Nakladnik Puhaki orkestar Zaprei

Trg rtava faizma 1, 10290 Zaprei

Za nakladnika Marko Petrekovi

Urednik

Marija Fabek

Lektura Marija Fabek

Prijelom

Tisak

Naklada 200 primjeraka

ISBN

MARIJA FABEK

MONOGRAFIJA PUHAKOGA ORKESTRA ZAPREI

Priprema, POZ . . . 65 godina!

(1950 - 2015)

Zaprei, 2015.

Neka ova monografija bude na ast svima koji su svirali i sluali,

dirigirali i pratili, pouavali i uili, raspremali i pospremali, vozili i

zavozili, dobavljali i troili, plesali i sjedili, kuhali i jeli, toili i pili . . .

dio orkestra jesu il' su njegov dio bili.

SADRAJ

Rije predsjednika......................................................................................................1 Uvertira........................................................................................................................2 Put u prolost................................................................................................................3 Zaprei u vrijeme osnutka Limene glazbe................................................................3 Osnutak Limene glazbe................................................................................................. 10

Kako su se vatroglasci sjetili Stjepana Obrubia?........................................................ 11 Odabir 1. postave i poetak rada......................................................................................13 Nabava instrumenata..........................................................................................................16 Prve probe..............................................................................................................................19

Nabava notne literature.........................................................................................................21 Prvi koncert..............................................................................................................................22 Nastup na proslavi Dana vatrogastva..................................................................................25

Nastup na otvorenju Narodne osmogodinje kole u Zapreiu......................................27 Prvo gostovanje, via Kaina....................................................................................................28 Prvi izlet.....................................................................................................................................29 10. obljetnica.............................................................................................................................30 Pod okriljem Narodnoga sveuilita Zaprei...................................................................31 Plesne veeri.........................................................................................................................32 Limena glazba pod upravom Mjesne zajednice Zaprei........................................... 33 Nastup povodom 30. obljetnice Narodnoga ustanka.................................................34 Protokolarni nastupi.....................................................................................................35 Limena glazba KUD-a Ilija Gregori....................................................................36 Ero s onoga svijeta.......................................................................................................37 Sprovodi..................................................................................................................38 Ceremonija...........................................................................................................39

32....................................................................................................... Repertoar

33............................... ovjek koji je volio sporovode

..........................................Nastup povodom 30. obljetnice Narodnoga ustanka

...............................................................................................Protokolarni nastupi

......................................Limena glazba KUD-a Ilija Gregori

.................................................................................................Ero s onoga svijeta

................................................................................Otvorenje Krapinskoga mosta

...............................................................................................................Sprovodi

....................................................................................................................Ceremonija

..................................................................................................................Repertoar

...............................................................................ovjek koji je volio sporovode

Rije predsjednika (ubaciti) Komentar [MP1]: Slika + potpis

UVERTIRA

Zaprei je mladi grad pa nema tradiciju kojom bi se hvalio, injenica je to neke ljude navodno

mui. Meutim, ve 65 godina neka glazba po Zapreiu redovito bui. Praznik, blagdan ili

kakva druga sveana prilika, lijepo vrijeme ili hladno i kia, skupljaju se svirai u plavo-utim

uniformama da uveliaju prigodu svojim flautama, klarinetima, trubama, hornama

Naravno, rije je o Puhakome orkestru Zaprei.

Proslavljena 65. obljetnica potaknula je Puhaki orkestar Zaprei da se prisjeti svojih poetaka

osnutka, razvoja, uspjeha i lanova. Naime, povijest Puhakoga orkestra Zaprei manjim je

dijelom zapisana i dokumentirana, a veim sauvana u pamenju njegovih lanova. 65 godina

dovoljno je kratko razdoblje da se ovjek jo uvijek sjea, a i dovoljno dugo da se ima ega

sjetiti. Valja zato na vrijeme ukrasti zaboravu vrijedna sjeanja te tako prolou osigurati, ali i

zaduiti budunost. Pisanje monografije o orkestru savreno se uklapa u tu ideju.

PUT U PROLOST

Zaprei u vrijeme osnutka Limene glazbe

Sredinom 20-oga stoljea ire zapreiko podruje broji 6284 stanovnika dok u samome naselju

Zaprei ivi njih 22941. Zaprei je tada bio ruralno naselje, no s jasnom naznakom

industrijalizacije, a time i urbanizacije. Naime, prva tvornica, Industrija mesnih proizvoda,

izgraena je jo 1919. godine i bila je svojedobno najvea i najsuvremenija klaonica u ovome

dijelu Europe! U njoj je od 1960-e Karbon. Industrija keramike INKER poela se graditi 1948.

godine pod imenom Jugokeramika, a pokusna proizvodnja poela je 1953. godine2. Navedene su

1 prema Popisu stanovnitva iz 1948. godine; izvor: Dravni zavod za statistiku 2 Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

samo neke od industrija koje su s radom zapoele sredinom 20-oga stoljea. U toj grani

gospodarstva bit e zaposleno mnogo itelja Zapreia i okolice, a i mnogi e upravo radi

industrije u Zaprei doseliti. Ostali se bave poljoprivredom, odlaze na posao u Zagreb ili rade

u malobrojnim drutvenim slubama. Poeljna sluba bila je na eljeznici po kojoj je Zaprei

uvelike poznat. Naime, kroz Zaprei je prola trasa prve eljeznike pruge u Hrvatskoj, a

pamti se i skidanje te spaljivanje maarske zastave na eljeznikome kolodvoru u jeku borbe za

javnu uporabu hrvatskoga jezika i javnih insignija (natpisi, zastave, grbovi), a protiv provoenja

nasilne maarizacije.

Zapreia, 2001, str. 9.

eljeznika postaja Zaprei

Nadalje, Veterinarska stanica posluje od 1954. godine, a osnivanjem Opine Zaprei 1955.

otvara se i Opinska zdravstvena stanica. to se prosvjete tie, Zaprei je imao puku kolu, a

prva osnovna kola otvorena je 19. rujna 1954. godine3 (sada Osnovna kola Antuna

Augustinia), prvi djeji vrti dolazi desetljee poslije.

3 1. travnja 1953. godine na starome nogometnom igralitu (u sreditu Zapreia) poela je gradnja prve osmogodinje kole u Zapreiu, po projektu arh. Stjepana Plania. kola je sveano otvorena 1954. godine, a

dograena i proirena 1989/90. Od 1984. godine ponosno nosi ime Antuna Augustinia.

Gradnja O Antuna Augustinia na mjestu bivega sajmita i nogometnoga igralita. Uenici su takoer pomagali u izgradnji.

Iz ovoga kratkog pregleda vidljivo je gdje i kako su Zapreani privreivali za ivot. A to je s

njihovim drutvenim ivotom? Za poetak, trebalo je spojiti ugodno s korisnim, stoga je

drutveni ivot bio uvelike organiziran oko Dobrovoljnoga vatrogasnog drutva.

Pogled na O Antuna Augustinia

Vatrogasci su najstarije drutvo u Zapreiu. Osnovani su 20. veljae 1901. godine, a djeluju i

danas - ve 114 godina! Nije sluajno da su upravo oni prvo osnovano drutvo jer naime,

injenica je da nevolje zbliavaju ljude. U nevolji ljudi trebaju prijatelja, u veselju ga ele kako bi

isto imali s kime podijeliti. Vatrogasci su tako osiguravali imovinu od poara, a za odravanje i

nabavu opreme kojom su se sluili prireivali su zabave na kojima je prikupljan novac u tu

plemenitu svrhu. Od 1941. do 1945. godine Dobrovoljno vatrogasno drutvo svelo je svoje

djelatnosti na minimalno odravanje i uvanje imovine, a od 1946. poinje novo okupljanje

lanstva i pripremanje proirenih djelatnosti u uvjetima pridavanja vanosti vatrogastvu kao

strunoj drutvenoj organizaciji i djelatnosti, kao i omoguavanju da svoj djelokrug proiri na

podruje kulturno-prosvjetnih, zabavnih i ostalih djelatnosti.4

U godinama koje su uslijedile neposredno nakon Drugoga svjetskog rata prireene su neke od

ponajboljih zabava. Godinje su prireivane najmanje dvije velike zabave - proljetna i jesenska.

Na zabavama se dobro jelo i pilo, zbog ega su bile vrlo posjeene. Specijalitet su bile kobasice

iz ve spomenute Industrije mesnih proizvoda kojih je u slobodnoj prodaji bilo malo, a na zabavi

puno! Za jednu zabavu iz 1949. narueno je 100 kilograma uvenih kobasica! Stjepan Laljak

tvrdi: Znam pojedince koji su ili na zabavu jer su znali da e moi naruiti prvoklasne kobasice!5

4 Mikuli, T. Opina Zaprei i njeno vatrogastvo. Zaprei: Vatrogasni savez opine Zaprei, 1971, str. 34. 5 Citat: Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 57.

Prihodi sa zabava ponajprije su bili namijenjeni DVD-u6, ali nerijetko i cijeloj zajednici. Naime,

za izgradnju novoga Drutvenog doma7, danas je to Puko otvoreno uilite Zaprei, prireena

je posebna zabava. Od prihoda sa spomenute zabave DVD je darovao 15 141 dinar. Takoer, sa

zabave odrane 31. listopada 1949. godine u istu svrhu uplaeno je 38 000 dinara.8 Dom su

gradili stanovnici Zapreia pri emu je, naalost, izgubljen i jedan ivot.

6 Dobrovoljno vatrogasno drutvo, skraeno DVD 7 Gradnja novoga Drutvenoga doma (Zadruni dom, poslije Dom kulture) poela je 1. svibnja 1948. godine.

Podrum se poeo koristiti 1953. godine, prizemlje i kat 1954, a kino dvorana 1958. godine. 8 Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 57.

Drutveni dom, danas Puko

otvoreno uilite Zaprei

Vatrogasci s groficom Ankom Jelai ispred dvorca u Novim

dvorima, slikano 29. lipnja 1923.

Kako bi zabave bile vesele i dobro

posjeene, samim time i prihodi

uveani, osim za kobasice, trebalo se

pobrinuti i za domau glazbu. Naime,

od osnutka DVD Zaprei broji 44

izvrujua lana te 6 glazbenika

tamburaa, trubljaa i bubnjara.9

Iako javna glazbena naobrazba poetkom i sredinom 20-oga stoljea u Zapreiu nije postojala,

javni oblici muziciranja javljaju se u vidu privatnih sastava koji su svirali uglavnom na

svadbama i slinim prigodama, tamburakoga zbora koji je uveseljavao vatrogasne zabave, a

posebno treba istaknuti Hrvatsko pjevako drutvo Jelai, utemeljeno 1921. godine. Meutim,

broj stanovnika Zapreia raste pa i potrebe za prosvjetom i zabavom bivaju sve izraenije, to

je nedvojbeno povezano s poslijeratnim zamahom i proirenim shvaanjem djelatnosti

vatrogastva. U skladu s time, javlja se krajem 40-ih godina prologa stoljea ideja o osnivanju

limene glazbe.

9 Mikuli, T. Opina Zaprei i njeno vatrogastvo. Zaprei: Vatrogasni savez opine Zaprei, 1971, str. 28.

Osnutak Limene glazbe

U brojnim gradovima i mjestima diljem zemlje ve je postojala tradicija limene glazbe.

Primjerice, u susjednome Samoboru, Rozgi ili udaljenome Drniu. Mnoge glazbe nastale su

unutar dobrovoljnih vatrogasnih drutava. Budui da je Dobrovoljno vatrogasno drutvo

Zaprei oko sebe okupljalo velik broj mjetana, ideja o uvoenju glazbene sastavnice u drutvo

inila se opravdanom. Odluka o osnivanju glazbe donijeta je na sastanku Upravnoga odbora 23.

studenoga 1949. godine. Inicijativu za vjerojatno najvaniju investiciju na kulturno-

prosvjetnome planu preuzeo je tadanji predsjednik Dobrovoljnoga vatrogasnog drutva

Zaprei gospodin Ivan kvorc. Sazvan je sastanak lanova DVD-a

Zaprei i graana koji se odrao 8. prosinca iste godine. Na sastanku se

razgovaralo o lanstvu, financijama, voditelju i slinim temama. Zatim,

kvorc je zapoeo sabirnu akciju i za osnutak limene glazbe uplatio na

skuptini 3. veljae 1950. godine svotu od 30 340 dinara. Osnutku su

novano doprinijeli Stjepan nidari, Gregurin, Kuas, Martinko, Cerinski,

zatim ponovno kvorc, Goljaki, vajcar te Ulrich. U toj sabirnoj akciji po

kuama prikupljeno je oko 15 000 dinara. Nadalje, Mjesni narodni odbor Zaprei, sindikalne

podrunice Poljoprivredne zadruge i Tvorniki sindikat Industrije mesnih proizvoda daruju

Ivan kvorc

Josip Valek

ukupno 40 000 dinara.10 Osigurana je svota dovoljna za kupnju prvih glazbala i poetak rada.

Trebalo je jo pronai voditelja, a koji bi ujedno bio i uitelj i dirigent.

U dananjoj Ulici Pavla Lonara u Zapreiu ivio je Josip Valek, po

zanimanju osobni postolar baruna Raucha. Osim cipela, popravljao je i

instrumente! Naime, gospodin Valek postolarski je zanat izuio u Rijeci

gdje je bio lan Hrvatskoga sokola i Gradske glazbe Trsat. U Prvome

svjetskom ratu proao je talijanski, njemaki i ruski front svirajui krilnicu.

Tako je, kad se vratio u Zaprei, slobodno vrijeme volio provoditi upravo

uz instrumente, popravljajui ih. Pokraj kue imao je radionicu punu

instrumenata, najvie razliitih trublji. Obiavao ih je i svirati to njegovu

prvome susjedu nije smetalo, upravo suprotno, rado je sluao. Susjed

mladi esto bi prek' plota svratio u radionicu. Uvidjevi mladiev potencijal i volju, Valek

mu je ponudio nauiti ga svirati to je ovaj objeruke prihvatio. Poetak je to Stjepana

Obrubia, glazbenika koji je izabran za kapelnika Limene glazbe Dobrovoljnoga vatrogasnog

drutva Zaprei.

10 Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 57.

Kako su se vatrogasci sjetili Stjepana Obrubia?

Nakon to ga je Valek nauio osnovama muziciranja, Obrubi je zaposlenje potraio u KUD-u11

Vinko Jeut u kojemu je svirao klarinet. Istovremeno je uio svirati violinu koju je odabrao za

svoj budui profesionalni poziv. Od novca zaraenoga u KUD-u Vinko Jeut upisao je i

financirao srednju muziku kolu koju je uspjeno zavrio. Nastavio se kolovati i usavravati

na Muzikoj akademiji Sveuilita u Zagrebu. Vie o Stjepanu Obrubiu slijedi u zasebnome

poglavlju posveenome upravo njemu.

Budui da mu je glazba bila glavna okupacija u ivotu, svaki puta kada bi doao u Zaprei,

Stjepan Obrubi svratio bi svojemu prvom uitelju Josipu Valeku. Gledajui Valekovu radionicu

punu instrumenata, Obrubi je pomislio i natuknuo kako bi bilo lijepo da Zaprei ima limenu

glazbu. Mnoga vatrogasna drutva u svojemu su sastavu ve imala limenu glazbu pa je logino

bilo obratiti se Dobrovoljnome vatrogasnom drutvu Zaprei za pomo u ostvarenju te zamisli.

Stoga, Josip Valek i Stjepan Obrubi obratili su se Vidu Tandariu, zapovjedniku

Dobrovoljnoga vatrogasnog drutva Zaprei s kojim je Valek bio obiteljski vezan (brat mua

sestre Valekove ene iliti Valekovoga ogora brat). Kako je ve spomenuto, istovremeno su i

11 Kulturno-umjetniko drutvo, skraeno KUD.

vatrogasci imali potrebu i elju za osnivanjem limene glazbe pa je prijedlog bio na obostrano

zadovoljstvo.

Tako se iz meusobnih poznanstava, susreta i razgovora rodila ideja o osnivanju zapreike

limene glazbe. Trebalo je samo krenuti u realizaciju to podrazumijeva slaganje financijske

konstrukcije, a u emu se posebno istaknuo Ivan kvorc. Tadanji lanovi Upravnoga odbora

DVD-a Zaprei i osnivai Limene glazbe istoga DVD-a bili su: predsjednik Ivan kvorc, tajnik

Stjepan Ostre, zapovjednik Vid Tandari, Marko Tandari, Stjepan Obrubi i Josip Valek. Uz

domae glazbenike i financijsku podrku vatrogasaca, poetak rada Limene glazbe DVD-a

Zaprei bio je na pomolu.

Odabir prve postave i poetak rada

Da bi sastavili pravu limenu glazbu, trebalo je pronai budue svirae. Meutim, u to vrijeme

glazba je bila luksuz i nije mnogo ljudi sviralo, a pogotovo bilo notno pismeno. Josip Valek znao

je to znai svirati u limenoj glazbi, podrazumijevalo se poznavanje barem nota kao osnove za

grupno muziciranje. Stjepan Obrubi bio je kolovani glazbenik na daljnjem usavravanju. Njih

dvojica predstavljali su svojevrsnu komisiju na audiciji za vatrogasnu glazbu. Moe se

pretpostaviti da je u komisiji bio prisutan i netko od vodstva vatrogasaca.

Ubrzo se vijest o osnivanju vatrogasne limene glazbe proirila Zapreiem te su mnogi saznali

da e se odrati audicija za prijem lanova u njezine redove. Takoer, obavijest o audiciji

postavljena je na oglasnu plou koja se nalazila u centru tadanjega Zapreia. Na mjestu

dananjega Konzuma i Dm-a bila je velika kua i u kui gostionica, a pored nje raskrije (kao i

danas) s tri velika stabla kestena koja su sluila kao oglasna ploa. Pokraj je stajala i prava

oglasna ploa! Ako je suditi prema broju kandidata, obavijest o audiciji nikomu nije

promaknula.

Nadalje, injenica o nepoznavanju nota odredila je samu audiciju i daljnji tijek rada. Audicija se

tako sastojala od jednostavne provjere sluha i ritma. Gospodin Valek bi zapjevao, a od

kandidata se zahtijevalo da ponovi to je uo. Pratila se visina tona, trajanje i slino. Iako jo

nisu znali svirati, budui svirai trebali su imati odreene predispozicije kako bi to bre i lake

svladali tu delikatnu vjetinu.

Odabrano je 25 kandidata koji su postali prvi lanovi, odnosno prva postava Limene glazbe

DVD-a Zaprei. Njihova imena jesu (abecednim redom po prezimenu):

Ivan Baa Ivan Huzjan Capa Stjepan kvorc (stariji)

Stjepan Beblje Angel Stjepan Justament tef Stjepan kvorc (mlai)

Josip Bezuh Cestar Vid Kalamir Vida Stjepan vajcar Kipec

Mijo Bezuh Miko Nikola Kos Josip Urlich

Vid Bukovina-Fabek Nikola Ostre Jopec (stariji) Drago Vlahovi Seno

Juraj Fabek Jura Nikola Ostre Nita (mlai)

Stjepan Fabek Juraj Rakar Crni

Josip Goljaki Joko Stjepan Rui Rotan

Nikola Gregurin Ivan Skledar Bajda

Stjepan Grgas Adam Juraj Skledar Daskar

Limena glazba DVD-a Zaprei na elu s kapelnikom Stjepanom Obrubiem i njegovom

desnom rukom gospodinom Josipom Valekom zapoela je s teorijskim dijelom glazbene

naobrazbe 20. veljae 1950. godine, stoga se navedeni datum uzima kao njezin slubeni

roendan. Zanimljivo, na isti datum osnovano je i samo Dobrovoljno vatrogasno drutvo

Zaprei! Probe su se odravale u starome Drutvenom domu12 (u prostoriji kod ulaza koji je

nekada bio sa stranje strane), na istome mjestu gdje su vatrogasci i danas.

12 Dobrovoljno vatrogasno drutvo, uz pomo Hrvatskoga pjevakoga drutva Jelai i zemljine zajednice, otkupilo je za 140 000 ondanjih dinara kuu, dvorite i gospodarske zgrade Marije Miloevi roene Lukanec i

pretvorilo to gospodarstvo u Drutveni dom (prema kupoprodajnome ugovoru iz 1943. godine).

Stari Drutveni dom,

vatrogasno sjedite nekad i sad

Nabava instrumenata

Priprema novopeenih glazbenika poela je prije nego to je svaki od njih dobio svoj

instrument. Meutim, ve 21. veljae 1950. godine ukupno 100 000 dinara za kupljena glazbala

uplaeno je radionici glazbala Radoslava Katia iz Zagreba. Nadalje, 30. oujka iste godine

prireena je velika zabava s koje prihod od 76 470 dinara biva namijenjen daljnjoj kupnji

instrumenata. Radionici i prodavaonici Radoslava Katia uplaeno je u tri maha 68 000 dinara

za instrumente, dakle ukupno 168 000 dinara do kraja srpnja 1950. godine.13 Dobrovoljno

vatrogasno drutvo nabavilo je veinu instrumenata, a akciju su potom potpomogli i mjetani

Brdovca s instrumentima nekadanjega KUD-a Kai. Postolar Ivan Huzjan iz Zapreia

poklonio je novoosnovanoj Limenoj glazbi dva vrlo skupa instrumenta basove.14 Kod njega su

ti instrumeni ostali od bive vojne glazbe iz 1945. godine.15 Josip Valek preuzeo je obvezu

popravka rabljenih instrumenata. Rjeenjem problema oko nabave instrumenata, uz teorijski

dio glazbene naobrazbe poinje i praktini rad sviranje.

13 Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada Zapreia, 2001, str. 57. 14 Referat u povodu proslave 25. godinjice djelovanja Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori u Zapreiu 15

Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 59.

Najstariji instrument POZ-a truba iz koje godine.

mpetrekovicNoteupisati barem otprilike

Prve probe

U poetku bijae zvuk, svi tonovi rezultat su naporne vjebe. Korak po korak, vjebalo se na

svakome koraku: na probi, doma, na pai... Stanovnici Zapreia bili su tada jo prilino vezani

uz zemlju, tako da su nazovimo slobodno vrijeme mnogi provodili obraujui je ili uvajui na

njoj blago. Vrijeme provedeno na pai neki su odluili iskoristi za vjebanje, da nikome ne

smetaju. Jura Fabek bio je jedan od njih. Meutim, krava se prije Jure dohvatila trube te legla na

instrument! Valek je trubu popravljao, ali i dalje je mukala. Drago Vlahovi poeo je svirati

kao mladi i, naravno, nastavio poslije enidbe. Trebao je vjebati, a budui da je ivio u

omanjoj kui sa suprugom i tek roenom keri, nije imao odve prostora za izdvojiti se.

Uostalom, zvuk klarineta dovoljno je jak i uje se unato zidovima i vratima. Kako bilo,

Vlahovi je marljivo vjebao to je njegova supruga tolerirala sve dok vie nije. Jedne veeri

jedva je uspavala djevojicu kada je zaula sviranje. Razdvojila je suprugu klarinet i rekla:

Nee vie svirati, probudit e dijete! prepriava kerka Drage Vlahovia, danas uvena

sopranistica Mira Vlahovi. Tko zna, moda je upravo tatino sviranje utjecalo na razvitak

velikoga talenta. Pristupajui sastavu, budui svirai znali su da ih eka uenje teorije i

vjebanje na instrumentu. Zvonko Drgali, unuk Josipa Valeka, za vjebanje je imao i vremena i

prostora, ali i budno uho djeda tako da pogrekama nije bilo mjesta. Mam bi dobil po tintari ak'

bi fulal ton! Bilo je to u svrhu obrazovanja i djelovalo je. Vie ga nigdar nisam fulal! prisjea se

gospodin Zvonko Drgali. Bili su to pokuaji vjebanja, a prema kojima se moe zakljuiti da je

jedino sigurno mjesto za vjebu bila proba. Valek je zajedno s Obrubiem dolazio na prve probe

i vodio ih. Obrubi je bio mlad i neiskusan, trebao je jo ovrsnuti, a Valekov autoritet tu je

dolazio do izraaja. Obino bi Valek zapoeo probu, a Obrubi je nastavio voditi. Naime, Valek

bi zapoimao probu tako to bi stao ispred sviraa i, kako bi privukao njihovu pozornost, iz ale

skandirao: Perpetum mobile, ene su kobile! to rei doli: O tempora, o mores!16 U prvoj postavi

Limene glazbe nije bilo ena, no i to e se s vremenom promijeniti.

16 Svako vrijeme ima svoje obiaje. (latinska poslovica)

Sauvani primjerak teorijskoga dijela glazbene naobrazbe, iz kajdanke Drage Vlahovia

Stranica iz kajdanke Drage

Vlahovia, primjer uenja

solfeggia

mpetrekovicNotei tu je komentar i na dnu stranice?

Nabava notne literature

Prvu notnu literaturu priskrbio je kapelnik Obrubi, a s obzirom na svoje zaposlenje, nastavit e

voditi brigu o notama, od knjiica do partitura za koncerte. Valja istaknuti da nije samo

pribavljao note, nego i raspisivao dionice za razliite instrumente! Primjerice, dobio bi dionicu

za jedan instrument i prema njoj raspisao dionice za ostale instrumente. Svoje znanje i

snalaljivost Obrubi je tako pokazao na djelu. Da svi imaju svoj primjerak dionice, brinuo se

Jura Fabek fotokopirajui note. Ako ih kojim sluajem nije mogao fotokopirati, prepisivali bi ih.

Dostupnih skladbi za limenu glazbu kao sastav ionako nije bilo u velikim koliinama pa se

valjda nisu namuili prepisujui. tovie, u to vrijeme notne literature nikada nije bilo dovoljno

pa su glazbenici bili primorani jednu koranicu ili neku drugu skladbu razlomiti na nekoliko

loginih cjelina i svirati, uz ponavljanja, svaku od tih cjelina kao zasebnu skladbu! Spomenuto

se odnosilo posebno na koranice.

Fotografija s prvoga javnog nastupa.

Prvi koncert

Marljivou i ustrajnou dolo se do prvih rezultata pa je ve 8. listopada 1950. godine, nakon

samo nekoliko mjeseci uenja i vjebanja, pod dirigentskom palicom Stjepana Obrubia i

njegova suradnika Josipa Valeka odran prvi javni nastup Limene glazbe. Bila je nedjelja, lijepo

vrijeme, pa su zapreikiglazbenici svirali pred svojim sumjetanima u dvoritu Drutvenoga

doma DVD-a Zaprei. Jo se danas neki stariji graani Zapreia prisjeaju valcera i polki na

koje su tada plesali. Uz koncert, prireena je i zabava. Bio je to dogaaj za pamenje, zato se i

sada spominje.

Naravno, zabava je urodila plodom o emu

svjedoi uknjieni prihod u iznosu od 62 150

dinara. Od te svote i kapelnik Obrubi dobio

je zasluenu nagradu od 10 000 dinara.

Navodno je poslije primao mjesenu naknadu

za voenje Limene glazbe, a naknada je

iznosila 2000 dinara.17

17 Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 58.

Limena glazba na prvome javnom nastupu u dvoritu Drutvenoga doma, 8. listopada 1950. godine.

Jedna od najstarijih sauvanih fotografija Limene glazbe iz 1951. godine, slikana ispred Drutvenoga doma. I. red slijeva (ue): Josip nidari, Vid Podolak, Vlahovi (vatrogasac), Stjepan Petrekovi, Stjepan Beblje, Joko Goljaki, Ivan Kalamir, Vlado Tursan. II. red: Stjepan Justament, Vid Kalamir, Stjepan kvorc, Juraj Rakar, Stjepan Obrubi, Mijo Bezuh, Stjepan Rui, Jura Fabek, Josip Bezuh. III. red: Stjepan Ostre (vatrogasac), Ivan Huzjan, Ivan inko, Stjepan Grgas, Stjepan vajcar, Drago Petrek, Ivan Mihalinec.

Limena glazba ispred staroga Drutvenog doma 10. veljae 1952. godine. I. red slijeva (ue): Ivan Kalamir, Milan Blai, Vid Podolak, Drago Petrek, Josip nidari. II. red (sjede): Josip Bezuh, Jura Fabek, Vid Kalamir, Stjepn Fabek Kuhar, Ivan Huzjan, Stjepan Obrubi, Nikola Ostre, Drago Vlahovi, Stjepan kvorc, Stjepan Petrekovi, Stjepan Beblje, Joko Goljaki. Otraga stoje: Ivan kvorc (predsjednik DVD-a), Stjepan vajcar, ostali lanovi Limene glazbe koji nisu razabirljivi na fotografiji.

Svirai nose sveana vatrogasna odijela s naivenom oznakom lire.

Glazba je pomalo poela nastupati na drutvenim dogaajima i proslavama u Zapreiu i

okolici. Stjepan Laljak posebno pamti ovaj nastup: Kao djeak sjeam se otvorenja preureenoga

nogometnog igralita u sreditu Zapreia 1951. godine, kada je svirala glazba. Na alost, Zaprei je

izgubio utakmicu s Kutinom i sjeam se da su nogometai rekli da nikad vie nee zvati glazbu, da opet ne

izgube!18 Okomili su se na svirae, a nisu ni pomislili da je sudac moda kriv?! Kako bilo,

Limena glazba nastavila je uveseljavati vatrogasne zabave i ostale dogaaje u zapreikome

kraju.

Nastup na proslavi Dana vatrogastva

Kao dio Dobrovoljnoga vatrogasnog drutva Zaprei, Limena glazba uveliala je 2. svibnja

1954. godine proslavu povodom Dana vatrogastva. Dogaaj je ostao upamen zato to je

Dobrovoljno vatrogasno drutvo Zaprei postalo bogatije za novo vozilo autocisternu. Vozilo

je doekano na Krapinskome mostu i u koloni praeno do Drutvenoga doma. Meu pukom,

autocisternu je sveano doekala i Limena glazba svirajui prigodne koranice.

18 Citat: Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 59.

Nastup povodom kupnje vatrogasnoga vozila

2. svibnja 1954. godine, slikano ispred staroga

Drutvenog doma.

Na elu: kapelnik Stjepan Obrubi

I. red slijeva: Nikola Ostre (s kapom), Mikec (posuen iz Zagreba), Vid Podolak (djeak), Stjepan kvorc, Drago Vlahovi, Vida Kalamir, Nikola Ostre, Stjepan Rui

II. red slijeva: Stjepan Grgas, Stjepan vajcar, Joa Urlich, Joa Bezuh

III. red slijeva: Ivan Huzjan, Stjepan Petrekovi, Stjepan Beblje.

lanovi i lanice DVD-a Zaprei slikani

ispred nove autocisterne.

Nastup na otvorenju Narodne osmogodinje kole u Zapreiu

Vrlo znaajan dogaaj za Zaprei zbio se

19. rujna 1954. godine kada je otvorena prva

osmogodinja kola. Prethodno je u tekstu

spomenuto da je gradnja kole zapoela u

travnju 1953. godine po projektu arhitekta

Stjepana Plania19. Budui da je znatno

porastao broj stanovnika Zapreia, tako i

uenika, nova kola s osam uionica jedva je

doekana. Stoga, na dan otvorenja, inae

sunanu nedjelju, prireena je u 10 sati

prijepodne sveanost na kojoj su nastupila

domaa kulturno-umjetnika drutva, meu

kojima i Limena glazba.

19 Stjepan Plani, znameniti hrvatski arhitekt, roen je 27. prosinca 1900. u Zagrebu. Istaknuo se svojim radovima ponajvie u Zagrebu i okolici. Tako je upravo on autor mnogih zgrada u Zapreiu: ve spomenute kole, novoga

Drutvenoga doma ili Doma kulture (danas Puko otvoreno uilite Zaprei), zgrade Opine i drugih. Njegov rad okrunjen je 1972. godine nagradom Viktor Kovai za ivotno djelo. Umro je 26. prosinca 1980. godine takoer u

Zagrebu (IPU, 2015).

Prvo gostovanje, via Kaina

Na poetku svoga djelovanja, Limena glazba odravala je nastupe u Zapreiu i okolici. Nakon

nekoliko godina uvjebavanja i navikavanja na publiku, odnosno stjecanja svirakoga iskustva,

dolo je vrijeme za prvo gostovanje. Sada blizu, tada daleko na prvo gostovanje Limena

glazba otila je 1954. godine u Kainu. Dobrovoljno vatrogasno drutvo Kaina osnovano je

1926. godine, a od 1931. godine u sklopu drutva djeluje limena glazba. Kako je dolo do

povezicanja dvaju glazbenih sastava, nije pouzdano poznato. Pretpostavlja se da su vatrogasci

poveznica.

Nadalje, o nastupu se zna da je bio uspjean, ali slika s dogaaja nema. Ipak, ono to plijeni

pozornost jest sm put do Kaine i natrag. Naime, svirae je u prikolici vozio traktor! Krenuli su

rano kako bi na vrijeme stigli. Takoer, odluili su ii preko Stubice jer onuda vodi krai put do

Kaine. Meutim, voza Vlado u traktoru nije mogao speljati brijeg pa su ga morali gurati to

je u konanici utjecalo na vrijeme putovanja. Drugim rijeima, skoro su zakasnili. Za povratak je

odabran sigurniji put kroz Zagreb kako bi u Zaprei stigli za dana, no upravo sigurnosti radi,

zaustavila ih je ondanja milicija. Nije poznato jesu li dobili kaznu zbog vonje traktorom

kroz grad, ali poznato je da su se sretno vratili kad je ve bio pao mrak. Nije vano tri li se ili

gmie, vano je da se na cilj stie! U tome smislu, i mali koraci daleko vode.

Prvi izlet

Godinu poslije, dakle 1955. Limena glazba trebala je poi na gostovanje u Krapinu, na doek

jugoslavenskoga predsjednika Josipa Broza Tita. I pola je, ali nije dola. Na putu prema Krapini

stvorila se velika guva to je znatno produilo putovanje. Doavi do Krapinskih Toplica, bili

su prisiljeni stati. Naprosto, dalje se nije moglo! Neko vrijeme ekali su na vruini, no budui da

pomaka nije bilo, odluili su ostati u Krapinskim Toplicama i okupati se. ak su i zasvirali na

bazenu to je oduevilo sve prisutne! Umjesto na drugo po redu gostovanje, Limena glazba

Zaprei otila je na prvi izlet. Carpe diem!20

20 Iskoristi dan! (latinska poslovica)

Krapinske Toplice, 1955.

Koncert Limene glazbe Zaprei povodom 10. obljetnice. Na

poleini slike stoji posveta i datum, 14. februara 1960.

10. obljetnica

Od prvoga susreta s notama i instrumentima do prvoga javnog nastupa prolo je svega osam

mjeseci! Potaknuta energijom prvoga pljeska, Limena glazba Zaprei u istome je tempu

nastavila s radom. Pridruili su joj se novi lanovi, djeaci eljni sviranja. Prvo desetljee

djelovanja obiljeila je 14. veljae 1960. godine nastupom u koncertnoj dvorani

novoizgraenoga Drutvenog doma u Zapreiu.

Pod okriljem Narodnoga sveuilita Zaprei

Limena glazba djelovala je u sastavu DVD-a Zaprei jo etiri godine poslije proslave 10.

obljetnice. Ispunjavala je dunosti vatrogasne glazbe te sudjelovala na svim javnim

manifestacijama. Meutim, sve izraenijom bivala je njezina kulturno-umjetnika odrednica.

Vodei se tom idejom, ali djelomino i zbog stjecaja okolnosti, Limena glazba Zaprei 1963.

godine ulazi u organizacijski sastav Narodnoga sveuilita Zaprei21 u sklopu kojega je

Obrubi od 1961. godine vodio muziki teaj.

lanovi Limene glazbe bili su redom mladii to je utjecalo na daljnji rad. Naime, 60-ih godina

prologa stoljea lanstvo se poelo pomalo osipati, a razlozi za to gospodarske su i socijalne

naravi. Mnogima je upuen poziv za sluenje tada obveznoga vojnog roka. Vojni rok u

Jugoslaviji bio je jedna od najveih obveza, stoga je vrijeme sluenja bilo u skladu s vanou

pojma. Oni koji su spomenutu obvezu odradili, imali su drugi problem nedostatak posla. U

situaciji slinoj dananjoj, ili su trbuhom za kruhom najee u Njemaku. Opisana situacija

dovela je do smanjenja rada, gotovo mirovanja. Tiina je prekinuta 1967. godine kada kapelnik

21 Narodno sveuilite Zaprei, drutvena organizacija koja prireuje obrazovne, kulturne i zabavne sadraje, kazaline i filmske predstave, koncerte i izlobe. Poetak rada odnosi se na 1956. godinu premda je ono slubeno utemeljeno 26. lipnja 1958. godine rjeenjem Narodnoga odbora opine Zaprei (iljak, T. Narodno sveuilite

Zaprei: 1958-1968, 1968). Pretea je Pukoga otvorenog uilita Zaprei.

Obrubi nakon godinu i nekoliko mjeseci okuplja bive lanove (one koji su ostali u Zapreiu

ili se vratili u nj) i poziva nove (veinom mlade s muzikoga teaja). Naalost, od bivih lanova

nisu se svi odazvali na upueni poziv, ipak nije vojni! Meutim, bez onih kojih nema mora se i

moe pa je glazba nastavila s uobiajenim radom. Probe su se odravale u starome Drutvenom

domu. Ondje je prireena i vlastita zabava po uzoru na vatrogasne. Prihodi sa zabave bili su

namijenjeni odravanju inventara.

Plesne veeri

ezdesete su bile vrlo rasplesane godine. Nedjeljom naveer odravali su se plesnjaci, za

promjenu, u podrumu novoga Drutvenog doma, to jest zgrade Narodnoga sveuilita Zaprei

(kako se u to vrijeme zvala). Izmeu ostalih, na plesnjacima je kao revijski orkestar svirala i

Limena glazba Zaprei. Gracioznim valcerima i razigranim polkama zvala je ljude na plesni

podij. Ponekad je i pokoji svira kriom zaplesao! Kultura plesa, posebno u paru, zadrala se do

dananjih dana.

Limena glazba pod upravom Mjesne zajednice Zaprei

Godine 1968. Limena glazba dospijeva pod upravu i pokroviteljstvo Mjesne zajednice Zaprei.

Sukladno tome, seli u prostore stare opinske zgrade (dananji Obrtniki dom).

Stara opinska zgrada, dananji Obrtniki dom

U tome vremenu zabiljeeni su koncertni nastupi u kino dvorani u Brdovcu te vatrogasnim

domovima u Ivancu i Bistri. Poznato je da su se svirale domae skladbe to se publici jako

svidjelo. Neki su na njih i zaplesali. U referatu iz 1975. godine stoji da su tadanji predsjednik

Mjesne zajednice Vid imuni i tajnik Josip Vrak pomagali rad Limene glazbe tako to su na

njihovu inicijativu kupljeni novi instrumenti. Takoer, bilo je sve vie mladia koji su eljeli

svirati pa je stvoren pomladak. U jednome trenutku brojio je ak 28 lanova!

Nastup povodom 30. obljetnice Narodnoga ustanka

U Zapreiu je 4. srpnja 1971. godine odrana sveanost povodom 30. obljetnice Narodnoga

ustanka (1941 1971). Pred okupljenim mnotvom govorio je Miko Tripalo22, sekretar CK SKH.

Svirajui pred komunom, Limena glazba Zaprei uveliala je dogaaj. Takoer, gostovala je i

glazba iz Krapine. Upravo oni zasvirali su budnicu Horvatov sloga i zjedinjenje23.

Nadalje, u to vrijeme ustalili su se takozvani protokolarni nastupi. tovie, prethodno navedeni

nastup bio je takoer takav. Rije je o formalnim nastupima koji prate dravne praznike i

vjerske blagdane te razna otvorenja i sveanosti u Zapreiu i okolici. Limena glazba odrava

protokolarne nastupe kroz cijelu kalendarsku godinu, takoer i kroz sve godine svojega

djelovanja. Kako je to izgledalo i zvualo nekada, itamo u sljedeemu poglavlju.

22 Ante Miko Tripalo (1926 1995), hrvatski politiar, jedan od voa Hrvatskoga proljea, kulturno-politikoga

pokreta koji je ranih 1970-ih traio pripadajua prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. 23 Budnica Horvatov sloga i zjedinjenje, poznata po prvome stihu kao Jo Horvatska ni propala, nastala je potkraj 1832. godine. Putujui saonicama u Samobor u posjet Ferdi Livadiu, Ljudevit Gaj dosjetio se stihova ove populrne budnice. Putem je uo crkveni napjev i pjevuio ga do Samobora. im je stigao na odredite zapisao je stihove i zajedno s Livadiem napravio nekoliko melodija budnice. Pobjednika je dobro znana Horvatov sloga i zjedinjenje,

neslubena himna Ilirskoga pokreta.

Protokolarni nastupi

Limena glazba redovito je prisustvovala obiljeavanju ondanjih dravnih praznika poput

Praznika rada poznatijega po datumu kao 1. maj, Dana boraca, Dana Republike, Dana ustanka,

Dana mladosti, Dana pobjede, Dana slobode i drugih. Tada su se obino svirale koranice i

budnice. Primjerice, na Praznik rada glazbenici su se od jutra traktorima i kamionima vozili

kroz Zaprei i okolne opine (Bistra, Pua i tako dalje) svirajui budnice. Joa nidari prisjea

se to su im u Bistri govorili: Ne trebate lijepo, samo hudo i jako! Polako obilazei mjesta, znali su

svirati cijeli dan. Pa ti sviraj hudo i jako! Okrijepu su pronalazili kod domaina. Obiaj se

zadrao godinama poslije. Nekadanji lan Zvonko Drgali Drga prisjea se minulih

vremena: Krenuli budni, vratili se pijni!

Limena glazba KUD-a Ilija Gregori

KUD Ilija Gregori utemeljen je na tradiciji Hrvatskoga pjevakog drutva Jelai iz 1921.

godine. Veliki rezultati rada sekcija Osnovne organizacije Saveza socijalistike omladine

Zaprei doprinijeli su odluci o osnivanju. Stoga, na skuptini 23. prosinca 1972. godine

slubeno je osnovano punim nazivom Kulturno-umjetniko drutvo Ilija Gregori sa

sljedeim sekcijama: Folklornim ansamblom, Tamburakim ansamblom i Dramskim

ansamblom. Nakon skuptine, u dogovoru sa Savjetom mjesne zajednice, odlueno da e u

sastavu KUD-a djelovati i Limena glazba. Tako je KUD Ilija Gregori ubrzo imao etiri sekcije.

Odmah sljedee godine Limena glazba KUD-a Ilija Gregori sudjelovala je na smotri

kulturno-umjetnikih drutava u Zlataru. Vie podataka o navedenome nastupu nije bilo

mogue pronai.

Poetkom kolske godine '73/'74. Limenoj glazbi pristupaju lanovi pomlatka. Od 28 polaznika

pomlatka u glazbi ostaju samo etvorica! Zato, njihova imena treba istaknuti: Drago Bukovina,

Stjepan Bukovina, Zdenko Bezuh i eljko Tucman. Braa Bukovina i danas sviraju u orkestru!

Ero s onoga svijeta

Iste godine Stjepan Obrubi u suradnji sa Zvonimirom Prelecom24, voditeljem zbora

Folklornoga ansambla KUD-a Ilija Gregori, organizira projekt kojim povezuje etiri

navedene sekcije KUD-a. Kako su obojica bili zaposleni u Hrvatskome narodnom kazalitu u

Zagrebu, poznavali su velika operna djela i to je potrebno za njihovu izvedbu. Uvidjevi

potencijal KUD-a Ilija Gregori, odluili su na pozornici Velike dvorane Narodnoga

sveuilita Zaprei postaviti poznatu hrvatsku operu Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta25.

24 Zvonimir Prelec (1924 - 2009), solist Opere Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu. 25 Ero s onoga svijeta komina je opera u tri ina, skladatelja Jakova Gotovca, op. 17. Libreto je prema narodnoj prii

spjevao Milan Begovi.

Slika 1. (lijevo): Stjepan Obrubi Slika 2. (desno): Zvonimir Prelec

tovie, pozornica je i projektirana za izvoenje

opernih djela, ali bio je to jedini put da je sluila onome

emu je namijenjena. Limena glazba bila je smjetena

ispod pozornice. Rije je o orkestru u smanjenome

sastavu. Naime, Eru nisu izvodili svi svirai, plesai i

ostali, ve samo probrani. Stjepan Obrubi napravio je

poseban sastav koji je izvodio ovaj operni komad.

Aranman za svirae takoer je napravio sam.

mpetrekovicNotenigdje osim na slici dolje ne pie godina, ja bi to negdje naznaio malo jasnije

Poznato je da je Zvonimir Prelec pjevao solistiki dio uz pratnju Zlatka Fabeka na harmonici.

Nonje koje su izvoai nosili ivali su kostimografi HNK-a za to je KUD priskrbio posebna

sredstva. Naruena je vrlika nonja: muka (hlae, koulja, prsluk, par arapa, platneni pojas,

vuneni pojas, koni remen, ogrta, kapa, opanci) i enska (haljina, surinka, pregaa, pregaa s

dukatima, kapa, par gamani, opanci, kralu26).

26 Popis s narudbenice.

Izvedba opere KUD-a

Ilija Gregori u

Velikoj dvorani

Narodnoga sveuilita

Zaprei. Glavnu

muku ulogu tumaio

je tenor Zvonimir

Prelec. Na slici su

vidljive vrlike nonje i

datum izvedbe 22.

prosinca 1985. godine

(nije prva izvedba). Bio

je to Dan Jugoslavenske

narodne armije -

praznik pogodan za

priredbe.

Prilikom prve izvedbe opere, Velika dvorana Narodnoga sveuilita Zaprei27 bila je dupkom

puna! Opera Ero s onoga svijeta postavljena je povodom 400-te obljetnice Seljake bune.

Simbolino je to zbog imena koje je drutvo tada nosilo28. KUD Ilija Gregori toliko je dobro

izveo operu da su uslijedila gostovanja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog te u samome

Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu! Opera Ero s onoga svijeta bila je i ondje na

repertoaru pa su, zbog odlaska njihovih plesaa na gostovanje u Rusiju, plesai Folklornoga

ansambla KUD-a Ilija Gregori dobili priliku mjesec dana nastupati kao zamjena. Takoer,

pojedini operni brojevi nastavili su se izvoditi kao zasebne skladbe na koncertima.

Najizvoenija toka bila je zavrno vrliko kolo i pjesma to na nebu sja visoko. Zahvaljujui

zapaenim nastupima, kupljeno je nekoliko novih instrumenata: dvije B trube i klarinet.

27 Vie je naziva iste ustanove: novi Drutveni dom, Dom kulture, Narodno sveuilite Zaprei, danas Puko

otvoreno uilite Zaprei. 28 Ilija Gregori (1520 - 1574) bio je, uz Matiju Gupca, pokreta Seljake bune 1573. godine. Oko 1550. godine naselio

se u Brdovcu pokraj Zapreia. Mobilizirao je seljake sa sutlanskoga podruja Hrvatske i Slovenije.

Zavrno kolo opere Ero s onoga svijeta, dionica trube.

Zavrno kolo opere

Ero s onoga svijeta,

dionica za prvu B

trubu.

Limena glazba KUD-a Ilija Gregori Zaprei dana 1. kolovoza 1975. godine, neposredno prije

25. obljetnice. Na slici jesu (1. red slijeva):

mpetrekovicNotedodati

25. obljetnica

Sveanost obiljeavanja 25. obljetnice osnutka Limene glazbe prireena je 21. rujna 1975.

godine. Za poetak, odran je sveani mimohod domaina i gostujuih limenih glazbi

predvoen djevojkama koje nose zapreiku narodnu nonju.

Slika 1 (gore): Stjepan Tandari ispred

Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori

Zaprei.

Slika 2 (desno): Stjepan Obrubi i glazbenici

puhai u povorci.

mpetrekovicNotekaj ne bi to trebalo i prije ere koji je 10 godina poslije?

Bogati program proslave odvijao se pored zgrade Narodnoga sveuilita Zaprei. Proslava je

otvorena intoniranjem dravnih himni u 13,30 sati, nakon ega je uslijedio pozdravni govor

pokrovitelja proslave. Nadalje, povodom proslave 25. obljetnice podnesen je referat koji govori

o osnivanju i radu Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori iz Zapreia. Potpisao ga je

predsjednik KUD-a Stjepan Tandari. Djelatnost Limene glazbe opisana je rijeima: Limena

glazba redovito se nalazi na svim proslavama koje kao drutvo u cjelini slavimo. Ne prolazi ni jedno

polaganje vijenca na spomenik palim borcima NOB-e a da se ne uju instrumenti Limene glazbe, a isto

tako niti jedna sveana akademija a da ne intonira himne ili koranice iz NOB-e, to za nas znai i znait

e veoma mnogo. 29

29 Tandari, S. Referat u povodu proslave 25. godinjice djelovanja Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori Zaprei.

Zaprei: KUD Ilija Gregori, str. 5.

Sveano otvorenje

proslave 25. obljetnice.

Limena glazba intonira

himnu.

Prva stranica Referata u povodu proslave 25 godinjice djelovanja Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori Zaprei.

Posljednja stranica Referata na kojoj stoji peat KUD-a Ilija Gregori te vlastoruni potpis predsjednika Stjepana Tandaria.

Izvedba djela Prigorje Folklornoga ansambla KUD-a prethodila je sveanoj podjeli diploma i

priznanja za doprinos u radu Limene glazbe. Diplome su uruene lanovima prve postave, a

posebno su istaknuti oni koji su svih 25 godina bili u glazbi. To jesu: Mijo Bezuh, Josip Bezuh,

Stjepan Beblje, Juraj Fabek i Josip Ulrich. Stjepan Obrubi nije zaboravljen.

XY uruuje Stjepanu Obrubiu

priznanje. Obrubi nosi novu

uniformu kupljenu 1972. godine.

Kao dirigent, na rukavu ima tri

crte. Predvodnici imaju dvije crte.

Folklorni ansambl KUD-a Ilija Gregori u pratnji tamburaa. U

pozadini se vidi zgrada Narodnoga sveuilita Zaprei.

Uslijedio je koncert limenih glazbi iz Kaine (broji 35 glazbenika), Loa (19 glazbenika),

Samobora (20 do 22 glazbenika), Kapele (25 do 27 glazbenika), Zaretja (izostaje podatak) i

naravno, Zapreia. Limena glazba KUD-a Ilija Gregori Zaprei 1975. godine brojila je 28

lanova30. Prvi na redu bili su pojedinani nastupi glazbi, a potom su uesnici zajedno izveli

dvije koranice: Narodni heroj i Kroz splitske kale. Stjepana Obrubia predvodnici (nidari iz

Zapreia i jedan iz Rozge) dopratili su na pozornicu. Nakon slubenoga dijela proslave,

nastupilo je narodno veselje.

30 U to vrijeme lanova Limene glazbe Rozga i Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori Zaprei nije bilo osobito mnogo te su se dvije glazbe neslubeno ujedinile. Zapravo, jedna drugoj popunjavale su postavu. Objema je otprije

dirigirao Stjepan Obrubi. Stoga, popis lanova u 1975. godini jest: Josip nidari (predvodnik), Mijo Bezuh, eljko Tucman, Juraj Fabek, Josip Bezuh, Stjepan Beblje, Vlado Teur, Josip Ulrich, Ivan Kalamir, Vid Podolak, Zdenko

Bezuh, Stanko Grgas, Stjepan Bukovina, Dragutin Bukovina, Franjo Sever, Drago Sever (Antuna), Juraj maguc, Josip Horvat, Stjepan Stefanovi, Drago Sever (Franje), Martin Kroflin, Antun Bari, Josip Bari, Franjo maguc,

Stjepan Golub, Matija maguc, Ivan otarec, Josip otarec.

Koncert Limene glazbe KUD-a Ilija Gregori Zaprei.

Komentar [M2]: Zajek nadimak pretpostavljam

Zavrni koncerti KUD-a Ilija Gregori

Od kolske godine 1979/'80. KUD je zapoeo s projektom zavrnih koncerata. Cilj istih jest

prikazati sumjetanima rezultate rada sekcija kroz proteklu godinu. Limena glazba kao jedna

od sekcija KUD-a nastupala je na zavrnim koncertima. Stoga, na koncertu koji se odrao 3.

srpnja 1980. godine u 20 sati Limena glazba predstavila se koranicama Komandant Stane Karla

Hegere, Jugoslavenski proleteri Marijana Kozine i Narodni muziari Vinka Savnika.

Limena glazba nastupila je u pomlaenome

sastavu jer je, zbog neslaganja u odreenim

pitanjima rada sekcije, dio starijih lanova

naputa te pokree svoju glazbu31. Tada u

Limenu glazbu KUD-a pristupaju novi lanovi

ime se njezin rad uspjeno nastavlja.

31 1979. godine nastupila je podjela na crvene i plave, kako su se meusobno zvali. Tri godine djelovali su odvojeno da bi se 1983. ponovno sastali pod KUD-om. Stanko agmetar pametno zakljuuje: Opet se svadimo i mirimo, al' se ne razilazimo!

Omiljena koranica predvodnika Stanka

agmetara.

Zavrni koncerti postaju uobiajeni na kraju kolske godine, a Limena glazba na njima redovito

nastupa to samostalno, to u kombinaciji s ostalim sekcijama.

Programi koncerata iz 1988. i 1989. godine.

Betlehemsko svjetlo

Limena glazba Zaprei (skraeno) 1986. godine od parka Zrinjevac do katedrale pratila je prvo

Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku doneseno iz Bea. Naime, svake godine u Betlehemu se zapali

svjetlo koje se potom doprema u Austriju. U Beu se slavi misa na kojoj se okupe predstavnici

europskih izviakih organizacija. Oni svjetlo prenose u svoje drave i dalje u crkve, bolnice i

domove po potrebi. Program je prerastao u meunarodnu izviaku aktivnost, a po dolasku

istoga u Hrvatsku upravo zapreiki puhai imali su ast ispratiti ga u katedralu! Pratili su ga i

u Zapreiu 1993. godine: od upne crkve sv. Petra, do crkve sv. Ivana Krstitelja i sve do upe

Marije Kraljice apostola koja se tada nalazila u atomskome sklonitu.

1. natjecanje

Limena glazba KUD-a Ilija Gregori Zaprei redovito je nastupala na Smotri orkestara Grada

Zagreba. Iako je nepoznato da je dotina smotra natjecateljskoga karaktera, u dopisu iz 1988.

godine stoji: Ove godine na gradskoj smotri, odranoj 7. 5. 1988. u Glazbenome zavodu Hrvatske od 8

LG naa LG je trea, a to znai prva od amaterskih LG, bolja i od ZET-ove LG koja ima puno vea

sredstva i bolje uvjete. Dodatnih objanjenja nema, ali iz navedenoga se moe zakljuiti da je

odreeni sustav vrednovanja postojao i da je Limena glazba Zaprei tada prvi puta (prema

onome to je zabiljeeno) prisustvovala natjecanju pa bilo ono i neslubeno.

Sprovodi

... s glazbom kroz ivot, uz glazbu iz ivota ...

Koliko je prisutan ivot, toliko je prisutna i smrt izbjei se ne moe. Stoga, pogrebna djelatnost

bila je jo jedna od vatrogasnih djelatnosti. Kako Stjepan Laljak u svojoj knjizi pie: Svoju

humanost, osim u gaenju vatre i spaavanju od poplava, vatrogasna drutva esto su pokazivala i

obavljanjem onoga to danas rade komunalna ili pogrebna poduzea.32 Limena glazba kao

novoosnovana sekcija DVD-a Zaprei ukljuila se u pogrebnu djelatnost te ubrzo postala

njezin neizostavni dio. U poetku je preminulim vatrogascima odavala poast svirajui im na

pogrebima. Uvidjevi sveanost ceremonije u koju je ukljuena glazba, stanovnici Zapreia i

okolice sve su ee molili svirae da glazbom uveliaju pogreb njihova pokojnika.

32 Citat: Laljak, S. Sto godina vatrogastva u Zapreiu. Zaprei: Matica hrvatska Zaprei, Vatrogasna zajednica grada

Zapreia, 2001, str. 42.

Ceremonija

Kada je vijest o smrti bila javno obznanjena, trebalo je dodatno dogovoriti pojedinosti o

sviranju: vrijeme nalaenja, raspoloivi svirai i drugo. Nije bilo mobitela i interneta, veina

nije imala ni telefon, tako da je jedna osoba obilazila ostale i usmeno dogovarala takozvani

sprovodni nastup. Stanovnici Zapreia u pravilu su pokapani na grobljima u Brdovcu, Drenju i

Laduu, ali sviralo se i na sprovodima u okolnim opinama. U to vrijeme lijes s pokojnikom

nosio se od kue, stoga je esto trebalo hodati i po nekoliko kilometara od kue do groblja.

Hodalo se u koloni usporenim korakom. Glazba bi

odsvirala posmrtni mar ili jedan njegov dio, a

zatim bi bubnjar33 udarao ritam. Izmjene su se

odvijale tijekom cijeloga puta prema groblju.

Pogrebna povorka ila bi ustaljenim redoslijedom:

kri, mukarci, vijenci, limena glazba, sveenik,

pokojnik, lanovi obitelji, ene. S obzirom da je i

smrt dio ivota, nije poteena loih vremenskih uvjeta. Stjepan Bukovina tef prisjea se

dogaaja s jednoga sprovoda u Drenju: Tak' je bilo zima na sprovodu da se jedan po jedan

instrument zmrznul i ostal je samo bubanj svirati i moda jedan instrument.

33 U zapreikome kraju umjesto rijei bubanj esto se uje hungarizam dobo. U skladu s time, bubnjar je dobor.

Slika 1 i 2 (lijevo i desno): sa sprovoda bake lanova tadanje Limene glazbe, sadanjega Puhakoga orkestra Zaprei Dragutina i Stjepana Bukovine. Na slikama Stjepan Obrubi dirigira. Slika 3 (ispod): na samome groblju

Repertoar

U poetku je bilo zaista teko svirati do kraja pogreba jednostavno nije bilo dovoljno nota.

Limena glazba raspolagala je trima pogrebnim marevima: Spi svoj sen 34, Sveta no, Poslije zadnje

borbe. Nedostatak skladbi nadomjetan je ponavljanjem i sviranjem jedne skladbe u nekoliko

dijelova, recimo trio se svirao kao zasebna skladba, to jest mar. Postupno se repertoar proirio

novim marevima: Gonani cil 35, Santa Lucia, Posljednji put, K vjenom snu, U nepovrat, Na grobu,

U grobu, Putnik doao k cilju, Posljednji ispraaj, Posljednji pozdrav, U vjenost, Put groblja.

34 U prijevodu Spavaj svoj san. 35 U prijevodu Konani cilj.

U bivoj Jugoslaviji bio je traen Lenjinov posmrtni mar, no i hrvatska himna Lijepa naa

domovina, a koju je bilo ak opasno svirati! Osnutkom Republike Hrvatske stari repertoar

zamjenjuju crkvene skladbe, takozvane svete, poput Blie k Tebi, Krist na alu, Mir i tiina i

druge. Sviraju se i svjetovne pjesme od kojih je najpoznatija Fala.

ovjek koji je volio sprovode

Limena glazba Zaprei sudjelovala je u snimanju dugometranoga igranog filma ovjek koji je

volio sprovode, redatelja Zorana Tadia. Film se poeo prikazivati 21. veljae 1989. godine.

Glavne uloge u filmu tumae Ivica Vidovi, Gordana Gadi i Rade erbedija, a uz njih u filmu

glume i Vlatko Duli, Boidarka Frait, Fabijan ovagovi, Zvonimir Torjanac, Too Jeli,

Tomislav Gotovac i drugi. Film je sniman u Samoboru, dijelom na samoborskome groblju.

Na filmu se kao svirai pojavljuju sljedei lanovi Limene

glazbe Zaprei: Stanko agmeter, Mirko agmetar36,

Franjo agmestar, Miljenko otari, Mladen Majkopet,

Damir Luki, Stjepan Bukovina i Zdenko Bezuh.

Sviraju mar ermak I. Namjerno zvue ratimano, pisalo

je u scenariju.

36 Radi se o brai kojima je prezime zabunom razliito zapisano.

POVRATAK U SADANJOST

Osnutak Puhakoga orkestra Zaprei

Devedesete su unijele velike promjene u ivote malih ljudi. Ostvarena je ideja o slobodi:

osamostalila se Hrvatska, osamostalio se Zaprei, osamostalila se i Limena glazba. Naime, na

inicijativu lanova 29. sijenja 1996. godine osniva se udruga graana pod nazivom koji nosi i

danas - Puhaki orkestar Zaprei, skraeno POZ. Prema Statutu (1996) POZ je dragovoljna i

nestranaka udruga u oblasti kulturnoga i glazbenoga stvaralatva. Za prvoga predsjednika izabran

je Stjepan Bukovina tef, a za tajnika Damir Luki. Iako promijenjenoga imena, POZ

nastavlja batiniti steenu tradiciju, ali i poveavati repertoar te obogaivati postavu novim

instrumentima.

Peat POZ-a

Originalni primjerak Statuta Puhakoga orkestra Zaprei iz 1996. godine.

Slubeni grb POZ-a

Stanko svira na novoj tubi.

Kako bi osigurali sredstva za kupnju novih i popravak

starih instrumenata, jedne srpanjske subote 1997. godine

organizirana je velika zabava u Vrbini. POZ kao domain

zabave gostima je pruio pravu gozbu, okrijepu za duu i

tijelo. lanovi orkestra marljivo su radili kako nikome ne bi

nita nedostajalo. Pripreme su poele veer prije, a budui

da kuhanje srneega gulaa iziskuje mnogo vremena,

lanovi su cijelu no deurali uz lonac. Cijelu no, sve dok

nisu zaspali pa se srnei prekuhal, prisjea se Miljenko

otari. Ujutro su spaavali jelo i na kraju skuhali novi

gula, specijatitet dana! Stjepan Danik je pekel i cepal

odojke, neki su se vratili s godinjega odmora kako bi

pomogli da se zabava odri, primjerice tajnik Luki,

profesionalni kuhar Mladen Majkopet i Stanko agmetar

kuhali su, supruge sviraa su posluivale, neki su

pospremali, neki zabavljali pjesmom i plesom, uglavnom,

svi su se angairali u pripremi. Treba istaknuti i sponzore koji su zabavu podrali financijski i u

dobrima donirajui meso, pie, to god su mogli. Zabava je bila dobro posjeena i vrlo uspjena.

Prikupljeno je izmeu 15 i 17 tisua kuna, a svota je utroena na kupnju tube za Stanka

agmetara i popravak starih instrumenata.

Zahvaljujui Upravnome odboru POZ-a na elu s tadanjim predsjednikom Stjepanom

Bukovinom, u kratkome periodu nabavljeno je 17 novih instrumenata. Nove snage u vidu

instrumenata zahtijevaju i nove snage u vidu lanova, stoga se na inicijativu Miljenka otaria

krenulo s osnivanjem pomlatka orkestra.

Osim nabavke instrumenata i rada s mladima, namjera je bila podii kvalitetu sviranja. Iz toga

su se razloga Stjepan Bukovina i Miljenko otari prijavili na seminar u organizaciji

Hrvatskoga sabora kulture koji je trajao od 15. do 17. svibnja 1998. godine. Meutim, ispostavilo

se da se radi o seminaru za dirigente te su imali ast dirigirati Gradskoj glazbi Samobor pred

nazonim maestrom Mladenom Tarbukom, tadanjim efom dirigentom Simfonijskoga

puhakog orkestra Oruanih snaga Republike Hrvatske, i imom Vulelijom, profesora

trombona i tube na Muzikoj akademiji. S osmijehom se prisjeaju kako im je bilo u ulozi

dirigenta.

mpetrekovicNotepade

Pomladak

Uvidjevi potrebu ukljuivanja mladei u rad orkestra, prije svega, bilo je potrebno glazbeno ih

obrazovati. Glazbena kola nije provodila program za limene puhake instrumente kao ni za

udaraljke, zato je poetkom kolske godine 1997/'98. pokrenut teaj puhaa i udaraljki. Bilo je

potrebno pronai mogue polaznike teaja i POZ se s tim ciljem obratio Branku Blaeviu,

profesoru Glazbene kulture u Osnovnoj koli Antuna Augustinia i prof. klarineta. On je

izdvojio djecu koja su imala potencijala za glazbu, a dalje su ih na limene instrumente (eufonij,

trombon s tipkama, truba, krilnica, B-tuba i F-tuba ) i udaraljke rasporedili Frano Reberak,

prof. i Zlatko Horvat, budui tajnik POZ-a. Kada se teaj limenih instrumenata u potpunosti

oformio, vodio ga je netom spomenuti profesor Reberak. Teaj udaraljki vodio je Vojislav ii,

prof. Nastava za polaznike udaraljkakoga teaja odravala se srijedom u prostorijama O

Antuna Augustinia te subotom u prostoriji Autokole Miroslav Zemljak. Nastava za

polaznike puhakoga teaja odravala se ponedjeljkom i etvrtkom u prostorijama Pukoga

otvorenog uilita Zaprei. Poetkom 1999. godine, tonije 14. sijenja, Miljenko otari

postaje predsjednik POZ-a, a Zlatko Horvat tajnik. Od jeseni iste godine za sve polaznike

teajeva uvedena je i teorijska nastava (solfeggio) koju je vodila Vesna Kazensky, prof. Ovaj vid

nastave odravao se takoer u prostorijama Pukoga otvorenog uilita Zaprei, ponedjeljkom

ujutro i etvrtkom poslijepodne. Prema dostupnim podacima iz 1999. godine bilo je 12

polaznika teaja puhaa i 7 polaznika teaja udaraljki. Osim njih, pomlatku orkestra prikljuilo

se nekoliko uenika flaute i klarineta iz zapreike podrune jedinice Glazbene kole Zlatka

Balokovia. Time se intenzivira suradnja izmeu profesora puhakih instrumenata i POZ-a.

Profesori koji su suraivali ili surauju s POZ-om jesu: Ivanka Mohovi i Ines Tvrtkovi, prof.

flaute, Bruno Phillip i Dalibor Talaji, prof. klarineta, Mario Boi i Berislav Antica, prof.

saksofona, Ivan Medi, prof. trube, Ivan Novak, prof. roga, Tomislav Spasevski, prof. udaraljki.

Neki od navedenih profesora i zasvirali su sa zapreikim orkestrom (Bruno Phillip, Ivan

Novak, Ivan Medi).

Zahvaljujui velikome broju zainteresirane djece, osnovan je orkestar pomlatka koji je brojio 25

malih glazbenika. Probe orkestra odravale su se subotom ujutro u Velikoj vijenici. Ve u prvoj

godini rada orkestar pomlatka ostvario je dva zapaena nastupa jedan u predvorju O Antuna

Augustinia i drugi na 2. smotri KUD-ova i puhakih orkestara u Kupljenskome Hruevcu

povodom proslave Dana dravnosti, 30. svibnja. Takoer, napredniji lanovi pomlatka brzo

ukljuili su se i u rad velikog orkestra pa su tako prve nastupe zabiljeili ve u Loama u

proljee 2000. godine, kao i na 50. obljetnici orkestra netom nakon toga.

Koncert u predvorju O Antuna Augustinia, 1999. godine. Orkestrom dirigira Frano Reberak, prof.

Koncert u Kupljenskome Hruevcu, 30. svibnja 1999. Na slici su (gledano slijeva)

dvije aktualne flautistice POZ-a, Marija Fabek i Iris Strmota, djev. otari.

Koncert POZ-a na Trgu Petra Preradovia u Zagrebu, 24. lipnja 1999. Orkestrom ravna dirigent Ivan pl. Cmuk.

Iako orkestar pomlatka u listopadu 2000. godine prestaje djelovati, osnivanje istoga pokazalo

se kao vrlo dobra ideja jer su neki lanovi i danas, 16 godina poslije, punopravni lanovi POZ-a.

Punim imenom i prezimenom to jesu: aktualni predsjednik, trombonist Marko Petrekovi i

takoer aktualni tajnik, truba/eufonist Matija nidarec, flautistice Iris Strmota djev. otari i

Marija Fabek, trubai Mario Zbukvi i Dejan Druinec, klarinetisti/saksofonisti Miljenko i

Dalibor Bukovina (pristupili orkestru dvije godine prije slubenoga orkestra pomlatka). Osim

navedenih, mnogi lanovi pomlatka svirali su u velikome orkestru odreeno vrijeme. Jedan od

nastupa na kojemu je pomladak svirao s odraslim lanovima POZ-a jest promenadni koncert na

Trgu Petra Preradovia u Zagrebu, 24. lipnja 1999. godine.

Za afirmaciju pomlatka orkestra najvie su se zaloili tadanji predsjednik POZ-a Miljenko

otari i tajnik Zlatko Horvat koji je ak predloen za Nagradu Grada Zapreia, a na temelju

programa glazbenoga obrazovanja i ukljuivanja mladei u rad orkestra.

to se pomlatka tie, treba spomenuti kako se glazba u orkestru prenosi s koljena na koljeno.

Mnogi lanovi pomlatka uistinu su pomladak lanova POZ-a!

Slika 1. Obitelj Bukovina (slijeva): braa Stjepan i Dragutin sa sinovima Daliborom i Miljenkom. Slika 2. Sestre otari, keri lana Miljenka otaria (slijeva): Iris i Morena. Ispred njih je Marija agmeter, ki lana Mirka agmetera i neakinja Stanka agmetara.

S njima je sve poelo (ivui osnivai ispred Lovakoga doma, sjede slijeva): Ivan Skledar, Jura Fabek, Stjepan Ostre, Jura Pokupec, Josip Bezuh; (stoje slijeva): Ivan Kalamir, Vid Kalamir, Stjepan Rui, Mijo Bezuh, Drago Vlahovi, Josip Urlich, Stjepan Fabek.

50. obljetnica

Pola stoljea djelovanja orkestra prigodno je obiljeeno dana 18. lipnja 2000. godine. Hrvatskom

himnom u 11:30 sati prijepodne slubeno je zapoela sveana sjednica POZ-a na kojoj su bili

prisutni bivi i aktualni lanovi orkestra, predstavnici Grada Zapreia i kulturnih ustanova od

kojih se posebno istie Puko otvoreno uilite Zaprei, predsjednitvo DVD-a Zaprei, Klub

Zapreiana Zaprean, Turistika zajednica Grada Zapreia, predstavnici prijateljskih

orkestara i lokalnih medija.

Odavanje poasti hrvatskoj himni. Na lijevoj slici u prvome redu stoji nekadanji dopredsjednik Gradskoga

vijea Darko Mati koji ubrzo postaje predsjednik POZ-a. Na desnoj slici za govornicom stoji tada aktualan

predsjednik POZ-a, Miljenko otari.

mpetrekovicNotemaknuti van klub zapre.

Nazone je u ime POZ-a pozdravio predsjednik Miljenko otari

obrativi im se govorom u kojemu je iznio kratku povijest orkestra

s vjerovanjem u njegovu budunost. Posebno je zahvalio ljudima

koji su se najvie iskazali u osnivanju nekadanje Limene glazbe

DVD-a Zaprei i sadanjega POZ-a. U znak zahvalnosti urueni

su im i prigodni pokloni.

Pored sveane sjednice, uruene su zahvalnice udrugama s kojima POZ uspjeno surauje,

stalnim pratiteljima i pokroviteljima POZ-a: Gradu Zapreiu (zahvalnicu je preuzeo tadanji

gradonaelnik Vinko Morovi) i posebno proelnici za drutvene djelatnosti i kulturu Silviji

Bosner, Lovakome drutvu Zaprei, DVD-u Zaprei, Turistikoj zajednici Grada Zapreia,

Pukome otvorenom uilitu Zaprei (zahvalnicu je preuzela tadanja ravnateljica Ljerka

Uvodna rije i govor

predsjednika POZ-a.

Zahvala jednome od osnivaa Limene

glazbe DVD-a Zaprei, Stjepanu

Ostreu Ajnrihteru.

Vladovi) i drugima. Takoer, svim lanovima POZ-a dodijeljena su priznanja i diplome

sukladno godinama sviranja u orkestru. Njihova imena ponosno su obznanjena. Dijelile su se i

diplome Hrvatskoga sabora kulture za promicanje kulturno-umjetnikoga amaterizma i kulture

uope. Plakete su uruene onima koji su lanovi orkestra vie od 30 godina.

Priznanja za lanstvo i rad u orkestru. Prikazana plaketa i diploma pripadaju Vidu Podolaku.

Dodjela priznanja za dugogodinji doprinos radu POZ-a, u Velikoj vijenici, dana 18. lipnja 2000. godine.

Doek gostiju i promenadni koncert

Na proslavu 50. obljetnice odazvali su se sljedei orkestri: Puhaki orkestar Rozga, Limena

glazba DVD-a Kupljenski Hruevec Krajani, Limena glazba KUD-a Sveta Ana Rozga, Gradska

glazba Zabok, Gasilska godba na pihala Loe (Slovenija). Dolazak gostujuih orkestara

predvien je za 13:30 sati.

U mimohodu orkestara kroz gradski centar sudjelovale su i maoretkinje Jelaike (3 skupine po

21 djevojka). Tako je, uz domaina priredbe - POZ (40 lanova), u obiljeavanju 50 godina rada

Dolazak Gasilske godbe na pihala Loe (Slovenija) u Zaprei.

orkestra sudjelovalo preko 200 sviraa i 63 maoretkinje! Impresivno skupljanje i predstavljanje

orkestara uprilieno je na Trgu rtava faizma, ispred zgrade Opine.

Pogled na dogaaj s balkona zgrade Ljepotice.

Sveanost je zapoela u 14 sati nastupom maoretkinja Jelaiki te intoniranjem hrvatske himne,

nakon ega se svaki orkestar predstavio prigodnom koranicom.

Slike s obiljeavanja 50. obljetnice POZ-a.

Sveani mimohod orkestara.

Koncert povodom 50. obljetnice odrao se u 17 sati ispred Lovakoga doma u Zapreiu. Nakon

koncerta uprilieno je slavlje u domu.

Roendanski koncert POZ-a.

Ljetni koncerti

Ribarske fete, koncerti i druge zabavne priredbe dio su turistike ponude na obali. U

Crikvenici je 1998. godine odrana manifestacija Ribarske veeri u sklopu koje je nastupio i POZ.

Bio je to prvi izlet orkestra na more! Spojivi ugodno s korisnim, ljetni koncert pod vodstvom

dirigenta Josipa Cmuka odran je 3. rujna u samome centru Crikvenice, na Trgu Stjepana

Radia koji se nalazi nasuprot hotela Internacional. Kao pravi Zapreani, lanovi POZ-a odsjeli

su u odmaralitu bive Jugokeramike, danas tvornice INKER. U Crikvenici su proveli dva lijepa

dana, a putovali su u autobusu koji je

umjesto zadnjega stakla imao perplou.

Takoer, zanaao je lijevo-desno jer je imao

lufta na volanu. Voza je bio fakin pa

nitko nije posumnjao u ispravnost autobusa,

mislili su da se radi o ali. Sve se otkrilo

kada je autobus stao, naime lafec na Bosch

pumpe kaj se vee na rezervoar mu je puknul i

nafta je curela, opisuje Mirko agmeter.

Koncert POZ-a u Crikvenici, 3. rujna 1999. Na slici se vide: dirigent Josip Cmuk, prvi red slijeva Dalibor Bukovina, Anja Vrbaki i Goran Hotko.

Od ljetnih koncerata treba izdvojiti gostovanje u Biogradu na Moru, gradu prijatelja Grada

Zapreia, od 17. do 19. lipnja 2005. godine. POZ se predstavio defileom kroz grad, a zatim je

veernjim koncertom otvorio turistiku sezonu. Orkestrom je dirigirao Ante Dropulji.

Koncert POZ-a u Biogradu na Moru.

Uspomene iz Biograda na Moru, 2005.

Kako su do 2005. sva radnika odmaralita ve bila privatizirana, POZ se morao za smjetaj

snai na drugi nain. lanovi Damir Luki i Mladen Majkopet bili su u kamp-kuicama dok su

ostali imali smjetaj u hotelu, no doli su im praviti drutvo i ostali ondje gotovo cijelu no.

Neki su ondje zaspali, a Matija nidarec nic i Miljenko Erek uek ogladnjeli su i pred

svitanje odluili potraiti pekarnicu, ali pekari tu no nisu bili budni. Lutajui gradom u potrazi

za bilo ime to radi, zauli su pjesmu iz konobe i provirili unutra. Odjednom su se nali na

svadbi, od uzvanika prihvaeni kao dio obitelji. Jeli su i pili do jutra.

Druenje lanova POZ-a u Biogradu na Moru.

Takoer, POZ je posjetio i oblinji Benkovac gdje su nastupili na otvorenju nogometnoga

turnira i usto odsvirali nekoliko koranica defilirajui kroz grad. Osim puhakoga orkestra,

puhao je i vjetar forte! tefu Bukovini inele su se pri udarcu u potpunosti izokrenule pa ih

je jedva vratio nazad za zavretak koranice.

Nastup na nogometnome igralitu u Benkovcu.

POZ u Benkovcu, 2005.

Bjeloruski puhai u Zapreiu

Puhaki orkestar grada Bresta u kolovozu 2007. godine bio je na maloj

turneji po Hrvatskoj. Nastupio je dana 24. u mjesecu na Trgu sv. Jurja

u Lovranu, zatim 25. na Danima piva u Karlovcu, sljedei dan u

Kraljevcu na Sutli i konano 27. kolovoza u Zapreiu gdje su ga

ugostili POZ i KUD Hruevec Kupljenski. Suradnju s bjeloruskim

orkestrom KUD Hruevec Kupljenski zapoeo je jo 2005. godine na Meunarodnome festivalu

u Poljskoj. POZ je rado prihvatio prijedlog Stjepana urinskog, predsjednika KUD-a, o

zajednikome ugoenju Puhakoga orkestra grada Bresta iz Bjelorusije.

Stoga, u organizaciji POZ-a i KUD-a Hruevec Kupljenski u velikoj dvorani Pukoga otvorenog

uilita u Zapreiu odran je koncert Puhakoga orkestra grada Bresta pod vodstvom dirigenta

Valerija Borisovia. Uz orkestar nastupili su i bjeloruski vokali, sopranistica Ljudmila

Homjakova i tenor Andrej Kuncevi. Skladbe razliitih anrova nale su se na repertoaru, od

Ave Marie izvedene uz glas tenora Andreja Kuncevia do jazza i bluesa. U poetku nesvjesni

kvalitete koja je pred njima, domaini i svi prisutni na koncertu ostali su osupnuti izvedbama.

Gradonaelnik eljko Turk za gostujui orkestar imao je samo rijei hvale.

Kao pravi domaini, POZ i KUD Hruevec Kupljenski priredili su svojim bjeloruskim gostima

zabavu u Ribikome domu na jezeru Zajarki te ih odveli na izlet u Muzej Staro selo Kumrovec,

Veliko Trgovie i hrvatsku prijestolnicu Zagreb. Iz Zapreia su ispraeni pjesmom Besame

mucho koju je odsvirao truba POZ-a Dejan Druinec.

Gradonaelnik eljko Turk i Puhaki orkestar grada Bresta na koncertu u

Velikoj dvorani Pukoga otvorenog uilita Zaprei.

Prvo inozemno gostovanje u Brestu, Bjelorusija

Tijekom prologodinjega susreta dva orkestra sprijateljila su se te je dogovoreno gostovanje

POZ-a na festivalu grada Bresta od 26. srpnja do 1. kolovoza 2008. godine. POZ-u je i slubeno

uruena pozivnica za nastup. Financijsku konstrukciju putovanja podrao je Grad Zaprei jer

orkestar je po prvi puta ondje predstavljao sebe, ali i kulturnu batinu mjesta iz kojega potjee.

Tako je krajem srpnja navedene godine POZ spremno krenuo na put dug 1234.98 kilometara

koliko cestom ima do Bjelorusije, a ujedno i do Bresta, grada smjetenoga na granici Bjelorusije s

Poljskom.

Karta Zaprei Brest, Bjelorusija Zastava Bresta, bjeloruska zastava

Putositnice

Voa puta bio je gospodin Stjepan urinski, predsjednik KUD-a Hruevec Kupljenski preko

kojega je poznanstvo i ostvareno. Kao predstavnik gradskih vlasti, gostovanju se pridruio

tadanji dogradonaelnik, gospodin Ivica Blai. Budui da nisu svi lanovi POZ-a mogli dobiti

dopust u to vrijeme, kao zamjena za neke lanove ili su studenti Muzike akademije u Zagrebu

i lanovi Gradskoga puhakog orkestra Zabok. Zanimljivo je da su meu njima bili budui

dirigenti POZ-a: Josip Kapovi Jozo, prof. tube, koji je ovom prigodom svirao set bubnjeva, te

Natalija Jarec, u to vrijeme studentica, danas profesorica saksofona. Putovanje je trajalo 20 sati,

ali sva srea, autobus je imao sjedala prilagoena za spavanje (mogla su se u potpunosti

spustiti). Doavi pred sam cilj, to jest na granini prijelaz s kojega se vidi Brest, uslijedio je

rutinski, no vrlo detaljan pregled putovnica i prtljage. Tonije, svaki instrument vaen je iz

kofera te mu je pregledavan serijski broj. Na sveope zaprepatenje, utvrene su

nepravilnostina ispravi ATA karnet, carinskome dokumentu na kojemu su navedeni svi

instrumenti koji se nalaze u autobusu. Na bjeloruskoj granici nisu ih htjeli pustiti zato to je

gitara bila na popisu instrumenata, a kako je gitarist otkazao svoj dolazak dan uoi putovanja,

nije bila u autobusu. Popis se, naravno, vie nije mogao izmijeniti i eto pet sati problema i

ekanja na ulazu u Brest. Marko Petrekovi i Matija nidarec nic prisjeaju se ekanja:

Putuje dvadeset sati, doe na granini prijelaz s kojega doslovno vidi Brest i onda eka pet sati da

ue u njega! Na povratku su imali telu pa su ekali samo etiri sata! Barem je bilo vremena

za slikanje. Unato vremenu izgubljenome na graninome prijelazu, ostalo je nekoliko sati za

posjetiti Krakov i Budimpetu.

POZ na putu prema Brestu.

Nastupi

Pod ravnanjem dirigenta Ante Dropuljia, POZ je u Brestu imao dva koncertna nastupa. Na

repertoaru su se nale domae i strane skladbe, primjerice Moja Dalmacija, Galeb i ja (Stjepan

Bukovina solo alt-saksofon), Jabuke i trenje (Mladen Majkopet solo krilnica), Spoved, Rock

opening, A Whiter Shade of Pale (Vladimir Jazbec solo tenor saksofon), Glenn Miller... Treba

istaknuti i brass kvartet koji je nastupio s nekoliko pjesama, a u sastavu: Marko Petrekovi i

Petar Prepeli na trombonima, Nikola Baki na eufoniju te Josip Kapovi Jozo na tubi. Prvi

koncert odrao se na trgu ispred hotela Moskva u kojemu su lanovi POZ-a odsjeli, a drugi, u

trajanju od 90 minuta, u paviljonu u gradskome parku.

POZ je prolaznike poastio koncertom ispred hotela Moskva.

Dogaaj je zamiljen kao susret puhakih orkestara na kojemu su osim naega orkestra nastupili

i drugi.

Koncertni nastup POZ-a u paviljonu u Brestu.

Ispred orkestra jesu dirigent Dropulji (desno) i domain priredbe (lijevo).

Koncert POZ-a povodom proslave Dana grada Bresta, 28. srpnja

2008. godine. Na slikama su lanovi POZ-a na elu s dirigentom

Antom Dropuljiem.

Predstavivi se glazbom, doao je red i na rijei. Na sveanoj sjednici delegacija orkestra i Grada

na elu s dogradonaelnikom Ivicom Blaiem predstavila je zapreiki orkestar i kraj iz kojega

dolazi, a ujedno su zahvalili na gostoprimstvu. Kako to obino biva kad se ide u goste, donijeli

su i prigodne poklone.

Priredivi im cjeloveernji program, domaini nisu ostali duni. Bilo je tu svega, od hrane i pia

do pjesme i plesa (tradicionalnoga, orijentalnoga, pod maskama i tako dalje).

Lijevo, u tamnim odijelima (slijeva): Ivica Blai, Miljenko otari, Stjepan urinski. Desno, u tamnim

odijelima (slijeva): Miljenko otari, Ivica Blai, Stjepan urinski, Ante Dropulji (u uniformi orkestra).

Slobodno vrijeme i druenje

Slobodno vrijeme sviraice i svirai proveli su razgledavajui prirodne i kulturne znamenitosti

Bresta i okolice meu kojima se istie Nacionalni park Bjelovjeska uma (Belaveskaja pua),

ostatak ostataka europske praume. Danas je to jedino prirodno obitavalite bizona u Europi i

stoga je dio parka pod UNESCO-vom zatitom! S najzanimiljivijim stanovnikom parka

bizonom, susreli su se i POZ-ovci. U Nacionalnome parku Bjelovjeska uma stanuje i bjeloruski

Djed Mraz!

Od kulturnih znamenitosti treba spomenuti tvravu Krepost

te spomenik gigantskih razmjera poginulima u Drugome

svjetskom ratu.

Najbolje prilike za druenje jesu zabava poslije nastupa i

veer prije odlaska, takozvana oprotajka. Stoga, prije

odlaska u hotelu je prireena zajednika veera uz ples

njihovoga i naega orkestra. U druenju s lokalnim ljudima

najbolje se upozna strana kultura. Naime, ondje su

zapadnjaki obiaji veinom zabranjeni (pizza nije) to se

odnosi i na glazbu. Stoga, Puhaki orkestar Brest traio je

posebno odobrenje kako bi mogli pustiti i odsvirati nekoliko

stranih pjesama. Usput

reeno, svi u Brestu znali su da su stranci (POZ) u gradu.

Iz Zapreia ispraeni pjesmom Besame mucho, odluili su

Bjelorusi POZ-u isto odsvirati. Meutim, jednome trubau

toliko se svidjela navedena pjesma koju je u Zapreiu uo

da ju je odsvirao valjda dvadeset puta u tri sata! Bila je i

pjevaica koja je pjevala uz njega.

Bjelorusi uglavnom ne govore engleski jezik, ali svi su se razumjeli. nic je bez problema

posudio usnik, Jozo i jedan Bjelorus pjevali su istu pjesmu, svi su znali i pjevali Besame mucho...

Glazba je dokazala da je zvuni esperanto (Levy).

Ljetna turneja - otok Paman, Katel Stari

Od 26. do 28. srpnja 2013. godine POZ je bio na ljetnoj turneji u sklopu koje je odrao dva

cjeloveernja koncerta. Prvo odredite bio je otok Paman. Kao inicijatora i glavnoga

organizatora nastupa na Pamanu treba izdvojiti lana orkestra Damira Lukia koji inae ondje

ljetuje. Program na Pamanu zapoeo je mimohodom kroz otok koji je pozivao turiste i

domaine da slijede orkestar do rive na kojoj je odran koncert pod vodstvom dirigentice

Natalije Jarec. Na repertoaru su se nali strani hitovi (ABBA Gold, Best of Queen), latino ritmovi

(Latin Gold, Latin American Fever) i domae, osobito dalmatinske pjesme koje ve godinama ne

izlaze iz mode (Jabuke i trenje, Vilo moja, Ruo moja, Veeras je naa feta i druge). Potonje pjesme

uz pratnju orkestra pjevao je Dejan Druinec, aktualni lan. Radi promocije POZ-a i njegove

povijesti, koncert je proglaen 4. Memorijalom Stjepana Obrubia. Dobre vibracije prenijele su

se na ribarsku fetu koja je trajala duboko u no. POZ je na otoku postao prava turistika

atrakcija, a na odlasku upuen mu je poziv da se vrati.

Osim slubenoga dijela, na Pamanu se uivalo u moru, suncu i hrani koju su pripremili lanovi

Luki i Majkopet uz pomo vrijednih turista iz oblinjih apartmana. Po dolasku, a dug je put

od Zapreia do mora, ak dvojica mladih lanova u razmaku od pet minuta okupala su se s

mobitelom u depu. Naime, postoje vodootporni mobiteli, ali nije more voda, znaju

Dalmatinci...

Slika 1 (lijevo): plakat s najavom koncerta

Slika 2 (gore): uvala u kojoj je POZ boravio

Koncert POZ-a na Pamanu.

Mimohod kroz otok.

Zajedniki lan POZ-a i HGD-a Zrinski - Toni Bartulin.

Katelansko kulturno ljeto

POZ je s otoka Pamana krenuo prema gradu Katela gdje su ih ljubazno doekali i ugostili

lanovi Hrvatskoga glazbenog drutva Zrinski Donja Katela37. Iako su Zaprei i Katela

gradovi prijatelji, dva orkestra povezao je i sprijateljio zajedniki lan truba Toni Bartulin koji

je tijekom studiranja u Zagrebu svirao u POZ-u.

Prvoga dana boravka POZ je sudjelovao u mimohodu kroz Katel Stari. Odsviravi prigodne

koranice, orkestar se pridruio pukome slavlju. U dobrome drutvu lanova prijateljskoga

orkestra te uz nezaobilazno vino, srdele i crni rioto, zabava je bila zagarantirana. Budui da je

37 Hrvatsko glazbeno drutvo Zrinski Donja Katela (skraeno HGD Zrinski) osnovano je 1852. godine te je

najstarije katelansko drutvo i jedan od najstarijih puhakih orkestara u Hrvatskoj!

masu zabavljao jedan sastav, Katelani su dirigentici POZ-a Nataliji Jarec, tzv. efici, odluili

ispuniti glazbenu elju, a njezina je bila popularna Zorica. Oekujui Zoricu - pjesmu Mejaa,

doekala je pjesmu Zorice Konde! Obje su popularne: pjesma sa sjevera i pjevaica s juga.

Slika 1 (gore, lijevo): Jelena ekrst, Marija Fabek, Iva Ljubii, Matea osi, Marija agmeter, Marija Petrekovi - enske snage uoi mimohoda (redom slijeva nadesno).

Slika 2 (gore, desno): Katelanske maoretkinje predvode mimohod.

Slika 3 (dolje, ispod slike 2): Ante Zeljko i Leon urokovi.

Slika 4 (dolje, lijevo): Puka feta u Katel Starome.

18. lipnja 2013. godine POZ je primio

poziv od HGD Zrinski da nastupi na

Katelanskome kulturnom ljetu. Rije je

o tradiciji koja ukljuuje manifestacije

poput predstava, folklora, klapske,

zabavne i klasine glazbe. Ponuda je

svake godine sve bogatija.

POZ je kao gost HGD Zrinski odrao

28. srpnja iste godine samostalni

cjeloveernji koncert na Brcu u Katel

Starome. U arobnome ambijentu

dalmatinske arhitekture bio je uitak

svirati. Ako je suditi po pljesku, uitak je

bio i sluati.

Plakat kojim je najavljen koncert POZ-a.

Komentar [MP3]: POPIS LJUDI NA SLICI AURIRATI

Slika 1 (gore, lijevo): Predsjednica HGD Zrinski Ivana Beretin, roena Katelanka, predstavila je goste iz Zapreia. Slika 2 (gore, desno): POZ tijekom izvedbe pod dirigentskom palicom Natalije Jarec, prof. Slika 3 (dolje, lijevo): Katelanska publika prati koncert POZ-a. Slika 4 (dolje, desno, redom slijeva nadesno): Vide se trubai Dragutin Bukovina Dragec, Damir Luki, Nikola Mesic iz Jastrebarskog te Mladen Majkopet.

Poslije koncerta prijateljski orkestri nastavili su druenje uz sveanu veeru u slubenim

prostorijama HGD Zrinski Donja Katela. Uivajui u morskim delicijama (tuna i koljke

svjee iz mree barbe Bartulina, Tonijeva oca), zapreiki svirai i gastronomski su upoznali

katelanski kraj. Naime, tijekom istoga dana obili su grad i lokalne turistike atrakcije, od kojih

su do dvorca Vitturi u Katel Lukiu po najveoj vruini hodali nekoliko kilometara da bi ga

razgledali izvana. Puni dojmova i hrane, lanovi POZ-a priveli su kraju svoju ljetnu turneju, ali i

dogovorili sljedee druenje u Zapreiu.

Koncert POZ-a. Prvi red slijeva: Ante Zeljko, Dorijan Milinkovi, Iva Ljubii, Matea osi, Ana

Ljubii, Marija agmeter, Marija Fabek. Drugi red slijeva: Jelena ekrst, Luka Markovi, Marija

Petrekovi, Dalibor Bukovina,

Susreti hrvatskih puhakih orkestara

Susreti puhakih orkestara u organizaciji Hrvatskoga sabora kulture (HSK dalje u tekstu)

izvrsna su prilika za predstavljanje, nastupe i afirmaciju pojedinoga orkestra. Takoer,

omoguuju meusobno druenje orkestara iz ega nerijetko nastaju uspjene suradnje i

prijateljstva. Kao organizator, HSK navodi da je cilj susreta meusobno upoznavanje, zbliavanje te

prvenstveno prikaz dostignua i najvrjednijih ostvarenja amaterskih puhakih orkestara u Republici

Hrvatskoj, razvijanje kritikoga odnosa prema glazbenim vrijednostima te poticanje glazbenoga

stvaralatva i amaterskoga rada uope38. HSK organizira revijalne i natjecateljske susrete, a

orkestri su podijeljeni u kategorije39 po razini kvalitete i mogunosti izvedbe.

POZ je dosad sudjelovao na nekoliko susreta. 2000. godine na upanijskome natjecanju pokuao

se u B kategoriji prvi puta plasirati na 14. Susret hrvatskih puhakih orkestara koji se odravao

u Ravnoj Gori. Susret puhakih orkestara Zagrebake upanije bio je 3. srpnja u Gornjem

Desincu nedaleko od Jastrebarskog. Na susret je ilo ukupno 30 lanova (28 mukaraca i 2

djevojice) pod vodstvom dirigenta Josipa pl. Cmuka. Repertoar se sastojao od dvije proizvoljne

(1. F. Ebb, J. Kander, arr. T. Uhlik: New York, New York; u trajanju od 5 minuta, 2. Bert

38 Preuzeto sa internetske stranice hrsk.hr. Datum preuzimanja: 20. lipnja 2015. 39 Kategorije nekada: A (via), B (nia). Kategorije od 2013. godine: A(visoka), B (srednja), C (niska).

Kempfert, arr. Hans Kolditz: Potp