić.

Dodaje da bi se regulacijom voda omogućio i kontrolisani razvoj turizma na jezeru, a izgradnjom tunela njegovi turistički sadržaji bi se povezali sa onima na Jadranskom moru.

- Moguće je viškove vode iz Jezera, najmanje milijardu kubika godišnje,prevoditi u bezvodnu južnu Italiju, o čemu je već postoji preliminarno idejno rješenje – rekao je on.

Ekspert smatra da bi nosilac projektovanja i obezbjeđenja sred-stava iz fondova EU za ovaj posao trebalo da bude međunarodno kompetentna kompanija, a Privredna komora će učestvovati u da-ljim procesima uključivanja pojedinaca i institucija iz Crne Gore.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić je kazao da se Crna Gora sprema za otvaranje pregovaračkog poglavlja 27 "Životna sredina i klimatske promjene" koje se smatra najzahtjevnijim i sa aspekta dostizanja standarda i sa aspekta materijalnih ulaganja koja su neophodna za realizaciju ciljeva.

- Veoma bitnim pitanjem životne sredine moramo se posvetiti re-gionalno. U tom dijelu smatramo izuzetno važnim projekat valori-zacije Skadarskog jezera – rekao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, radi se o dugoročnom međudržavnom projektu, koji nosi značajne privredne benefite.

- Ne smije se zaboraviti da je dio Skadarskog jezera zaštićeno sta-nište ptica. Sve je potrebno dovesti u ravan koja je opšte prihvatlji-va i pruža najbolje autpute za obje države. Potrebno je na projektu angažovati domaću pamet, institute, strane stručnjake. Komora će inicirati sve to i potencirati ovaj projekat ubuduće – naglasio je Saveljić.

Digitalizacija je druga oblast djelovanja kojoj, smatra potpredsje-dnik, treba dati prioritet. Naš ICT sektor u saradnji sa albanskim kolegama može realizovati brojne zajedničke projekte među koji-ma i digitalizaciju javnih uprava.

- Postoji potreba da se naše IT kompanije udružuju u klastere i imaju zajedničke projekte, te da tako procesu evropskih integra-cija pristupamo na inovativan, visoko stručan i sofisticiran način i dokažemo da imamo izuzetne stručnjake u toj oblasti – rekao je potpredsjednik crnogorske Komore.

Pominjući ostale oblasti u kojima privrednici naše države i Alba-nije mogu ostvariti sinergiju uz korišćenje fondova EU, izdvojio je saobraćajnu infrastrukturu, uz poseban naglasak na značaj izgra-dnje Jadransko-jonske ceste i rekonstrukcije željezničke pruge, zatim energetiku, te turizam gdje smatra da je neophodno kreirati zajedničku turističku ponudu Crne Gore i Albanije.

U kontekstu integracije u EU, naglašava on, posebno se mora in-

tenzivno razmišljati o povećanju stepena konkurentnosti predu-zeća.

- Neke djelove naših privreda, ulaganjem dodatnih napora, mora-mo pospješiti kako bi uhvatili korak sa evropskim tokovima. Zaje-dno, definitivno, možemo više – zaključio je Saveljić.

Pomoćnik ministra vanjskih poslova Albanije Etjen Xhafaj poten-cirao je na panelu neophodnost saradnje biznisa sa obje strane granice na zajedničkim projektima, među kojima su i razvojni. Po-tencirao je da privrednici ne treba da gledaju jedni na druge kao na konkurenciju, već da udruženo mogu biti konkurentni na trećim tržištima.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za ekonomsku di-plomatiju i kulturnu saradnju Ana Vukadinović podsjetila je da Crna Gora i Albanija zajedno nastupaju na turističkim tržištima dalekog istoka. Smatra da iskustva Albanije u izgradnji autopute-va mogu našoj zemlji biti od koristi, te da potencijal za saradnju postoji i u energiji iz obnovljivih izvora, poljoprivredi, zajedničkom izvozu vode na treća tržišta i u drugim oblastima.

Predstavnici agencija AIDA i MIPA potpisali su Sporazum o sa-radnji. Direktor Agencije za investicije i razvoj Albanije (AIDA) Z. Sokol Nano smatra da će Sporazum doprinijeti intenziviranju saradnje i novim investicijama u zemljama potpisnica. Direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) Miloš Jovanović kazao je da je potpisani sporazum za njih obavezujući, te pred-stavio oblasti koje su interesantne za investitore i podsticaje koje Vlada nudi. Naročito je albanskim investitorima preporučio ulaga-nje u sektor industrije i da iskoriste benefite poslovanja u našim poslovnim zonama.

Crnogorski i albanski privrednici su uzeli aktivno učešće u raspra-vi koja je uslijedila, predlažući modalitete za jačanje međusobnih partnerstava i konkretne potencijalne projekte koji bi doprinijeli jačanju saradnje. Između ostalog, čuli su se predlozi da se omogući da Bojana ponovo postane plovna rijeka, što bi jako doprinijelo bo-ljem povezivanju dvije države, dodatnoj valorizaciji Skadra i Rije-ke Crnojevića. Pozvali su na ukidanje administrativnih barijera za privredu, zatražili uspostavljanje jedinstvenih graničnih prelaza, kao i da jedna carinska deklaracija važi za obje države.

- Biznis barijere na albanskom tržištu koje imaju crnogorski pro-izvođači piva i vina potrebno je što prije ukloniti i tako poštovati CEFTA sporazum – smatra direktor firme Comp Comerc Ranko Jovović , dodajući da je potrebno granične prelaze učiniti što više fleksibilnim da bi se omogućio brzi prelaz ljudi i roba.

On je izrazio očekivanje da će crnogorska i albanska preduzeća ubuduće tješnje sarađivati, te da će njegova kompanija naći distri-butera svojih proizvoda za tržište Albanije.

Milan Marić, direktor S&T Montenegro, ocijenio je da je forum odli-čan institucionalni okvir da IT kompanije nađu albanske partnere koji bi implementirali projekte već realizovane u Crnoj Gori, poput socijalnog kartona, eUprave ili elektronske identifikacije za izbore.

- MI smo zainteresovani da u Albaniji pronađemo interes za to i na državnom nivou, jer smatram da je Crna Gora tim projektima na-pravila iskorak kako na regionalnom planu, tako i u pogledu evrop-skih integracija. Pošto taj isti put čeka i Albaniju, pretpostavljam da možemo naći zajednički interes – rekao je Marić.

Poslovni forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika.

54


Trilateralna spremnost za promjene

Projekat INTERACT 4.0

Privredna komora Crne Gore započela je implementaciju pro-jekta "Trilateralna spremnost za promjene INTERACT 4.0” prvim sastankom projektnih partnera koji je održan 12. jula

2018 u Tirani. Domaćin skupa je bila Unija trgovinsko-industrijskih komora Albanije kao vodeći partner na projektu čije je finansiranje odobreno iz pretpristupnih fondova Evropske unije u okviru Pro-grama trilateralne prekogranične saradnje Italija-Crna Gora-Alba-nija. Osnovni proizvod projekta INTERACT 4.0 će biti izrada stra-tegije razvoja za preduzeća kojima je potreban rast zasnovan na bržoj i efikasnijoj organizaciji resursa i kreiranju novih vrijednosti i poslovnih modela koji odgovaraju potrebama potrošača. Projekat predviđa izradu strategije konsolidacije za preduzeća koja moraju osnažiti tržišnu poziciju prije korišćenja tehnologija četvrte gene-racije za sticanje konkurentske prednosti.

Predviđene aktivnosti i rezultate projekta INTERACT 4.0 odražava i partnerstvo uspostavljeno na njegovoj realizaciji, koje pored pri-vrednih komora Crne Gore, Albanije i Barija i Centra za promociju ekonomije i preduzetništva iz Drača, čine i Fakultet za informa-cione tehnologije Univerziteta "Mediteran” iz Podgorice i Fakultet za inovativno inžinjerstvo Univerziteta u Salentu iz italijanske Re-gije Pulja. Tehnologija četvrte generacije podrazumijeva efektiv-no spajanje teorije i praktične primjene znanja u informacionom okruženju, dok je budućnost poslovne edukacije i poslovnog uspje-ha u sistemskom školovanju za digitalnu ekonomiju.

Neki od argumenata koji su uslovili opredjeljenje na nivou Evrop-ske unije da se značajna sredstva iz pretpristupnih fondova odo-bre za realizaciju projekata koji povezuju funkcionalna znanja i prakse preduzeća su i najnovija istraživanja Organizacije Narrati-ve Science iz Čikaga koja ukazuju da već 61% svjetske ekonomije primjenjuje vještačku inteligenciju za analizu svojih podataka u svrhu poboljšanja proizvodnog procesa ili novog izvora prihoda, dok 58% preduzeća koristi predaktivnu analitiku.

Izradi pomenutih Strategija rasta preduzeća će prethoditi sveo-bihvatna analiza i klasifikacija preduzeća prema predloženim in-dikatorima (tipa aktivnosti, broj zaposlenih, obrt, izvozno-uvozna aktivnosti, ulaganje u istraživanje i razvoj, procenat koji otpada na investicionu aktivnost). Na osnovu rezultata prvog istraživanja izvršiće se makro-sektorska klasifikacija preduzeća na osnovu ekonomskih indikatora spremnosti za inovacije. U tu svrhu će se izvršiti analiza sljedećih indikatora (registrovana preduzeća, vrije-dnost izvoza, stopa zaposlenosti i vrsta ugovora, stopa nezaposle-nosti mladih, indeks potrošačkih cijena u prekograničnoj oblasti, itd.)

Istraživanja će obuhvatiti identifikaciju nedostajućih kadrova za potrebe razvoja preduzeća, posebno u oblasti informacionih teh-nologija kod preciznih soft vještina. To je čitav jedan dijapazon za-

nimanja koji nedostaje, ali mora se tačno znati šta u kojim grado-vima i opštinama nedostaje da bi se u saradnji sa univerzitetima inicirala izrada novih obrazovnih profila. Preduzeća iz razvijenih proizvodnih sektora u Italiji uz izvještaj završnog računa predaju i elektronski upitnik sa prognozom kadrova, odnosno upisuju ka-kvim ljudskim resursima trenutno raspolažu, a koji im nedostaju.

Uspješno sprovođenje projekta INTERACT 4.0 zahtujeva izradu sveobuhvatne Komunikacione strategije za čiju izradu je zadu-žena Privredna komora Crne Gore, usmjerene prije svega prema malim i srednjim preduzećima i njihovom što širem uključivanju u projektne aktivnosti i što boljem informisanju o benefitima koje mogu ostvariti kroz mogućnosti internacionalizacije koje im se otvaraju učešćem u ovom projektu. Komunikacionu Strategiju je prezentovao Novica Bulatović, direktor Sektora za marketing.

Projektom je predviđeno osnivanje zajedničke kancelarije za po-dršku preduzećima u planiranju investicija u procesu digitalizaci-je koja će se oslanjati na pozitivna iskustva rada takvih centara za tehničku podršku u Italiji. Biće uspostavljena i Laboratorija bazira-na na praktičnim iskustvima u cilju učenja o konkretnim digital-nim rješenjima prilagođenim različitim proizvodnim procesima. U okviru Laboratorije čiji će rad koordinirati Privredna komora Barija će se koncipirati model tehničke podrške u usvajanju novih tehnologija koji će biti primjenljiv u mnogim sektorima od poljo-privrede i ribarstva, turizma, energetske efikasnosti i transporta.

Predviđena je izrada Studija izvodljivosti za eleboraciju i razvoj sistema koji podržavaju tehnologije 4.0. na osnovu analize posto-jećeg pravnog i tehnološkog okvira kako bi se omogućila efikasna primjena predviđenih programa obuke, vodiča i primjera dobre prakse preduzeća i makro-sektora u Italiji koja su upravo kroz di-gitalnu transformaciju ostvarili svoj puni potencijal. Budućnost poslovne edukacije i poslovnog uspjeha uopšte je u prihvatanju suštine i stila preduzeća budućnosti, zakoračenje u promjene i izazov.

Projektne aktivnosti su usmjerene na stvaranje poslovnog okruže-nja koje je u službi digitalnih inovacija, jačanje obrazovnog siste-ma, pružanja podrške preduzetničkim kompanijama u početnoj i fazi rasta, osnaživanje privrednih grana sa potencijalom za najviši rast i pokretanje javnog dijaloga o prednostima digitalne transfor-macije. Tehnologije omogućavaju preduzećima da svoj proizvod distribuiraju lakše, brže i uz sve manje troškove do sve većeg bro-ja korisnika. Nakon što su mala preduzeća u Evropskoj uniji prva postigla ogromnu zaradu, više nije upitno da je svaki posao danas neraskidivo vezan uz nova dostignuća u tehnologiji i nauci i da ćemo usvajati tehnologije četvrte generacije, već je pitanje koliko brzo ćemo taj proces sprovoditi.

55


Prekogranična obuka za ključne tehnologije

Počela implementacija projekta HISTEK

Biće izrađena baza podataka malih i srednjih preduzeća koja potražuju specijalizovane tehničare u specifičnim oblastima, kao i baza postojećih institucija i programa koji pružaju takvu vrstu obuke u Crnoj Gori.

Projekat "Prekogranična obuka za specijalizovane tehničare u ključnim tehnologijama” (HISTEK) zvanično je

počeo da se sprovodi u Crnoj Gori, Italiji i Albaniji održavanjem prvog sastanka pro-jektnog tima 6. jula 2018. u Budvi. Glavni cilj dvogodišnje implementacije Projekta je izarada i sprovođenje nastavnog programa za novi profil zanimanja prilagođen potre-bama malih i sednjih preduzeća. Projekat je odobren i finansiran iz sredstava pre-tpristupne pomoći Evropske unije u okviru Trilateranlnog programa prekogranične saradnje između Crne Gore, Italije i Albani-je. Privredna komora će projekat sprovoditi u saradnji sa Ministarstvom prosvjete Crne Gore, Privrednom komorom Barija, Privre-dnom komorom Tirane, Univerzitetom "Aleksander Moisiu” Drač i Tehničkim in-stitutom "Antonio Kukovilo” iz Barija, usta-novom tercijarnog (ne-univerzitetskog) obrazovanja.

Projekat "Prekogranična obuka za speci-jalizovane tehničare u ključnim tehnolo-gijama” je dobio finansijsku podršku upra-vo na osnovu analiza Evropske unije koje ukazuju da u zemljama korisnicama pre-tpristupne pomoći ključne kompetencije nijesu ciljano, planski i sistemski ugrađene u postojeće kurikulume koji preko svojih ciljeva i ishoda oblikuju proces nastave i učenja. Predviđena izrada novog profila zanimanja u oblasti tercijarnog obrazova-nja uz sprovođenje ujednačenih programa obuke je doprinos adekvatnoj pripremlje-nosti mladih za budući profesionalni život i rad kao važan preduslov za zapošljavanje,

ali i kreiranje obrazovnog profila u skladu sa prethodno utvređenim potrebama pre-duzeća. Neki od negativnih trendova na koje ukazuju analize Evropske unije i koji se nastoje ublažiti ovakvim projektima su podaci da više od 70% mladih u zemljama Jugoistočne Evrope preferira zaposlenje u javnom sektoru, dok procenat mladih koji pokreću sopstveni biznis ne prelazi 5% u odnosu na 20,5% što je prosjek u EU.

Najvažniji projektni rezultat će biti ino-vativni tehnički profil zanimanja, dok će izrađeni i sprovedeni programi obuke pri-mjereni novo uspostavljenom profilu pred-stavljati primjer dobre prakse koji će se di-jeliti i koristiti u regionu.

Projektni rezultati će biti održivi i pri-mjenljivi nakon njegove realizacije budući da će biti izrađena baza podataka malih i srednjih preduzeća koja potražuju speci-jalizovane tehničare u specifičnim obla-stima, kao i baza postojećih institucija i programa koji pružaju takvu vrstu obuke u Crnoj Gori. Uspostavljanju baze podataka će prethoditi kreiranje metodologije anali-ze potraživanja malih i srednjih preduzeća za obrazovnim profilima koji uključuju po-trebne kompetencije i vještine, kao i anali-zu tehnoloških potreba za odgovarajućom opremom, procesima i dobavljačima. Uče-šće Ministarstva prosvjete će omogućiti da svi projektni rezultati budu korišćeni na nacionalnom nivou kao dobra podloga za stalni dijalog preduzeća i obrazovnog sis-tema. Baza podataka će predstavljati važan resurs za javne i privatne kompetentne su-bjekte u boljem razumijevanju potreba ma-

lih i srednjih preduzeća za specijalizova-nim tehničarima tercijarnog obrazovanja i obrazovnom ponudom koja izlazi u susret tako utvrđenim potrebama u prekogranič-noj oblasti.

Sprovedena analiza pravnog okvira za sistem obrazovanja u Crnoj Gori, Albani-ji i Italiji će obezbijediti dobru osnovu za sprovođenje novih produktivnih aktivnosti prekogranične saradnje između projektnih partnera nakon isteka perioda implemen-tacije.

Posebna vrijednost projekta "Prekogra-nična obuka za specijalizovane tehniča-re u ključnim tehnologijama” (HISTEK) je direktno uključivanje preduzeća u proces obrazovanja i kreiranje obrazovnog profi-la i pratećih programa obuke primjereno njihovim potrebama. Pretpostavka od koje nadležna tijela Evropske unije polaze prili-kom odobravanja ovakvih projekata je da prisustvo u obrazovnim institucijama lju-di iz prakse doprinosi jačanju znanja kao ključnog faktora na kojem se temelji ra-zvoj. Tačno je da taj proces podrazumijeva neophodna ulaganja i vrijeme da bi zaživio u praksi. Ali, veće ulaganje u obrazovanje u Evropi odavno nije luksuz, već samo jedna od malobrojnih sigurnih ulaznica za bolju budućnost. Unaprjeđenje sistema obrazo-vanja je najvažnija mjera koja nas pribli-žava modernom svijetu i zato u tom dijelu možemo računati na finansijsku podršku EU, kako bi se osigurali zapošljavanje mla-dih ljudi koji završavaju studije, te promje-na strukture i karaktera naše ekonomije ka održivom malom i srednjem biznisu.

56


Ostvaren dvocifren rast robnog izvoza

Bosna i Hercegovina

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je dokument "Ekonomski trendovi – go-dišnji izvještaj 2017. godina” u kojem se navodi da je vanjski

sektor obilježio 2017. godinu kada su u pitanju pozitivna ekonom-ska kretanja u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je u 2017. godini ostvarila izvoz roba u vrije-dnosti 11 milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 17,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pokrivenost uvoza izvo-zom poboljšana je za tri posto, i na kraju godine je iznosila 61 posto.

Posmatrano po glavnim trgovinskim blokovima, izvoz roba na tržište zemalja EU u 2017. godini je iznosio 7,8 milijardi KM, što predstavlja 71 posto ukupnog BiH. izvoza i povećanje za 16,8 po-sto. S druge strane, izvoz na tržište zemalja CEFTA-e iznosio je 1,8 milijardi KM, što predstavlja 16,3 posto ukupnog BiH robnog izvoza i uvećan je za oko 28,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Vrijednost uvezene robe u BiH u prošloj godini iznosila je 18,1 mi-lijardu KM, što predstavlja nominalno povećanje od 12,2 posto. Po-red električne energije i kamenog uglja značajan doprinos uvozu registrovan je u okviru nafte i naftnih derivata, sirovog aluminiju-ma i motornih vozila.

U Bosni i Hercegovini su povećana strana direktna ulaganja za 57,3 posto, što je rezultat vrijedan pažnje, jer su globalna direktna ulaganja manja za 16,3 posto u odnosu na prošlu godinu i pored zabilježenog ekonomskog rasta. Povećanje ulaganja od 2,4 posto bilježe samo zemlje u razvoju, dok zemlje u tranziciji bilježe pad ulaganja od 17,9 posto.

Prosječan broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH u 2017. go-dini iznosio je 489,4 hiljade, što je manje za 6,1 posto u odnosu na isti period prethodne godine, saopšeno je iz Vijeća ministara BiH, Biznis.ba / FENA.

57


Čizme za skandinavsku armiju

Pirotski "Tigar”

Kompanija Tigar iz Pirota prozvodiće gumene čizme speci-jalne namjene za finsku armiju u 2018. godini, saopštila je ta kompanija, prenosi Beta.

U pirotskoj fabrici obuće planirana je, kako se navodi, proizvodnja 15.000 pari specijalne ljetnje i zimske obuće za finsku armiju u vri-jednosti od oko 660.000 evra od 2018. godine do 2020 godine.

- Očekuje se da će u 2019. godini u čizmama "Kaira” istog brenda, proizvedenim u Tigrovoj fabrici obuće, koračati i švedska armija kada se realizuje tender čija je vrednost 220.000 eura - navodi se u saopštenju.

Prema riječima generalnog direktora kompanije Tigar Vladimira Ilića tender za čizme je dobila firma "Berner-Nokian brend”, Tigrov strateški kupac.

Ilić je rekao da je proizvodnja čizama počela u tri smjene u Tigrovoj fabrici obuće, a da je riječ o tenderu sa vrlo zahtjevnom dokumen-tacijom skandinavskog tržišta.

- Dokazali smo da Tigar može da odgovori kvalitativnim izazovi-ma u proizvodnji obuće specijalne namjene sa specifičnim karak-teristikama: otpornost na hemijske agense, na ozon, bez pojave riseva, otpornost na visoke temperature, kao i zaštita noge od RHB

kontaminacije, termalnog impulsa nuklearne eksplozije i od kapi goruće napalm smješe - rekao je Ilić.

Uz sve to Tigar, kako je ocijenio, poštuje rokove izrade i svjetske standarde u okviru EU, SAD i RUS normi.

Zahvaljujući ručnoj izradi visoko kvalitetne gumene obuće u fabri-ci koja upošljava preko 600 radnika, stručnjaka, tehnologa, u Tigro-vim čizmama bezbjedno će, kako se navodi, koračati skandinavski vojnici kao što već koračaju vatrogasci u Hong Kongu, radnici na naftnim platformama u Kanadi, lovci širom Evrope.

Dodaje se da je na ulicama Francuske, Švedske, Danske, Italije, Ve-like Britanije, "gumena obuća postala funkcionalna potreba dama koje su se opredijelile za renomirane svjetske brendove proizve-dene u Pirotu”.

Ilić je istakao da "sudeći na osnovu preuzetih ugovorenih obave-za do kraja ove godine, za firme "Madirom”, "IJH”, "Berner Nokian brend”, za zaštitni program i brendove Tigar, ljeto će u pirotskoj fabrici biti veoma vruće”.

- Kapaciteti su popunjeni, a planirana realizacija može da premaši vrijednost od 12 miliona eura - rekao je Ilić.

58


Vjetar u leđa domaćim trgovcima

Hrvatska i mundijal

Svjetsko fudbalsko prvenstvo u Rusiji i uspjesi koje je postigla hrvatska reprezentacija dali su veliki vjetar u leđa trgovcima u toj državi, piše T-portal.

Kao i prilikom ostalih velikih fudbalskih takmičenja na kojima učestvuje Hrvatska, prodaja piva, mesa, grickalica, televizora, ali i ostale bijele tehnike je eksplodirala - kolektivna euforija plodno je tlo za marketingaše i trgovačke lance koji će zbog prvenstva u Rusiji vjerovatno imati rekordnu prodajnu sezonu.

Potrošnja vezana za velika sportska takmičenja u prosjeku raste do deset posto. Više se prodaju televizori, navijački rekviziti, putni aranžmani - primarno čarter letovi za odlazak na utakmice, ali i grickalice te sve vrste alkoholnih pića, ali ponajviše pivo, pojasnila

je za T-portal direktorica Sektora trgovine pri Hrvatskoj gospodar-skoj komori Tomislava Ravlić.

"Kako bi bili što konkurentniji i odgovorili na potrebe potrošača/navijača, trgovci primjenjuju razne akcije, popuste i ostale poseb-ne oblike prodaje, koji su im zakonski na raspolaganju, kako bi snizili svoje proizvode i time dodatno doprinijeli dobroj sportskoj atmosferi", rekla je Ravlić.

U najvećem domaćem trgovačkom lancu, Konzumu, kažu kako je prodaja čipsa u junu ove godine u odnosu na prošlogodišnji po-rasla 42 posto, dok je ukupno prodaja grickalica viša za 34 posto. Suhomesnati proizvodi prodaju se 43 posto bolje, dok je prodaja televizora skočila čak 400 posto.

59


Svjetsko prvenstvo poguralo domaće trgovce, "eksplodirala” prodaja televizora, piva, grickalica i mesa.

U PIK-u Vrbovec dodaju da su za vrijeme SP-a prodali 730.000 ro-štiljskih kobasica, što je 50 posto više nego godinu ranije.

"Za vrijeme prvenstva smo u Hrvatskoj prodali (i pojelo se) više od pet miliona PIK-ovih ćevapa", dodaju.

No možda i najveći dobitnici Svjetskog prvenstva u Rusiji su piva-ri. Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske gospodarske komore, kaže nam je da je raspolo-ženje potrošača tijekom takvih natjecanja sve samo ne ravnodu-šno, bilo da je riječ o euforiji zbog pobjede, bilo tuzi zbog poraza, pa je takav emotivni miks ključan preduslov za marketinške akcije koje primjenjuju proizvođači u nastojanju da odgovore na želje po-trošača.

"U stvaranju dobre atmosfere u sportskom okružju uvijek je pred-njačila pivarska industrija koja ima značajan pozitivan doprinos i na ukupna ekonomska kretanja u proizvodnom sektoru u Hr-vatskoj. Ukupan učinak pivarskog sektora raste tokom vremena, a sektor je ostvarivao rast i za vrijeme recesije, što upućuje na njegov snažan potencijal generiranja ekonomske aktivnosti u ze-mlji. Stoga se može očekivati da će potrošnja u sklopu Svjetskog

fudbalskog prvenstva i aktivnosti vodećih pivarskih kompanija u Hrvatskoj doprinijeti ukupnom rastu tog tržišta u Hrvatskoj", ko-mentarisao je.

Inače, proizvodnja piva u 2017. godini od 3,34 miliona hektolitara svrstava Hrvatsku na 21. mjesto od ukupno 31 evropske zemlje u proizvodnji piva. Važno je istaknuti da pivo bilježi suficit u vanj-skotrgovinskoj razmjeni, koji je u 2017. godini iznosio 10,2 miliona američkih dolara.

Prosječna konzumacija piva u Hrvatskoj iznosi 79 litara po stanov-niku, a tokom Svjetskog prvenstva u u Rusiji, povećanje u danima u kojima igra reprezentacija Hrvatske procjenjuje se od 7.000 do 12.000 hektolitara po utakmici.

"Ujedno, svaki prolazak naše reprezentacije u daljnji krug natjeca-nja rezultirao je povećanom potrošnjom, posebno u ugostiteljstvu, što se pozitivno odrazilo na cjelokupnu industriju piva. Potrošnja piva u ljetnim mjesecima tradicionalno raste i uz povoljne klimat-ske uslove. Uz navedeno, ako vremenske prilike budu povoljne, može se očekivati dodatno tradicionalno povećanje potrošnje piva tokom ljetnih mjeseci", rekao je Ivanković.

60


Formula uspjeha - spoj tradicije i savremene tehnologije

Vlado Vukotić, vlasnik sirare kooperative "Katunjanka”

Katunjanka je prepoznatljiva na crnogorskom tržištu po kva-litetnim sirevima i urdi čiji su prepoznatljiv ukus i aroma rezultat spoja tradicionalne recepture, isključivo domaće

sirovine i primjene savremene tehnologije u izradi. Proizvodi ove sirare-kooperative odnedavno su brendirani kolektivnim žigom

Katunjanka u svojoj viziji već ima regionalno i međunarodno tržište. Za ovu mogućnost i unapređenje poslovanja potrebno je povećati kapacitete, izgraditi nedostajući proizvodni prostor i opremiti pogon dodatnom procesnom opremom

"Dobro iz Crne Gore" koji doprinosi prepoznatljivosti kvaliteta na tržištu.

O poslovanju i daljim planovima "Katunjanke" razgovarali smo sa njenim prvim čovjekom Vladom Vukotićem.

61


Glasnik: Predstavite nam siraru Katunjanka, njen razvojni put od osnivanja do danas, njene proizvode. Odakle ideja da se bavite ovim poslom?

V. Vukotić: Počeli smo rad 2002. godine sa skromnih 100 litara mlijeka u dosta malom ali uslovnom prostoru na Čevu. Opredije-lili smo se za proizvodnju autohtone vrste sira koja je poznata od davnina u ovom podlovénskom kraju Crne Gore. Proizvodnja se postepeno povećavala, a samim tim i tržište, tako da je u relativno kratkom roku proizvod postao prepoznatljiv u većem dijelu Crne Gore.

Firma posluje sve do 2016 godine u sklopu Zemljoradničke zadru-ge Čevo kada se po zakonu o privrednim društvima preregistruje u sirara kooperativa Katunjanka. Zbog otežanih uslova poslovanja na seoskom području i sve zahtjevnijih propisa u proizvodnji od-lučili smo da izgradimo novi savremeni pogon koji bi u potpunosti zadovoljio sve propisane uslove i standarde u proizvodnji hrane. To je i urađeno u Danilovgradskoj opštini na našem zemljištu. Po-gon je izgrađen od sopstvenih sredstava, a za njegovo opremanje kreditno smo se zadužili u Investiciono razvojnom fondu.

U novi pogon smo se preselili u septembru 2012. godine. Pogon je kapaciteta 3.000 litara prerade u jednoj smjeni, koliko se i trenutno proizvodi.

Glasnik: Svoje kvalitetne sireve i urdu pravite isključivo od do-maćeg mlijeka. Sa koliko proizvođača mlijeka sarađujete i iz kojih opština?Da li je bitno za domaći ukus kakav imaju Vaši proizvodi i da sirovina u cjelosti bude sa ovog podneblja?

V. Vukotić: Spoj tradicije i savremene tehnologije u našem slučaju pokazao se uspješnim po čemu su proizvodi Katunjanke i prepo-znatljivi na crnogorskom tržištu.

Sirovina se svakodnevno skuplja od preko 60 farmera sa prostora Danilovgradske opštine mada za dobru i uspješnu saradnju Katu-njanka svima u regionu stoji na raspolaganju.

Glasnik: U julu 2018. godine Vašim proizvodima dodijeljen je ko-lektivni znak "Dobro iz Crne Gore". Po Vašem mišljenju, zašto je bitan ovaj žig, u kojoj mjeri će doprinijeti boljoj prepoznatljivosti proizvoda Katunjanke na crnogorskom tržištu i plasmanu uopšte?

V. Vukotić: Žig "Dobro iz Crne Gore” je priznanje za svakog proi-zvođača. Po njemu se prepoznaju proizvodi stvarani u našoj ze-mlji, koji u sebi nose tradiciju regije i opštine iz koje potiču. To je i svojevrsni pečat države - potvrda kvaliteta za svaki proizvod koji nosi ovaj žig.

Glasnik: U jeku je realizacija programa "Kupujmo domaće" koji po-spješuje prodaju crnogorskih proizvoda na našem tržištu. Molimo ocijenite efekte ove akcije i da li su Vaša kompanija već osjeća nje-ne benefite.

V. Vukotić: Program "Kupujmo domaće”, koji je skorijeg datuma, doprinosi da crnogorski potrošači bolje razlikuju naše, kvalitetnije proizvode od uvoznih, te širi svijest da kupujući domaći proizvod ulažu u svoju državu i privredu. Ukoliko ova akcija uspije, u što ne sumnjam, omogućiće veću proizvodnju, zapošljavanje novih ra-dnika, u svakom slučaju boljitak za sve građane uopšte.

Glasnik: Katunjanka posjeduje HACCP sertifikat. Šta je sve bilo potrebno da uskladite svoje poslovanje sa ovim zahtjevnim siste-mom prevencije rizika i bezbjednosti hrane? Da li smatrate da je posjedovanje HACCP neophodan uslov za učestvovanje na danas

vrlo konkurentnom tržištu?

V. Vukotić: HACCP sertifikat je neophodan za osvajanje tržišta, kao potvrda bezbjednosti u proizvodnji hrane. Katunjanka je 2013. implemetirala HACCP standard u proizvodnji, čime su rizici sve-deni na minimalnu mjeru. Sertifikatom po strogim i zahtjevnim propisima Katunjanka je potvrdila spoj tradicije i savremene teh-nologije. Sertifikat je radila poznata kuća SGS. Sve godišnje audite i trogodišnju resertifikaciju Katunjanka je uspješno prošla, što je dokaz njenog ozbiljnog poslovanja.

Glasnik: Dobitnik ste brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za kvalitet proizvoda. Ova godina nije po tome izuzetak, pošto ste na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu ovjenčani zlatnim medaljama a dodijeljena Vam je i Povelja kvaliteta. U kojoj mjeri priznanja poput ovih daju "vjetar u leđa" Vašem poslovanju?

V. Vukotić: Nosioci smo brojnih priznanja i dobitnici mnoštva me-dalja sa domaćih i međunarodnih sajmova. Svaka nagrada je veli-ko priznanje i satisfakcija za uloženi uspješan rad.

Nagrade su veliki podstrek za napredovanje i razvoj u svakom po-gledu. Samo zdravim radom i uspješnim poslovanjem može se ići naprijed. To je najbolja reklama za preduzeće.

Glasnik: Katunjanka svoje proizvode plasira domaćem tržištu. Da li u bližoj budućnosti planirate proboj na tržište Regiona i šta je neophodno da biste se odlučili na takav potez?

V. Vukotić: Proizvodnju smo započeli sa dva radnika, a sada zapo-šljavamo njih deset. To govori o našem zdravom i sigurnom radu koji će i dalje pratiti rast proizvodnje, što je veliki uspjeh na nema-lom konkurentnom tržištu.

Katunjanka u svojoj viziji već ima regionalno i međunarodno tr-žište. Za ovu mogućnost i unapređenje poslovanja potrebno je po-većati kapacitete, izgraditi nedostajući proizvodni prostor i opre-miti pogon dodatnom procesnom opremom.

Takođe, nadamo se da ćemo uskoro dobiti izvozni EU broj što je sada prepreka za predstavljanje na tom tržištu.

Glasnik: U uslovima jake konkurencije na tržištu, za razvoj nije do-voljno imati samo kvalitetne proizvode već je potrebno permanen-tno raditi na marketing konceptu. Da li ćete u periodu koji slijedi više posvetiti pažnje marketingu kako bi sirevi i urda Katunjanke bili prepoznatljiviji na tržištu?

V. Vukotić: Saglasan sam sa Vašom konstatacijom da kvalitet nije dovoljan za prepoznatljivost proizvoda, ali smatram da velika ula-ganja u markenting nijesu jedino rešenje za dominantnost Katu-njanke na tržištu.

Uz brojne lojalne kupce naših proizvoda, Katunjanka svakim da-nom dobija i nove, šireći tržište i potvrđujući lidersku poziciju u ovoj proizvodnji.

Sredinom jula 2017. godine uspjeli smo da proizvedemo dvije nove vrste specijalnih sireva sa začinskim biljem.

Riječ je o specijalnim sirevima posebnog ukusa i strukture koji su pod logom Katunjanke već postali prepoznatljivi i traženi na trži-štu i to u kratkom periodu.

Naravno, markenting koncepciju unapređivaćemo kontinuirano kako se budemo razvijali u kvalitetu i ponudi, uz očuvanje prepo-znatljivosti brenda Katunjanka.

62


The formula of success - a combination of tradition and modern technology

Vlado Vukotić, owner of the cheese cooperative “Katunjanka”

Katunjanka is recognizable in the Montenegrin market by high quality cheeses and its "urda" which recognizable ta-ste and aroma are the result of a combination of traditional

recipes, exclusively domestic raw materials and the use of modern technologies. The products of this cheese-cooperative have recen-tly been branded by the collective trademark "Good from Montene-gro", which contributes to the recognition of quality on the market.

We talked about the business and further plans of "Katunjanka" with its first man, Vlado Vukotić.

In its vision Katunjanka has both a regional and international market. To achieve this and improve its business, it is necessary to increase the capacities, build the missing production space and equip the plant with additional process equipment.

Glasnik: Could you present your cheese company "Katunjanka", its development path from its founding to date, and its products. Where did you get an idea of dealing with the cheese production?

V. Vukotić: We started working in 2002 with a modest 100 litres of milk in a rather small, but conditioned area of Čevo. We decided to produce autochthonous types of cheese that has been known since ancient times in this sub-Lovćen region of Montenegro. Pro-duction has gradually increased, and therefore the market, so in a relatively short time the product has become recognizable in most

63


of Montenegro.

The company was operating until 2016 as part of the Čevo Far-mers' Cooperative when it was re-registered as the cheese coo-perative Katunjanka under the Law on Companies. Due to difficult conditions for doing business in the rural area and increasingly demanding production regulations, we decided to build a new modern plant that would fully meet all the prescribed conditions and standards in food production. This was done on our land in the municipality of Danilovgrad. The plant was built from our own funds, while for its equipping we took a loan from the Investment and Development Fund.

We moved to the new facility in September 2012. The plant has a processing capacity of 3000 litres in one shift, which is the quanti-ty that we currently produce.

Glasnik: Your high quality cheese and urda are produced exclu-sively from local milk. With how many milk producers do you cooperate and from which municipalities do they come from? Is it relevant for the domestic taste of your products to have a raw material which is completely from this region?

V. Vukotić: The combination of tradition and modern technology in our case has proven to be successful, which makes the products of Katunjanka recognizable on the Montenegrin market.

The raw material is collected daily from over 60 farmers from the territory of Danilovgrad, although for a good and successful coope-ration Katunjanka is available to everyone in the region.

Glasnik: In July 2018, your product was awarded the collective trademark "Good from Montenegro". In your opinion, why is this trademark important, to what extent will it contribute to the better recognition of Katunjanka’s products on the Montenegrin market and their placement in general?

V. Vukotić: The trademark "Good from Montenegro" means reco-gnition for every producer. It helps the products produced in our country being recognizable, bearing the tradition of the region and the municipality from which they originate. It is also a kind of seal of the state - a confirmation of quality for every product bearing this trademark.

Glasnik: The realization of the program "Let’s buy domestic" is un-derway, supporting the sale of Montenegrin products on our mar-ket. Could you please tell us about the effects of this campaign and whether your company already feels its benefits?

V. Vukotić: The program "Let’s buy domestic" which is relatively new, contributes to the fact that Montenegrin consumers better distinguish our high-quality products from the imported ones, which arise awareness that if they buy their domestic product they invest into their own country and economy. If this campa-ign succeeds, as it will definitely, it will enable greater production, employment of new workers, and in any case, a benefit for all citi-zens in general.

Glasnik: Katunjanka has a HACCP certificate. What did you have to do to align your business with this demanding system of risk prevention and food safety? Do you consider that the possession of HACCP is a necessary precondition for participating in today's very competitive market?

V. Vukotić: HACCP certification is necessary for a market conquest, as a confirmation of food safety. In 2013, Katunjanka implemen-

ted the HACCP standard in production, thus minimizing the ri-sks. Certification by strict and demanding regulations confirmed Katunjanka’s combination of tradition and modern technology. This certificate was issued by the well-known SGS house. Katu-njanka successfully passed all annual audits and the three-year recertification, which is an evidence of its serious business appro-ach.

Glasnik: You have won many domestic and international awards for product quality. This year is not an exception, given that you came back from the International Agricultural Fair in Novi Sad with gold medals and you are also awarded the Quality Charter. To what extent do awards like these give the "wind in your business sails"?

V. Vukotić: We are winners of numerous awards and holders of many medals at the domestic and international fairs. Each prize is a great recognition and satisfaction for the invested work and efforts. Prizes are a great incentive for advancement and deve-lopment in every respect. Only with a hard work and successful business one can go ahead. It is the best advertisement for the company.

Glasnik: Katunjanka places its products on the domestic market. Do you plan in the near future a breakthrough on the region's mar-ket and what is required for such a move?

V. Vukotić: We started the production with two workers, and now we employ ten. This speaks voluminous of our healthy and safe work that will continue to keep up with the growth of production, which is a great success in such a competitive market.

In its vision Katunjanka has both a regional and international market. To achieve this and improve its business, it is necessary to increase the capacities, build the missing production space and equip the plant with additional process equipment. Also, we hope that we will soon receive an export EU number which is now an obstacle to presenting on the EU market.

Glasnik: In the conditions of strong competition in the market, for development it is not enough only to have high quality products, but it is necessary to work permanently on the marketing concept. In the following period, will you pay more attention to marketing in order to make Katunjanka’s cheeses and urda more recogniza-ble on the market?

V. Vukotić: I agree with your conclusion that quality is insuffici-ent for product recognition, but I believe that large investments in marking are not the only solution for the dominance of Katunjan-ka in the market. With numerous loyal consumers of our products, the number of new consumers is growing every day, expanding the market and confirming the leading position in this type of pro-duction.

In mid-July 2017 we managed to produce two new types of special cheeses with spices.

It is about special types of cheese with a specific taste and structu-re that under Katunjanka's logo have already become recognizable and sought after in the market in a short period of time.

Naturally, we will continuously improve the marking concept in parallel with the development of our offer and quality of products, while preserving the recognisability of the Katunjanka brand.

64


Gasifikacija Crne Gore realnost, na potezu ulagači

Projekat Transanadolijskog gasovoda

Kada su turski i azerbejdžanski predsjednici Recep Tayyip Erdoğan i Ilham Aliyev, sredinom prošlog mjeseca, zvanič-no pustili u rad Transanadolijski gasovod (TANAP) ta vijest

je bila prvorazredni događaj u Evropi.

Iz potpuno opravdanog razloga. Evropa će, generalno, izgradnjom ovog gasovoda vrijednog 7,2 milijarde eura, smanjiti geostrateški opasnu zavisnost od ruskog gasa i, što je još važnije, stanovnici jugoistočnog dijela Starog kontinenta će imati pristup jeftinom izvoru energije, piše novinar Predrag Zečević za portal Analitika.

Na otvaranju gasovoda TANAP, kome je prisustovala ministarka ekonomije Dragica Sekulić, je kazano da je cjevovod dugačak čak 1.850 kilometara, da je dio Južnog gasnog koridora i da povezuje Kaspijski basen sa jugoistočnom Evropom. To je projekat koji će transportovati gas od azerbejdžanskog nalazišta Šah Deniz 2 na Kaspijskom moru kroz Tursku do Evrope.

Početak rada TANAP gasovoda za našu državu znači korak bliže u pravcu gasifikacije i mogućnosti približavanja značajnom tržištu gasa, imajući u vidu činjenicu da je planirano da jedan krak gaso-voda prođe i kroz Crnu Goru.

Međutim, puštanje u rad TANAP-a u Crnoj Gori nije imao odjeka u javnosti, iako ne bi trebalo da bude tako.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, budući dio TANAP gasovoda – Trans jadranski gasovod (TAP), koji bi transportovao gas iz Turske preko Grčke i Albanije u Italiju, jednim svojim kra-

kom - Jonsko-jadranski gasovod (IAP) u dužini od 511 km proći će kroz Albaniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, čime će biti omogućena gasifikacija ovog regiona i otvorena mogućnost za plasman sopstvenog gasa.

Ne bez značaja je činjenica da su u crnogorskom podmorju velike aktivnosti usmjerene ka traženju nafte i gase.

Da projekat za ovaj region nije "prazna priča" svjedoči podatak da je tradiocionalno škrta Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), početkom mjeseca, odobrila kredit od 500 miliona eura za izgra-dnju gasovoda TAP, prioritetnog projekta Evropske unije i Energet-ske zajednice.

Gasovod TAP, kao dio TANAP-a dug 878 kilometara prostiraće se od grčko-turske granice, preko Crne Gore i Albanije, a potom se sa krakom koji će ići ispod Jadranskog mora završava u južnoj Italiji.

Prva isporuka gasa ovim gasovodom očekuje se za dvije godine.

Sa godišnjom kapacitetom od 10 milijardi kubika gasa zadovolja-vaće energetsku potrošnju za oko sedam miliona domaćinstava. Gasovod će, kako je saopšteno iz EBRD-a, značajno doprinijeti di-versifikaciji evropske energetske ponude.

Gasovod koji prolazi kroz Crnu Goru ima naziv TAP-IAP, a već je precizno određena njegova trasa.

Prema dokumnetu "Draft Gas Development Master Plan - WB10--MNE-ENE-01, May 2015", preliminarno je određena trasa IAP, dije-

65


Sa godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubika gasa zadovoljavaće energetsku potrošnju za oko sedam miliona domaćinstava. Gasovod će značajno doprinijeti diversifikaciji evropske energetske ponude.

la Jadransko-Jonskog gasovoda koji ide kroz Crnu Goru. Gasovod će nositi oko 5-7 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Predlože-na dužina gasovoda u Crnoj Gori je 94,1 km, uz 6 pratećih postroje-nja i za njegovu gradnju potrebno je 118,7 miliona eura i 3,5 godina gradnje.

Gasovod iz Albanije ulazi u Crnu Goru blizu Štodre. Od granice, tra-sa ide u pravcu sjeverozapada prema Baru, preko poljoprivrednog zemljišta koje je veoma pogodno za izgradnju gasovoda. Kod Ka-meničkog mosta trasa prelazi rijeku na nekoliko mjesta i nastavlja ravnicom poljoprivredne namjene. Od tačke 16+868 (kilometara), trasa prolazi kroz stjenoviti i brdoviti teren prema Baru i zalivu Bi-govica, gdje ulazi u more.

Od zaliva Bigovica do Trstenog, gasovod se polaže na morsko dno (oko 33,6km). Nakon izlaska iz mora trasa prolazi djelimično stje-novitim i brdovitim terenom koji se smatra komplikovanim za gradnju gasovoda u oblasti Lastve Grbaljske, Radanovića i dijelom blizu naselja gdje gasovod prolazi nedaleko od postojećih zgrada, na daljini manjoj od 30 metara -poslije Lastve Grbaljske, Radano-vića, Radovića i Gošića.

Od Gošića gasovod ide preko poluostrva planinskim terenom pre-ma Hrvatskoj, gdje se postavlja podmorski dio gasovoda od Rta Dobreč, kroz Boku Kotorsku do mjesta izlaska u uvali Čipavica u Hrvatskoj.

Nominalni prečnik cijevi gasovoda je DN800, a maksimalni dozvo-ljeni pritisak je 75 bara. Procjenjuje se da će se IAP-om transpor-

tovati ukupno 1,2 bcm (milijardi kubnih metara) u 2020. godine, a 2040.godine se očekuje 6,8 bcm po "scenariju gas" (na snazi re-strikcije na emisiju CO2) ili 5,8 bcm po "scenariju ugalj" -bez re-strikcija na izgradnju termoelektrana na ugalj.

U dokumentu je precizno opisana trasa gasovoda kroz Crnu Goru preko sekcija, ali se naknadno odustalo od trase prema sjeveru.

Sekcija 1- Iz Albanije/granice Crne Gore na Štodri: Ruta vodi ka sjeverozapadnom pravcu prema Baru. U blizini Štodre biće posta-vljena postrojenja tipa BVC i CTMS. Ruta prelazi kroz poljoprivre-dno područje koje je veoma povoljno za izgradnju gasovoda. Zatim prolazi kroz stjenovitu dolinu, prelazi rijeku u blizini Kameničkog mosta.

Blizu te lokacije će biti postavljeno gasno postrojenje BVS. Dalje trasa nastavlja dijelom kroz ravan poljoprivredno područje, zatim kroz kameniti i brdoviti teren, i dolazi do Bara. Ovaj teren je veoma težak za konstrukciju gasovoda. Jugoistočno od Bara biće posta-vljena postrojenja BVS, PTS i PRMS.

Sekcija 2 - Bar - Lastva Grbaljska Ruta: Ruta nastavlja kroz brdovit i kamenit teren i ulazi u more u uvali Bigovica. Od uvale Bigovica prema Lastvi Grbaljskoj ruta ide od obale i gasovod će biti posta-vljen na dnu mora. U blizini uvale Trsteno i poluostrva Pontatrasa izlazi iz mora i nastavlja se prema Lastvi Grbaljskoj prelazeći po-luostrvo Ponta.

Prelazak će se vršiti metodom HDD bušenja i smatra se teškim za izgradnju gasovoda. U blizini Lastve Grbaljske će biti postavljene BVS i PRMS.

Sekcija 3 Lastva Grbaljska - Rt Dobreč MNE/HR granica: Od Lastve Grbaljske trasa ide u pravcu sjever – zapad kroz ravno i naseljeno područje, što je teškoća pri izgradnji gasovoda. Dalje nastvalja kroz kamenitu dolinu prema Radanovićima gdje će biti postavljen BVS i PRMS zajedno sa priključkom za grananje prema Podgorici, Ceti-nju i Nikšiću. Kroz ravan, naseljen i dijelom poljoprivredno podru-čje trasa nastavlja prema sjeverozapadu i kroz kamenit i brdovit teren dolazi do Gošića.

U Gošićima će biti postavljana gasna postrojenja BVC, PTC i CTMS. U ovom dijelu se ne očekuju veći problemi prilikom izgradnje ga-sovoda. Od Gošića gasovod prelazi preko poluostrva koje ima pla-ninski teren i ide prema Hrvatskoj gdje podmorski dio gasovoda vodi od Rta Dobreč kroz Boku Kotorsku do tačke izlaska u uvali Či-pavica na hrvatskoj teritoriji. Mogu se javiti poteškoće u izgradnji gasovoda kroz planinski teren.

Prema podacima iz Vlade, Crna Gora nakon prolaska Trans-ja-dranskog gasovoda (TAP-IAP) kroz našu teritoriju, godišnje na ime tranzitne takse- ubirati oko 21 milion eura. U prvih nekoliko godi-na, po puštanju gasovoda, planirano je da protok kroz Crnu Goru bude oko dvije do 2,5 milijarde kubnih metara gasa godišnje.

Ako se uzme u obzir da je tarifa, za 60 do 70 kilometara gasovoda kroz Crnu Goru oko 1 cent po kubnom metru, dolazimo do računice da ćemo od tranzitnih taksi dobiti prosječni prihod oko 22,5 mi-liona eura godišnje. Opet, ako računamo da je godišnje potrebno za troškove održavanja gasovoda oko 1,5 miliona eura, onda čista zarada Crne Gore iznosi 21 milion eura.

Države na trasi TAP-IAP gasovoda su već formirale koordinaciono tijelo za praćenje realizacije, sad su na potezu su investitori, za-ključuje novinar portala Analitika.

66


Srpske firme prve na Google-ovoj mapi u Evropi

Srbija

Američka korporacija udružila se sa domaćim "Startitom”, koji okuplja srpske tehnološke kompanije i kroz svoj pro-gram "Google developers lounchpad” ih pomaže.

Ova kompanija, druga po jačini u svijetu sa godišnjim prihodom od oko 100 milijardi dolara (koja je ovih dana u žiži javnosti zbog drakonske kazne Evropske komisije od 4,34 milijarde eura izreče-ne zbog monopola) odlučila je da pomogne našim programerima i početnicima u IT biznisu. I to tako što im prenosi znanje, jer se u njima prepoznaje potencijal za brz rast.

Google u tehnološkoj industriji uživa izuzetan ugled i sama činje-nica da svojim imenom staje iza srpske startap scene od izuzetnog je značaja. Jer, ovim se trenutno može pohvaliti samo još nekoliko zemalja u cijelom svijetu.

Američka korporacija specijalizovana za internet pretragu i ogla-šavanje na internetu udružila se sa domaćim "Startitom”, koji oku-plja srpske tehnološke kompanije, i odlučila da kroz svoj program "Google developers lounchpad” pomogne rast programerskih zaje-dnica i startapova. To će bez sumnje otvoriti nove prilike za srpske preduzetnike i proširiti i internacionalizovati njihov biznis.

Srbija je prva zemlja u Evropi, čije je inovativne tehnološke kompanije podržao Google.

Vukašin Stojkov, suosnivač "Startita” i programski direktor Startup akademije (preko koje se odvija ta saradnja), kaže da im je čast što ih je Google odabrao za svog partnera za Srbiju, mada vjeruje da je presudan bio potencijal srpske IT industrije.

Stojkov objašnjava da Google-ova podrška ne podrazumijeva ni-kakvo novčano ulaganje u same kompanije, već u znanje i infra-strukturu koja im je potrebna za dostizanje uspjeha, što je kako kaže vrijednost koju je teško procijeniti ali i precijeniti.

Evropska komisija kaznila je Google rekordnom kaznom u visini od 4,34 milijarde evra zbog zloupotrebe dominantne pozicije svog mobilnog operativnog sistema android. Naložila je Google-u da u roku od 90 dana prestane sa "nezakonitim praksama” koje se tiču sklapanja ugovora sa proizvođačima telefona i operaterima mobil-nih mreža, što je Google-ovim uslugama omogućilo prednost, ili će se u suprotnom suočiti sa dodatnom kaznom u visini do šest odsto prosečnog globalnog dnevnog prometa.

– Upravo su znanje i pristup najmodernijim alatima stvari koje mogu predstaviti kritičnu prednost na globalnom tržištu. Google ima široku mrežu stručnih profesionalaca u svojoj globalnoj mreži i stavlja njene djelove na raspolaganje našim startap kompanija-

67


Vukan Simić, inženjer elektrotehnike i strastveni ribolovac, kaže da oni od samog početka sarađuju sa Google-om.

– Pošto je rekreativni ribolov popularna aktivnost među zaljublje-nicima širom svijeta, Google je jedan od naših glavnih kanala ogla-šavanja. Održavamo odličan odnos sa njima. Često predstavnici njihove kompanije gostuju u našim kancelarijama. Prenose nam znanja o dobrim praksama u oglašavanju na internetu i korišćenju njihovih alata – kaže Simić i naglašava da su im dragocjeni savjeti Google-ovih stručnjaka.

To što je Google odabrao Srbiju nije iznenađujuće za poznavaoce prilika. Google veruje da će u godinama koje dolaze, tržišta izvan Silicijumske doline sve više uticati na globalni startap i tehnološki ekosistem.

Čak i njemački list "Frankfurter Allgemeine Zeitung” piše o srp-skoj prestonici i njenoj rastućoj startap i IT zajednici, nazivajući je budućim evropskim startap centrom. Razloge za ovakve pozitivne tvrdnje, autorka teksta pronašla je u već uspješnim domaćim IT kompanijama, stranim kompanijama koje ovde imaju svoje ra-zvojne centre, ali i novim mladim nadama domaće startap scene.

ma. Kao i raznorodne alate, koji se odnose na primjenu vještač-ke inteligencije i mašinskog učenja, što je oblast tehnologije koja je već napravila malu revoluciju u tehnološkoj industriji, a tek će oblikovati cijelu globalnu privredu. U ovoj oblasti Google je domi-nantni svjetski lider, i nadamo se da će naši startapovi iskoristiti njihovu pomoć u toj oblasti – kaže Stojkov.

On navodi da je dužnost "Startita” da informiše domaću zajednicu o prednostima koje pruža Google partnerstvo, da ih zainteresuju da se prijave i da izaberu one koji su u ovom trenutku najbolji i najzreliji za ulaganje.

– Naša uloga podrazumijeva i da osmislimo konkretne programe podrške koji će se naslanjati na pomenute Google-ove resurse. Sa Google-om upravo sarađujemo preko Startit akademije u kojoj obučavamo tehnološke preduzetnike o načinima za razvoj digi-talnih proizvoda i njihovog plasiranja na globalno tržište – obja-šnjava Stojkov i navodi da je kroz ovaj veoma selektivni program prošle 25 kompanija.

Google-u je bila zanimljiva domaća kompanija "Fishing booker”, koja se bavi rezervisanjem ribolovačkih ekspedicija preko inter-neta na više od 1.700 destinacija širom svijeta. Pokretač te firme

68


Svijetvijesti

Zajednički budžet eurozone ne treba da bude samo transfer novca

Predloženi zajednički budžet eurozone mo-gao bi biti napravljen uz uslov da ne posta-ne običan transfer novca bogatijih zemalja siromašnjim članicama Unije. Budžet bi mogao da bude napravljen bez ikakvih oba-veza od strane ovih drugih, izjavila je direk-torka MMF-a Christine Lagarde.

Lideri Francuske i Njemačke složili su se prošlog mjeseca o predlogu za takav bu-džet, koji bi mogao da se koristi za smanje-nje ekonomskih razlika između zemalja eurozone i stabilizaciju ekonomije, među-tim sa tom idejom se nisu složile druge ze-mlje članice EU, prije svega Holandija koja je zabrinuta kako se novac mogao povlačiti i koristiti, prenosi Reuters.

"Takav centralizovani kapacitet budžeta ne mora postati platno sredstvo. Mogao bi da bude uslovljen disciplinom”, rekla je La-garde na ekonomskoj konferenciji u gradu Eks-an-Provans, na jugu Francuske.

Boing ulazi u partnerstvo sa Embraerom

Američki "Boeing” i brazilski proizvođač mlaznih aviona "Embraer” planiraju da osnuju zajedničko preduzeće.

Novo preduzeće bi trebalo da agresivnije pogura američkog vazduhoplovnog gigan-ta na regionalno avio-tržište. Nova kom-panija, koja je naišla na veliku podozrivost zakonodavaca u Brazilu, vrijedi oko 4,7 mi-lijardi dolara, prenosi agencija AP.

Dvije kompanije su saopštile da će "Boeing” posjedovati 80 odsto vlasništva u zajednič-kom preduzeću, a "Embraer” preostalih 20 posto.

Brazilski zakonodavci oklijevaju da dozvo-le bilo kakav dogovor dvije strane, stra-hujući od gubitka kontrole nad velikom industrijskom i odbrambenom imovinom, prenosi B92.

Bilo kakvo partnerstvo između "Boeinga”,

sa sjedištem u Čikagu, i "Embraera” pred-stavljalo bi kontraodgovor na jačanje veza između evropskog "Erbasa” i kanadskog "Bombardijea”, što ugrožava američkog proizvođača aviona.

Fitch: Trgovinski rat vodi gubitku 2.000 milijardi dolara

Međunarodna agencija za kreditni rejting Fitch Ratings upozorila je da bi intenzivi-ranje trgovinskog rata začetog uvođenjem američkih carina moglo svjetsku ekonomi-ju koštati i do 2.000 milijardi dolara.

U saopštenju Fitch Ratingsa se navodi kako preduzimanje jednostranih mjera na međunarodnom tržištu dovodi do rasta rizika i sve osjetnijih uticaja na globalnu ekonomiju, prenosi Anadolia.

Podsjetivši kako su Sjedinjene Američke Države uvele carine od 25 posto na automo-bile uvezene iz Kine i kako su Kina i drugi američki trgovinski partneri uzvratili reci-pročnim mjerama, u saopštenju se navodi kako se trenutno sprema scenario rušenja Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini - NAFTA.

To bi u krajnjem, kako navode, moglo glo-balnu trgovinu koštati i do 2.000 milijarde dolara.

Tenzije na globalnoj trgovinskoj sceni iza-zvale su odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji uvođenjem carina i drugih poreza želi smanjiti trgovinski de-ficit SAD-a s Kinom, Evropskom unijom, Kanadom i Meksikom.

U prvom redu su uvedene američke carine na aluminijum, čelik i proizvode autoindu-strije, a druge strane su uzvratile uvođe-njem i najavama novih carina na američke proizvode.

Teški dani za Fiat u Americi

Iako je Fiat 2009. spasio jedan od stupova američke automobilske industrije - Ch-rysler - od propasti, američki kupci to su mu odavno zaboravili, sudeći po prodajnim podacima koje prenosi Poslovni.hr.

Nakon tri decenije pauze, italijanski proi-zvođač vratio se 2011. na američko tržište, no trenutno proživljava vrlo teške trenutke. Kako navodi CNN, prodaja Fiatovih auto-mobila u dosadašnjem dijelu godine manja je za 44 posto.

U junu je prodato svega 1.426 vozila što je

36 posto manje nego prije godinu. Ameri-kanci trenutno kupuju tek trećinu Fiatovih automobila nego u do sada najboljem, pr-vom polugodištu 2014. godine. Zanimljivo, američkim kupcima zanimljivija je Alfa Romeo nego Fiat. Prošloga je mjeseca pro-dano 2.249 Alfi, ponajviše SUV modela Stel-vio.

Rezultat i ne čudi s obzirom da svega 13 sa-lona prodaje isključivo Fiate u okviru Fiat Chrysler (FCA) portfelja. Većina FCA-ovih 400 salona prodaje i Chrysler, Dodge, Jeep i Ram. Alfe je moguće kupiti u stotinu sa-lona.

Fiat u SAD-u prodaje četiri modela manjih automobila što analitičari smatraju glav-nim problemom s obzirom na ukus američ-kih kupaca koji preferiraju veće i snažnije automobile.

"Niko nije zaradio mnogo novca na malim i jeftinim automobilima”, ističe Michelle Krebs, analitičarka AutoTradera. Zadnji udarac prodaji mogle bi dati najavljene američke carine na uvezene automobile.

Vlasnik Formule 1 bi da kupi Big Brother

Velike svjetske medijske kuće krenule su u trku za preuzimanje holandske produkcij-ske kuće Endemol, tvorca reality showa Big Brother.

Prema navodima Reutersa, za preuzimanje Endemola zainteresovana je kompanija Liberty Global u vlasništvu američkog mi-lijardera Johna Malonea koji je prije dvije godine preko jedne od svojih kompanija Liberty Media preuzeo vlasništvo nad For-mulom 1.

Uz Liberty, Reutersovi upućeni izvori kao

69


potencijalne ponuđače spominju i RTL-ovu kompaniju Fremantle Media, zatim bri-tansku TV-kuću ITV te produkcijsku kuću Lions Gate, poznatu po filmskom serijalu "Igre gladi", prenosi Poslovni.hr.

Bankari uključeni u proces ističu kako se ponude "vrte” između dvije i tri milijarde eura, no realnije je da će na kraju biti po-nuđeno najviše 2,5 milijarde eura. Vlasnici Endemola, investiciona firma Apollo Global i američki div Twenty-Century Fox u vla-sništvu medijskog magnata Ruperta Mur-docha, nadaju se da bi mogli dobiti iznos približan 10-godišnjoj dobiti prije kamata, oporezivanja, depresijacije i amortizacije (EBITDA). Bankari tvrde da 2,5 milijarde eura ugrubo odgovara tom vrednovanju.

Jedan potencijalni kupac ističe kako u nedostatke Endemola ulazi katalog već pomalo zastarjelih produkcijskih forma-ta. Drugi je problem značajna zaduženost zbog čega je kompanija već prošla "rundu” rezanja troškova. To potencijalne sinergije s novim vlasnikom znatno ograničava.

"Da, zainteresovani smo, ali i skeptični. Je li Endemol još uvijek kreativna kompanija”, pita se Reutersov izvor blizak jednom od ponuđača.

Japanski premijer predlaže trgovinski pakt 16 zemalja

Japanski premijer Shinzo Abe pozvao je članice inicijative Sveobuhvatno regional-no ekonomsko partnerstvo (RCEP) na hi-tno zaključivanje trgovinskog pakta koji bi garantovao slobodnu i poštenu trgovinu u vrijeme sve većeg protekcionizma predsje-dnika SAD Donalda Trumpa.

Japan sa Singapurom predsedava inicijati-vom RCEP koju čini 10 članica Asocijacije država jugoistočne Azije (ASEAN), kao i Ja-pan, Južna Koreja, Kina, Indija, Australija i Novi Zeland.

Na sastanku ministara trgovine članica RCEP u Tokiju, Abe je rekao da bi pakt tih 16 zemalja koje zajedno čine polovinu sv-jetske populacije imao ogroman potencijal rasta, prenosi Associated Press.

"Dok se suočavamo sa zabrinutošću po-vodom rasta protekcionizma u svijetu, svi mi u Aziji moramo da se ujedinimo i naša budućnost zavisi od toga možemo li da nastavimo s isticanjem našeg najvažnijeg principa slobodne i fer trgovine”, kazao je Abe, prenosi Bankar. me.

Japan teži da bude lider u oblikovanju no-

vog pakta kao alternative Transpacifičkom partnerstvu (TPP), trgovinskom sporazumu 11 zemalja od Čilea do Novog Zelanda iz ko-jeg je Tramp izveo SAD. Tokio se nada da bi pakt članica RCEP mogao da bude zaklju-čen do kraja godine, ali je i oprezan po pi-tanju uticaja Kine, koja nije dio TPP, ali ima ključnu ulogu u RCEP.

Tramp je ove godine uveo visoke takse na uvoz čelika i aluminijuma u SAD i zaprije-tio da će tome dodati i automobile kako bi smanjio američki trgovinski deficit.

Pogođen povećanim američkim taksama na uvoz čelika i aluminijuma, Japan je Sv-jetskoj trgovinskoj organizaciji rekao da će možda uzvratiti SAD uvodjenjem taksi na uvoz američke robe u vrijednosti od oko 50 milijardi jena (450 miliona dolara).

Japan je u petak upozorio Ministarstvo tr-govine SAD da bi povećanje taksi na uvoz automobila moglo da ugrozi stotine hiljada američkih radnih mjesta koja su stvorile japanske kompanije povezane s automo-bilskom industrijom, što bi vodilo katastrofi američke i svjetske ekonomije.

Kina među 20 najinovativnijih ekonomija

Kina je prvi put ušla medju 20 najinovativ-nijih ekonomija, dok su SAD ispale iz prvih pet na listi, navodi se u izvještaju Globalni indeks inovacija 2018.

Na prvom mjestu je Švajcarska, a slijede Holandija, Švedska, Velika Britanija i Sin-gapur, prenosi Bankar.me.

SAD su sa prošlogodišnjeg četvrtog mjesta pale na šesto, dok je Kina napredovala sa 22. na 17. poziciju.

Direktor Svjetske organizacije za intelektu-alnu svojinu (WIPO) Francis Garry je rekao da pozicija Kine predstavlja napredak za

njenu ekonomiju, koja se brzo transformiše i prioritet daje istraživanjima i genijalnosti. WIPO je jedan od sponzora izvještaja.

Indeks inovacija jednom godišnje izdaju WIPO, univerzitet Kornel i poslovna škola INSEAD.

Junckerov plan nadmašio očekivanja

U odnosu na veličinu privrede, najveći uči-nak ostvaren je u državama koje su bile po-gođene krizom EPA.

Evropska komisija je objavila da je ispu-njen i premašen zacrtani cilj Investicionog plana za Evropu, takozvanog Junckerovog plana, iz kojeg je Hrvatskoj odobreno 222 miliona eura, koji bi trebali podstaći 890 miliona eura investicija.

Prema ulaganjima mobilisanim iz Evrop-skog fonda za strateška ulaganja u odnosu na bruto domaći proizvod, na vrhu liste na-laze se Grčka, Estonija, Litvanija, Bugarska i Finska.

Hrvatska se na toj listi nalazi na 16 mjestu među 28 zemalja članica EU-a.

Uz podršku garancije budžeta Evropske unije i sopstvenim sredstvima Evropske investicione banke, odobreno je 898 opera-cija, na osnovu kojih se očekuje pokretanje ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi eura u svih 28 država članica EU-a.

Time je premašen prvobitni cilj od 315 mili-jardi eura ulaganja postavljen 2015. godine, kada je osnovan Evropski fond za strateška ulaganja te je prevladan investicioni jaz nastao kao posljedica finansijske i privre-dne krize.

Očekuje se da će se time poboljšati pristup finansiranju za 700.000 malih i srednjih preduzeća, objavila je EK.

Evropsko vijeće i Evropski parlament pro-šle godine su dogovorili produženje traja-nja i povećanje kapaciteta na 500 milijardi eura do kraja 2020. godine.

U odnosu na veličinu privrede, najveći uči-nak ostvaren je u državama koje su bile znatno pogođene krizom: Kipru, Grčkoj, Ir-skoj, Italiji, Portugalu i Španiji.

Iako je učinak direktnih ulaganja u tim ze-mljama posebno velik, računice pokazuju da će kohezijske regije (uglavnom istočno-evropske države) vjerovatno imati veću ko-rist od dugoročnih učinaka, dodaje Evrop-ska komisija, prenosi Alazzera Balkans.

70


Počeo Carinski rat SAD i Kine

Barijere vrijedne 34 milijarde eura

Carinski rat koji je započeo 6. jula negativno će se odraziti na kinesku i američku ekonomiju, ali će direktno otkinuti i dio ekonomskog rasta najznačajnijih azijskih zemalja. Američ-

ke carine od 25 posto na uvoz kineske robe vrijedne 34 milijarde dolara stupile su na snagu u ponoć po tamošnjem vremenu, a Kina je recipročno odgovorila nametanjem carina od 25 posto na uvoz 545 artikala iz SAD-a, ukupne vrijednosti 34 milijarde dolara.

Peking je optužio SAD za pokretanje "najvećeg trgovinskog rata u ekonomskoj istoriji”, prenosi Poslovni.hr.

"Kineska strana, nakon što je obećala da ni u kojem slučaju neće ispaliti prvi hitac, prisiljena je krenuti u protivnapad kako bi za-štitila interes svoga naroda”, poručilo je kinesko Ministarstvo tr-govine.

Bez sumnje, američke i kineske akcije odraziće se na smanjenje globalne trgovine koja je lani rasla 11 posto na 17,2 biliona dolara.

Procjene ekonomista govore da svakih 100 milijardi trgovine op-terećene carinama otkida 0,5 posto globalne trgovine i smanjuje globalni ekonomski rast za 0,1 posto. Američke carine smanjiće kineski ekonomski rast u ovoj godini između 0,1 i 0,3 posto dok će izvoz smanjiti za jedan posto. Amerika će manje osjetiti negativne posljedice. Međutim, indirektne posljedice biće mnogo izraženije i osjetiće se i izvan granica Kine i SAD.

Podaci Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju poka-zuju da gotovo dvije trećine američkog uvoza kineske robe - lani vrijedne 506 milijardi dolara - dolazi od kompanija u kojima je strani kapital. A taj kapital najčešće dolazi iz SAD, Japana i Juž-ne Koreje. Zbog mogućnosti da američke carine pogode tamošnje kompanije sa investicijama u Kini, dio analitičara, poput singapur-skog DBS-a, smatra da bi SAD u ovom ratu mogao izaći "izranjava-niji” od Kine.

Gledano po trgovinskoj otvorenosti i izloženosti lancima snab-dijevanja, DBS predviđa da će u Aziji od uvođenja carina najviše nastradati Južna Koreja, Malezija, Tajvan i Singapur. Južnoj Koreji bi se ove godine rast BDP-a zbog trgovinskog rata mogao smanjiti za 0,4 posto, Maleziji i Tajvanu 0,6 posto, a Singapuru čak 0,8 posto. Ako je istorija učiteljica, prošli trgovinski ratovi doveli su do du-bokih ekonomskih problema. Američke carine 1930-ih izazvale su trgovinski rat i potom dovele do ogromnog pada globalne trgovine. Svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934, dok je ame-rički izvoz i uvoz iz i u Evropu pao za dvije trećine.

Kečap sljedeći na meti

Evropsko carinjenje najpoznatijih američkih proizvoda poput mo-tocikala Harley-Davidson i burbona tek je početak, saznaje Finan-cial Times koji je imao uvida u planove Evropske komisije.

U slučaju da Amerika uistinu uvede carine na evropske automobi-le, Brisel sprema popis američkih proizvoda vrijednih 18 milijardi eura među kojima je i poznati američki kečap. Među ostalim proi-zvodima ističe se i smrznuta riba, kovčezi, pa i samoljepive trake. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi kako je uvoz automobi-la jedan od glavnih uzroka američkog manjka u trgovini s EU od 151 milijardu dolara. Amerika trenutno uvozne automobile carini s 2,5 posto dok Evropa naplaćuje 10 posto. Trump sada prijeti s cari-nom od 20 posto. To bi se odrazilo na 58 milijardi dolara evropskog izvoza.

Američke i kineske akcije odraziće se na smanjenje globalne trgovine koja je lani rasla 11 posto na 17,2 biliona dolara.

71


Rast kineske ekonomije usporio na 6,7 posto

Barijere vrijedne 34 milijarde eura Posljedica trgovinskog rata?

Kineska ekonomija je porasla u drugom tromjesečju 6,7 po-sto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je sporiji rast u poređenju sa 6,8 posto u prethodnom kvartalu, pokazali su

objavljeni podaci kineskog Zavoda za statistiku, prenosi T-portal.

Usporavanje rasta kineskog bruto domaćeg proizvoda, koje traje već neko vrijeme, u skladu je s procjenama analitičara, a podaci dolaze u razdoblju kada se tamošnja vlada bori sa suzbijanjem ra-stućih dugova i kada trgovinske napetosti sa SAD eskaliraju.

SAD je podigao udio u trgovinskom ratu, najavljujući dodatne ca-rine na još 200 milijardi dolara vrijedne kineske proizvode.

"Rast BDP-a se ublažio... zbog slabije globalne trgovine i zaoštra-vanja finansijske politike od početka 2018.", poručili su analitičari Oxford Economics u osvrtu na podatke.

Očekuju da će spori rast kredita i ublažavanje aktivnosti na trži-štu nekretnina - zajedno s "intenziviranim trgovinskim konflik-tom sa SAD" – pritisnuti rast kineske ekonomije u drugoj polovini 2018. godine.

SAD je 6. jula stavio carine na 34 milijarde dolara vrijednu kinesku robu, otvarajući put trgovinskom ratu s drugom najvećom svjet-

skom ekonomijom.

Kina je uzvratila istom mjerom i poručila kako je SAD pokrenuo "najveći trgovinski rat u ekonomskoj istoriji".

Tom Rafferty iz The Economist Intelligence Unit (EIU) rekao je kako su više zabrinuti zbog smanjene potražnje u Kini nego iz inostranstva.

"EIU je više zabrinut zbog usporavanja domaće potražnje u kine-skoj ekonomiji, sa stalnim slabljenjem ulaganja i usporenim ra-stom potrošnje, a to su mnogo važniji pokretači rasta od izvoza", poručio je u analizi.

Kineski trgovinski suficit sa SAD dosegnuo je u junu rekordnih, gotovo, 29 milijardi dolara, dok je izvoz u Ameriku ostao snažan, što je dodatno zaoštrilo trgovinske tenzije između Washingtona i Pekinga.

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je nagovijestio kako bi više od 500 milijardi dolara kineske robe moglo biti po-gođeno tarifama. To je gotovo jednaka vrijednosti cijelom prošlo-godišnjem iznosu izvezene kineske robe u SAD.

72


Primjer male, a uspješne zemlje

Malta

73


panija ima do deset zaposlenih, a postoji svega nekoliko velikih kompanija poput proizvođača čipova ST Microelectronics ili proizvođača igračaka Playmobil.

Važnost tradicionalnih sektora poput pol-joprivrede ili proizvodnje posljednjih godi-na se smanjuje, a na njihovo mjesto dolaze ICT, razvoj igara, farmaceutska industrija ili finansijske usluge koje sada čine oko 15 odsto BDP-a. No najsnažniji stub malteške ekonomije i dalje ostaje turizam koji čini čak 25 odsto BDP-a.

Malta trenutno kao prioritet za dalji razvoj ekonomije vidi edukaciju i zdravstvo. Oko 70.000 stranih studenata svake godine u toj zemlji pohađa kurseve engleskog jezi-ka. Mnogi strani investitori na Malti ula-žu u obrazovne ustanove, a otvorena je i privatna bolnica, te privatni medicinski fakultet koji računa na studente iz cijelog svijeta.

Nezaposlenost je vrlo niska, ispod pet odsto. Radna snaga broji nešto više od 200.000 ljudi, a posljednjih godina suoča-vaju se s manjkom radnika, pa raznim mje-rama, poput povoljnog poreskog tretmana, pokušavaju privući strane radnike.

Imaju vrlo snažan rast ekonomije, BDP im je 2015. porastao preko sedam odsto, a rast na nivou od otprilike pet odsto nastavio se i sljedećih godina. Malta ima BDP po sta-novniku prema paritetu kupovne moći od 42.000 dolara.

Malta, mala ostrvska država u Sre-dozemnom moru s tek nešto više od 400.000 stanovnika, u svega se

nekoliko decenija transformisala u jednu od najprosperitetnijih ekonomija Evrope.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britan-skoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova nezavisna država morala je izgraditi ekonomiju prak-tično od nule, piše Biznis.ba.

U početku se razvoj ekonomije zasnivao na radno intenzivnim sektorima – turizmu i industriji. Fleksibilna i u to doba jeftina radna snaga privukla je brojne investitore.

No dvije decenije kasnije, tokom osamde-setih godina, kada je došlo do rasta cijene rada, Malta se okreće sektorima s visokom dodatom vrijednošću kao što su proizvo-dnja elektronike i inženjerstvo, što je bio temelj za kasniji razvoj ekonomije zasno-vane na znanju.

Najvažniji sektori malteške ekonomije danas su finansijske usluge, zdravstve-ne usluge, turizam, edukacija, pomorske usluge i kreativna industrija. Članstvo u Evropskoj uniji i eurozoni ojačalo je sek-tor usluga, te je izvoz usluga u zemlje EU danas glavni pokretač ekonomskog rasta Malte.

Malteška ekonomija sastoji se uglavnom od vrlo malih kompanija – 95 odsto kom-

74


nje, to jest insistiranje da je gore dolje ili crno bijelo ubedljivo je više rasprostranjeno na desnoj strani političkog spektra. Mnogi ne priznaju da je ova asimetričnost jedan od bitnih uzroka naših problema.

Mediji previđaju nepoštenje konzervativaca, ali mada mnogi novi-nari izbjegavaju da laž nazovu pravim imenom, uz tendenciju da bez komentara u naslovima prenose lažne vijesti (za koje tek u pri-

Intelektualci, politika i poštenje

Paul Krugman, The New York Times

The Stanford Daily je objavio zanimljivu priču o konzervativ-nom istoričaru Niallu Fergusonu sa Huver instituta na Sten-fordu. Iako ružna, sama priča nije toliko važna koliko nam

potvrđuje činjenicu koju malo ko, a posebno mediji, želi da prizna: konzervativni diskurs je ogrezao u nepoštenju.

Pritom zaista mislim na konzervativni diskurs. Nečasni pojedinci mogu imati različita politička uverenja, ali sistematsko izluđiva-

75


Nema suštinske razlike između Trumpa i Fox Newsa, koji deceni-jama izvještava lažno i pristrasno istovremeno napadajući vodeće medije zbog navijanja za liberale. On se ne razlikuje od republi-kanaca koji su optuživali demokrate za fiskalnu neodgovornost, a sada kritikuju kongresnu kancelariju za budžet koja upozorava da će smanjenja poreza uvećati deficit.

Republikansko nepoštenje je vidljivo i u univerzitetskim kampusi-ma, što nas vraća na priču s početka ovog teksta.

Ferguson je jedan od onih konzervativnih intelektualaca koji zazi-ru od studentskih aktivista. On smatra da je ljevica u kampusima "najveća prijetnja" slobodi govora u Trumpovoj Americi. Na Sten-fordu je vodio program Važni razgovori (Cardinal Conversations), gde je svoje sagovornike pozivao da se "izjašnjavaju o spornim pi-tanjima".

Jedan od njih bio je i Charles Murray, poznat po osporavanoj knjizi u kojoj govori o urođenim intelektualnim razlikama između crnih i belih ljudi. Zato ne čudi što je njegov nastup izazvao proteste studenata. Ferguson je onda pozvao studentske aktiviste desne orijentacije da se "ujedine protiv ovih boraca za pravdu i samelju ih". Čak je predložio da se "istraži djelovanje" jednog studenta lje-vičara. Studenta!

Ferguson se posle izvinio, ali više u stilu "žao mi je što se tako os-jećate" nego u duhu pravog izvinjenja. On je tom prilikom izrazio žaljenje zato što među profesorima istorije ima malo registrovanih republikanaca, što je po njegovom mišljenju dokaz pristrasnosti pri zapošljavanju i neprijateljske atmosfere na fakultetima.

Šta se tu zaista događa? Istina je da među američkim istoričarima ima malo samoproklamovanih konzervativaca – ali tako je i u eg-zaktnim, "prirodnim naukama" poput fizike i biologije.

Zašto ima tako malo konzervativnih naučnika? Možda zato što akademska karijera više privlači liberale nego konzervativce. (Nema mnogo liberala u policiji ili, suprotno Trumpovom uverenju, u FBI-u.) Pored toga, naučnici nerado sebe nazivaju konzervativci-ma jer u modernoj Americi biti konzervativan znači svrstati se u grupu koja poriče klimatske promene i teoriju evolucije. Možda to važi i za istoričare.

Tu treba primijetiti da su tvrdnje konzervativaca da brane slobodu govora i otvoreni razgovor neiskrene. Konzervativci ne žele da se ideje procenjuju na osnovu odgovarajućih kriterijuma, nezavisno od politike; oni žele da idejama koje njima odgovaraju bude po-svećeno (bar) jednako vrijeme kao i liberalnima, bez obzira na nji-hovu intelektualnu vrijednost.

Konzervativne grupe su uključene u sistematske pokušaje da se visokom obrazovanju nametnu politički kriterijumi. Znamo, na primjer, da su braća Koch davala donacije da bi kontrolisala zapo-šljavanje na bar dva univerziteta.

Šta to znači za nas ostale? Prije svega sljedeće: ako je vaš posao da informišete ljude, u okviru obrazovnog sistema ili novinarstva, ne-mojte dozvoliti desničarima da vas, kako kaže Ferguson, "samelju".

Ovih dana su univerziteti i medijske kuće pod stalnim pritiskom da budu popustljivi prema Trumpu i da poštuju desničarske stavo-ve. Ljudi koji to zahtevaju tvrde da se zalažu za jednake uslove za sve. Važno je da ispravno razumijemo ovaj argument. On ne pod-razumijeva poštenje, već samo sticanje moći.

logu saznajemo da su lažne) – javnost ipak postepeno sagledava pravi stepen iskvarenosti Trumpove vlade.

Mediji su skloni da Trumpove laži predstavljaju kao nešto izuzetno i nečuveno, iako su njegov običaj da laže 7 puta na dan, kao i njego-ve stalne tvrdnje da je žrtva (tačnog) izvještavanja samo nastavak dugogodišnjeg trenda u konzervativnom pokretu.

76


Evropsko poricanje stvarnosti

Yanis Varoufakis

77


Evropski establišment potpuno ignoriše nacionalističku internacionalu koja se sprema da proždere EU i hladnokrvno joj servira predjelo.

Evropski establišment je izdao dva razmetljiva saopštenja koja bi se mogla smatrati izuzetno važnim da su barem dje-limično tačna: jedno je objava kraja grčke dužničke krize,

a drugo francusko-njemački sporazum o redizajniranju eurozo-ne. Nažalost, oba saopštenja su tek novi dokazi da establišment Evropske unije posjeduje zadivljujući talenat da nikada ne propu-sti da propusti priliku.

Ta dva saopštenja nijesu slučajno iz iste nedjelje. Implozija grčkog duga iz 2010. bila je samo ružan simptom grešaka u dizajnu euro-zone. Zato je i mogla da izazove domino-efekat širom kontinenta. Grčka nesolventnost, koja još traje, odraz je dubokog neslaganja između Francuske i Njemačke oko novog dizajna eurozone. Tri francuska predsjednika s jedne strane i jedna ista njemačka kan-celarka s druge nijesu uspjeli da dogovore institucionalne promje-ne koje bi učinile eurozonu održivom. Za to vrijeme, od Grčke se zahtjevalo da krvari u tišini.

Godine 2015. grčku pobunu je evropski establišment nemilosrdno ugušio. Ni Brexit ni kontinuirana delegitimizacija EU u očima evropskih birača nijesu uspjeli da uvjere establišment da promije-ni stav. Izbor Emmanuela Macrona za francuskog predsednika kao da je bio posljednja nada za novi dogovor između Pariza i Berlina da se spriječi da Italija pokrene sljedeći – ali sada smrtonosni – domino efekat.

Pod Macronovim vođstvom stigli su novi predlozi koji su ulivali nadu: zajednički budžet eurozone; novi instrumenti za regulisanje dugova i kvazifederalni kapaciteti za naplatu poreza; zajednički fond za osiguranje nezaposlenih; zajedničke garancije bankov-nih depozita i zajednička kasa za rekapitalizaciju neuspješnih banaka (što bi poslužilo kao osnova za pravu bankarsku uniju). Štaviše, novi investicioni fond bi pokrenuo do sada neiskorišćene ušteđevine širom Evrope, a da se pri tom ne poveća fiskalni priti-sak na zemlje članice. Takođe, Macronova vlada je naizgled pri-hvatila predlog iz 2015., kada sam ja bio grčki ministar finansija, za restrukturiranje javnog duga indeksiranjem BDP-a. Na taj način ukupan grčki javni dug (i brzina njegovog otplaćivanja) povezao bi se sa veličinom i stopom rasta nominalnog prihoda Grčke.

Godinu dana od izbora Macrona, kada izgleda da je sukob Italije sa EU neminovan, samit u Mesbergu između Macrona i Angele Mer-kel rezultirao je sporazumom o reformisanju eurozone. Nekoliko dana kasnije, Eurogrupa koju čine ministri finansija eurozone ob-javila je svoje "rješenje" za grčku dužničku krizu.

U pristojnom univerzumu, ta saopštenja bi predstavljala najavu kraja izgubljene decenije Evrope i početak ere obnove, zahvalju-jući kojoj bi Evropljani postali sposobni da se suoče sa izazovima Donalda Trumpa i novog ekonomskog pada. Nažalost, to nije uni-verzum u kome živimo.

I prije samita u Mesbergu, Macron je do te mjere razblažio svoje predloge da se to moglo vidjeti kao predaja. Predlozi za zajedničke garancije bankarskih depozita i fond za rekapitalizaciju odloženi su za malo vjerovatnu budućnost u kojoj banke sa periferije euro-zone treba da se oslobode loših zajmova prije nego što se formira prava bankarska unija. O zajedničkom osiguranju za nezaposle-

ne nije se čak ni razgovaralo. Naposletku, ali ne i najmanje važno, zajednički instrument za kontrolu dugova kao osnova za budžet eurozone koji bi trebalo da iznosi 2-3 odsto njenih ukupnih prihoda – ključni uslov makroekonomski značajne fiskalne unije – završio je u kanti za smeće.

Naravno, Merkel je ponudila taman onoliko koliko je Macronu bilo neophodno da poraz predstavi kao lični trijumf. Njih dvoje su pred ushićenim novinarima najavili odluku da se formira navodni bu-džet eurozone, koji u stvarnosti nije ništa drugo do kreditna linija iz Evropskog mehanizma za stabilnost (ESM – fond za spas koji je Grčkoj dao zajmove 2015.). Takođe, oni su se složili oko formiranja potpuno nebitnog fonda za "crne dane", koji bi punile zemlje čla-nice, fiktivne finansijske transakcije i digitalne ekonomske takse – "kompromis" koji Merkel nije koštao ništa, pošto će ga po svoj prilici odbaciti zemlje kao što su Irska i Holandija.

Što se tiče rekapitalizacije banaka, Macron i Merkel su na sva usta hvalili shemu finansiranja od strane ESM-a. Ali pošto su odluke ESM-a uslovljene odobrenjem njemačkog parlamenta, Bundestag će imati mogućnost da stavi veto na rekapitalizaciju, na primjer, neke italijanske banke. Nova italijanska vlada teško da će pristati na tako nešto.

Kada bankari pokušavaju da u svojim knjigama prikriju loše zaj-move, oni odlažu rokove za otplatu novih zajmova kako bi omo-gućili svojim nesolventnim dužnicima da se pretvaraju da servisi-raju svoj originalni dug. Kada se novi dug iscrpi, klijentu se dopušta da prekine otplatu na nekoliko godina, dok se kamata nagomilava. Tako se održava neto vrijednost njihovog duga, uz odlaganje dana naplate kada će svom regulatoru morati da priznaju da je dug ne-moguće isplatiti.

Od 2010. grčki kreditori primjenjuju tu strategiju odlaganja i pre-tvaranja, kao da treniraju za Olimpijske igre. Umjesto hrabrog i ljekovitog "šišanja", ili umjerenog rješenja indeksiranja BDP-a, ne-davna odluka Evrogrupe, proglašena "krajem grčke dužničke kri-ze", svodi se na puku apoteozu ove cinične prakse.

U tehničkom smislu, centralni stub novog dužničkog ugovora je decenijsko odlaganje isplata u iznosu od 96,6 milijardi eura (112,5 milijardi dolara) zakazanih za 2023. Grčkoj državi se nudi lakša is-plata sve do 2033., u zamjenu za nastavak stroge politike štednje ad infinitum (do 2022. bi trebalo izdvajati 3,5 odsto primarnog bu-džetskog viška, a 2,2 odsto od 2023. do 2060); nemoguće godišnje otplate od 2033. do 2060. (oko 60% državnih prihoda od poreza); te odnos duga prema nacionalnom prihodu koji će do 2060. iznositi preko 230 odsto ako sledeća globalna recesija poremeti preambici-ozne planove rasta, što će se sasvim sigurno desiti.

Svaka objektivna procjena dogovora o grčkom javnom dugu koji je Eurogrupa postigla morala bi zaključiti da taj dogovor osuđuje Grč-ku na trajno dužničko ropstvo. Isto tako, objektivni posmatrač bi zaključio da je poslije samita u Mesbergu Evropska unija jednako makroekonomski neodrživa kao i prije pet godina. Pa ipak, evrop-ski establišment potpuno ignoriše nacionalističku internacionalu koja se sprema da proždere EU i hladnokrvno joj servira predjelo.

78


79


Četiri lekcije Albert Einstein kako da budete

produktivniji

Albert Einstein je znao kako naporno da radi, ali i kada treba da odmori. Jednom je rekao: "Nemam nikakvih posebnih talenata, samo sam strastveno radoznao.”

Einsteinova radoznalost ga je nagnala da se, kao dijete, odrastao i stariji čovjek, bavi naučnim idejama i projektima, koji su i danas primjenljivi, kao što je njegova teorija relativiteta. Njegov život i pristup radu nudi mnogo lekcija ukoliko želite da postanete pro-duktivniji.

Radite kao gazda

"Imajte na umu da, pored osam radnih sati, svaki dan ima i osam sati za "zezanje”, a tu je i nedjelja”, rekao je Einstein. Einstein je godinama radio deset sati dnevno, šest dana u nedelji. Pokazao je ogromnu sposobnost da se fokusira na posao u dužem vremen-skom periodu, kao i na intenzivno razmišljanje. Prije nego što je postao poznati profesor, radio je u švajcarskoj patentnoj kancela-riji u Bernu. Obično je završavao svoj posao za samo četiri sata i zatim radio na svojim naučnim radovima.

Danas, tipičan radni dan traje oko osam sati, pet dana u nedjelji, a većina ljudi može da uzme slobodan vikend. U svakom slučaju, pokušajte da kao Einstein koristite slobodno vrijeme, kada ste iz-vukli maksimalnu vrijednost od svog radnog dana. Možda imate druge obaveze poput porodice, prijatelja i hobija, ali možda postoji nešto što možete da prestanete da radite ili da se nečim manje bavite. Ako to pomaže, razmislite o praćenju kako provodite svaki radni dan tokom nedjelje koristeći se tabelom. Samopraćenje će vam pomoći da vidite gdje vaše vrijeme zapravo ide.

Baškarite se na suncu kao krokodil

"Nema telefona, nikakvih odgovornosti, apsolutno mir … Ležim na obali kao krokodil, dozvoljavajući sebi da me sunce peče, nikad ne vidim novine i ne razmišljam o takozvanom svijetu", znao je da kaže Einstein. Odlična ideja ovog naučnika i poznatog profesora o isključenju iz svijeta i očekivanja ljudi. Einstein je znao kako da naporno radi, ali je znao kako i kada da uzme vrijeme da napuni

baterije. Vidite, nije veliki praznik ako provodite popodne na sun-cu praveći ključni izvještaj ili pregledavate vaše mailove. Umje-sto toga, zatvorite i delegirajte što je moguće više aktivnosti prije nego što odete na odmor.

Ne čekajte da vas inspiracija udari

"Nova ideja dolazi iznenada i na prilično intuitivan način… ali intuicija nije ništa drugo do rezultat ranijeg intelektualnog isku-stva", izričit je bio Einstein. Einstein je bio poznat po tome što je razmišljao o eksperimentima u kojima je zamišljao da se vozi duž svjetlosnog zraka i u liftu koji pada iz svemira. Drugim riječima, Einstein nije čekao da njegova teorija relativiteta padne s neba. Umjesto toga, kako je stalno razvijao naviku da svoj posao obavlja u kontinuitetu, mogao je da prepozna vrijednost novih ideja kada bi se pojavile iz pozadine njegovog uma. Razmislite o piscu koji ima sjajnu ideju za priču dok se tušira ili menadžera, koji shvata kako da postupi po žalbi kupca dok je u bašti. Praksa otvara vašu podsvijest za ono što je moguće.

Ne bježite od problema

"Zadržavanje na stvarima koje nas čine depresivnim ili ljutim, ne pomaže u njihovom prevazilaženju. Morate ih srušiti sami”, rekao je Einstein. Einstein je pokazao sposobnost za stocizam. Umjesto da se zadržava na neuspjesima u svom životu, kao što su bračni problemi i karijera, kojoj su trebale godine da se rasplamsa, on je te prepreke koristio kao motivaciju da istraje na svojim naučnim idejama.

Ni Einstein nije uvijek uspijevao

Einstein nije bio savršen. Imao je bračnih problema i loš odnos sa jednim od svoje djece. Takođe, je proveo veliki dio svog kasnijeg života istražujući naučne teorije koje nisu uspjele. Ovi propusti su ga činili više običnim čovjekom. Ipak, kada kopate malo dublje u Einsteinov rad, možete da izvučete lekcije koje će vam pomoći da postignete više, brže – a ne morate da budete genijalni za to! Bankar.me

80


Obnova privrede nakon Drugog svjetskog rata

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Industrijska proizvodnja Crne Gore u 1947. godini bila je za 55% veća nego 1939.

Obnova privrede imala je dvije faze. Prva faza obuhvatala je obnovu od oslobođenja do marta 1946. godine i ona je izvođena bez opšteg plana, uz nedovoljno razvijen stepen

organizacije. Druga faza trajala je od marta 1946. do usvajanja pr-vog petogodišnjeg plana aprila 1947. godine. Za ovu fazu obnove donesen je plan obnove od strane Savezne planske komisije mar-ta 1946. godine.

Pod obnovom podrazumijevalo se vraćanje privrede (industrije) na stanje pred Drugi svjetski rat i, po mogućnosti, sprovođenje obnove do maksimalnih granica, kako bi se u narednom periodu prešlo na planiranje proizvodnje i svih društvenih aktivnosti. Vo-deća Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) smatrala je da preko državnih organa i radnog naroda u prvom redu preko organizacije Narodnog fronta Jugoslavije (NFJ) izvrši obnovu, a zatim osigura ekonomski monopol i kontrolu države u privredi. Dobrovoljni, ne-plaćeni rad članstva Narodnog fronta, trebalo je koristiti u obnovi. Plan obnove bio je usmjeren na to da se sa što manje finansijskih

81


sredstava postignu što veći ekonomski efekti. Obnova je u Jugo-slaviji ostvarena putem vlastitih napora. Pored unutrašnjih izvo-ra Jugoslavija je računala i na reparaciona sredstva od Njemačke.

Finansiranje obnove vršeno je dodjelom sredstava narodnim re-publikama, a ove su ih raspoređivale na narodne odbore srezova i gradova. Vidnu ulogu u finansiranju obnove imao je Fond za ob-novu zemlje i pomoć postradalim krajevima, formiran Zakonom (8. jula 1945) na nivou Jugoslavije. Krediti za obnovu iz ovog fonda davani su uz kamatu od tri odsto s rokom otplate od 20 godina. Fi-nansijska sredstva izdvojena za obnovu nijesu mogla ni ublažiti ogromnu materijalnu štetu koju je nanio okupator, pa je najjača pomoć, na koju se računalo, bila entuzijazam stanovništva, ori-jentacija na domaće snage i izvore sirovina i štednja. I pored broj-nih teškoća, obnova je završena za dvije godine. Napori učinjeni u obnovi nijesu bili uzaludni. Industrijska proizvodnja Crne Gore u 1947. godini bila je za 55% veća nego 1939. godine. I u drugim re-publikama, kao i u Jugoslaviji, industrijska proizvodnja je porasla u obnovi u odnosu na predratno stanje (u Jugoslaviji – ukupno za 21%). Tako visok porast industrijske proizvodnje u Crnoj Gori uslovljen je veoma niskim nivoom proizvodnje u 1939. godini. Do 1947. godine nijesu izvršena nikakva veća ulaganja u industrijski razvoj Crne Gore, pa je povećanje za 55% postignuto uglavnom bo-ljim iskorišćavanjem predratne industrije. Radi zaštite stanovni-štva od raznih špekulanata, crnoberzijanaca i sabotera narodna državna vlast je preduzimala, u ovom periodu, određene mjere u vidu donošenja pravnih propisa. 1706 Vlast ne samo da je dono-sila propise već ih je i primjenjivala i krivično kažnjavala špe-kulante i sabotere otkupa prehrambenih artikala. Organizacijom obnove rukovodila je državna vlast preko svoje transmisije Na-

rodnog fronta (okupljao organizacije Narodne omladine– NO, Antifašistički front žena – AFŽ, Jedinstveni savez radnika

i namještenika– Sindikat). Razvoj organa državne vlasti kretao se od Crnogorske antifašističke skupštine na-

rodnog oslobođenja (CASNO-a) i pretvaranje ovog tijela u Crnogorsku narodnu skupštinu 15. aprila

1945. godine i priključenjem srezova pljevalj-skog i bjelopoljskog Crnoj Gori (Federalnoj

Crnoj Gori) crnogorska država dobila je granice u kojima se i danas nalazi. Obra-zovanjem svoje prve vlade 17. aprila 1945. godine Crna Gora čini istorijski korak na

putu ostvarenja i ozakonjenja crnogorskog naroda i njegovenacionalne ravnopravnosti.

Prva vlada Crne Gore objavila je Deklaraciju u kojoj se, pored ostalog, kaže da je: "Narodna

vlada Crne Gore izraz dubokih demokratskih težnji crnogorskog naroda i volje da se upravlja

svojom sudbinom i, u zajednici sa ostalim bratskim narodima, dokonča veliko djelo oslobodilačkog rata, obnovi

opustošenu zemlju i izgradi bolji i srećniji život u našoj moćnoj i ujedinjenoj državi." Kao što se iz Deklaracije vidi, vlada Crne Gore je bila inspirator i organizator obnove crnogorske privrede. Ona je pristupila obnovi energično, ne zadovoljavajući se samo da ukloni posljedice ratnog razaranja i podigne privredu na ranije dostignu-ti nivo. Njene su ambicije u privrednom razvoju bile mnogo veće. Postignuti rezultati u obnovi ratom opustošene zemlje počivali su na masovnom entuzijazmu stanovništva Crne Gore, na izuzetnom podnošenju nemaštine i na velikim odricanjima, što je dovoljno bilo da se savlada teško ratno nasljeđe, sušne poratne godine i svestrane oskudice.

Zvijezde vole ljeto u Crnoj Gori

Crna Gora se otvara za elitni turizam

Da se Crna Gora definitivno otvara za elitni turizam najbolji je dokaz dolazak slavnog para, Davida i Victorie Beckham na Sveti Stefan, gdje uživaju u prirodnim ljepotama.

Prirodno, slavni par je zahtijevao potpunu privatnost i mir, a goto-vo niko nije uspio da ih uslika i sve što se može vidjeti su fotogra-fije koje su sami objavljivali na društvenim mrežama.

- Nakon mnogobrojnih poznatih javnih ličnosti koje su proteklih godina i decenija boravile u Budvi, ovu prestižnu turističku de-stinaciju ovih dana su izabrali i David i Victoria Beckham, koji sa porodicom odmaraju na Svetom Stefanu - potvrdila je za "92 puto-vanja" PR Turističke organizacije Budva, Tijana Kotarac.

prirodnim ljepotama budvanske i crnogorske rivijere moći da uži-vate neometano, punim čulima - kaže Kotarac. Dodaje da su sv-jetski poznati blogeri, ekscentrični milioneri, članovi kraljevskih porodica birali baš Budvu u prethodnom periodu.

Peti, jubilarni Sea Dance koji će se prvih dana septembra održati u Buljarici, na toj lokaciji, u Budvu će pored Alice Merton i Nine Kravitz dovesti i zvanično najbolji svjetski DJ duo, Dimitri Vegasa i Like Mike-a. Prema njenim riječima, trenutno se u Budvi mogu vidjeti i poznata imena regionalne filmske i pozorišne scene, RTCG.

Kako tvrde dobro upućeni izvori, David sa djecom krstari svako-dnevno dok se Victoria odmara na plaži i u spa-centru. Takođe se navodi i da su odsjeli u "Vili 112" u kojoj su svojevremeno boravili i princ Charles, glumica Sofia Loren, Novak Đoković sa porodicom, glumac Jeremy Irons i drugi. Noćenje u ovakvom apartmanu ko-šta 7.000 eura, a na usluzi im je i restoran čiji je vlasnik Robert de Niro.

- Jedinstveni grad – hotel, mjesto gdje su se prije četiri godine vjenčali Novak i Jelena Đoković, najpoznatijem britanskom paru garantuje diskreciju, mir i potpuni odmor u predivnom ambijentu.

Pored impozantne liste imena koja su ovdje boravila i nesumnji-vog kvaliteta smještaja i usluga u objektu pod zakupom presti-žnog brenda "Aman Resort" intima je sigurno jedan od ključnih razloga koji svjetsku elitu dovode u Budvu - navodi ona.

Zanimljivo je da je u hotelu "Splendid” boravi i britanski virtuoz na violini i violi Nigel Kenedy koji je nedavno održao koncert na gradskom trgu u Budvi.

- Rolingstones, Madona, Brad Pitt i Angelina Jolie, Cavalli, Bati-stuta, Totti, Leny Kravitz, Armand Assante ili Jeremy Irons birali su hotel "Splendid" u Bečićima. Heliodrom na krovu hotela i pri-vatna jahta na desetak metara udaljenoj obali garantuju da ćete u

predstavljeni prvi efekti programa kupujmo domaće raste ... · centar za edukaciju u drumskom...

Documents