Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

MONITORING I ISTRAŽIVANJE TIGRASTIH

KOMARACA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE U 2017. GODINI

Osijek, prosinac 2017. godine

2

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

MONITORING I ISTRAŽIVANJE TIGRASTIH

KOMARACA NA PODRUČJU VUKOVARSKO-

SRIJEMSKE ŽUPANIJE U 2017. GODINI

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE

Voditelj projekta

prof. dr. sc. Enrih Merdić

Osijek, prosinac 2017. godine

3

SADRŽAJ

1. UVOD

4

2. PRETHODNE SPOZNAJE

5

3. MATERIJAL I METODE RADA

7

4. REZULTATI

13

5. ZAKLJUČCI 18

4

1. UVOD

Tijekom 2017. godine dogovorena je realizacija projekta „Monitoring i istraživanje

tigrastih komaraca u Vukovarsko srijemskoj županiji“, kao nastavak na projekt koji je započeo

tijekom 2016. godine. Ugovor je potpisan između župana Bože Galića, dipl. ing. i tadašnjeg

pročelnika Odjela za biologiju prof. dr. sc. Enriha Merdića, 21. lipnja, 2017. godine.

U članku 3. tog ugovora pod poslovima monitoringa i istraživanja komaraca u smislu

tog Ugovora podrazumijevaju se slijedeći poslovi i aktivnosti:

Uzorkovanje tigrastih komaraca u gradovima Vukovarsko-srijemske županije i

to: Vukovar, Vinkovci, Županja, Otok i Ilok

Određivanje najatraktivnijih lokacija tj. postaja za uzorkovanje (maksimalan

broj postaja u jednom gradu je deset)

Na svakoj postaji postavljaju se po minimalno tri ovipozicijske klopke (za

uzorkovanje jaja)

Klopke trebaju biti postavljene kontinuirano od trenutka potpisivanja ugovora

do kraja sezone (najčešće do kraja listopada), a uzorkovanje se obavlja dva

puta mjesečno

Odjel za biologiju u skladu s Ugovorom obavio je dogovorene poslove, a ovim

završnim izvješćem pohranjuje sve zabilježene podatke.

Služba za monitoring i istraživanje komaraca osnovana je 1995. godine pod stručnim

vodstvom prof. dr. sc. Enriha Merdića, od kada obavlja slične projekte u Osijeku (od 1995. do

2016. godine), Slavonskom Brodu (u 2001. godini), Vinkovcima (2002. – 2008.) i Osječko –

baranjskoj županiji (u 2002. i 2003. godini). Služba za monitoring i istraživanje komaraca

sastavljena je od tima znanstvenika i stručnjaka sa Zavoda za zoologiju, Odjela za biologiju,

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Voditelj projekta je prof. dr. sc. Enrih Merdić,

a istraživački tim čine: doc. dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević, doc. dr. sc. Nataša Turić, doc. dr.

sc. Goran Vignjević, mr. sc. Ivana Vrućina, mr. sc. Željko Zahirović. Na ovom projektu najviše

je radila mr. sc. Ivana Vrućina

5

2. Prethodne spoznaje

Porijeklom iz Azije u kojoj nastanjuje gradska, prigradska, ruralna i šumska staništa

(HAWLEY, 1988), vrsta se širila 34 godine kako bi došla i na područje Hrvatske. Autohtono,

ova vrsta se pojavljuje u dupljama drveća jugoistočne Azije, no tijekom vremena uspjela je

osvojiti i ostale tipove staništa. Razvoj prilagodbe na mala umjetna legla, te otpornost jaja na

hladnoću i isušivanje, osiguralo je vrlo brzo širenje ove vrste komaraca. Prezimljavanje u

stadiju jaja pokazao se kao adekvatan način za transport diljem svijeta na područja s

umjerenom klimom (KNUDSEN, 1995). Transport se uglavnom odvija morskim putem u

rabljenim gumama koje putuju s kontinenta na kontinent. Dovoljno je da se preveze samo

jedna guma u kojoj se nalaze jaja ove vrste, da se nastavi njezino širenje. Transport rabljenih

automobilskih guma pokazao se kao siguran način prijenosa jaja ove vrste obzirom da

zadovoljava sve potrebne uvijete. Nakon nekog vremena što stare gume bivaju ostavljene na

odlagalištu, kišnica koja se nakuplja u unutrašnjosti guma zajedno s organskim tvarima i

visokom temperaturom koja nastaje prilikom zagrijavanja suncem, stvaraju idealne uvjete za

razvoj ove vrste

Kada se 1979. godine prvi put pojavio u Europi u Albaniji, tigrasti komarac Aedes

albopictus je tretiran kao još jedna uvežena vrsta u Europu. Međutim, osamdesetih godina

prošlog stoljeća ista vrsta se počela jako brzo širiti po SAD-u, jer se uspjela prilagoditi na

novo stanište. Legla u rabljenim gumama vrlo je teško kontrolirati i gotovo nemoguće

eliminirati komarce iz njih. Trgovina rabljenim gumama u SAD-u i izvan njega dovela je do

strelovitog širenja ove vrste po Svijetu. Tako se 1990. pojavio u Italiji (uvežen u rabljenim

gumama iz SAD-a) i jako brzo se proširio, a od 2000. godine postao glavni molestant u nekim

mjestima. Istovremeno sa širenjem ove vrste komaraca znanstvenici su upozoravali da je to

vrlo opasan komarac, jer mu je dokazana vektorska uloga za mnoge viruse. Tako je dokazano

da je vektor za: Denguae v., v. žute groznice, St. Luis v., West Nile v., istočni Equine v.,

zapadni Equine v., Ross River v., Mayoro v., Sindbis v. i Chicungunya virusa, i to s velikom i

srednjom infekcijskom i transmisijskom kompetencijom. Globalna ekspanzija azijskog

tigrastog komarca Aedes (Stegomia) albopictus (Skuse, 1894.) omogućena je prvenstveno

ljudskim aktivnostima poput transporta otpadnim gumama međukontinentalnom

razmjenom te transportom biljnih vrsta poput bambusa lat. Bambuseae (Paupy et. al.,

2009.). Pasivni transport, poput javnog i privatnog prijevoza također pridonosi globalnom

rasprostranjenju vrste Ae. albopictus. Ova vrsta navedena je kao jedna od 100 invazivnih

vrsta u svijetu i nalazi se na popisu Invasive species Specialist Group (ISSG, 2009.), a smatra

se najinvazivnijom vrstom komaraca do sada (Buhagiar, 2009.).

Invazivnost vrste Ae. albopictus uključuje veliki broj čimbenika poput ekološke

plastičnosti, snažne kompetitivne sposobnosti, globalizacije, velike mogućnosti preživljavanja

te nedostatak učinkovitog nadzora (Paupy et. al., 2009.). Klimatske promjene koje se

događaju u svijetu, a koje će dugoročno biti vrlo povoljne za ovu vrstu ukazuju da će se ona i

6

dalje širiti izvan svojih trenutnih zemljopisnih granica (ECDC, 2009.; Gould et.al. 2009.). Ova

vrsta komaraca već sada pokazuje znakove prilagodbe u hladnijim podnebljima (Paupy et.

al., 2009.) što može rezultirati prijenosom bolesti u nova područja. Poznato je da se azijski

tigrasti komarac hrani na različitim životinjama, pa možemo reći da je oportunist (Turell et.

al., 2005.). Domaćini na kojima se hrane su ljudi, domaće i divlje životinje, gmazovi, ptice i

vodozemci (Eritja et. al., 2005.). Obzirom na navedeno pokazuje veliki potencijal da postane

ozbiljna zdravstvena prijetnja kao vektor uzročnika patogena na ljude (Benedict et. al., 2007).

Ova vrsta komaraca poznati je vektor Chikungunya virusa, denge virusa i dirofilarie. Niz

drugih virusa, koji također utječu na ljudsko zdravlje, izolirani su iz jedinki vrste Ae.

albopictus prikupljenih u prirodi u različitim zemljama. Štoviše, nedavno je dokazana

vektorska uloga u lokaliziranom prijenosu Chikungunya virusa u Italiji (Bonilauri et. al., 2008.)

i Francuskoj (Gould et. al., 2010.) te dengue virusa u Francuskoj (La Ruche et. al., 2010.) i

Hrvatskoj (Gjenero-Margan, 2010.) ističe važnost praćenja ove invazivne vrste.

U Hrvatskoj je Ae. albopictus po prvi puta zabilježen 2004. godine. Nakon introdukcije

i širenja u Zagrebu (Klobučar et al., 2005., 2006., 2013.), Istri (Boca et. al., 2006.; Landeka et.

al., 2009.) i Dalmaciji (Žitko et. al., 2006., 2010.; Benić et al. 2008.; Merdić et. al., 2009.,

2012.), komarac se proširio po cijeloj Hrvatskoj.

Prošle 2016. godine organiziran je nacionalni monitoring invazivnih vrsta koji je

organizirao Hrvatski Zavod za javno zdravstvo u suradnji s Odjelom za biologiju i rezultat je

slijedeći: Komarac Aedes albopictus prisutan je gotovo u cijeloj Hrvatskoj (Slika 1).

Slika 1. Rasprostranjenost azijskog tigrastog komarca (Aedes albopictus) po županijama

na području Republike Hrvatske u 2016. godini

7

3. Materijal i metode

Metoda uzorkovanja jaja komaraca ovipozicijskim klopkama (eng: ovitraps) je vrlo

jednostavna i jeftina metoda. Smatra se učinkovitom za sakupljanje jaja roda Aedes /

Ochlerotatus koji svoja jaja polažu u različite kontejnerske spremnike (ECDC, 2012.).

Ovipozicijska klopka (Slika 2) se sastoji od male čvrste plastične crne posude, veličine

0,3-1,0 litre s bočnim otvorom na vrhu posude. Veličina posude treba biti prilagođena

količini oborina na određenom području i mogućnosti kontrole svake pojedine klopke kako bi

se spriječilo potpuno isušivanje klopke ili prelijevanje velike količine tekućine. Otvor na vrhu

posude omogućava izlijevanje viška tekućine iz posude uslijed obilnijih oborina. Otvor se

može napraviti na visini od 1-3 cm od vrha posude. U posudu se postavi lesonit pločica širine

2 cm i dužine 15 cm s hrapavim rubom okrenutim prema gore, kako bi ženka komarca mogla

položiti svoja jaja. Posuda se do polovine napuni tekućinom. Ovipozicijsku klopku treba

postaviti na tlo u vegetaciju ili u neposrednoj blizini vegetacije na sjenovitom mjestu te ju

treba označiti kako ju stanovnici ne bi uklonili. Obično se postavlja nekoliko klopki

(minimalno tri) na jednu lokaciju obzirom da ženke komaraca ne moraju postaviti jaja u

cijelosti na jednu pločicu. Što je više klopki postavljeno na određeno područje moguće je

dobiti točnije podatke o veličini populacije.

Lesonit pločice se inače mijenjaju se svakih 7 dana (tijekom ovoga istraživanja pločice

su se mijenjale svakih 14 dana), da se ne pojave ličinke, ili se na pločici uhvati plijesan ili

plastična posuda prepuni vodom. Ženke komaraca u većini slučajeva polažu jaja na hrapavoj

strani lesonit pločice neposredno iznad vode. Uzorkovanje ovom metodom najčešće traje

oko 6 mjeseci (od lipnja do prosinca) na području istočne Hrvatske. Iako je uzorkovanje

Slika 2. Ovipozicijska klopka

(foto: I. Vrućina)

8

ovipozicijskim klopkama vrlo jednostavno, identifikacija jaja je teška i složena te zahtijeva

dosta vremena. Jaja tigrastog komarca su crna, ovalna i veličine oko 0,5 mm.

Ovom metodom možemo utvrditi o kojoj se vrsti komaraca radi, ali možemo

procijeniti i gustoću. U visoko rizičnim područjima treba koristiti i ostale metode za

uzorkovanje, a prije svega uzorkovanje ličinki. Često se zna dogoditi da se jaja tigrastog

komarca otkriju prije nego što su zamijećeni problemi s molestiranjem.

Uzorkovanja komaraca vrste Aedes albopictus provedena su u pet gradova (Vinkovci,

Vukovar, Županja, Ilok i Otok) na području Vukovarsko-srijemske županije. Ovipozicijske

klopke postavljene su na 10 lokaliteta na području gradova Vinkovaca, Županje i Vukovara,

na 5 lokaliteta na području Otoka i na 4 lokaliteta na području Iloka (Tablica 1. Slike 3 - 7).

Uzorkovanja ovom metodom provedena su u periodu od 07. lipnja do 26. listopada

2017. godine. Na svakom lokalitetu postavljene su po tri ovipozicijske klopke, međusobne

udaljenosti oko 50 metara. Ukupno je postavljeno 39 klopki na području županije, te su

zabilježene GPS koordinate. Klopke su kontrolirane kontinuirano svakih 14 dana, a lokaliteti

su odabrani ciljano, poznavajući biologiju vrste. Najčešći lokaliteti bili su vulkanizerske

radionice, groblja i veliki trgovački centri.

Lesonit pločice zamjenjivale su se točno svakih četrnaest dana tijekom sezone. Taj

posao obavljali su djelatnici Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije.

Sakupljeni materijal je dostavljen na Odjel za biologiju u Osijeku na determinaciju i daljnju

obradu.

9

Tablica 1. Lokaliteti ovipozicijskih klopki na području Vukovarsko – srijemske županije tijekom 2017. godine

Lokalitet Postaja GPS Koordinate

1. Županja - V.Kraj 131 Skladište 45º 04' 19,65" 18º 41' 59,43"

2. Županja - Lj. Gaja 101 Skladište 45º 04' 25,59" 18º 42' 27,42"

3. Županja - Bošnjačka 9 Špedicija 45º 04' 01,64" 18º 42' 48,09"

4. Županja - Braće Radića 39 Vulkanizer 45º 04' 12,19" 18º 42' 10,91"

5. Županja - Stagnovi bb Granični prijelaz 45º 02' 44,80" 18º 42' 10,72"

6. Županja - I. Mažuranića bb Groblje 45º 03' 43,27" 18º 41' 57,09"

7. Županja - Stagnovi 33 Stovarište 45º 03' 41,12" 18º 40' 22,26"

8. Županja - A. Starčevića 1 Sekundarne sirovine 45º 04' 49,30" 18º 41' 53,21"

9.Županja - Šećerana 63 Sladorana 45º 05' 17,75" 18º 41' 33,49"

10. Županja - J. J. Strossmayera 211 Vulkanizer 45º 05' 56,44" 18º 41' 50,71"

11. Vinkovci - Groblje centar Groblje 45º 17' 20,68" 18º 47' 21,13"

12. Vinkovci - Auto Drago Vulkanizer 45º 16' 38,49" 18º 48' 26,31"

13. Vinkovci - Čvor Stovarište 45º 16' 18,30" 18º 47' 42,22"

14. Vinkovci - Zalužje Otkup otpada 45º 16' 16,83" 18º 48' 18,97"

15. Vinkovci - Aksion - N. Selo Industrijska zona 45º 17' 18,68" 18º 45' 27,87"

16. Vinkovci - Željeznički kolodvor Centar grada 45º 17' 56,87" 18º 48' 19,32"

17. Vinkovci - Billa Trgovački centar 45º 17' 43,87" 18º 48' 26,45"

18. Vinkovci - Beljo ulas grada sjever Auto shop 45º 19' 19,44" 18º 49' 15,80"

19. Vinkovci - Groblje 11 Groblje 45º 17' 22,27" 18º 48' 44,23"

20. Vinkovci - Nevkoš Reciklažno dvorište 45º 16' 27,47" 18º 49' 09,66"

21. Ilok - Groblje Pravoslavno Groblje 45º 13' 25,99" 19º 22' 54,16"

22. Ilok - Barbarić vulkanizer Vulkanizer 45º 13' 24,84" 19º 23' 46,33"

23. Ilok - Metal Zec Stovarište 45º 13' 23,16" 19º 24' 06,34"

24. Ilok - Groblje Katoličko Groblje 45º 13' 22,79" 19º 22' 53,45"

25. Vukovar - Katoličko groblje Groblje 45º 20' 46.13" 19º 0' 11.53"

26. Vukovar - Vulkanizer - Mali kraj Vulkanizer 45º 20' 27.50" 19º 1' 6.06"

27. Vukovar - Vulkanizer Mikić Vulkanizer 45° 20' 32.49" 19° 0' 07.54"

28. Vukovar - Vulkanizer Đukić Vulkanizer 45° 20' 34.11" 19° 0' 15.92"

29. Vukovar - Vulkanizer Švabić Vulkanizer 45° 22' 19.20"18° 57' 12.00"

30. Vukovar - Novo groblje Groblje 45° 19' 45.88" 19° 2' 14.39"

31. Vukovar - Cezar - otpad Centar grada 45° 22' 10.42"18° 56' 0.69"

32. Vukovar - Pravoslavno groblje Groblje 45° 20' 44.53" 19° 0' 7.08"

33. Vukovar - Vulkanizer Alfa Vulkanizer 45°20'43.68" 18°59'43.03"

34. Vukovar - Kaufland Trgovači centar 45° 22' 1.35" 18° 57' 55.37"

35. Otok - OŠ J. J. Strossmayera 142 Škola 45º 08' 42,10" 18º 53' 53,36"

36. Otok - Groblje - M. Gupca Groblje 45º 08' 24,29" 18º 52' 48,27"

37. Otok - Šumarija , Kr. P. Krešimira IV 9 Šumarija 45º 08' 43,22" 18º 53' 05,45"

38. Otok - Billa, B. J. Jelačića Trgovački centar 45º 09' 16,66" 18º 53' 00,52"

39. Otok - Stara ciglana J. Kozarca 42 A Ciglana 45º 08' 17,27" 18º 53' 15,04"

10

Slika 3. Karta s lokalitetima ovipozicijskih klopki u Vinkovcima

Slika 4. Karta s lokalitetima ovipozicijskih klopki u Vukovaru

11

Slika 5. Karta s lokalitetima ovipozicijskih klopki u Županji

Slika 6. Karta s lokalitetima ovipozicijskih klopki u gradu Otok

12

Slika 7. Karta s lokalitetima ovipozicijskih klopki u Iloku

13

4. Rezultati

Broj, mjesto i vrijeme uhvaćenih tigrastih komaraca u ovipozicijskim klopkama prikazani su u tablici 2.

Tablica 2. Ukupan broj jaja vrste Aedes albopictus u ovipozijcijskim klopkama u 2017. godini

Uzorkovanja vrste Ae. albopictus u 2017. godini započeta su početkom lipnja. Od

ukupno 5 gradova, vrsta je pronađena u dva grada, Vinkovci i Županja te je od ukupno 39

istraživanih lokaliteta vrsta bila prisutna na 6 lokaliteta. Od ukupno 10 postaja na kojima smo

postavljali ovipozicijske klopke u gradu Vinkovci, jedinke ove vrste zabilježene su na pet

postaja. Na tri postaje jaja su se pojavila samo jedanput (Katoličko groblje, Pravoslavno

groblje i Beljo autoshop, Slika 8, 9, i 10), dok su na dvije postaje jaja bila prisutna kotinuirano

od lipnja do sredine rujna (Željeznički kolodvor i Billa).

VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA 07.06.2017. 14.06.2017. 21.06.2017. 05.07.2017. 19.07.2017. 03.08.2017. 17.08.2017. 31.08.2017. 14.09.2017. 28.09.2017. 12.10.2017. 26.10.2017.

ŽUPANJA Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja Broj jaja

1. Akord-V.Kraj 131 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Sladište-Lj. Gaja 101 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Špedicija - Bošnjačka 9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Auto Ivan - Braće Radića 39 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Granični prijelaz-Stagnovi bb 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6. Groblje - I. Mažuranića bb 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

7. Stovarište Okvir - Stagnovi 33 0 0 172 jaja 0 0 0 0 0 0 0 0 0

8. Alilović - A. Starčevića 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9.Sladorana, Šećerana 63 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

10. Vulkanizer - J. J. Strossmayera 211 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

VINKOVCI

1. Katoličko groblje 0 0 0 0 0 0 0 30 0 0 0 0

2. Auto Drago 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Čvor 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Zalužje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Aksion - N. Selo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6. Željeznički kolodvor 0 0 0 35 jaja 0 0 218 811 38 0 0 0

7. Billa 8 jaja 4 jaja 23 jaja 0 16 188 465 383 132 0 0 0

8. Beljo auto shop 0 0 0 0 0 0 12 0 0 0 0 0

9. Pravoslavno groblje 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 0

10. Nevkoš 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

ILOK

1. Groblje Pravoslavno 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Barbarić vulkanizer 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Metal Zec 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Groblje Katoličko 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

VUKOVAR

1. Katoličko groblje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Vulkanizer - Mali kraj 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Vulkanizer Mikić 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Vulkanizer Đukić 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Vulkanizer Švabić 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

6. Novo groblje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

7. Centar - otpad 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

8. Pravoslavno groblje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9. Vulkanizer Alfa 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

10. Kaufland 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

OTOK

1. OŠ J. J. Strossmayera 142 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2. Groblje - M. Gupca 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Šumarija , Kralja P. Krešimira IV 9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

4. Billa, B. J. Jelačića 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Stara ciglana J. Kozarca 42 A 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

14

Slika 8. Katoličko groblje u Vinkovcima

(foto: I. Vrućina)

Slika 9. Pravoslavno groblje u Vinkovcima

(foto: M. Jularić)

Slika 10. Autoshop Beljo u Vinkovcima

(foto: M. Jularić)

15

Slika 11. Billa trgovački centar u Splitskoj ulici u Vinkovcima

(foto: I. Vrućina)

Već nakon prve promjene pločica utvrđena je prisutnost jaja (8 komada) na postaji

Billa u Vinkovcima u samom centru grada (Slika 11). Na navedenoj postaji jedinke ove vrste

zabilježene su kontinuirano sve do sredine rujna, s većom ili manjom brojnošću jaja. Ponekad

na lesonit pločicama nije bilo jaja tj. rezultat je bio 0. Najveća brojnost jaja (ukupno 465)

zabilježena je sredinom kolovoza. Druga postaja na kojoj su jaja kontinuirano zabilježena

nalazi se u blizini Billa trgovačkog centra, to je postaja Željeznički kolodvor (Slika 12). Na ovoj

postaji jaja su prvi puta zabilježena početkom srpnja, maksimum brojnosti zabilježen je

krajem kolovoza (811 jaja), a prisutnost jaja uočena je sve do sredine rujna.

Slika 12. Naselje kod Željezničkog kolodvora Vinkovci

(foto: I. Vrućina)

16

Slika 13. Jaja vrste Aedes albopictus s lokaliteta Željeznički kolodvor

(foto: I. Vrućina)

Slika 14. Prisutnost vrste Aedes albopictus u ovipozicijskim klopkama tijekom 2017. godine u

Vinkovcima

Osim u Vinkovcima jedinke ove vrste su zabilježene i u Županji. Ukupno 172 jaja su

zabilježena sredinom lipnja na postaji Stagnovi bb, i poslije toga više nije zabilježena

prisutnost jaja (Slika 14). Na ovoj postaji jaja su zabilježena i tijekom prošle 2016. godine.

17

Slika 14. Prisutnost vrste Aedes albopictus u ovipozicijskim klopkama tijekom 2017.

godine u Županji

18

Zaključci

Na osnovi istraživanja prisutnosti tigrastih komaraca u Vukovarsko-srijemskoj županiji

možemo dati slijedeće zaključke:

Zbog pomanjkanja sredstava (radnika) nacionalni program praćenja invazivnih

vrsta komaraca propisao je uzorkovanje svaka dva tjedna, što je predugo

razdoblje naročito u kolovozu i rujnu

Jedinke vrste Aedes albopictus i dalje su prisutne u Vukovarsko-srijemskoj

županiji

Jedinke ove vrste zabilježene su u Vinkovcima i Županji, isto kao i u 2016.

godini

Ove godine nije zabilježeno širenje ove vrste na nove gradove

Zabilježeno je povećanje broja jedinki na postajama

Povećan je maksimum na postaji Billa sa 182 jaja 2016. na 465 u 2017.

Povećan je maksimum na postaji Željeznički kolodvor s 245 jaja 2016. na 811 u

2017.

Povećan je maksimum na postaji Stagnovi sa 61 jaje 2016. na 172 u 2017.

Povećanje može biti rezultat i produžene ekspozicije ovipozicijske klopke

Maksimumi su zabilježeni u drugoj polovici kolovoza (prošle godine u rujnu)

S obzirom na dvotjednu izloženost ovipozicijskih klopki ne možemo sa

sigurnošću reći koliko je generacija bilo ove godine. Sigurno da ih je bilo više,

bar 5.

Jaka zima koja je bila u sezoni 2016/2017 (prosječna siječanjska temperatura

bila je -3,7oC) nije mnogo utjecala na komarce ove vrste u Vukovarsko-

srijemskoj županiji, budući da je zabilježeno više jaja na poznatim postajama,

ali i samo jedanput su zabilježene na dvije nove postaje u Vinkovcima, što se

može pripisati hladnoj zimi.

Da bi se usporilo širenje ove vrste komaraca potrebno je:

Napraviti rani (lipanj) adulticidni i larvicidni tretman nekoliko puta (tri) na

postajama pronalaska – što ove godine nije napravljeno!!!

Nadalje, kontinuirano pratiti (monitoring) stanje populacija ove vrste komaraca,

počevši od svibnja

Ove godine je zabilježeno širenje još jedne invazivne vrste komaraca (Aedes

japonicus) u istočnoj Hrvatskoj stoga obratiti pozornost na moguću pojavu.

Treba napraviti studiju Procjena rizika širenja vrste Aedes albopictus u

Vukovarsko-srijemskoj županiji i strategiju kontrole te invazivne vrste komaraca.