naČela poslovanja poduzeĆa

8/19/2019 NAČELA POSLOVANJA PODUZEĆA

1/23

NAČELA POSLOVANJA PODUZEĆA

Da bi poduzeće racionalno ostvarilo svoje gospodarske ciljeve,

mora poslovati po određenim gospodarskim načelima. Ta su

gospodarska načela brojna, a osnovna podjela načela poslovanja poduzeća obuhvaća:

- načelo poslovnosti

- načelo ekonomske eikasnosti

- načelo odr!anja kontinuiteta poduzeća

Načelo poslovnosti tra!i da poduzeće svojom poslovnom politikom i svakim svojim postupkom pridonosi osiguranju polo!aja i jačanju polo!aja na tr!i"tu.

Načelo ekonomske efikasnosti zahtijeva djelotvornost uizvr"avanju ugovorenih poslova i preuzetih obveza na vrijeme, u

ugovorenoj količini i kvaliteti, no treba ga shvatiti "ire, tj. kao izraz

racionalnosti poslovanja.

- načelo proizvodnosti rada zahtijeva da se određenom količinom radaostvari "to veća količina učinaka

- načelo ekonomičnosti zahtijeva da se određenim tro"kovima ostvari

"to veća količina, odnosno vrijednost učinaka

- načelo rentabilnosti zahtijeva da se određenom vrijedno"ću kapitala

ulo!enog u poslovanje ostvari "to veći poslovni rezultat

Načelo odran!a kontin"iteta pod"#e$a zahtijeva da poduzećezadr!i svoj kontinuitet, tj. opstanak na tr!i"tu, no u uvjetima općegrazvoja, poduzeća povremeno mijenjaju svoje ciljeve.

POSLOVNA POL%&%'A PODUZEĆA

Poslovna politika je ukupnost odluka kojima poduzeće utvrđujesvoje ciljeve, te odluka kojima utvrđuje osnovna rje"enja koja su

potrebna da se zacrtani ciljevi ostvare.


2/23

#oslovna se politika poduzeća dijeli po razdobljima koja

obuhvaća i rje"ava, te po sadržajima koje obuhvaća.

#oslovna politika po razdobljima:

- dugoročna poslovna politika

- srednjoročna poslovna politika

- kratkoročna poslovna politika

#oslovna politika po sadržajima:

- opća politika poduzeća

- vi"e posebnih politika nabavna politika

prodajna politika

proizvodna politika

razvojna politika

inancijska politika

kadrovska politika

%(OV%NA PODUZEĆA

%movina je ekonomsko sredstvo koje je u vlasni"tvu poduzeća iod koje se očekuje buduća ekonomska korist.

#ojavni je oblik imovine jedan od općeprihvaćenih kriterija

podjele imovine poduzeća. #rema tom se kriteriju imovina javlja kao:

- imovina u obliku novca

- imovina u obliku stvari

- imovina u obliku prava

#rema trajanju kori"tenja imovina se javlja kao:

- dugotrajna imovina $ imovina koju poduzeće koristi dulje od


3/23

jedne godine u nepromijenjenom obliku

- kratkotrajna imovina $ imovina kojom poduzeće raspola!e

do godine dana i koja mijenja svoj pojavni oblik, prelazeći iz

jedne poslovne aze u drugu te iz jednog pojavnog oblika u drugi

DU)O&*AJNA %(OV%NA

D"+otra!nom imovinom poduzeća smatra se sva imovina koju poduzeće koristi dulje od jedne godine u nepromijenjenom obliku ili je

ima u pripremi za budući razvoj i poslovanje.

Dugotrajnu imovinu čine:

- nematerijalna imovina

- materijalna imovina

- financijska imovina

- dugoročna potraživanja

Nematerijalna imovina $ u "irem smislu predstavlja cjelokupnu

imovinu koja nema izičkog obilje!ja, a u u!em smislu uključuje samo

dugotrajnu nematerijalnu imovinu, kao "to su osnivačka ulaganja,

izdaci za razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill i ostala prava.

%a nematerijalnu se imovinu najče"će navode sljedeća obilje!ja:&. nedostatak izičkog obilje!ja

'. te"koće pri mjerljivosti buduće ekonomske koristi

(. te"koće u utvrđivanju vijeka uporabe

). stjecanje za kori"tenje u poslovanju

#rvo je obilje!je karakteristično samo za nematerijalnu imovinu,

dok se ostala obilje!ja odnose i na materijalnu imovinu. *itno je


4/23

naglasiti da su ostala obilje!ja te!e su mjerljiva kod nematerijalne

imovine u odnosu na materijalnu.

Dugotrajnu nematerijalnu imovinu čine:

- goodwill +veća vrijednost poduzeća zbog ugleda, reputacije,

konkurentskog polo!aja, kvalitete djelatnika i sl. činitelja- osnivački izdaci +upis u sudski registar, izdaci za projektnu i

drugu dokumentaciju povezanu s osnivanjem, odvjetničke

usluge, tro"kovi registracije, likovna rje"enja znaka tvrtke i

drugi izdaci povezani s osnivanjem

- izdaci za razvoj +tro"kovi istra!ivanja i razvoja nastali za

potrebe razvoja novih ili pobolj"anih proizvoda, procesa ili

usluga

- patenti, licence, koncesije, za"titni znaci i ostala slična prava- predujmovi za nematerijalnu imovinu

Materijalna imovina , imovina koja postoji u konkretnommaterijalnom obliku, a to su:

- zemlji"ta i "ume

- građevinski objekti

- postrojenja i oprema +strojevi i instalacije

- alati, pogonski inventar, namje"taj- transportna sredstva i uređaji

- ostala materijalna imovina

aterijalna imovina obuhvaća svu imovinu koja slu!i u

gospodarske svrhe, ali i imovinu kojom poduzeće raspola!e kako bi na

izravan ili neizravan način ostvarivalo ciljeve svoga poslovanja.

-inan.i!ska imovina podrazumijeva u novcu izra!ene vrijednosti prava koje je poduzeće steklo na temelju ulaganja u druga poduzeća, a

na rokove dulje od godine dana.

D"+oročna potraivan!a obuhvaćaju u novcu izra!ene iznose potra!ivanja s rokom duljim od godine dana, a to su:

- potra!ivanja od povezanih poduzeća

- potra!ivanje na temelju prodaje na kredit

- ostala dugoročna potra!ivanja


5/23

A(O*&%ZA/%JA

Amorti#a.i!a predstavlja vrijednosni izraz tro"enja dugotrajneimovine poduzeća.

Tri su osnovne unkcije amortizacije:

a odra!ava tro"enje imovine i smanjivanje njezine vrijednosti

b slu!i za određivanje dijela vrijednosti imovine koja se prenosi

na realizirane učinke ostvarene kori"tenjem te imovine

c slu!i za obnavljanje, odnosno zamjenu dotrajale imovine

bračun se amortizacije svodi na dva sustava obračuna:

a sustav vremenske amortizacije

b sustav unkcionalne amortizacije

c sustav kombinirane amortizacije +kombinacija vremenske i

unkcionalne amortizacije

Vremenski sustav obračuna amortizacije

/remenski se sustav obračuna amortizacije temelji na

pretpostavci da tro"enje dugotrajne imovine ovisi o vijeku trajanja te

imovine, pa vrijednost pojedine dugotrajne imovine treba biti

amortizirana kroz pretpostavljeni vijek trajanja.

%a utvrđivanje se amortizacije koriste:

- linearna +ravnomjerna metoda


6/23

- progresivna metoda

- degresivna metoda obračuna amortizacije

Linearna metoda obračuna amortizacije temelji se na

pretpostavci da se dugotrajna imovina ravnomjerno tro"i kroz čitavvijek trajanja. %a primjenu navedene metode utvrđuje se:

Godišnja stopa amortizacije (a0 ):

t

a&11

=

t $ vijek trajanja

Godišnji iznos amortizacije:

t

! " = ili a ! " 2=

3/ $ nabavna vrijednost dugotrajne imovine

#tpisana vrijednost :

/ 4 5 6

$adašnja vrijednost:

7/ 4 3/ $ /

Progresivna metoda obračuna amortizacije polazi također od pretpostavke da je vijek trajanja dugotrajne imovine unaprijed

predviđen, ali se amortizacija obračunava na početku vijeka trajanja u

manjem iznosu, a zatim svake godine sve vi"e.

#rogresivna se metoda amortizacije primjenjuje za onu

dugotrajnu imovinu koja u početku kori"tenja ne daje očekivane

rezultate jer nije dovoljno razrađena, a vremenom daje sve bolje i

bolje rezultate.


7/23

Degresivna metoda obračuna amortizacije sastoji se u tome da

se amortizacija na početku razdoblja obračunava u većem iznosu, a

zatim sve manje i manje.

-UN'/%ONALN% SUS&AV O0*AČUNA A(O*&%ZA/%JE

-"nk.ionalni s"stav o1rač"na amorti#a.i!e temelji se na pretpostavci da se dugotrajna imovina tro"i ovisno o intenzitetu

kori"tenja imovine. 8ori"tenje dugotrajne imovine uzrokuje njezino

izičko tro"enje pa svaka proizvedena količina učinaka treba preuzeti

odgovarajući tro"ak amortizacije, tj. dio vrijednosti dugotrajne

imovine.

bzirom na način evidentiranja ostvarenih učinaka, zautvrđivanje se unkcionalne amortizacije mo!e primijeniti:

- metoda unkcionalne amortizacije obračunata prema količini

ostvarenih učinaka

- metoda unkcionalne amortizacije obračunata prema satima rada

dugotrajne imovine, tj. prema satima eektivnog kori"tenja

dugotrajne imovine

%a primjenu unkcionalne amortizacije utvrđuje se:

%edinični iznos amortizacije +a9 as:

a9 4 3/ ;


8/23

< $ ostvarena količina učinaka

7 $ ostvareni sati rada

#rimjenom unkcionalnog sustava obračuna amortizacije po

isteku vijeka trajanja mogu se dogoditi tri situacije:

&. tpisana je vrijednost dugotrajne imovine jednaka nabavnoj

vrijednosti, "to znači da je imovina potpuno otpisana.

'. tpisana je vrijednost dugotrajne imovine veća od nabavne

vrijednosti, "to znači da je imovina otpisana prije isteka vijekatrajanja.

(. tpisana je vrijednost dugotrajne imovine manja od nabavne

vrijednosti, "to znači da imovina nije u potpunosti otpisana, a vijek je

trajanja istekao.

'O(0%N%*AN% SUS&AV O0*AČUNA A(O*&%ZA/%JE

8od kombiniranog sustava obračuna godi"nji iznos amortizacije

ne mo!e biti manji nego "to je utvrđen pri vremenskom sustavu

obračuna.

>odi"nji iznos amortizacije mo!e biti najmanje onoliko koliko

je utvrđen pri vremenskom sustavu obračuna.

'*A&'O&*AJNA %(OV%NA

'ratkotra!na imovina je ona s kojom poduzeće raspola!e kraćevrijeme i koja prelazi iz jednog pojavnog oblika u drugi. 8ratkotrajnu

imovinu čine:


9/23

- zalihe koje obuhvaćaju kratkotrajnu imovinu u obliku stvari, i

to: sirovine, materijale i dijelove za proizvodnju, nedovr"enu

proizvodnju, poluproizvode, gotove proizvode, sitni inventar,

ambala!u, te zalihe trgovinske robe

- potraživanja koja dospijevaju do godine dana, a obuhvaćaju:

- potra!ivanja od kupaca

- potra!ivanja po plaćenim avansima ili akontacijama

- potra!ivanja od zaposlenih

- potra!ivanja od dr!avnih i drugih institucija

- potra!ivanje po inancijskim ulaganjima

- financijska imovina koja može biti unovčena do godine dana,a obuhvaća:

- udjele u povezanim poduzećima

- kredite, depozite i kaucije date drugima

- vrijednosne papire +čekovi, mjenice i dr

- ostala kratkoročna inancijska ulaganja

- novac u banci i blagajni koji obuhvaća novčane iznose na

!iro--računu i drugim računima u bankama.

tvr!ivanje potrebne kratkotrajne imovine

N , * , P , * 2 3 N2

8oeicijent obrtaja pokazuje koliko se puta kratkotrajna imovina

obrne +tj. pretvori iz 3 u 3? u tijeku jednog vremenskog razdoblja.

8oeicijent se obrtaja utvrđuje tako da se ukupni prihod

određenog vremenskog razdoblja podijeli s prosječno anga!iranom

kratkotrajnom imovinom:

8 ob 4 @#; k i


10/23

Dani vezivanja su veličina obrnuto proporcionalna koeicijentu

obrtaja, a pokazuju trajanje vezivanja kratkotrajne imovine:

d 4 (AB ili (A1 ; 8 ob

Ckonomske koristi br!eg obrtanja kratkotrajne imovine:

a isti je obujam poslovanja moguće realizirati manjim iznosom

kratkotrajne imovineb) istim je obujmom kratkotrajne imovine moguće ostvariti veći obujam

poslovanja, tj. veći prihod i poslovni rezultat

L i k v i d n o s t i s o l v e n t n o s t

Likvidnost je protočnost imovine iz početnog novčanog oblika u

ostale pojavne oblike, i to redoslijedom kako se odvija poslovni

proces.

"olventnost je sposobnost poduzeća da u svakom trenutku

novčanim sredstvima podmiri svoje dospjele novčane obveze.

7olventnost je plate!na sposobnost poduzeća, a utvrđuje sekoeicijentom solventnosti +l.

l 4 raspolo!iva novčana sredstva ; dospjele novčane obveze

'APA/%&E&% S*EDS&AVA ZA *AD

'apa.itet sredstava za rad je njihova sposobnost da ostvare

određeni učinak, tj:

a da u jedinici vremena proizvedu ili obrade određenu količinu

proizvoda

b da prevezu određenu količinu predmeta rada, gotovih proizvoda

ili određeni broj ljudi +transportna sredstva

c da prime u sebe određenu količinu predmeta rada +skladi"ta,silosi, cisterne ili određeni broj ljudi +dvorane, predavaonice


11/23

d da ostvare i druge vrste učinaka +određeni broj računskih

operacija, otokopiranje određenog broja stranica

/rste kapaciteta:

a prema vrsti sredstava za rad $ kapaciteti zgrada, uređaja,

pogonskih strojeva, radnih strojeva, transportnih sredstava i sl.

b prema opsegu $ kapacitet pojedinog sredstva za rad, kapacitetskupine sredstava za rad, kapacitet radionica ili pogona, kapacitet

poduzeća kao cjeline

c prema činiteljima iskori"tenja kapaciteta $ kapacitet u

tehničkom smislu i kapacitet u ekonomskom smislu

'apa.itet sredstava #a rad " te4ničkom smisl" je onanjihova sposobnost ostvarivanja učinaka koja je uvjetovana samotehničkim karakteristikama tih sredstava.

'apa.itet sredstava #a rad " ekonomskom smisl" je onanjihova sposobnost ostvarivanja učinaka koja je ovisna i o drugim

činiteljima +ljudi, organizacija, radni uvjeti i sl.

&e4nički kapa.itet Učinak

- #dealni ili zami$ljeni kapacitet

+kapacitet koji se mo!e ostvariti pod

savr"enim radnim uvjetima B.111,11

- #nstalirani ili ugra!eni kapacitet

+najveća sposobnost ostvarivanja učinaka

u uvjetima postojanja uskih grla ).B11,11

- %ealni tehnički kapacitet

+proizvodna i radna sposobnost koju je


12/23


13/23

G- optimalna iskori6tenost kapa.iteta $ najpovoljnijaiskori"tenost kapaciteta s obzirom na potrebe tr!i"ta, prosječne

tro"kove i poslovni rezultat

>- maksimalna iskori6tenost kapa.iteta $ uz povećanje tro"kovai smanjeni poslovni rezultat

E $ prva re#erva kapa.iteta $ nepovoljne unutra"nje ili vanjske okolnosti

EE $ dr"+a re#erva kapa.iteta $ postojanje uskog grla

EEE $ tre$a re#erva kapa.iteta $ nepovoljna potra!nja, jaka konkurencija, nepovoljne prodajne cijene i sl.

E'ONO(%'A P*ED(E&A *ADA

Predmeti rada su stvari ili skup stvari koje odvajamo od prirode, prerađujemo ih ili im mijenjamo oblik, dodajemo novu ili

obnavljamo dosada"nju uporabnu vrijednost, obrađujemo ih,

uskladi"tavamo i sl.

visno o stupnju obrade u kojem se nalaze u početku radnog

procesa, predmeti se rada mogu klasiicirati ovako:

a predmeti rada #atečeni " prirodi: naslage rude, kamen, sol,nata, stabla, biljke i druga prirodna dobra

b sirovine $ predmeti rada odvojeni od prirode djelatno"ćurudarstva, "umarstva i poljoprivrede: rude, ugljen, nata, trupci,

!itarice, pamuk i sl.

c materi!al dobiven preradom sirovina: sirovo !eljezo i čelik,rezana građa, bra"no, predivo, tkanine i sl.

d ener+i!a zatečena u prirodi ili proizvedena čovjekovim radom


14/23

e pol"proi#vodi od kojih se izrađuju gotovi proizvodi

di!elovi koji se ugrađuju u slo!ene gotove proizvode

g nedovr6eni proi#vodi na kojima se nastavlja i dovr"avazapočeti radni proces

h +otovi proi#vodi prikladni za proizvodnu ili osobnu potro"nju

i ostali predmeti rada

)"1ti.i predmeta rada

Prirodni +"1it.i nastaju djelovanjem prirodnih procesa usirovinama, materijalima, trgovačkoj robi i drugim predmetima rada

koji sadr!e manju ili veću količinu vlage. To su kalo i kvar.

'alo $ gubitak na te!ini $ nastaje su"enjem voća, povrća,!itarica, mesa i sl, te ishlapljivanjem tekućine.

'var $ prirodni gubitak kojim se djelomično ili potpunoupropa"tava kvaliteta predmeta rada.

anipulativni su gubitci rezultat izičkog postupanja s

predmetima rada +transport, utovar, istovar, podizanje, spu"tanje,

obrada i prerada sirovina i poluproizvoda:

a otpa.i $ manji ili veći ostaci sirovina i poluproizvoda utro"enihu proizvodnom procesu +komadići tkanine, stakla, drva, lima,

papira i sl

b sporedni proi#vodi $ nastaju izdvajanjem glavnih sastojaka iz pojedinih sirovina +nata $ benzin i razni derivati


15/23

c 6kart $ proizvod s gre"kom nastalom lo"om konstrukcijom, pogre"nom tehnologijom, recepturom, nepravilnom obradom,

o"tećenjem ili drugim postupkom

d lom $ gubitak nastao padom ili udarom osjetljivih predmetarada

e rasip $ gubitak nastao pri manipuliranju rasutih sirovina+bra"no, sol, "ećer ili pretakanju tekućina

+"1i.i ener+i!e $ neispravna električna mre!a, prazni hodovistrojeva, neopravdani prekidi radnog procesa i sl.

Optimali#a.i!a #ali4a predmeta rada

Optimali#a.i!a #ali4a predmeta rada je proces iznala!enja iosiguravanja najpovoljnijih zaliha predmeta rada sa stajali"ta

neprekinutog slijeda radnog procesa i minimalnih tro"kovanabavljanja i uskladi"tenja predmeta rada.

%alihe predmeta rada čine raspolo!ive količine sirovina,

materijala, trgovačke robe i sl. za potrebe odvijanja radnog procesa.

@tvrđivanje se zaliha predmeta rada temelji na dinamici potro"nje ili

prodaje i nabavnom ciklusu.

(inimalna #ali4a je zaliha koja pokriva jedan ciklus nabave.inimalna zaliha 4 prosječna dnevna potro"nja J vrijeme nabave

Optimalna #ali4a je ona količina predmeta rada koja osiguravaneprekidan tijek radnog procesa i pritom ne dovodi do neopravdanog

porasta tro"kova skladi"tenja i drugih negativnih učinaka.

(aksimalna #ali4a uzima u obzir i tzv. sigurnosnu rezervu.


16/23

&e4nička #ali4a je sveukupno potrebna količina sirovina,materijala ili trgovačke robe za realizaciju određene planirane

proizvodnje ili prometa. Treba je osigurati kada prijeti ozbiljna

nesta"ica određenih predmeta rada.

'on!"kt"rna #ali4a je veća od maksimalne zalihe, a stvara sekad se s visokom sigurno"ću očekuje veliki porast cijena određenih

proizvoda.

Ekonomika rada

*ad je svjesna i unaprijed smi"ljena djelatnost čovjeka,usmjerena k ostvarivanju određenog svrhovitog i korisnog cilja na bilo

kojem području !ivota. @ ekonomskom smislu, rad je ljudska

djelatnost kojom se privređuju dobra i usluge za podmirivanje

određenih potreba.

Pod!ela rada je proces opredjeljivanja ljudi za sve u!e iodređenije djelatnosti i poslove s temeljnom svrhom povećanja opće

eikasnosti ljudskog rada.

Prirodna pod!ela $ po spolu i dobiDr"6tvena pod!ela $ poljoprivreda, industrija, obrt, trgovina

#odjela rada u poduzeću predstavlja ra"članjivanje njegove

sveukupne djelatnosti na veće ili manje organizacijske jedinice, a

unutar njih na radne grupe i pojedince kao izvr"itelje određenih poslova. Taj se proces ra"članjivanja ogleda u horizontalnoj i

vertikalnoj podjeli rada.

7ori#ontalna pod!ela rada je podjela rada na istoj razini, tj. nadjelatnosti i poslove koji se mogu obavljati istovremeno i neovisno o

drugim poslovima i djelatnostima +prijevoz sirovina, sredstava za rad i

putnika, nabava različitih artikala.


17/23

Vertikalna pod!ela rada je podjela rada na različitim razinama,a odnosi se na djelatnosti i poslove koji se međusobno nadovezuju,

tako da je obavljanje jednih preduvjet za izvr"enje drugih.

8ao poseban oblik vertikalne podjele rada javlja se te4ničkapod!ela rada u okviru koje se obrada predmeta rada i izrada proizvoda ra"članjuju na operacije, zahvate, pokrete i mikropokrete.

&EO*%JA &*O5'OVA

&ro6kovi predstavljaju novčani izraz utro"aka elemenata radnog procesa.

Utro6.i su naturalni izraz utro"enih elemenata radnog procesa.

%#datak je smanjenje novčanih sredstava iz blagajne ili s !iro--računa.

*as4odi su tro"kovi sadr!ani u prodanim proizvodima iuslugama, nabavna vrijednost prodane robe, izdaci vezani zainanciranje i drugi izdaci koji nisu uzrokovani ostvarivanjem učinaka.

)"1itak predmeta rada ili gubitak kao negativni inancijskirezultat.

V*S&E &*O5'OVA

&. &ro6kovi po prirodi:- tro"kovi materijala $ tro"kovi sirovine, materijala, energije, rezervnih

dijelova, sitnog inventara, ambala!e

- tro"kovi amortizacije $ amortizacija dugotrajne imovine

- tro"kovi djelatnika $ ukalkulirane bruto plaće i naknade plaća

- tro"kovi usluga $ tro"kovi transportnih usluga, sajmova, zakupnine,

premije osiguranja i drugi tro"kovi usluga

- porezi i doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu

89 &ro6kovi po poslovnim f"nk.i!ama:


18/23

- tro"kovi upravljanja

- tro"kovi nabave

- tro"kovi proizvodnje ili obavljanja usluga

- tro"kovi prodaje

- tro"kovi inancijske unkcije- tro"kovi računovodstva

- tro"kovi opće i kadrovske unkcije

(. &ro6kovi po način" o1"4va$an!a po "čin.ima:- neposredni tro"kovi $ tro"kovi koje je moguće i opravdano pratiti

neposredno po učincima koji ih uzrokuju

- opći tro"kovi $ tro"kovi koje nije moguće neposredno obuhvatiti po

učincima

;9 &ro6kovi ovisni o prom!enama iskori6tenosti kapa.iteta- iksni ili stalni tro"kovi $ tro"kovi na koje ne utječe promjena

iskori"tenosti kapaciteta

- varijabilni ili promjenjivi tro"kovi $ tro"kovi koji se mijenjaju

promjenom iskori"tenosti kapaciteta


19/23

7 obzirom na vrijeme, kalkulacija mo!e biti:

- prethodna kalkulacija ili pretkalkulacija $ izrađuje se prije

početka izrade učinka, a temelji se na normativima utro"ka

predmeta rada i sredstava za rad, radnim normama i propisimakoji reguliraju doprinose i poreze

- naknadna ili obračunska kalkulacija $ izrađuje se nakon

zavr"etka proizvodnje učinka i utvrđuje stvarnu cijenu ko"tanja

učinka

#o načinu preno"enja tro"kova na učinke i načinu utvrđivanja cijena

razlikuju se sljedeće metode kalkulacije:

- kalkulacija cijene ko"tanja

- kalkulacija dopunskog tro"ka

- kalkulacija cijene proizvodnje

&alkulacija cijene koštanja

8alkulacija cijene ko"tanja je osnovna kalkulacija svakog

poduzeća kojom se utvrđuje cijena ko"tanja, odnosno prosječan tro"ak po ostvarenom učinku. 7ve se metode ove kalkulacije mogu svrstati u

dvije skupine:

- djelidbene kalkulacije

- dodatne kalkulacije

D!elid1ene kalk"la.i!e primjenjuju se u onim poduzećima koja proizvode samo jednu vrstu ili nekoliko vrsta srodnih proizvoda.

Djelidbena se kalkulacija javlja u četiri oblika, i to:

- jednostavna djelidbena kalkulacija

- slo!ena djelidbena kalkulacija

- kalkulacija ekvivalentnih proizvoda

- kalkulacija vezanih +paralelnih proizvoda


20/23


21/23

POSLOVN% *EZUL&A&

Poslovni re#"ltat poduzeća iskazuje se razlikom izmeđuukupnih prihoda i ukupnih rashoda za određeno vremensko razdoblje.

P r i 4 o d e pod"#e$a čine:

- poslovni prihodi

- prihodi od inanciranja

- izvanredni prihodi

Poslovni pri4odi se ostvaruju temeljnim poslovanjem poduzeća,a to je proizvodnja i prodaja proizvoda, pru!anje usluga poduzeća ili

prodaja trgovačke robe. #ored ovog, postoje i drugi načini stjecanja

prihoda pa poslovni prihod obuhvaćaju:

- prihodi od prodaje proizvoda i usluga

- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog inventara

- prihodi od prodaje trgovačke robe

- prihodi od zakupnine

- prihodi od subvencija, dotacija, regresa i kompenzacija- ostali poslovni prihodi

Pri4odi od finan.iran!a nastaju kao rezultat oplođivanjakapitala kojim poduzeće raspola!e. #rihode od inanciranja čine:

- prihodi od kamata +redovnih i zateznih

- prihodi od dividendi

- prihodi od revalorizacije uloga u bankama- prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s povezanim i

nepovezanim poduzećima

- prihodi od burzovnih transakcija

- ostali prihodi od inanciranja

%#vanredni pri4odi su neplanirani i neočekivani prihodi kojinastaju tijekom poslovne godine, ali ne obavljanjem temeljne

djelatnosti poduzeća. Ezvanredni prihodi su:


22/23

- prihodi od dotacija, pomoći i primljenih nagrada

- prihodi od primljenih odobrenja, rabata i popusta

- prihodi od prodaje dugotrajne imovine

- vi"kovi dugotrajne imovine

- vi"kovi novca i vrijednosnih papira

- naplaćena otpisana potra!ivanja

- naplaćene kapare, odstupnine, naknade "teta

- otpis obveza prema dobavljačima

- ostali izvanredni prihodi

* a s 4 o d i koji se podmiruju iz ostvarenog ukupnog prihoda, analogno prihodima, čine tri skupine:

- poslovni rashodi

- rashodi inanciranja

- izvanredni rashodi

Poslovni ras4odi su rashodi koji nastaju kao rezultat proizvodnje određene količine učinaka, pru!anja usluga ili prodaje

trgovačke robe. #oslovne rashode čine:

- tro"kovi materijala

- tro"kovi usluga

- tro"kovi amortizacije

- ukalkulirane bruto plaće

- ostali poslovni rashodi

- nabavna vrijednost prodane robe

*as4odi finan.iran!a također imaju značaj rashoda jer ih je potrebno nadoknaditi iz ukupnog prihoda. Te rashode čine izdaci za

kori"tenje tuđeg kapitala, tj. to su:

- kamate na kredite i pozajmice

- revalorizacija obveza

- rashodi burzovnih transakcija

- negativne tečajne razlike

- ostali rashodi inanciranja


23/23

%#vanredni ras4odi su oni izdaci koji nisu prouzročeni tekućim poslovanjem, odnosno to su izgubljene vrijednosti koje se ne odnose

na stvaranje proizvoda i usluga kao poslovnih učinaka, a čine ih:

- otpis nenaplativih potra!ivanja

- neotpisana vrijednost otuđene i rashodovane imovine

- otpis zastarjelih zaliha

- manjkovi novca i zaliha

- kazne, penali i naknade "tete

- ostali izvanredni rashodi

P o s l o v n i r e # " l t a t =do1it> #arada> profit? je razlika izmeđuukupnog prihoda i ukupnih rashoda određenog vremenskog razdoblja.Tako utvrđena razlika predstavlja dobit prije oporezivanja na koju se

primjenjuje odgovarajuća stopa poreza na dobit, tj:

Do1it pri!e opore#ivan!a

- porez na dobit

Do1it nakon opore#ivan!a je veličina koja ostaje poduzeću naraspolaganje, a dijeli se na sljedeće kategorije:

- dio dobiti za povećanje kapitala

- dio dobiti za isplatu vlasnicima kapitala

- dio dobiti za povećanje plaća zaposlenicima

- dio dobiti za rezerve

@ raspoređivanju se dobiti javljaju sljedeće dvojbe:

- koliko izdvojiti za povećanje trajnog kapitala poduzeća

- koliki dio izdvojiti vlasnicima kapitala ulo!enog u poduzeće

- treba li i koliko izdvojiti za zaposlene djelatnike u poduzeću

3a koji će način poduzeće raspodijeliti ostvarenu dobit ovisi o

poslovnoj politici poduzeća.

naČela poslovanja poduzeĆa

Documents