SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

NINA BARTOLIĆ

ANALIZA TROŠKOVA POSLOVANJA PODUZEĆA PLAVA LAGUNA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

ANALIZA TROŠKOVA POSLOVANJA PODUZEĆA PLAVA

LAGUNA

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Ekonomika poduzetništva

Mentor: prof. dr. sc. Branka Crnković-Stumpf

Studentica: Nina Bartolić

Smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081125147

Rijeka, srpanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ................................................................... 2

1.2. Radna hipoteza ........................................................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ....................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ................................................................................................. 3

1.5. Struktura rada .......................................................................................................... 4

2. TEORIJSKA ZNAČAJKE TROŠKOVA I UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ........... 5

2.1. Računovodstveno praćenje troškova, analiza i upravljanje troškovima ................. 5

2.2. Trošak, rashod i izdatak .......................................................................................... 7

2.2.1. Podjela troškova prema prirodnim vrstama ................................................... 10

2.2.2. Troškovi prema načinu obuhvaćanja po poslovnim funkcijama ................... 11

3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA PLAVA LAGUNA ......... 16

3.1. Značajke i povijesni razvoj Plave Lagune ............................................................ 16

3.2. Organizacijska struktura i djelatnost Plave Lagune .............................................. 18

3.3. Analiza financijskih izvještaja Plave Lagune ....................................................... 21

3.3.1. Analiza Računa dobiti i gubitka .................................................................... 22

3.3.2. Analiza bilance ............................................................................................. 26

3.4. Analiza pomoću financijskih pokazatelja ............................................................. 29

3.4.1. Pokazatelji likvidnosti ................................................................................... 30

3.4.2. Pokazatelji zaduženosti................................................................................ 333

3.4.3. Pokazatelji ekonomičnosti ............................................................................. 35

3.4.4. Pokazatelji aktivnosti ..................................................................................... 36

3.4.5. Pokazatelji profitabilnosti .............................................................................. 37

4. ANALIZA TROŠKOVA POSLOVANJA PODUZEĆA PLAVA LAGUNA ........... 39

4.1. Materijalni troškovi ............................................................................................... 41

4.2. Troškovi osoblja ................................................................................................... 42

4.3. Amortizacija .......................................................................................................... 44

4.4. Ostali troškovi ..................................................................................................... 455

4.5. Vrijednosno usklađivanje...................................................................................... 46

4.6. Rezerviranja ........................................................................................................ 477

4.7. Ostali poslovni rashodi ....................................................................................... 488

5. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 49

LITERATURA .................................................................................................................... 51

POPIS TABLICA ................................................................................................................ 52

POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................... 53

POPIS SLIKA ..................................................................................................................... 53

1

1. UVOD

Temeljni cilj svakoga poduzeća je ostvarivanje dobiti. Međutim, često se događa kako

stimulacija povećanja prihoda ima za posljedicu jednako paralelno povećanje troškova

poslovanja, što u konačnici rezultira sa neznatnim ili pak nikakvim povećanjem dobiti. U

takvim se situacijama jasno očituje uloga i značaj upravljanja troškovima ili suvremeno

nazvanoga cost managementa u poduzećima. U dinamičnom okruženju u kakvom

suvremena poduzeća danas posluju, neophodno je uvrstiti upravljanje troškovima u ključne

aktivnosti menadžmenta poduzeća. To podrazumijeva stalnu analizu i praćenje troškova te

njihovu kontrolu i optimalizaciju, odnosno racionalno smanjenje troškova na razumne

razine. Neupitno je da se u poslovanju poduzeća, bilo ono proizvodno ili pak uslužno,

javljaju troškovi. Troškovi su sasvim normalna i razumljiva stavka poslovanja, ali se često

događa da se isti neracionalno povećavaju, smanjujući na taj način uspješnost poslovanja,

što se očituje kroz nepovoljne pokazatelje poslovanja, ali i smanjujući proizvodnosti

poduzeća, što se odražava rastom troškova po jedinici učinka. Kako bi se to izbjeglo

troškovima se upravlja, u smjeru smanjivanja onih nepotrebnih troškova poslovanja,

racionalizacije onih neophodnih te povećanja proizvodnosti poslovanja, odnosno rasta

uspješnosti poslovanja. Temeljna aktivnost u upravljanju troškovima je analiza troškova

poslovanja, kako bi se istom utvrdili trendovi kretanja, potencijalne prijetnje i prilike iz

okruženja (kako internog tako i eksternoga) te predvidjeli troškovi za buduća razdoblja,

odnosno prema njima projicirali planirani ciljani prihodi, a sve u svrhu rasta dobiti. Što je

okruženje u kojem poduzeća posluju složenije, to je učinak troškova na njihovu

konkurentnost veći. Naime, prema troškovima se oblikuju prodajne cijene, u cilju

postizanja točke pokrića, a pri tome cijena predstavlja onu kojom se konkurira na tržištu.

Što je ona veća, pretpostavka je manje potražnje za uslugama, izuzev slučajeva kada se

radi o inferiornim dobrima, ili pak luksuznim dobrima, u kojima cijena nije ključni

čimbenik odluke o kupovini proizvoda. Visoko konkurentno tržište je jedan od epiteta

kojim se opisuje hrvatsko turističko tržište, na kojem učestalo nastaju novi poslovni

subjekti, hoteli, restorani, moteli, apartmanska naselja i drugo. Na takvom tržištu, dva su

ključna čimbenika koji djeluju na potražnju za uslugama smještaja (u hotelskoj industriji):

cijena i kvaliteta. Razumljivo je stoga da se u hotelskim poduzećima visok značaj pridaje

2

upravljanju troškovima, kao i upravljanju kvalitetom. Tematsko područje diplomskoga

rada obuhvaća upravljanje troškovima poduzeća Plava Laguna, odnosno detaljnu analizu

troškova poslovanja poduzeća Plava Laguna.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja je nedovoljna spoznaja o učincima upravljanja troškovima na

poslovanje poduzeća Plava Laguna. Provođenjem detaljne analize troškova poslovanja

ukazat će se na međuovisnost upravljanja troškovima poduzeća Plava Laguna i uspješnosti

poslovanja poduzeća.

Predmet istraživanja je istražiti i definirati ključne teorijske značajke troškova, obilježja

pojedine vrste troškova te značaj upravljanja troškovima te sustavno analizirati osnovne

značajke poslovanja poduzeća Plava Laguna, analizirati troškove nastale u poslovanju te

sustavno analizirati učinak upravljanja troškovima na uspješnost poslovanja.

Objekti istraživanja jesu troškovi i poduzeće Plava Laguna.

1.2. Radna hipoteza

U okviru tako definiranih problema i predmeta istraživanja postavljena je temeljna radna

hipoteza: na temelju znanstvenih spoznaja o troškovima te na temelju provedene sustavne

analize troškova poduzeća Plava Laguna stvorene su osnovne pretpostavke o utjecaju

troškova (pozitivnom, negativnom) na poslovanje poduzeća Plava Laguna te o važnosti

upravljanja troškovima u suvremenim visokokonkurentnim poslovnim okruženjima.

3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Imajući na umu problem i predmet istraživanja, određeni su svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha istraživanja je utvrditi troškove i upravljanje troškovima kao čimbenike koji mogu

utjecati na smanjenje ili povećanje dobiti.

Opći cilj istraživanja ovog rada je znanstvenim metodama dokazati postavljenu hipotezu

utvrditi vrste troškova, analizirati troškove i njihovu strukturu te čimbenike koji mogu

utjecati na povećanje ili smanjenje dobiti. Cilj je provesti cjelokupnu analizu troškova

poslovanja te analizu uspješnosti poslovanja poduzeća Plava Laguna.

Kako bi se ostvarili ciljevi i svrha istraživanja, neophodno je u radu dati odgovore na

sljedeća pitanja:

Što je trošak?

Koje vrste troškova postoje?

Što obuhvaća termin upravljanja troškovima i zašto je značajan?

Koji su ključni trendovi u poslovanju poduzeća Plava Laguna?

Koji troškovi prevladavaju u poduzeću Plava Laguna?

Kako se može ocijeniti upravljanje troškovima u poduzeću Plava Laguna?

Posluje li poduzeće Plava Laguna uspješno ili ne?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom razrade tematike, u odgovarajućim kombinacijama korištene su sljedeće

znanstvene metode: indukcije, dedukcije, analize, sinteze, kompilacije, komparacije,

statistička metoda, matematička metoda, grafička metoda, metoda klasifikacije, metoda

deskripcije.

4

1.5. Struktura rada

Diplomski rad sastavljen je od pet povezanih poglavlja.

Prvo poglavlje rada je uvodni dio u kojemu su izneseni problem, predmet i objekt

istraživanja, svrha i ciljevi istraživanja, hipoteza rada, korištene znanstvene metode te sama

struktura rada.

Drugi dio rada obuhvaća osnovne značajke troškova, upravljanja troškovima te

računovodstvenoga praćenja troškova i ukazane su karakteristike osnovnih vrsta troškova

koji se pojavljuju u praksi.

U trećem dijelu iznesene su ključne značajke poduzeća Plava Laguna čije je poslovanje

predmet analize provedene u radu. U ovome dijelu provedena je financijska analiza,

odnosno analiza financijskih izvještaja i analiza pomoću financijskih pokazatelja.

Četvrti dio rada središnji je dio rada u kojemu je provedena analiza troškova poslovanja

poduzeća Plava Laguna. U ovome dijelu analizirana je dinamika i struktura kretanja

troškova koji se javljaju u poslovanju poduzeća Plava Laguna.

Peti dio rada je zaključak u kojemu su prikazani osnovni rezultati do kojih se u radu došlo.

5

2. TEORIJSKA ZNAČAJKE TROŠKOVA I UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

Upravljanje troškovima ili cost managment postao je jedan od vodećih termina u

upravljanju poslovanjem poduzeća, odnosno u managementu. Složenost ovoga pojma

temelji se na činjenici da sam proces upravljanja obuhvaća cjelokupan proizvodni proces,

odnosno počinje sa planiranjem, a završava sa kontrolom. Ključni input za proces

upravljanja troškovima jesu troškovi. Međutim, troškovi, kao brojčane vrijednosti preuzete

iz financijskih izvještaja, sami po sebi ne daju značajne informacije o poslovanju

poduzeća. Stoga je iste potrebno detaljno analizirati i računovodstveno pratiti. U ovome

dijelu rada pojašnjeni su pojmovi i važnije značajke upravljanja troškovima, računovodstva

troškova te pojam i osnovne vrste troškova.

2.1. Računovodstveno praćenje troškova, analiza i upravljanje troškovima

Ključni input za analizu troškova, sa kojom počinje sam proces upravljanja troškovima je

računovodstvo poduzeća, odnosno financijski izvještaji koji iz njega nastaju.

Računovodsto je dio informacijskog podsustava u poduzeću koji se bavi

računovodstvenim praćenjem i proučavanjem poslovanja. Produkt cjelokupnog

računovodstvenoga posla jesu financijski izvještaji.

Funkcije računovodstva su :

1) Računovodstveno praćenje poslovanja

· Knjigovodstvo- procesiranje podataka o prošlosti, iz tog proizlazi

računovodstveni obračuni a ulaze podaci o nastalim poslovnim događajima

iz izvođačkog podsustava ( nabava, prodaja, proizvodnjaitd.)

· Računovodstveno planiranje – procesiranje podataka o budućnosti, a iz tog

proizlazi računovodstveni predračuni. Dok ulaze planovi iz upravljačkog

podsustava ( planiranje, nadzor, priprema)

2) Računovodstveno proučavnje poslovanja

6

· Računovodstvena analiza – analiziranje računovodstvenih podataka i

informacija rdi donošeje zaključka o poslovanju i pokazateljima uspješnosti

poslovanja

· Računovodstveni nadzor – nadzor nad računovodstvenim procesiranjem

podataka

Ovisno o objektima računovodstvenoga praćenja, razlikuje se nekoliko oblika

računovodstva, poput računovodstva prihoda, računovodstva zaliha, računovodstva

troškova, … Računovodstvo troškova je praćenje i proučavanje troškova i učinaka

poslovanja, odnosno oblikovanje informacija o troškovima i njihovom odnosu prema

efektima poslovanja a bavi se procjenom i proučavanjem elemenata poslovnog procesa od

trenutka kad su na raspolaganju a ne samo kad se troše. ( računovodstvo troškova skripta 1-

2 str) računovodstvo troškova dio je računovodstvenoga sustava svake profitno orijentirane

organizacije, pa je za razliku od financijskog računovodstva, primarno namijenjeno

unutarnjim korisnicima računovodstvenih informacija. Vođenje računovodstva troškova

nije zakonska obveza, ali ima važnu ulogu u poslovnom odlučivanju. S obzirom da su

troškovi računovodstvena kategorija koja izravno utječe na financijski rezultat poslovanja,

njima se mora upravljati. (Rogošić, 2009., str. 116) Računovodstvo troškova daje

informacije neophodne za upravljanje troškovima u poduzećima. Upravljanje troškovima

se može definirati kao postizanje menadžerskih ciljeva na temelju optimalnog angažiranja

troškova. Upravljanje troškovima poseban je način upravljanja poduzećem i vođenje

poslovanja koji najveću važnost u postizanju organizacijskih ciljeva poklanja optimizaciji

troškova. ( upravljanje troškovima skripta, str. 2) Upravljanje troškovima podrazumijeva

podvrgavanje troškova sustavu kontrole, odnosno upravljanje troškovima razumijeva

predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova te analize koje pokazuju

ponašanje troškova ovisno o promjeni okolnosti i uzroke odstupanja od predviđenih

troškova s ciljem njihovog zadržavanja u prihvatljivim granicama te osiguravanje

informacija menadžerima za izbor između mogućih alternativa koje omogućavaju

promjene smjerova aktivnosti radi postizanja optimalnih ekonomskih rezultata.

Osnovnim ciljem upravljanja troškovima smatra se postizanje što veće dugoročne korist od

ostvarenoga troška odnosno postizanje postavljenoga menadžerskoga cilja sa što nižim

troškovima bez negativnih posljedica na poslovanje u dugom roku ili bez negativnog

učinka na konkurentsku poziciju poduzeća. Upravljanje troškovima obuhvaća:

7

· Predviđanje, planiranje, budžetiranje i kontrolu troškova,

· Analizu kretanja troškova,

· Analizu uzroka odstupanja od predviđenih veličina,

· Održavanje troškova u definiranim granicama,

· Osiguranje potrebnih informacija menadžerima u svrhu postizanja optimalnih

ekonomskih veličina,

Analiza troškova je tek dio upravljanja troškovima, odnosno jedna od analiza koje se

primjenjuju u upravljanju poslovanjem poduzeća. Kako je svrha poslovanja poduzeća

ostvarivanje pozitivnoga rezultata odnosno ostvarivanje dobiti, svako poduzeće teži k

maksimalnoj racionalizaciji poslovanja odnosno dobrim poslovnim odlukama kojima će se

to ostvariti te u tome pomaže analiza. Kod analize troškova glavni je cilj ispitati

mogućnosti da se isti minimiziraju. Potrebno je istaknuti da je važno postići minimizaciju

ukupnih troškova jer smanjenje samo nekoga troška ne mora rezultirati i smanjenjem

ukupnih troškova, a može primjerice izazvati i povećanje nekoga drugoga troška. Na

troškove u poduzeću utječu mnogi sudionici poslovnoga procesa stoga je potreban širok i

sveobuhvatan nadzor, a osobito je važno spoznati tko, što, koliko i na koji način uzrokuje

troškove, a odgovore na ta pitanja daje analiza troškova poslovanja. Analiza troškova

poslovanja obavlja se na temelju činjenica koje imaju kvalitativan i kvantitativan izraz,

pritom su brojevi, a posebice poslovno analitički pokazatelji, važno sredstvo analize.

(Popović, Vitezić, 2009., str. 103) Prilikom analize troškova poslovanja poduzeća važnu

ulogu ima računovodstvo troškova koje osigurava podatke o troškovima određenih

proizvoda, zaliha, poslovnih segmenata, aktivnosti ili funkcija u društvu te uspoređuje

stvarne troškove s unaprijed određenim veličinama.

2.2. Trošak, rashod i izdatak

Trošak je svako tekuće ili buduće smanjenje sredstava u ciljnu ostvarenja prihoda. Ako se

radi o budućem smanjenju sredstava, onda je trošak svako povećanje obaveza u cilju

ostvarenja prihoda. Trošak uvijek nastaje s ciljem stvaranja učinka i njegove realizacije.

Rashod je kategorije financijskog računovodstva i podrazumijeva sve što se suprotstavlja

8

prihodima radi utvrđivanja financijskog rezultata. Postoje ciljni i neutralni rashodi. Ciljni

se poduzimanju radi stvaranja učinaka, pa u tom smislu odgovaraju definiciji troškova.

Međutim neutralni rashodi su svi oni koji nisu troškovi, ne poduzimaju se radi stvaranja

učinaka pa se neutraliziraju iz internog obračuna,a predstavljaju kategoriju financijskog

računovodstva. Izdatak je svaki novčani odljev ( računovodstvo troškova skripta 6 str).

Troškove kao značajnu komponentu poslovanja svakoga poduzeća, potrebno je sagledati s

raznih stajališta. U tom se smislu utvrđuju vrste i razrađuju podjele troškova. S tog se

pogleda omogućava svrsishodnije upravljanje troškovima, sagledava se njihova

veličina,opravdanost i slično. Temeljem raznih analiza i kriterija, troškovi se mogu

podijeliti i klasificirati na razne načine, no treba naglasiti da kod glavnih kategorija

troškova i kriterija njihove klasifikacije nema bitnih razlika. U nastavku su prikazane vrste

troškova prema raznim kriterijima.

Tablica 1. Podjela troškova prema različitim kriterijima

R.B. KRITERIJI VRSTA TROŠKA

1. Troškovi prema prirodnoj vrsti ili

pojavnom obliku

-troškovi dugotrajne imovine

-troškovi kratkotrajne imovine

-troškovi rada

-troškovi usluga

-ostali troškovi

2. Troškovi prema načinu

obuhvaćanja po poslovnim

funkcijama

-troškovi planiranja, konstrukcije i

projektiranja

-troškovi pripreme rada

-troškovi neposredne proizvodnje

-trošovi nabave, prodaje i distribucije,

skladištenja

-troškovi financijskog poslovanja

-troškovi kontrole

3. Troškovi prema segmentu

(centrima odgovornosti) i

-troškovi segmenta ( proizvoda,

organizacijske jedinice zemljopisnog

9

mjestima troška segmenta)

-troškovi profitnog centra, trokovnog

centra, prihodnog centra,,

investicijskog centra

-troškovi po mjestima troška

4. Troškovi prema načinu

raspoređivanja na nositelje

-direktni (izravni) pojedinačni ili

troškovi izrade

-indirektni (neizravni) opći ili režijski

troškovi

5. Troškovi prema stupnju reagiranja

na stupanj korištenja kapaciteta

-fiksni troškovi (psolutno i relativno

fiksni)

-varijabilni ( progresivni degresivni i

proporcionalni)

6. Troškovi prema načinu

zaračunavanja pojedinom

razdoblju i mogućnosti kontrole

-kontrolabilni (znatna mogućnost

kontrole)

-nekontrolabilni (neznatna mogućnost

kontrole)

7. Troškovi s obzirom na poslovni

rezultat

-pozitivni troškovi

-negativni troškovi

8. Troškovi prema ulaganju u

poslovni proces

-primarni troškovi (prvi puta učaze u

poslovni proces)

-sekundarni troškovi (više puta ulaze

u proces)

9. Troškovi prema doprinosu kvaliteti -troškovi za kvalitetu (troškovi preventive

, troškovi ispitivanja)

-troškovi zbog nekvalitete ( troškovi

unutarnjih propusta i propusta nakon

isporuke)

Izvor: upravljanje troškovima skripta str 12

U pravilu se troškovi razlikuju prema dva temeljna kriterija raspodjele:

· Podjela troškova prema prirodnim vrstama,

10

· Podjela troškova prema raznim kriterijima.

U nastavku rada dan je pregled pojedinih vrsta troškova navedenih u spomenutim

kategorijama.

2.2.1. Podjela troškova prema prirodnim vrstama

Prema ovom kriteriju troškovi se dijele prema prirodnim vrstama odnosno prema vrsti

utroška, zapravo prema njihovom nastanku. Ovaj kriteriji podjele troškova je

najuobičajeniji te se zahtijeva za potrebe statistike, za porezne svrhe te za financijske

izvještaje koji služe za informiranje eksternih korisnika ( Gulin i suradnici, 2010: 404)

· Troškovi sirovine materijala, energije, rezervnih dijelova i sitnog inventara su

svi oni troškovi koji nastaju pretvaranjem istih u proizvodnom procesu da bi se

dobio gotovi proizvod. Čine ih:

- troškovi sirovine i materijala

- troškovi energije

- troškovi rezervnih dijelova

- troškovi sitnog inventara

· Troškovi usluga podrazumjevaju troškove nastale u poslovanju kao usluge koje

druge pravne ili fizičke osobe pružaju poslovnom subjektu

- Prijevozne usluge

- Usluge na izradi proizvoda-vanjske

- Usluge održavanja

- Troškovi sajmova

- Troškovi zakupnina

- Troškovi promidžbe

- Troškovi intelektualnih i osobnih usluga

- Troškovi komunalnih usluga

- Troškovi vanjski usluga i reprezentacije

- Troškovi ostalih usluga

11

· Troškovi osoblja su troškovi koji nastaju temeljem rada djelatnika. U

računovodstvu se oni dijele na nadnice i plaće, troškove poreza, socijalnog i

mirovinskog osiguranja i dr.. Čine ih:

- Neto plaće zaposlenicima

- Porezi i doprinosi na plaće i iz plaća zaposlenih

· Troškovi dugotrajne imovine

- Amortizacija nematerijalne imovine

- Amortizacija materijalne imovine

· Nematerijalni troškovi – ostali

- Dnevnice za službena putovanja

- Naknade troškova zaposlenima

- Naknade članovima uprave

- Troškovi uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga za interne tekuće potrebe

- Premije osiguranja

- Bankovne usluge i troškovi platnog prometa

- Doprinosi, članarine i druga davanja

- Porezi koji ne ovise o dobitku

- Takse

- Ostali nematerijalni troškovi

· Troškovi financiranja

- Kamate

- Tečajne razlike

- Ostali troškovi financiranja (Belak, 1995: 146)

2.2.2. Troškovi prema načinu obuhvaćanja po poslovnim funkcijama

Podjela troškova po poslovnim funkcijama zapravo je razvrstavanje troškova po tome koja

ih funkcija poduzeća uzrokuje. To je praktično, podjela troškova u skldu s osnovnom

organizacijskom strukturom poduzeća. Prema tom razvrstavanju postoje: (Jelvić i

suradnici, 1993:189)

12

- Troškovi upravljanja

- Troškovi nabave

- Troškovi proizvodnje, odnosno obavljanje usluga

- Troškovi prodaje

- Troškovi financijske funkcije

- Troškovi računovodstva

- Troškovi ope i kadrovske funkcije

Navedeni troškovi temeljnih poslovni funkcija dalje se mogu podrobnije rzvrstati po

podjeli tih funkcija ii po prrodnim vrstama. Tako se npr troškovi prodaje mogu podjelit na

itraživanje tržišta, troškove reklame i propagnde, troškove skladištenja, troškove

ugovaranja.

Gulin klasificira troškove prema funkcijama na:

- Proizvodene i

- Neproizvodne

Proizvodni troškovi du svi troškovi povezani s procesom proizvodnje. Obuhvaćaju

troškove direktnog materijala, troškove direktnog rada i opće troškove proizvodnje. To su

oni troškov koji su nastali u cilju stvaranja korisnih učinaka odnosno proizvodnr gotovih

proizvod. Sto ga se na bazi ovih troškova formira vrijednost gotovi troškova. Ovi

proizvodni troškovi se drugim riječima, kapitaliziraju odnosno uključuju u vrijednost

zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda, apostaju rashodi tek u razdoblju prodaje gotovih

proizvoda. Sve dok su proizvodi u procesu proizvodnje, proizvodni troškovi se

kapitaliziraju kao zalihe proizvodnje. Dovršenjem proizvoda kapitalizirani troškovi

proizvodnje prenose se sa zaliha proizvodnje na zalihe gotovih proizvoda. prodajom

gotovih proizvoda, kapitalizirani proizvodni troškovi konačno ostaju rashodi prodanih

gotovih proizvod koj se uspoređuju s prihodima od prodaje poslovnog sbijekta (gulin i

suradnici, 2010:398)

Neproizvodni troškovi su svi oni troškovi koji nisu povezani s proizvodnim procesom.

Obuhvaćaju troškove uprave, troškove prodaje i troškove administracije. Neproizvodni

troškovi prenose se na rashode u razdoblju njihova nastanka te se sučeljavaju s prihodima

istog obračunskog razdoblja. Troškovi prodaje obuhvaćaju sve troškove povezane s

13

prodajom proizvoda kao npr troškovi marketinga, distribucije, osoblja u prodajnom dijelu

i slični administrativni troškovi su troškovi koji nastaju u administrativnim službama svake

organizacije kao što su računovodstvo, financije, nabava, pravna i kadrovska služba,

uprava i sl (Gulin i suradninci, 2010:398)

2.2.3. Troškovi po ostalim kriterijima razvrstavanja

Prvi od kriterija ove podjele troškova je vremenski kriterij. Prema vremenskom kriteriju

troškovi se djele na povijesne ili prošle, zamjenske i buduće troškove. Povijesni troškovi,

kako im sam naziv govori, su već nastali troškovi. Nalaze se u financijskim izvještajima i

na njih više ne možemo utjecati te su oni irelevanti u poslovanju prilikom donošenja

odluka. Povijesni troškovi su rezultat prošle aktivnosti i poslovnih odluka koje je uprava

poduzeća poduzela i donijela u prošlom obračunskom razdoblju. Zamjesnki troškovi su oni

troškovi koji će nastati prilikom nabave nove imovine sličnih obilježja, a budući troškovi

odnose se na one koji će nastati u nekom budućem razdoblju. Budući troškovi vezani su uz

poslovne odluke i aktivnosti koje uprava želi poduzeti i ostvariti u budućem obračunskom

razdoblju.

Prema reakcijama na promjene aktivnosti, odnosno stupnja zaposlenosti i iskorištenosti

kapaciteta, troškovi se mogu dijeliti na varijabilne, fiksne i mještovite troškove. Svi su

navedeni troškovi važni za planiranje i donošenje odluka u poduzeću. Fiksni troškovi su

oni troškovi čija visina nije ovisna o promjenama stupnja aktivnosti odnosno proizvodnje,

već su oni tokom razdoblja nepromjenjeni. Oni su promjenjivi na razini jedinice proizvoda

te će stoga biti veći pri manjoj količini proizvodnje, odnosno biti će manji pri većoj

prozvodnji. Postoje dvije vrste fiksnih troškova, a to su oni troškovi koje nije moguće

smanjiti ili ukloniti u tekućem razdoblju kao npr. trošak amortizacije, trošak održavanja

opreme i zgrada, troškovi najma, i druga vrsta fiksnih troškova, diskrecijski troškovi.

Uprava poduzeća odlučuje iz razdoblja u razdoblje o ovim troškovima, a to su troškovi

istraživanja i razvoja, troškovi promocije, troškovi dnevnica i putovanja itd. Fiksni troškovi

mogu biti apsolutni te ih nije moguće eliminirati ili smanjiti u jednom obračunskom

14

razdoblju. Druga vrsta fisksnih troškova su diskrecijski fiksni troškovi. Uprava društva

odlučuje iz razdoblja u razdoblje o navedenim troškovima, te može odlučiti da ostanu isti,

da se smanje, povećaju ili pak eliminiraju. Neki od diskrecijskih troškova su npr. troškovi

putovanja i dnevnica, zatim troškovi reklamiranja i propagande, te troškovi za sitan

inventar i dr. Varijabilni troškovi su oni troškovi čiji se ukupni iznos za određeno razdoblje

mijenja proporcijonalno promjenama stupnja aktivnosti poduzeća. Promjena se zbiva u

odnosu na promjenu količine prizvedenih proizvoda ili obavljenih usluga. Varijabilni

troškovi su uglavnom troškovi materijala i rada. Oni mogu biti:

· proporcionalni (mjenjaju se proporcionalno promjeni stupnja aktivnosti),

· degresivni (sporije se mjenjanju u odnosu na promjenu stupnja aktivnosti),

· progresivni (mjenjaju se brže u odnosu na promjenu stupnja aktivnosti).

Troškovi u financijskim izvještajima su već nastali, stvarni troškovi. Kada govorimo o

podjeli troškova u financijskim izvještajima podrazumjevamo troškove zabilježene u

bilanci i računu dobiti i gubitka. Nedospjeli troškovi su iskazani u bilanci na pozicijama

nematerijalne i materijalne dugotrajne imovine, zaliha i aktivnih vremenskih

razgraničenja.16 Za razliku od navedenih postoje i dospjeli troškovi. Oni su svi troškovi

razdoblja i proizvoda za prodane proizvode a predstavljaju iznos rashoda koji se

nadoknađuje iz ukupnog prihoda obračunskog razdoblja. Ukoliko se radi o proizvodnom

poduzeću imamo i proizvodne troškove odnosno troškove koji se obračunavaju po

proizvodima , a koji se nadoknađuju iz prihoda razdoblja u kojem su prodani. Bitni su još i

tzv. troškovi razdoblja koji se nadoknađuju iz prihoda razdoblja u kojem su nastali.

Najčešći troškovi razdoblja su troškovi prodaje, troškovi administracije i uprave, troškovi

distribucije itd. Primarni troškovi su oni troškovi koji nastaju na određenom mjestu troška

te se mogu izravno pripisati određenom nositelju troškova. Zadnji, ali ne i manje važan

trošak u ovoj podijeli prema kriteriju podjele u financijskim izvještajima jesu troškovi

konverzije. To su troškovi koji nastaju u proizvodnom procesu prilikom konverzije

materijala i sirovina u proizvod, to su opći troškovi proizvodnje i troškovi izravnog rada.

Glede podjele troškova prema njihovoj važnosti za donošenje odluka oni mogu biti

relevantni i irelevantni. Irelevantni troškovi su povijesni, nastali u prošlosti, a negdje se

nazivaju još i nataloženi troškovi, te nemaju utjecaja na buduće događaje, dok se relevantni

15

troškovi odnose na budućnost s obzirom da se i odluke odnose na budućnost. Relevantrni

troškovi su samo oni koji će se dogoditi u budućnosti te se odnose na razne alternative u

odlučivanju o budućim događajima i s obzirom na to oni se još nazivaju i diferencijalni

troškovi. Diferencijalni troškovi se javljaju i kao razlika između povijesnih, već nastalih

troškova i novonastalih troškova, a ta se razlika primjerice javlja zbog uvođenja novih

proizvoda ili ukidanja nekih proizvoda. Diferencijalni troškovi se još nazivaju i

inkrementalni troškovi.

Iako nemaju bilančnog značaja, oportunitetni troškovi se ubrajaju u relevantne troškove, a

oni su iznosi izostalih koristi koje bi se mogle ostvariti prilikom izbora neke od alternativa.

U skupinu troškova koji utječu na donošenje odluka spadaju i indirektni i direktni troškovi

kao i kontrolabilni i nekontrolabilni. Indtirektni troškovi su uglavnom opći troškovi

proizvodnje i opći troškovi uprave i prodaje te se pod opće troškove svrstavaju sve vrste

prirodnih troškova odnosno troškovi plaća, troškovi sirovina i materijala, amortizacija te

troškovi usluga. Indirektni troškovi ili kako se još nazivaju posredni troškovi, se

raspoređuju naknadno na nositelje troškova i to pomoću raznih metoda ili kriterija.

Direktni troškovi su troškovi direktnog rada, direktnih troškova sirovina i materijala te se

za njih u trenutku njihova nastajanja mogu odrediti njihovi nositelji. Kontrolabilni troškovi

su troškovi na čiju visinu uprava može utjecati, dok na nekontrolabilne troškove uprava

nema utjecaja.

U poslovanju poduzeća u pravilu se javljaju sve skupine troškova u većem ili manjem

omjeru dok neke od njih zauzimaju značajnije mjesto, prema volumenima i vrijednostima.

Primjerice, u hotelskim poduzećima izrazito značajno mjesto imaju fiksni troškovi,

troškovi osoblja te indirektni troškovi. U nastavku ovoga rada analizirano je poslovanje i

troškovi poslovanja poduzeća Plava Laguna.

16

3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA PLAVA LAGUNA

Plava Laguna je jedno od vodećih dioničkih društava u Istri koje svake godine ostvaruje

zavidne rezultate i tim pridonosi razvoju turističkoga prometa u Istri. Zahvaljujući

raspoloživim kapacitetima i stalno usavršavajućoj ponudi, Plava Laguna i njezina ponuda

poznata je širom krugu domaćih i stranih turista. Registrirana isključivo u turističkoj

djelatnosti već duži niz godina ostvaruje pozitivne performanse poslovanja i stalni rast

popunjenosti kapaciteta. Sa sjedištem u turističkom srcu Istre, najpopularnijega

turističkoga resorta u Hrvatskoj, Plava laguna uspješno posluje, zahvaljujući dobroj

poslovnoj politici poduzeća. U ovome je dijelu rada ukratko ukazano na ključne značajke

poslovanja poduzeća Plava Laguna te je kroz financijske izvještaje analizirana uspješnost

poslovanja poduzeća.

3.1. Značajke i povijesni razvoj Plave Lagune

Plava laguna je kompanija iza koje stoji već više od pola stoljeća uspješnog rada i razvoja,

temeljenog na ekološkim principima i održivom razvoju, tijekom kojeg je konstantno

zauzimala lidersko mjesto u hrvatskom turizmu, a permanentnim oplemenjivanjem svoje

ukupne ponude i prilagođavanjem potrebama sve zahtjevnijeg turističkog tržišta, postiže

zavidne fizičke i napose financijske rezultate.

Osnovna djelatnost Društva je ugostiteljstvo i turizam, a pored osnovnih Društvo je

registrirano za obavljanje i drugih djelatnosti. Plava laguna je društvo s ukupnom

vrijednošću aktive od 1,4 mld kuna i zapošljava prosječno više od 900 radnika. U svojim

smještajnim kapacitetima, oplemenjenim i prilagođenim gostu kroz permanentna ulaganja,

dnevno može ugostiti preko 20 tisuća gostiju, od čega više od 8 tisuća u hotelima i

apartmanima, te preko 12 tisuća u autokampovima, čime na godišnjoj razini ostvaruje

gotovo 2,5 mil noćenja. U nastavku su navedeni sastavni kapaciteti poduzeća:

· Hoteli i apartmani sa 4 zvjezdice: Laguna Albatros, Laguna Molindrio, Laguna

Parentum, Vila Laguna Galijot, Village Laguna Galijot, Hotel Laguna Park,

17

· Hoteli i apartmani sa 3 zvjezdice: Laguna Mediteran, Plavi, Zorna, Laguna Gran

Vista, Laguna Istra, Laguna Materada, Village Laguna Park

· Hoteli i apartmani sa 2 zvjezdice: Delfin, APP Istra

· Autokampovi: Zelena laguna, Bijela uvala, Ulika, Puntica

Raspolaže i sa 360 vezova u dvije marine te nizom ugostiteljskih, sportskih i ostalih

sadržaja koji upotpunjuju temeljnu ponudu smještaja. Dioničko društvo Plava laguna

osnovano je 1957. godine, kao poduzeće za ugostiteljstvo i turizam i jedno je od prvih

nosilaca turističke ponude u Hrvatskoj. Plava laguna je svoj razvojni put započela na

temeljima kampa osnovanog na poluotoku Molindrio od strane francuskog kluba ljubitelja

prirode “Polynesia“, kao “Plava laguna - Camp Hotel“, s kapacitetom za 800 osoba. Na

samom početku, zbog nedostatka izvora financiranja, vrlo se skromno gradilo, a prva je

investicija bila izgradnja bungalova na lokaciji današnjeg hotela Laguna Galijot, te potom

izgradnja turističkog naselja Bellevue. Velika se pažnja posvećivala također i razvoju

sporta i sportske ponude, pa se započelo s izgradnjom prvih sportskih centara i tenis terena.

Od 1966. pa sve do 1971. godine, započelo je razdoblje intenzivnih investicija u kojem je

izgrađena većina čvrstih smještajnih objekata Plave lagune, te postavljeni temelji

autokampa Zelena laguna. U razdoblju koje slijedi, od 1971. do 1976. godine, nastavlja se

dogradnja postojećih objekata i izgradnja autokampa Ulika. Karakteristika je ovog

razdoblja početak gradnje marine Červar Porat i marine Parentium, izgradnja autokampa

Bijela Uvala, te mnogih izvanpansionskih objekata. U istom razdoblju izvršena je

horizontalna integracija s manjim hotelsko-ugostiteljskim organizacijama u tadašnjoj

općini Poreč, te s hotelsko-turističkim poduzećem iz Novigrada, a značajan korak razvitka

u tom razdoblju je i poslovna ekspanzija izvan regionalnih okvira koja je ostvarena putem

izgradnje hotela “Laguna“ u Zagrebu. Cjelokupna je djelatnost bila objedinjena u radnoj

organizaciji za ugostiteljstvo i turizam Lagunaturist. Nove promjene s početkom 1991.

godine potaknute su stupanjem na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, čime je

započeo proces privatizacije u RH, te samim time i u “Laguni Poreč“. Na dan 03.09.1992.

godine, temeljem Rješenja Agencije za restrukturiranje i razvoj te odlukom Osnivačke

skupštine, “Laguna Poreč“ je pretvorena u dioničko društvo, a 26.01.1993. godine i

službeno registrirana kod Privrednog suda u Rijeci. Pravno konstituiranje Plave lagune

zaokružuje se konačno u veljači 1996. godine usklađenjem temeljnih akata Društva sa

18

Zakonom o trgovačkim društvima, a činom registriranja u sudski registar Trgovačkog suda

u Rijeci kao Plava laguna, dioničko društvo za ugostiteljstvo i turizam, poduzeće ujedno

vraća i svoje povijesno ime. Plava laguna je, kao dioničko društvo imala prilično

diversificiranu vlasničku strukturu sve do 2000. godine, kada Grupacija Lukšić započinje

proces preuzimanja kompanije, čijim okončanjem u 2001. godini, Društvo dobiva

većinskog vlasnika sa 80,34% udjela u redovnim dionicama. Tijekom 2001. godine

izvršene su i akvizicije nekoliko društava kapitala. Tako je Plava laguna d.d. stekla 89,40%

dionica društva Hoteli Croatia d.d. Cavtat, te 90,48% dionica društva Adriatic d.d. Poreč.

Obzirom na visinu udjela u temeljnom kapitalu, Adriatic d.d. je 01. listopada 2002. godine

pripojen dioničkom društvu Plava laguna, koje je tako proširilo segment svoje ponude i na

nautički turizam. Dokapitalizacijom društva Hoteli Croatia d.d. 2003.godine, povećan je

vlasnički udio Plave lagune d.d. na 92,28%. Značajna investicijska aktivnost koja

obilježava razdoblje od 2003. do danas, prvenstveno je usmjerena ka restrukturiranju dijela

portfelja smještajnih objekata u kategoriju 4*, koja je slijedom navedenog, u 2012. godini

pozicionirana na udio od 37,0% u ukupnim čvrstim kapacitetima Društva, odnosno 94,4%

u ukupnom kapacitetu autokampova. S ciljem da izgradi fokusiran, moderan i jasan

vizualni identitet kompanije, tijekom 2011.godine reorganizirana je brand arhitektura Plave

lagune. Temeljem pomnog istraživanja tržišta odabrano je ime krovnog branda “Laguna

Poreč“, te u skladu s tim i nov korporativni logo, čije boje naglašavaju prekrasnu prirodu,

sunce i čisto more, ali ujedno sugerira i kvalitetu, suvremenost, te jedinstvenost i

atraktivnost ponude kompanije. Tijekom 2012. izvršene su sve potrebne predradnje za

pripajanje društva Hotel Bonavia d.d. Rijeka dioničkom društvu Plava laguna, s pravnim

učinkom od 01. siječnja 2013. godine, čime Plava laguna obogaćuje svoj portfelj hotelom

kategorije 4* drugačijeg tipa poslovanja.( http://biz.plavalaguna.hr/hr/o-nama )

3.2. Organizacijska struktura i djelatnost Plave Lagune

Poduzeće Plava Laguna posluje u turističkom sektoru, odnosno u domeni hotelijerstva.

Osnovne djelatnosti Plave Lagune d.d. su ugostiteljstvo i turizam, a pored osnovnih

djelatnosti društvo je registrirano i za obavljanje sljedećih djelatnosti:

· Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama,

19

· Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini,

· Inženjering, projektni management i tehničke djelatnosti,

· Međunarodno otpremništvo,

· Međunarodni transport robe i putnika,

· Završni građevinski radovi

· Instalacijski radovi i slično.

Temeljna djelatnost poduzeća Plava Laguna je pružanje usluga smještaja i prehrane, i u toj

domeni se ostvaruje najveći udio poslovnih prihoda, koji najvećim dijelom pridonose

dobiti poslovanja.

Poduzeće Plava Laguna je u većinskom vlasništvu (80,34%) Sultivan Investments Anstalt.

Ostatak dionica raspodjeljen je između Deutsche Bank Trust Company Americas (4,38%)

Societe General-Splitska Banka (Allianz) (3,58%), u trezorske dionice (1,67%) te ostalim

pravnim i fizičkim osobama (10,03%).

Od posebnoga je značaja za poslovanje poduzeća njegova organizacijska struktura.

Ukoliko je organizacijska struktura poduzeća kompatibilna sa zahtjevima i složenosti

poslovanja poduzeća, zajamčena je veća uspješnost. U slučaju poduzeća Plava laguna

odgovarajuća organizacijska struktura je funkcijska organizacijska struktura u kojoj je

poslovanje raspodjeljeno prema funkcijama, odnosno u sektore, ovisno prema grupiranim

skupinama djelatnosti. U nastavku je prikazana organizacijska struktura Plave lagune d.d.

20

Slika 1. Organizacijska struktura Plave Lagune

Izvor: Godišnje izvješće Plave Lagune 2012.

Poslovanje Plave Lagune podijeljeno je u sektore, koji su usmjereni prema obavljanju

srodni skupina djelatnosti. Tako poduzeće ima 6 sektora: za marketing, za prodaju, za

razvoj, za ekonomiku i financije, za nabavu i upravljanje imovinom, te za operacije. Na

funkcijsku organizacijsku strukturu nadovezuju se štabni odjeli, a to je zajednička pravna

služba te zajednički smještajni kapaciteti. Poduzeće ima ukupno 20.834 smještajne jedinice

u 2012.godini, što je nešto manje od 2011.godine kada je imalo 20.962 jedinice.

Smještajne jedinice raspodijeljene su u tri skupine: hoteli sa 4*, hoteli sa 3* te hoteli sa 2*,

odnosno apartmani sa 4*, 3*, 2* te autokampovi sa 4* i sa 2*. U nastavku je prikazana

struktura kapaciteta prema stupnju kvalitete i usluge, odnosno prema zvjezdicama.

21

Slika 2. Struktura kapaciteta prema stupnju kvalitete

Izvor: Godišnje izvješće Plave Lagune 2012.

Većina je smještajnih kapaciteta obilježena sa 4*, kako hotela, tako i apartmana i kampova.

Od ukupnoga broja hotela, 46,3% su obilježeni sa 4*, 57,5% apartmana je obilježeno sa

4*, te je 94,4% kampova obilježeno sa 4*. Većina je kapaciteta Plave Lagune popunjeno

tijekom sezone, odnosno prosječno je popunjenost iznosila 112 dana u 2012.godini. dani

popunjenosti hotela i apartmana su tijekom 2012.godine neznatno smanjeni, dok se

popunjenost autokampova povećava. Ovakav trend je razumljiv, s obzirom da se povećanje

povezuje sa sve značajnijim trendom porasta kamperskoga turizma i potražnje za njime.

3.3. Analiza financijskih izvještaja Plave Lagune

U ovome su dijelu rada analizirani financijski izvještaji poduzeća Plava Laguna, odnosno

analizirana je bilanca i račun dobiti i gubitka Plave Lagune. Analiza financijskih izvješća

najvažniji je dio cjelokupne analize poslovanja društva. U vrijeme donošenja godišnjih

temeljnih financijskih izvješća javlja se pojačan interes za analizom tih izvješća. Mnogi

korisnici financijskih izvješća često kažu da iz njih ne mogu ocijeniti bonitet društva i da

izvješća služe samo za zadovoljavanje zakonskih uvjeta. Međutim, na temelju dobre

analize može se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog društva . Analiza

omogućava odgovor na pitanje kako je poduzeće poslovalo u prethodnom razdoblju i kako

poboljšati rezultat u narednom razdoblju. Ova analiza preduvjet je racionalnog upravljanja

poslovanjem i razvojem društva. (Vukoja, B. http://revident.ba/public/files/primjena-

analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf )

22

Kako bi se ocijenila kvaliteta poslovanja poduzeća, potrebne su brojne informacije .

financijski izvještaji sadže informacije o financijskom stanju poduzeća u određenom

trenutku ali i o uspješnosti poslovanja prethodnih razdoblja. Kvaliteta poslovanja

podrazumijeva sigurno i uspješno poslovanje. Informacije o sigurnosti poslovanja čitamo

iz bilance dok je račun dobiti i gubitka odraz uspješnosti poslovanja. Poznavanjem

računovodstvenih kategorija i razumijevanje temeljnih financijskih izvještaja nužno je za

donošenje zaključka o sigurnost i uspješnosti poslovanja. (Dečman, N. 2012:449)

Za poduzeća je vrlo važno da kontinuirano prate svoje poslovanje i stavke financijskog

poslovanja kako bi osigurala razvoj i opstanak na tržištu. Analiza je ta koja omogućava

informacije potrebne za upravljanje, a ponajprije je orjentirana na vrijednosne ili novčane

podatke i informacije. Postoje različite definicije analize financijskih izvještaja ali se sve

one svode na iste ključne elemente. Tako jedna od opće prihvaćenih definicija kaže kako je

analiza financijskih izvještaja proces primjene različiti analitičkih sredstava i tehnika

pomoću kojih se podaci financijskih izvješća pretvaraju u upotrebljive informacije

relativne za upravljanje (Gulin i suradnici, 2004:176)

Svrha analize financijskih izvještaja Plave Lagune koja je provedena u ovome radu je

ocjena uspješnosti poslovanja poduzeća Plava Laguna. Iako poduzeće posluje sa dobiti, što

je jedan od pokazatelja uspješnosti poslovanja, u cilju potpune ocjene uspješnosti

poslovanja neophodno je provesti analizu računa dobiti i gubitka.

3.3.1. Analiza Računa dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja

poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te

ostvarenog financijskog rezultata poslovanja za promatrano (obračunsko) razdoblje. Prema

računu o dobiti i gubitku moguće je utvrditi da li je poduzeće poslovalo sa pozitivno ili

negativno u promatranom vremenskom razdoblju. U nastavku je prikazan račun dobiti i

gubitka poduzeća Plava Laguna u razdoblju od 2011-2013.godine.

23

Tablica 1. Račun dobiti i gubitka Plave Lagune u razdoblju od 2011.-2013.godine

Naziv pozicije 2011 2012 2013 2012/2011 2013/2012

I. POSLOVNI PRIHODI 519.604.567 539.716.864

586.848.638 103,87 108,73

1. Prihodi od prodaje 515.886.260 536.264.008

582.642.292 103,95 108,65

2. Ostali poslovni prihodi 3.718.307 3.452.856

4.206.346 92,86 121,82

II. POSLOVNI RASHODI 433.902.540 452.028.550

469.829.632 104,18 103,94

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i

gotovih proizvoda

2. Materijalni troškovi 137.314.330 141.378.639

146.219.033 102,96 103,42

a) Troškovi sirovina i materijala 76.082.270 81.988.966

83.122.070 107,76 101,38

b) Troškovi prodane robe 75.543 67.541

73.183 89,41 108,35

c) Ostali vanjski troškovi 61.156.517 59.322.132

63.023.780 97,00 106,24

3. Troškovi osoblja 122.244.689 122.073.340

128.792.850 99,86 105,50

a) Neto plaće i nadnice 71.515.318 71.969.877

78.571.370 100,64 109,17

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 32.974.540 33.775.976

33.212.781 102,43 98,33

c) Doprinosi na plaće 17.754.831 16.327.487

17.008.699 91,96 104,17

4. Amortizacija 108.887.618 121.825.396

126.414.765 111,88 103,77

5. Ostali troškovi 55.782.392 63.419.887

64.871.295 113,69 102,29

6. Vrijednosno usklađivanje 8.234.538 739.331

546.706 8,98 73,95

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine) 7.774.964

0,00

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine) 459.574 739.331

546.706 160,87 73,95

7. Rezerviranja 98.488 1.464.472

1.638.748 1486,95 111,90

8. Ostali poslovni rashodi 1.340.485 1.127.485

1.346.235 84,11 119,40

III. FINANCIJSKI PRIHODI 13.648.314 10.779.476

12.375.185 78,98 114,80

1. Kamate, tečajne razlike, dividende i slični prihodi iz odnosa s povezanim poduzetnicima 129.951

714.884

550,12 0,00

2. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s nepovezanim poduzetnicima i drugim

osobama 12.802.163

9.127.102

11.633.129 71,29 127,46

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika i sudjelujućih interesa 387.238

381.838

381.838 98,61 100,00

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske

imovine

5. Ostali financijski prihodi 328.962 555.652

360.218 168,91 64,83

IV. FINANCIJSKI RASHODI 6.082.267 5.392.713

5.465.547 88,66 101,35

1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

5.916.193 5.392.713 5.315.509 91,15 98,57

poduzetnicima i drugim osobama

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine 166.074

150.000 0,00

4. Ostali financijski rashodi

38

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH

PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

24

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

IX. UKUPNI PRIHODI 533.252.881 550.496.340

599.223.823 103,23 108,85

X. UKUPNI RASHODI 439.984.807 457.421.263

475.295.179 103,96 103,91

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 93.268.074

93.075.077

123.928.644 99,79 133,15

1. Dobit prije oporezivanja 93.268.074 93.075.077

123.928.644 99,79 133,15

2. Gubitak prije oporezivanja 0 0

0

XII. POREZ NA DOBIT 18.217.618 289.029

1.658.760 1,59 573,91

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA 75.050.456 92.786.048

122.269.884 123,63 131,78

1. Dobit razdoblja 75.050.456 92.786.048

122.269.884 123,63 131,78

2. Gubitak razdoblja 0 0

0

Izvor: izrada studentice prema Računu dobiti i gubitka Plave Lagune

Tablica pokazuje analizu računa dobiti i gubitka poduzeća Plava Laguna. Osim vrijednosti

elemenata računa dobiti i gubitka prikazana je promjena vrijednosti svih pojedinih stavaka

u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu te u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu,

odnosno promjena je prikazana indeksima.

Poduzeće Plava Laguna je u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu ostvarilo ukupne

prihode za 8,85% veće, dok su u 2012.godini ti prihodi bili za 3,23% veći nego godinu

prije. To je rezultat povećanja poslovnih prihoda koji su najznačajnija stavka prihoda, za

8,73% u 2013.godini, odnosno rasta financijskih prihoda za 14,80%.

Rast poslovnih prihoda temelji se na pansionskim kategorijama koje rastu 3% ili

vrijednosno izraženo za 11,7 milijuna kuna. Iako hotelski kompleks u promatranom

periodu raspolaže sa manje hotelskih kapaciteta u dijelu glavne sezone zbog nedovršenja

rekonstrukcije jednoga od hotela, rast prihoda ostvaren je povećanjem prosječne neto

cijene u hotelima i apartmanima od 5% te povećanjem ostvarenoga volumena u

autokampovima. Rast financijskih prihoda ostvaren je uslijed primljene dividende od

podružnice Hoteli Croatia d.d. tu iznosu od 10,9 milijuna kuna, u odnosu na prošlogodišnji

0,4 milijuna kuna te rastom prihoda od kamata na oročene devizne depozite poduzeća.

Izuzev toga povećanju dobiti doprinjelo je sustavno upravljanje i kontrola troškovnih

kategorija poduzeća.

25

U istom tom periodu, odnosno od 2012.godine do 2013.godine ukupni su se rashodi

povećali za 3,91%, što je manje povećanje u odnosu na rast prihoda, ali i u odnosu na

godinu prije kada su se rashodi povećali za 3,96%. Povećanje rashoda rezultat je rasta

poslovnih rashoda u 2013.godini za 3,42% u odnosu na vrijednost poslovnih rashoda u

2012.godini, te neznatnoga rasta financijskih rashoda za 1,35% u 2013.godini u odnosu na

2012.godinu. Rast poslovnih rashoda uzrokovan je rastom materijalnih troškova i ostalih

troškova poslovanja. Rast materijalnih troškova prouzrokovan je rastom cijena energenata

kao i troškovima otvaranja novoobnovljenoga hotela. Ovakvom manjem rastu pogodovala

je i ušteda utroška vode uslijed uvedene redukcije tijekom ljetnih mjeseci. Uz navedene

stavke rastu prihoda i rashoda doprinjelo je i pripajanje hotela Bonavie kompleksu hotela i

ostalih smještajnih kapaciteta Plave lagune.

U nastavku je prikazano kretanje najznačajnijih stavaka prihoda i rashoda, poslovnih

prihoda i poslovnih rashoda.

Grafikon 1. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poslovanja poduzeća Plava Laguna

Izvor: izrada studentice

Poslovni su prihodi tijekom cijeloga promatranoga perioda veći od rashoda. Najmanja se

razlika javlja tijekom 2011.godine, kada su poslovni prihodi bili najmanji. Najveća razlika,

unatoč rastu rashoda, javlja se krajnje 2013.godine.

26

Zahvaljujući većem rastu prihoda u odnosu na rast rashoda, poduzeće je u 2013.godini

ostvarilo rast dobiti za 32,78% u odnosu na dobit iz 2011.godine. To ukazuje na uspješno,

odnosno profitabilno poslovanje poduzeća tijekom promatranoga razdoblja.

Potrebno je nadalje napomenuti kako je poslovanje poduzeća u velikoj mjeri ovisno o

ekonomskom okruženju te prirodnim čimbenicima, odnosno klimatskim uvjetima, te da

vrijednosti prikazane u računu dobiti i gubitka ovise o turističkom prometu u Hrvatskoj.

3.3.2. Analiza bilance

Uz račun dobiti i gubitka, koji ukazuje na uspješnost poslovanja potrebno je spomenuti i

analizirati temeljni financijski izvještaj, bilancu. Bilanca je početni financijski izvještaj koji

se koristi u poslovanju poduzeća,te se naziva i izvještajem o financijskom položaju.

Bilanca je dokument u kojem se iskazuje stanje cjelokupne imovine, obveza i kapitala

nekog poduzeća. Sastavlja se u pravilu za svaku poslovnu godinu sa stanjem na dan 31.12.

Bilanca se sastavlja na temelju podataka nastalih transakcija u toku poslovne

godine/razdoblja, pa je to razlog da se izrađuje na samom kraju razdoblja.

Za razliku od računa dobiti i gubitka koji je dinamički financijski izvještaj, bilanca je

izvještaj stanja, odnosno statički financijski izvještaj, koji pokazuje stanje poduzeća u

danom trenutku. Bilanca je dvostrani financijski izvještaj, kojega čine aktiva i pasiva.

Aktiva je sva imovina poduzeća uključujući i aktivna vremenska razgraničenja, dok je na

strani pasive prikazana suma obveza poduzeća, dugoročnih i kratkoročnih, te kapitala i

rezervi. U danome trenutku aktiva i pasiva moraju biti jednake, odnosno bilanca mora biti

uravnotežena. Poduzeće Plava Laguna u svojem poslovanju periodično podnosi set

zakonski obveznih financijskih izvještaja, među kojima je i bilanca. U njoj sistematično

prikazuje svoju imovinu i obveze, te kapital i rezerve za promatrano razdoblje. Prema

vrijednostima stavki bilance, moguće je utvrditi do kojih je poslovnih promjena dolazilo

tijekom promatranoga razdoblja. U nastavku je prikazana analiza bilance poduzeća Plava

laguna.

27

Tablica 2. Bilanca poduzeća Plava Laguna za razdoblje od 2011-2013.godine

Naziv pozicije 2011 2012 2013 2012/2011 2013/2012

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 1.373.961.783 1.437.468.235 1.414.621.841 104,62 98,41

I. NEMATERIJALNA IMOVINA 683.358 840.922 1.216.482 123,06 144,66

II. MATERIJALNA IMOVINA 1.362.389.764 1.428.301.322 1.405.424.518 104,84 98,40

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 10.888.661 8.325.991 7.980.841 76,46 95,85

IV. POTRAŽIVANJA (030 do 032) 0 0 0

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja po osnovi prodaje na kredit

3. Ostala potraživanja

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 199.306.369 165.874.639 253.629.090 83,23 152,90

I. ZALIHE 3.782.273 3.802.605 3.557.059 100,54 93,54

II. POTRAŽIVANJA 12.170.967 28.401.175 28.900.335 233,35 101,76

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 126.745.208 125.714.931 217.734.172 99,19 173,20

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 56.607.921 7.955.928 3.437.524 14,05 43,21

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 1.229.755 1.617.979 3.373.136 131,57 208,48

E) UKUPNO AKTIVA 1.574.497.907 1.604.960.853 1.671.624.067 101,93 104,15

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 3.400.080 3.400.080 3.418.760 100,00 100,55

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 1.442.509.720 1.472.362.809 1.533.613.602 102,07 104,16

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 1.088.372.400 1.088.372.400 1.181.246.460 100,00 108,53

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI 96.506.228 95.288.409 93.215.738 98,74 97,82

28

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE 54.869.005 -

V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK 105.949.636 174.212.465 115.435.946 164,43 66,26

1. Zadržana dobit 105.949.636 174.212.465 115.435.946 164,43 66,26

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 74.144.307 93.043.961 121.404.696 125,49 130,48

1. Dobit poslovne godine 74.144.307 93.043.961 121.404.696 125,49 130,48

2. Gubitak poslovne godine

VII. MANJINSKI INTERES 22.668.144 21.445.574 22.310.762 94,61 104,03

B) REZERVIRANJA 2.537.151 3.881.610 5.053.895 152,99 130,20

C) DUGOROČNE OBVEZE 53.273.414 42.790.285 33.545.766 80,32 78,40

D) KRATKOROČNE OBVEZE 67.871.639 77.291.266 88.064.209 113,88 113,94

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 8.305.983 8.634.883 11.346.595 103,96 131,40

F) UKUPNO – PASIVA 1.574.497.907 1.604.960.853 1.671.624.067 101,93 104,15

G) IZVANBILANČNI ZAPISI 3.400.080 3.400.080 3.418.760 100,00 100,55

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice 1.419.841.576 1.450.917.235 1.511.302.840 102,19 104,16

2. Pripisano manjinskom interesu 22.668.144 21.445.574 22.310.762 94,61 104,03

Izvor: Izrada studentice prema Bilanci Plave Lagune

Tablica pokazuje vrijednosti stavaka aktive i pasive poduzeća Plava laguna te indekse

njihova kretanja u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu te u 2012.godini u odnosu na

2011.godinu. Polazišna točka u analizi je kretanje aktive, odnosno pasive. Prema

vrijednostima indeksa moguće je zaključiti kako se u 2013.godini ukupna aktiva pa tako i

pasiva povećala za 4,15% u odnosu na vrijednosti iz 2012.godine, dok je povećanje u

2012.godini u odnosu na 2011.godinu iznosilo 1,93%. Osim učinaka transakcija nastalih u

promatranom razdoblju, efekt na povećanje aktive i pasive imalo je i pripajanje društva

Bonavia.

Povećanju na strani aktive doprinijelo je povećanje kratkotrajne imovine za 52,90%.

Najveći dio kratkotrajne imovine odlazi na kratkotrajnu financijsku imovinu koja je u

promatranom periodu, odnosno u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu povećana za

29

72,20%. Dok je godinu prije kratkotrajna imovina reducirana zbog smanjenja sredstava

koja su uložena u investicijske projekte (restrukturiranje hotela), tijekom 2013. godine

dolazi do povećanja kratkotrajne imovine uslijed aktivacije novoga društva (Bonavie)

samim time i povećanje operativne zarade i potraživanja.

Najveći dio dugotrajne imovine čini materijalna imovina koja se smanjila u 2013.godini za

1, 60 % u odnosu na 2012.godinu. Istovremeno se povećala nematerijalna imovina, koja

podrazumijeva kupljene dionice.

Povećanju na strani pasive najviše pridonosi rast obveza. Najveći udio u pasivi ima kapital

i rezerve koji su se u 2013.godini povećali za 4,16% u odnosu na 2012.godinu, odnosno za

2,07% u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu. takva su kretanja rezultat povećanja

kapitala po osnovi pripajanja novoga društva. Dok su se dugoročne obveze koje čine manji

dio ukupnih obveza smanjile za 21,60% u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu,

kratkoročne su se obveze povećale za 13,94% u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu.

Kratkoročne obveze rezultat su poslovanja poduzeća, te je razumljivo da se uslijed većega

obujma poslovanja (aktivacija novopripojenoga hotela, kao i ponovno pokretanje hotela u

kojemu je obavljano restrukturianje) poveća i struktura te obujam obveza. To je dovelo do

porasta ukupne pasive, kako je prethodno spomenuto za 4,15% u odnosu na vrijednost

pasive godinu prije.

3.4. Analiza pomoću financijskih pokazatelja

Financijska analiza ili analiza financijskih izvještaja nije potpuna ukoliko ne sadrži analizu

pomoću financijskih pokazatelja. Naime, prethodno provedenom analizom financijskih

izvještaja daje se tek pregled financijskih izvještaja i promjena stavaka koje sadrže te

ocjena profitabilnosti poslovanja. Da bi se ocijenila uspješnost poslovanja poduzeća

potrebno je analizirati financijske izvještaje primjenom pokazatelja analize financijskih

izvještaja. Pokazatelji analize financijskih izvještaja dobiju se stavljanjem u odnos

pojedinih stavaka bilance i računa dobiti i gubitka. Izračunati pokazatelji sami po sebi ne

kazuju mnogo, nego ih je potrebno usporediti sa nekim standardiziranim veličinama, i na

taj način ukazati na snage ili slabosti poduzeća. Najčešće se pokazatelji uspoređuju sa:

30

· Planiranim pokazateljima

· Kretanjem veličine određenog pokazatelja tijekom određenoga vremena u istom

poduzeću

· Kretanje pokazatelja u sličnom poduzeću koje pripada istoj grupaciji ili sektoru

· Prosječnom vrijednosti pokazatelja koji pripadaju istoj grupaciji.

Najčešće korištene skupine pokazatelja koje se primjenjuju u financijskoj analizi

poslovanja poduzeća jesu: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji

ekonomičnosti, pokazatelji profitabilnosti, pokazatelji aktivnosti te pokazatelji investiranja.

U nastavku ovoga poglavlja izvršena je analiza financijskih izvještaja poduzeća Plava

laguna prema prethodno spomenutim pokazateljima.

3.4.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti se koriste za procjenu sposobnosti poduzeća da udovolji

kratkoročnim obvezama. Dobavljači proizvoda i usluga poduzeću, kao i vjerovnici koji

odobravaju oduzeću kratkoročne kredite zainteresirani su za procjenu sposobnosti

poduzeća da udovolji obvezama koje dospijevaju na kratak rok (obveza s rokom dospijeća

do godinu dana). Likvidnost je pokazatelj koji je najranije počeo biti korišten u analizi

financijskih izvješća.

Najčešći pokazatelji likvidnosti su:

1) Tekuća likvidnost

2) Ubrzana likvidnost

3) Financijska stabilnost

U nastavku je prikazano kretanje pokazatelja likvidnosti poduzeća Plava laguna.

Tablica 3. Pokazatelji likvidnosti Plave lagune 2011-2013.godine

31

Naziv pokazatelja 2011 2012 2013 Poželjna vrijednost

koeficijent trenutne likvidnosti = novac/ kratkoročne obaveze 0,83 0,1 0,04 veći koeficijent =veća likvidnost

koeficjent ubrzane likvidnosti = (kratkotrajna imovina-zalihe)

/ kratkotrajne obaveze

2,88 2,1 2,84 min=1

Koeficijent tekuće likvidnost = kratkotrajna imovina/ kratkotrajne obaveze

2,94 2,15 2,88 >=2

koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna

imovina/(kapital +dugoročne obaveze) 0,92 0,95 0,9 <=1

Izvor: izračun studentice

Pokazatelj tekuće likvidnosti dobije se kao omjer kratkoročne imovine i kratkoročnih

obveza. Za pretpostaviti je da veća vrijednost pokazatelja tekuće likvidnosti osigurava

bolju poziciju dužniku. Promatrajući sa stajališta pozajmitelja veća vrijednost pokazatelja

tekuće likvidnosti trebala bi pružati zaštitu od eventualnih drastičnih gubitaka prouzročenih

poslovnim promašajima dužnika. Značajna prevaga kratkoročne imovine nad kratkoročnim

obvezama trebala bi zaštititi potraživanja pozajmitelja ukoliko bi zalihe morale biti

likvidirane uslijed prisilne prodaje i ukoliko bi se kod dužnika pojavili značajni problemi u

naplati potraživanja.

Sagledavajući problematiku iz drugog kuta, preveliki iznos pokazatelja tekuće likvidnosti

mogao bi signalizirati loša postupanja manadžmenta. Izuzetno visok pokazatelj tekuće

likvidnosti može značiti i neiskorištenu gotovinu, preveliki nivo zaliha u odnosu na stvarne

potrebe te loše upravljanje potraživanjima, rezultat kojeg su prevelika potraživanja. U isto

vrijeme, navedena situacija može značiti da se ne koriste dovoljno mogućnosti kreditiranja

od strane dobavljača.

Prema gruboj procjeni, koju ponekad koriste tradicionalni bankari, smatra se da je omjer

kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza od 2:1 optimalan za većinu poduzeća, jer pruža

dovoljnu zaštitu pokriću kratkoročnih obveza, uz uvjet da se vrijednost kratkoročne

imovine smanji do 50%. Kao i kod svih ovakvih procjena, njihova primjena ovisi o mnogo

činitelja kao što su grana industrije i njezina daljnja perspektiva. Ako poduzeće ima brz

32

obrt zaliha i može naplatiti svoju realizaciju bez problema, prihvatljivi odnos tekućih

sredstava i tekućih obveza može biti i niži. Međutim nikako ne bi trebao biti ispod 1:1.

Problem ovog koncepta sastoji se u činjenici da pokazatelj tekuće likvidnosti mjeri u biti

statičko stanje i procjenjuje poslovanje pod pretpostavkom likvidacije, a ne uzima u obzir

"going concern koncept" koji treba biti glavni prioritet manadžmenta.

Pokazatelj ubrzane likvidnosti se koristi za procjenu može li poduzeće udovoljiti svojim

kratkoročnim obvezama upotrebom svoje najlikvidnije imovine. Ovaj pokazatelj izuzima

zalihe iz izračuna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti.

Ovaj pokazatelj bi trebao iznositi minimalno 1 ili više, odnosno tekuće obveze ne bi smjele

biti veće od zbroja iznosa novca i potraživanja, premda ima izuzetaka, ovisno o industriji.

Ako je pokazatelj visok, znači da je potrebno unaprijediti upravljanje gotovinom radi

smanjenja suviška gotovine, pooštriti kreditnu politiku ili smanjiti kratkotrajnu u korist

dugotrajne imovine. Ovaj pokazatelj uglavnom koriste banke i drugi kreditor, a služi kao

upozorenje na opasnost da dužnik neće moći izmiriti svoje obveze u roku dospijeća.

Slijedeći pokazatelj je pokazatelj financijske stabilnosti, za koga se smatra da bi trebao

iznositi najviše 1 ili manje od 1. smanjenje pokazatelja financijske stabilnosti je pozitivna

tendencija, jer to znači da se sve veći dio kratkotrajne imovine financira iz dugoročnih

izvora financiranja čime se stvaraju pretpostavke za financijsku stabilnost promatranog

poduzeća. Pod dugom se podrazumijevaju izvori financiranja koji se moraju otplatiti, i to

na kratak rok (do godinu dana) ili na dugi rok.

Prema pokazateljima likvidnosti likvidnost poduzeća Plava laguna može se ocijeniti

pozitivnom. Poduzeće u svim pokazateljima likvidnosti mjeri vrijednosti u poželjnim

intervalima, te se pokazatelji, samim time i likvidnost poduzeća s vremenom ne mijenja

značajno.

33

3.4.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti koriste se za procjenu financijskog rizika poduzeća, odnosno

pokazatelji mjere stupanj zaduženosti poduzeća. U analizi zaduženosti važne su dvije vrste

pokazatelja zaduženosti (financijske poluge):

· Pokazatelji na temelju stavljanja u omjer računa bilance radi utvrđivanja razmjera u

kojem se imovina financirala posuđenim sredstvima,

· Pokazatelji na temelju računa bilance uspjeha radi utvrđivanja koliko su puta fiksne

naknade pokrivene dobitkom.

Najčešći pokazatelji zaduženosti su:

· Pokazatelj zaduženosti

· Pokazatelj vlastitog financiranja

· Pokazatelj financiranja

· Pokazatelj pokrića kamata

· Faktor zaduženosti

· Stupanj pokrića I

· Stupanj pokrića II

34

Tablica 4. Pokazatelji zaduženosti poduzeća Plava laguna

Naziv pokazatelja Brojnik/Nazivnik 2011 2012 2013

Koef.financijske stabilnosti

Dugotrajna imovina/(kapital+dugoročne obveze) 0,92 0,95 0,90

Koef.zaduženosti Ukupne obveze/ukupna imovina 0,08 0,07 0,07

Koef.vlastitoga

financiranja Vlastiti kapital/ukupna imovina 0,92 0,92 0,92

Pokazatelj financijske

poluge Imovina/vlastiti kapital 1,09 1,09 1,09

Koef.financiranja Ukupne obveze /vlastiti kapital 0,08 0,08 0,08

Faktor zaduženosti Obveze/neto dobit +amortizacija 0,66 0,56 0,49

Stupanj pokrića I (Vlastiti kapital/dugotrajna imovina)*100 104,99 102,43 108,41

Stupanj pokrića II Dugoročni izvori/dugotrajna imovina 0,04 0,03 0,02

Izvor: izračun studentice

Koeficijent financijske stabilnosti izražava dugotrajniju mogućnost financiranja poduzeća

bez većih problema, a poželjna je vrijednost da je manji od 1, po čemu možemo vidjeti da

je zaduženost poduzeća u referentnim intervalima te da se s vremenom smanjuje

zaduženost poduzeća.

Koeficijent zaduženosti bi trebao biti manji od 0,5. Prema vrijednosti koeficijenta

zaduženosti može se zaključiti kako poduzeće oko 7% svoje imovine financira iz

dugoročni izvora, odnosno zaduživanjem. Pokazatelj je dakle u poželjnim vrijednostima.

Koeficijent vlastitog financiranja bi trebao biti veći od 0,5, na temelju čega možemo

zaključiti kako poduzeće s vremenom održava financijsku stabilnost. U suvremenim

poslovnim sustavima, veća vrijednost pokazatelja samofinanciranja odražava zdravu

strukturu izvora.

Pokazatelj financijske poluge je u poželjnim intervalima (veći od 1) i održava se stabilnim

s vremenom. Povećanje pokazatelja ukazivalo bi na činjenicu da poduzeće sve manje

imovine financira vlastitim izvorima.

Koeficijent financiranja je u povoljnim intervalima, odnosno manji od 1, te se s vremenom

održava stabilnim.

35

Faktor zaduženosti bi trebao biti manji od vrijednosti 3,5. Pokazatelj se s vremenom

smanjuje Njegovo smanjenje ukazuje na smanjeno zaduživanje i jačanje likvidnosti

poduzeća.

Pokriće troškova kamata bi trebali biti veće od 1, i do 4 puta veće od troškova kamata, što

nije slučaj na primjeru poduzeća. Što je veća vrijednost ovoga pokazatelja to je sigurnije

da će poduzeće moći vratiti troškove kamata nastale po kreditima. Zaključno se može

utvrditi kako se zaduženost poduzeća s vremenom povećava.

3.4.3. Pokazatelji ekonomičnosti

Ekonomičnost odražava ekonomski zahtjev za racionalnim poslovanjem. Mjeri se

odnosom vrijednosti prihoda i rashoda, odnosno vrijednosti učinaka i troškova, to jest

pokazateljima ekonomičnosti. Ekonomičnost dakle treba mjeriti odnosom proizvodnih

učinaka izraženih u prihodima i utrošenih čimbenika proizvodnje ili usluga također u

rashodima. Kad je taj omjer, odnosno koeficijent veći od 1, znači da su prihodi veći od

rashoda i da se ostvaruje pozitivan financijski rezultat ili ekonomičnost poslovanja.

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda.

Tablica 5. Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Plava laguna

Naziv pokazatelja Brojnik/Nazivnik 2011 2012 2013

Ekonomičnost ukupnog poslovanja

Ukupni prihodi/Ukupni

rashodi 1,21 1,20 1,26

Ekonomičnost poslovanja (prodaje)

Prihodi od

prodaje/Rashodi

prodaje

1,19 1,19 1,24

Ekonomičnost financiranja Financijski

prihodi/Financijski

rashodi 2,24 2,00 2,26

Ekonomičnost izvanrednih aktivnosti

Izvanredni

prihodi/Izvanredni

rashodi - - -

Izvor: izračun studentice

Pokazatelji ekonomičnosti poslovanja trebali bi biti veći od 1. Ekonomičnost ukupnoga

poslovanja, kao i ekonomičnost prodaje veći su od 1 u sva tri promatrana razdoblja, što

ukazuje na ekonomičnost poslovanja. S obzirom da je prodaja/pružanje usluga, koje se

36

ubrajaju u osnovne djelatnosti poduzeća ekonomična, poduzeće posluje ekonomično.

Ekonomičnost financiranja također je u povoljnim intervalima tijekom cijeloga

promatranoga vremena. Poduzeće nema izvanrednih prihoda pa stoga ne bilježi

ekonomičnost izvanrednoga poslovanja. U skladu sa kretanjem ekonomičnosti i njezinih

pokazatelja, može se zaključiti kako se s vremenom ekonomičnost poduzeća Plava laguna

povećava.

3.4.4. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poduzeća poznati su još i pod nazivom koeficijenti obrtaja. Mjere

efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse. Računaju se iz odnosa prihoda i

prosječnih stanja imovine te upućuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu.

Na temelju njih je moguće izračunati i prosječne dane vezivanja sredstava, odnosno

prosječno vrijeme trajanja obrta sredstava. Također, pomoću tih pokazatelja se može

izračunati i prosječno trajanje naplate potraživanja. Svi se pokazatelji utvrđuju iz bilance te

računa dobiti i gubitaka.

Tablica 6. Pokazatelji aktivnosti poduzeća Plava laguna

Naziv pokazatelja Brojnik/Nazivnik 2011 2012 2013

Koef.obrta ukupne

imovine

Ukupni prihod/Ukupna

imovina 0,34 0,34 0,36

Koef.obrta kratkotrajne

imovine

Ukupni prihod/Kratkotrajna

imovina 2,67 3,31 2,36

Koef.obrta zaliha Prihod od prodaje/Zalihe 136,40 141,03 163,80

Trajanje obrta zaliha

Broj dana u godini

(365)/Koef.obrta zaliha 2,68 2,59 2,23

Koef.obrta potraživanja

Prihod od

prodaje/Potraživanje 42,39 18,88 20,16

Trajanje naplate

potraživanja u danima

Broj dana u godini

(365)/Koef.obrta potraživanja 8,61 19,33 18,10

Izvor. Izračun studentica

Koeficijenti obrtaja ukazuju na to koliko se puta imovina obrne u toku jedne godine.

Koeficijent obrtaja ukupne imovine varira ovisno o djelatnosti kojom se trgovina bavi.

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine mjeri relativnu efikasnost kojom poduzeće rabi

kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda, te je poželjno da bude što veći. Prema

pokazatelju vidljivo je da se imovina brže obrće, s obzirom da pokazatelj raste.

37

Kratkotrajna se imovina sporije obrće, što se vidi prema manjem koeficijentu obrtaja

kratkotrajne imovine. Poželjna je što veća vrijednost koeficijenta obrtaja zaliha, s obzirom

da su zalihe najnelikvidnija imovina. Koeficijent obrtaja zaliha se povećava, što je

povoljno, odnosno ukazuje na sve brže obrtanje kratkotrajne imovine u poslovnom

procesu. Trajanje jednoga obrtaja zaliha se u skladu sa bržim orbtanjem zaliha smanjuje.

Koeficijent obrtaja potraživanja se generalno gledano smanjuje u odnosu na početnu

vrijednost, što je dobro za poduzeće, te samim time dolazi do smanjenja trajanja obrtaja

potraživanja u poduzeću. Optimalno je trajanje obrtaja potraživanja do 30 dana. U skladu

sa time, poduzeće svoja potraživanja obrće relativno brzo.

Sudeći prema vrijednostima pokazatelja aktivnosti, poduzeće bilježi povoljne pokazatelje

aktivnosti poslovanja.

3.4.5. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i

investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu učinkovitost poslovanja poduzeća

analiza profitabilnosti poslovanja poduzeća svrstava se u najvažnije dijelove financijske

analize. Ovi pokazatelji mjere sposobnost poduzeća da ostvari određenu razinu dobiti u

odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. Iako je prema vrijednostima prikazanima u

analizi financijskih izvještaja poslovanja Plave lagune prikazano kao uspješno, na temelju

pozitivne dobiti ostvarene u poslovanju, u nastavku su izračunati pokazatelji

profitabilnosti.

38

Tablica 7. Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Plava laguna

Naziv pokazatelja Brojnik/Nazivnik 2011 2012 2013

Neto marža profita Neto dobit+kamate/Ukupni

prihod 0,15 0,18 0,21

Bruto marža profita Dobit prije poreza

+kamate/Ukupni prihod 0,19 0,18 0,22

Neto rentabilnost imovine Neto dobit/Ukupna imovina 0,05 0,06 0,07

Bruto rentabilnost imovine Dobit prije poreza/Ukupna

imovina 0,06 0,06 0,07

Rentabilnost vlastitoga kapitala Neto dobit/Glavnica 0,05 0,06 0,08

Izvor: izračun studentice

Neto profitna marža pokazuje koliki dio od ukupnih prihoda ostaje za slobodno

raspolaganje poduzeću, odnosno tijekom 2013.godine 21% ostaje za slobodno

raspolaganje. Taj se udio povećava s vremenom, što je povoljno.

Bruto profitna marža pokazuje koliko prostora u prihodu ostaje za pokriće poslovne

nadogradnje nakon što se određeni proizvod dovede do realizacije na tržištu, odnosno na

primjeru poduzeća Plava Laguna iznosi 22% u 2013.godini. I pokazatelj bruto profitne

marže se s vremenom povećava.

Bruto rentabilnost imovine koliki iznos profita poduzeće može ostvariti temeljem jedinice

imovine u svom vlasništvu. Neto rentabilnost se češće koristi jer pokazuje stvarno

raspoloživi dobitak nakon oporezivanja. Ovaj se pokazatelj mijenja, odnosno raste,

odnosno na jednu jedinicu imovine dolazi 0,07 kuna. Rentabilnost kapitala pokazuje koliko

poduzeće dobiti ostvaruje na 1 jedinicu kapitala, odnosno na jednu jedinicu kapitala

poduzeće zaradi 0,08 kuna u 2013.godini. Usporedbom ovih dvaju pokazatelja odlučuje se

o financiranju vlastitim ili tuđim kapitalom, odnosno na primjeru poduzeća je povoljnije

financirati vlastitim kapitalom

Prema pokazateljima profitabilnosti može se zaključiti kako je poduzeće profitabilno te da

se profitabilnost poduzeća povećava s vremenom. Temeljem provedene financijske analize

pomoću pokazatelja, moguće je zaključiti kako poduzeće vrijednosti svih pokazatelja drži

u poželjnim intervalima. S vremenom se povećava likvidnost poduzeća, smanjuje se

njegova zaduženost, odnosno raste mu ekonomičnost, aktivnosti i profitabilnost, što

ukazuje na povećanje uspješnosti poslovanja poduzeća.

39

4. ANALIZA TROŠKOVA POSLOVANJA PODUZEĆA PLAVA LAGUNA

Uz provedenu analizu financijskih izvještaja i danu ocjenu uspješnosti poslovanja,

neophodno je provesti analizu troškova, kako bi se donijeli zaključci o ekonomičnosti

poslovanja, te na taj način omogućilo upravljanje troškovima. Poduzeće Plava Laguna je

hotelsko-ugostiteljski poslovni subjekt, koji temeljem djelatnosti za koju je predodređeno

bilježi specifične troškove poslovanja. Kako bi se poslovanje održavalo uspješnim i

nadasve ekonomičnim neophodno je upravljanje troškovima, koje se temelji na

računovodstvenom praćenju troškova, koje obavlja služba ekonomije i financija.

Informacije dobivene iz te analize inputi su za planiranje poslovanja i mjerne jedinice za

kontrolu ostvarenja i rezimiranje potencijalnih odstupanja. U ovome dijelu rada izvršena je

analiza troškova poslovanja, kako ukupno tako i prema pojedinim stavkama u poslovanju.

Sljedeća tablica pokazuje usporedno kretanje troškova poslovanja poduzeća Plava laguna.

Tablica 8. Usporedni prikaz troškova poslovanja poduzeća Plava laguna u razdoblju od 2011-

2013.godine

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Materijalni troškovi 137.314.330 141.378.639

146.219.033 102,96 103,42

a) Troškovi sirovina i materijala 76.082.270 81.988.966

83.122.070 107,76 101,38

b) Troškovi prodane robe 75.543 67.541

73.183 89,41 108,35

c) Ostali vanjski troškovi 61.156.517 59.322.132

63.023.780 97,00 106,24

Troškovi osoblja 122.244.689 122.073.340

128.792.850 99,86 105,50

a) Neto plaće i nadnice 71.515.318 71.969.877

78.571.370 100,64 109,17

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 32.974.540 33.775.976

33.212.781 102,43 98,33

c) Doprinosi na plaće 17.754.831 16.327.487

17.008.699 91,96 104,17

Amortizacija 108.887.618 121.825.396

126.414.765 111,88 103,77

Ostali troškovi 55.782.392 63.419.887

64.871.295 113,69 102,29

Vrijednosno usklađivanje 8.234.538 739.331

546.706 8,98 73,95

a) dugotrajne imovine (osim financijske

imovine) 7.774.964

b) kratkotrajne imovine (osim financijske

imovine) 459.574

739.331

546.706 160,87 73,95

Rezerviranja 98.488 1.464.472

1.638.748 1486,95 111,90

Ostali poslovni rashodi 1.340.485 1.127.485

1.346.235 84,11 119,40

UKUPNO TROŠKOVI 701.696.097 716.219.860 745.388.221 102,07 104,07

Izvor: Izračun studentice prema Računu dobiti i gubitka poduzeća Plava laguna

40

Ukupne troškove poslovanja poduzeća Plava Laguna čine: materijalni troškovi, troškovi

osoblja, amortizacija, ostali troškovi, vrijednosno usklađivanje, rezerviranja te ostali

poslovni rashodi.

Moguće je prema vrijednostima indeksa zaključiti kako su se troškovi u poslovanju

povećali kako u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu za 2,07%, tako i u 2013.godini u

odnosu na 2012.godinu za 4,07%.

Takvom kretanju pridonio je rast gotovo svih skupina troškova do kojih je došlo u

poslovanju. Jedino smanjenje zabilježeno je u vrijednosnim usklađenjima gdje je trošak

vrijednosnoga usklađenja kratkotrajne imovine smanjen u 2013.godini za 26,05% u odnosu

na godinu prije. Najveći porast zabilježen je u 2012.godini kada su rezeriranja porasta za

1386,95% u odnosu na 2011.godinu. Najznačajnija skupina troškova, materijalni troškovi

povećavaju se i to rastućim stopama godišnjega rasta, odnosno sa 2,96% u 2012.godini

rastu na 3,42% u 2013.godini. Druge dvije značajne skupine troškova poslovanja su

troškovi osoblja, koji se također povećavaju u 2013.godini, dok su u 2012.godini smanjeni

u odnosu na 2011.godinu. stalni rast bilježi i trošak amortizacije koji se s vremenom stalno

povećava, odnosno rast od 11,88% u 2012.godini prati rast od 3,77% u 2013.godini. jasnij

sliku značaja pojedine skupine troškova daje sljedeći grafikon.

Grafikon 2. Struktura troškova poslovanja poduzeća Plava Laguna (2013.godina)

Izvor: izrada studentice

41

Najveća skupina u ukupnim troškovima jesu materijalni troškovi koji čine 31,12%.

Troškovi osoblja čine 27,41% u ukupnim troškovima poslovanja. Trošak amortizacije čini

26,91%, dok su ostali troškovi svojim vrijednostima zauzeli četvrtu poziciju , odnosno

iznose 13,81% od ukupnih troškova poslovanja. Manje skupine troškova svojim

vrijednostima i udjelima u ukupnim troškovima poslovanja jesu: vrijednosno usklađivanje

(0,12%), rezerviranja (0,35%) te ostali poslovni rashodi (0,29%). U nastavku je provedena

analiza svake pojedine skupine troškova do koje dolazi u poslovanju poduzeća.

4.1. Materijalni troškovi

Materijalni troškovi poduzeća Plava Laguna jesu najveća skupina troškova. Ova skuoina

troškova obuhvaća 31,12% ukupnih troškova poslovanja, a čine ih troškovi sirovina i

materijala, troškovi prodane robe te troškovi usluga. U nastavku je prikazano kretanje

materijalni troškova poduzeća Plava Laguna u promatranom razdoblju.

Tablica 9. Materijalni troškovi poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Materijalni troškovi 137.314.330 141.378.639

146.219.033 102,96 103,42

a) Troškovi sirovina i materijala 76.082.270

81.988.966

83.122.070 107,76 101,38

b) Troškovi prodane robe 75.543 67.541

73.183 89,41 108,35

c) Ostali vanjski troškovi 61.156.517 59.322.132

63.023.780 97,00 106,24

Izvor: izračun studentice

Ukupni su se materijalni troškovi u 2012.godini povećali u odnosu na 2011.godinu za

2,96%, dok je povećanje u 2013.godini u odnosu na 2012.godinu iznosilo 3,42%. Tijekom

2012.godine zabilježen je rast samo jedne skupine troškova, troškova sirovina i materijala,

koji su se povećali za 7,76%, dok su druge dvije skupine u 2012.godini smanjivale svoju

vrijednost u odnosu na vrijednosti ostvarene u 2011.godini. Tijekom 2013.godine dolazi do

povećanja svih stavaka koje se ubrajaju u materijalne troškove poslovanja poduzeća Plava

laguna. Tako je rastu ukupnih materijalni troškova doprinjeo rast troškova sirovina i

materijala za 1,38%, rast troškova prodane robe za 8,35% te rast ostalih vanjskih troškova

za 6,24%. U nastavku je prikazana struktura materijalnih troškova poduzeća Plava laguna.

42

Tablica 10. Struktura materijalnih troškova poduzeća Plava laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

a) Troškovi sirovina i materijala 55,41% 57,99% 56,85%

b) Troškovi prodane robe 0,06% 0,05% 0,05%

c) Ostali vanjski troškovi 44,54% 41,96% 43,10%

Izvor: izračun studentice

Troškovi sirovina i materijala čine najveći udio u ukupnim materijalnim troškovima.

Vrijednost tog udjela s vremenom se mijenja. Tako je poduzeće 2012,godine bilježilo

najveći udio troškova sirovina i materijala u ukupnim materijalnim troškovima, odnosno

57,99%, dok je 2013.godine taj udio smanjen na 56,85%. Ostali vanjski troškovi

obuhvaćaju izostavljene skupine materijalnih troškova, a njihov se udio s vremenom

također povećava. Tako je u 2013.godini zabilježen rast ostalih vanjskih troškova ujedno i

povećanje njihova udjela u ukupnim materijalnim troškovima na 43,10%. Najmanji udio u

ukupnim materijalnim troškovima imaju troškovi prodane robe, čiji se udio kreće oko

0,05%.

4.2. Troškovi osoblja

Troškovi osoblja su uz materijalne troškove najznačajnija skupina troškova poslovanja

poduzeća Plava laguna. Troškovi osoblja obuhvaćaju sve naknade koje se isplaćuju

zaposlenicima za njihov angažman. Poduzeće zapošljava dvije skupine radnika, sezonce i

stalne zaposlenike. Prema posljednjim dostupnim podacima, udio stalnih zaposlenika u

ukupnom broju zaposlenika iznosio je 62,7% u 2012.godini, što je manje nego u

2011.godini. smanjen je i broj sezonaca u 2012.godini, tako je Plava laguna 2012.godinu

završila sa padom zaposlenosti od 2,6%. U nastavku je prikazano kretanje troškova

osoblja.

43

Tablica 11. Troškovi osoblja poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška (godišnje) 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Troškovi osoblja 122.244.689 122.073.340

128.792.850 99,86 105,50

a) Neto plaće i nadnice 71.515.318 71.969.877

78.571.370 100,64 109,17

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 32.974.540 33.775.976

33.212.781 102,43 98,33

c) Doprinosi na plaće 17.754.831 16.327.487

17.008.699 91,96 104,17

Prosječni trošak (godišnje po zaposlenom) 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

a) Neto plaće i nadnice 78.330 78.828 86.058 100,64 109,17

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 36.117 36.994 36.378 102,43 98,33

c) Doprinosi na plaće 19.447 17.883 18.629 91,96 104,17

Prosječni trošak (mjesečno po zaposlenom) 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

a) Neto plaće i nadnice 6527,50 6568,99 7171,54 100,64 109,17

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 3009,72 3082,87 3031,47 102,43 98,33

c) Doprinosi na plaće 1620,56 1490,28 1552,46 91,96 104,17

Izvor: izračun studentice

Troškovi osoblja se u 2012.godini smanjuju u odnosu na 2011.godinu, što je povezano sa

prethodno spomenutim smanjenjem ukupne zaposlenosti u 2012.godini. Iako smanjenje

troškova osoblja nije bilo toliko značajno, ono je zabilježeno. Tijekom 2013.godine

zabilježen je rast troškova osoblja za 5,50% u odnosu na godinu prije, odnosno u odnosu

na 2011.godinu. Najveći doprinos kretanju troškova osoblja imalo je kretanje neto plaća i

nadnica, koje su se nakon manjega rasta u 2012.godini (0,64%) značajnije povećale u

2013.godini (9,17%). Dok su neto plaće i nadnice rasle, troškovi poreza i doprinosa iz

plaća su se smanjivali u 2013.godini, i to za 1,67% u odnosu na godinu prije. Doprinosi na

plaće su se također u 2013.godini povećali nakon smanjenja u 2012.godini, koje je bilo

izazvano smanjenjem zaposlenosti. Rast ove skupine troškova u 2013.godini iznosio je

4,17%. U nastavku je prikazana struktura troškova osoblja prema pojedinim grupama

troškova.

44

Tablica 12. Struktura troškova osoblja poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

a) Neto plaće i nadnice 58,50% 58,96% 61,01%

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 26,97% 27,67% 25,79%

c) Doprinosi na plaće 14,52% 13,38% 13,21%

Izvor: izračun studentice

Najveći udio u ukupnim troškovima osoblja imaju neto plaće i nadnice. Udio ove skupine

troškova se s vremenom povećava, te u 2013.godini iznosi 61,01%. Troškovi poreza i

doprinosa iz plaće čine manje od 30% ukupnih troškova osoblja a i njihov se udio u

ukupnim troškovima osoblja mijenja s vremenom te je 2013.godine činio 25,79%.

Posljednja skupina troškova osoblja jesu doprinosi na plaće, čiji se udio s vremenom

također mijenja, odnosno smanjuje, te je tako 2013.godine iznosio 13,21%.

4.3. Amortizacija

Trošak amortizacije je jedna od značajnijih stavaka troškova koje poduzeće Plava laguna

bilježi u poslovanju. To je rezultat specifičnosti poslovanja, odnosno ovisnosti o imovini

poduzeće i njezinu trošenju. Izračun troška amortizacije određuje se u skladu sa politikom

poslovanja poduzeća, koju poduzeće propisuje i objavljuje, a u njoj su sadržane korisni

vijek trajanja dugotrajne imovine koja se amortizira. U nastavku je prikazano kretanje

troška amortizacije u poslovanju poduzeća Plava laguna.

Tablica 13. Trošak amortizacije poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Amortizacija 108.887.618

121.825.396 126.414.765 111,88 103,77

Izvor: izračun studentice

Poduzeće kontinuirano bilježi rast troškova amortizacije. Tijekom 2012.godine trošak

amortizacije povećan je za 11,88%, dok se u 2013.godini trošak amortizacije povećao za

3,77%. Prema vrijednostima troška amortizacije on sa 26,91% sudjeluje u ukupnim

troškovima poslovanja ostvarenima u 2013.godini.

45

4.4. Ostali troškovi

Osim prethodno navedenih, točno određenih skupina troškova, u poslovanju poduzeća

javljaju se i nerazvrstani ostali troškovi. U tu skupinu troškova poslovanja, poduzeće Plava

Laguna ubraja:

· Komunalne i slične naknade, porezi i doprinosi, članarine

· Intelektualne usluge

· Premije osiguranja

· Reprezentacija i izuzimanja

· Bankarske usluge

· Naknade troškova djelatnicima i stanovništvu (putni troškovi, troškovi noćenja,

dnevnice, autorski honorari, prigodno darivanje gostiju i sl.)

· Ostala materijalna prava zaposlenih (otpremnine, jubilarne nagrade, božićnica,

regres, prigodni pokloni djeci i sl.)

· Troškovi stručnog obrazovanja

· Ostalo

U nastavku je prikazano kretanje ostalih troškova poduzeća Plava Laguna u promatranom

razdoblju.

Tablica 14. Ostali troškovi poduzeća Plava laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Ostali troškovi 55.782.392 63.419.887 64.871.295 113,69 102,29

Izvor: izračun studentice

Poduzeće kontinuirano bilježi rast ostalih troškova poslovanja, odnosno gore navedenih

skupina troškova do kojih dolazi u poslovanju poduzeća. Tijekom 2012.godine dolazi do

povećanja ostalih troškova poslovanja za 13,69% u odnosu na godinu prije, dok se

46

2013.godine ostali troškovi poslovanja povećavaju za 2,29% u odnosu na godinu prije.

Vrijednosni udio ostalih troškova poslovanja u ukupnim troškovima poslovanja je relativno

značajan, a iznosio je 13,81% u 2013.godini. od navedenih skupina troškova uvrštenih u

ostale poslovne troškove najveća stavka jesu komunalni doprinosi i slične naknade,

doprinosi i članarine.

4.5. Vrijednosno usklađivanje

Troškovi vrijednosnog usklađivanja dugotrajne i kratkotrajne imovine proizlaze iz potrebe

iskazivanja imovine po fer vrijednosti, te realnog prezentiranja financijskih izvještaja.

Vrijednosno usklađivanje određeno je međunarodnim računovodstvenim standardima,

prema kojima se određuje smanjenje vrijednosti imovine, propisujući procjenjivanje

imovine iskazane u poslovnim knjigama na datum bilance, u odnosu na tržišnu vrijednost.

Potreba za procjenjivanjem proizlazi iz mogućnosti tehnološke zastarjelosti, fizičkog

propadanja, odlaska poslovnih partnera kod kojih postoje otvorena potraživanja u stečaj ili

likvidaciju, pogrešnih ulaganja ili čak trajnog gubitka vrijednosti nekog dijela imovine. To

svođenje imovine na nižu, realnu vrijednost naziva se vrijednosnim usklađenjem.

(http://www.racunovodja.hr/troskovi-vrijednosnog-uskla-enja-

uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4iaqzuTm0S-R/)

Poduzeće Plava Laguna usklađuje svoju dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, što je

prikazano u nastavku.

Tablica 15. Vrijednosno usklađivanje poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Vrijednosno usklađivanje 8.234.538 739.331

546.706 8,98 73,95

a) dugotrajne imovine (osim financijske

imovine) 7.774.964

b) kratkotrajne imovine (osim financijske

imovine) 459.574

739.331

546.706 160,87 73,95

Izvor: izračun studentice

Tijekom obaju godina dolazi do smanjenja troškova vrijednosnoga usklađivanja. Tijekom

2012.godine trošak vrijednosnoga usklađivanja je smanjen za 91,02%, dok se u

47

2013.godini u odnosu na 2012.godinu smanjio za 26,05%. Usklađivanje dugotrajne

imovine poduzeća zabilježeno je samo 2011.godine, dok se kratkotrajna imovina usklađuje

tijekom cijeloga razdoblja promatranja.

4.6. Rezerviranja

Kao što sama riječ kazuje, troškovi rezerviranja odnose se na rezervacije za potencijalne

rizike i gubitke u budućnosti. Ovaj se termin sve češće spominje, s obzirom da se

rezervacije sve učestalije koriste kao porezne olakšice. Sljedeće su moguće vrste

rezerviranja:

· Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima

· Rezerviranja za troškove po započetim sudskim sporovima

· Rezerviranja za otpremnine

· Rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava

Poduzeće Plava Laguna rezervira sredstva za otpremnine i u slučaju garancija. U nastavku

je prikazan trošak rezerviranja u poduzeću Plava laguna.

Tablica 16. Troškovi rezerviranja poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Rezerviranja 98.488 1.464.472 1.638.748 1486,95 111,90

Izvor: izračun studentice

Troškovi rezerviranja su se značajno povećali 2012.godine u odnosu na 2011.godinu. Tada

je povećanje iznosilo 1386,95% u odnosu na vrijednost troška u 2011.godini. tijekom

2013.godine dolazi do povećanja troškova rezerviranja u odnosu na godinu prije, i to za

11,90%.

48

4.7. Ostali poslovni rashodi

Posljednja skupina troškova jesu ostali poslovni rashodi poduzeća. U ostale se poslovne

rashode poduzeća ubrajaju sve skupine troškova koje nisu uvrštene u dosadašnju analizu,

odnosno koje dosada nisu razvrstane. U nastavku je prikazano kretanje ostalih poslovnih

rashoda poduzeća Plava laguna.

Tablica 17. Ostali poslovni rashodi poduzeća Plava Laguna

Vrsta troška 2011 2012 2013

Indeks

2012/2011

Indeks

2013/2012

Ostali poslovni rashodi 1.340.485 1.127.485 1.346.235 84,11 119,40

Izvor: izračun studentice

Tijekom 2012.godine ostali poslovni rashodi poduzeća su se smanjili u odnosu na

vrijednosti godinu dana prije. To smanjenje iznosilo je 15,89%. U 2013.godini dolazi do

povećanja ostalih poslovnih rashoda u odnosu na godinu prije i to za 19,40%. Na taj su

način ostali poslovni rashodi nadmašili početne razine zabilježene u 2011.godini.

Poduzeće Plava laguna je uslužno poduzeće, stoga je prikazana struktura troškova do kojih

dolazi u poslovanju očekivana. Najveća skupina troškova jesu materijalni troškovi

(sirovine i materijali), troškovi osoblja, te amortizacija. S vremenom se ukupni troškovi

poslovanja povećavaju, iako je to povećanje neznatno. U većini pojednih skupina troškova

evidentira se prvotno smanjenje u 2012.godini u odnosu na 2011.godinu, što je rezultat

nepovoljnih utjecaja iz okruženja i pada zaposlenosti. Tijekom 2013.godine dolazi do rasta

troškova poslovanja u gotovo svim skupinama troškova, što je rezultat intenzivnijega

poslovanja.

49

5. ZAKLJUČAK

Poduzeće je sustav materijalnih resursa i ljudskih faktora koji svojim međudjelovanjem

teži k jednom cilju, ostvarivanju pozitivnog financijkog razultata, odnosno ostvarivanju

dobiti. Svaka kompanija, da bi bila u mogućnosti obavljanja djelatnosti kojom se bavi,

mora utrošiti određena sredstva, mora imati određene troškove koji su potrebni za

proizvodnju proizvoda ili pružanje uluga. Kompanija mora, osim vođenja računa o važnim

poslovnim kategorijama, također voditi računa o maksimalnoj, ali racionalnim

minimizaciji pojedinačnih troškova i to raspoređenima po vrstama i nosiocima tih

troškova. Kako bi kompanija mogla sagledati svoje troškove, odnosno rashode, mora iste

usporediti sa planskim troškovima, ako provodi planiranje troškova, ili sa troškovima

nastalim u prethodnim razdobljima. S obzirom na velik broj i vrstu troškova te osoba koje

utječu na troškove, potrebno je kao polazište nadzora nad troškovima utvrditi tko, što,

koliko te način na koji troški povjerena mu sredstva, odnosno na koji način uzrokuje

troškove.

Da bi analiza troškova bila moguća, u poduzeću mora postojati i računovodstvo troškova

koje predstavlja poveznicu između financijskog i upravljačkog računovodstva. Ako

računovodstvo troškova promatrano sa informacijske strane, onda je to dio računovodstva

poduzeća koji mu osigurava sve potrebne informacije za upravljanje aktivnostima koje

uzrokuju nastanak troškova u poduzeću. Računovodstvo troškova definirano i promatrano

s druge strane podrazumijeva niz metoda ili tehnika kojima se procjenjuju i utvrđuju

troškovi proizvodnih procesa, projekata te naposlijetku i cijelog poslovanja.

Računovodstvo troškova je također i važan izvor informacija kako za interne tako i za

eksterne korisnike informacija, odnosno za upravu poduzeća koja podatke koristi za

analizu troškova. Na temelju informacija proizašlih iz računovodstva troškova te iz analize

troškova poslovanja, uspješno se upravlja poslovanjem poduzeća, što podrazumijeva i

uspješno upravljanje troškovima, koji direktno utječu na poslovanje poduzeća. Troškove je

u poslovanju potrebno razlikovati prema njihovim prirodnim vrstama ali i prema drugim

pripadajućim i adekvatnim klasifikacijskim kriterijima.

Predmet je analize troškova poslovanja u ovome radu poduzeće Plava Laguna. Navedeno

poduzeće, sa sjedištem u Poreču ima dugu tradiciju postojanja i rada u hotelskom i

50

ugositeljskom sektoru. Zahvaljujući tome danas je postalo svojevrsni brand proizvod kako

Istre tako i Hrvatske. U svojim raspoloživim smještajnim kapacitetima, poduzeće svake

godine može ugostiti/smjestiti više od 20.000 turista dnevno. Dugovječna tradicija te

prepoznata kvaliteta i vrhunska usluga jamci su uspjeha, i smatraju se ključnim

čimbenicima uspješnosti poslovanja poduzeća.

Vremenski obuhvat analize poslovanja i troškova poslovanja je razdoblje od 2011.godine

do 2013.godine. U tom periodu poduzeće posluje uspješno povećavajući svoju imovinu,

odnosno bilančne pozicije, te povećavajući dobit, kroz rast prihoda, ali i rast rashoda.

Prema vrijednostima financijskih pokazatelja poduzeće je moguće ocijeniti kao izrazito

uspješno sa daljnjim tendencijama rasta i poboljšanja uspješnosti u poslovanju. Svi su

pokazatelji poslovanja u traženim intervalima i ukazuju na likvidnos, stabilno, nezaduženo,

ekonomično i aktivno poduzeće. S obzirom da uspješnost poslovanja ovisi o kretanju

prihoda, ali i troškova poslovanja, neophodno je iste pratiti. Na primjeru poduzeća

evidentno je kako se paralelno sa rastom prihoda povećavaju i rashodi nastali u poslovanju.

Kako bi se povećanje rashoda održavalo u prikladnim vrijednostima, odnosno kako ne bi

nadmašilo prihode, neophodno je provesti analizu troškova poslovanja, i na temelju

prikupljenih zaključaka, utvrditi uspješnost upravljanja poslovanjem poduzeća.

Troškovi poslovanja poduzeća se u promatranom periodu povećavaju, iako je njihovo

povećanje u 2013.godini manje nego li je bilo povećanje u 2012.godini. Najveće skupine

troškova jesu materijalni troškovi te troškovi osoblja i amortizacije. Sve te skupine

troškova s vremenom se povećavaju. Materijalni troškovi se povećavaju po rastućoj stopi,

paralelno sa rastom poslovanja. Troškovi osoblja rastu tijekom 2013.godine, dok se u

2012.godini smanjuju. Na njima je očigledan primjer upravljanja troškovima, koji se

odnosi na redukciju potrebnoga osoblja i troškova osoblja uslijed smanjene potražnje za

uslugama. To je dovelo do povećanja dobiti i uspješnosti poslovanja. Amortizacija je

neizostavan čimbenik poslovanja, s obzirom da obavljanje djelatnosti i poslovanje

poduzeća počiva na trošenju raspoloživih dugotrajnih i kratkotrajnih resursa. Ostale

skupine troškova nisu toliko značajne, te je njihova manja zastupljenost, kao i redukcije

čimbenik uspješnoga upravljanja poslovanjem poduzća.

51

LITERATURA

Rogošić, A., 2009., Računovodstvo troškova u funkciji upravljanja kvalitetom, Ekonomska misao i praksa, XVIII, 1, str. 115-128

Gulin, D. i suradnici, 2003., Računovodstvo RiF, Zagreb

Meigs, R.F., Meigs, W.B., 1999. Računovodstvo – temelj poslovnog odlučivanja MATE, Zagreb

Polimeni, R.S., Handy, S.A., Cashin, J.A, 1999. Troškovno računovodstvo

Faber&Zgombić, Zagreb

Popović, Ž., Vitezić, N. 2000. “Revizija i analiza” RiF, Zagreb

Žager, et al., 2008., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

Upravljanje troškovima, skripta za internu uporabu

Računovodstvo troškova, skripta za internu uporabu

http://biz.plavalaguna.hr/hr/korporativne-informacije/financijska-izvjesca

http://biz.plavalaguna.hr/hr/o-nama

http://www.profitiraj.hr/racunovodstvo-i-porezi/troskovi-rezerviranja-kao-porezni-zaklon/

http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-financijskih-izvjestaja-pomocu-

kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf

http://www.mathos.unios.hr/analizapp/Files/Financijska_analiza_financijski_pokazatelji.pd

f

Zajedničko izvješće uprava o pripajanju društava (Plava Laguna i Hotel Bonavia) 2012.godina

52

POPIS TABLICA

Tablica 1. Račun dobiti i gubitka Plave Lagune u razdoblju od 2011.-2013.godine .......... 23

Tablica 2. Bilanca poduzeća Plava Laguna za razdoblje od 2011-2013.godine ................. 27

Tablica 3. Pokazatelji likvidnosti Plave lagune 2011-2013.godine .................................... 30

Tablica 4. Pokazatelji zaduženosti poduzeća Plava laguna ................................................. 34

Tablica 5. Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Plava laguna ............................................ 35

Tablica 6. Pokazatelji aktivnosti poduzeća Plava laguna .................................................... 36

Tablica 7. Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Plava laguna ............................................. 38

Tablica 8. Usporedni prikaz troškova poslovanja poduzeća Plava laguna u razdoblju od 2011-2013.godine ................................................................................................................ 39

Tablica 9. Materijalni troškovi poduzeća Plava Laguna ..................................................... 41

Tablica 10. Struktura materijalnih troškova poduzeća Plava laguna................................... 42

Tablica 11. Troškovi osoblja poduzeća Plava Laguna ........................................................ 43

Tablica 12. Struktura troškova osoblja poduzeća Plava Laguna ......................................... 44

Tablica 13. Trošak amortizacije poduzeća Plava Laguna ................................................... 44

Tablica 14. Ostali troškovi poduzeća Plava laguna ............................................................. 45

Tablica 15. Vrijednosno usklađivanje poduzeća Plava Laguna .......................................... 46

Tablica 16. Troškovi rezerviranja poduzeća Plava Laguna ................................................. 47

Tablica 17. Ostali poslovni rashodi poduzeća Plava Laguna .............................................. 48

53

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poslovanja poduzeća Plava Laguna ............. 25

Grafikon 2. Struktura troškova poslovanja poduzeća Plava Laguna (2013.godina) ........... 40

POPIS SLIKA

Slika 1. Organizacijska struktura Plave Lagune .................................................................. 20

Slika 2. Struktura kapaciteta prema stupnju kvalitete ......................................................... 21

54