Monetarna politika u Hrvatskoj Maturski, Seminarski , Maturalni i diplomski radovi iz ekonomije: menadžmenta, marketinga, finansija, elektronskog poslovanja, internet tehnologija, biznis planova, makroekonomije, mikroekonomije, preduzetništva, upravljanja ljudskim resursima, carine i porezi.

Monetarnom politikom kontrolira se ponuda novca od strane centralne banke, a sastoji se od politike ograničavanja novčane ponude (inflacija vodi do povećanja kamata) i od politike ekspanzivne novčane ponude (recesija vodi do smanjenja kamata).

Monetarna politika je skup pravila, propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferi društvene reprodukcije regulira razina, struktura i dinamika novčane mase, kao i cirkulacija novca u prometnim kanalima reprodukcije. Monetarna politika predstavlja primijenjenu znanstvenu oblast koja se sastoji iz emisione, kreditne i devizne politike, a usko je povezana s fiskalnom politikom u financijske, odnosno makroekonomske politike. On aje dio opće ekonomske politike koja se sastoji od skupa mjera koje utječu na tijek gospodarskog života stvaranjem, poništavanjem, raspodjelom i preraspodjelu kupovne snage novca i kredita u nacionalnoj ekonomiji. Monetarnu politiku utvrđuje i provodi središnja banka.

MONETARNA POLITIKA U HRVATSKOJ

Pokazalo se da je usporavanje gospodarskog rasta, prisutno u drugom i trećem tromjesečju 2008. godine, u četvrtom tromjesečju praktički prešlo u stagnaciju na godišnjoj razini, pa se - iako će godišnja stopa rasta za cijelu 2008. iznositi oko 2,3% - tendencija usporavanja ekonomske aktivnosti očito prenosi u 2009. godinu. U takvim uvjetima bitno se zaoštravaju dva ključna problema hrvatske ekonomije, koja su se akumulirala godinama: deficit tekućeg računa platne bilance, za koji ocjenjujemo da je u 2008. iznosio oko 4,5 milijarde eura ili 11% bruto domaćeg proizvoda, i inozemni dug, koji je krajem 2008. dostigao 39 milijardi eura, što je 94% bruto domaćeg proizvoda. Ta dva bitna problema definirat će ukupnost ekonomskih kretanja u ovoj godini i predstavljaju osnovni izazov za ukupnu ekonomsku politiku. Pred nju se postavlja pitanje kako spriječiti eskalaciju negativnih posljedica ovih dvaju problema u uvjetima svjetske financijske i gospodarske krize, koja se u oba aspekta prenosi i na Hrvatsku.Ta politika će biti suočena s nekoliko krupnih ograničenja. Prvo je pad izvozne potražnje, za koji se ocjenjuje da bi mogao iznositi oko 3% u sektoru roba i usluga. Drugo je bitno smanjenje izravnih inozemnih ulaganja, jer nakon privatizacije dijela INE i nije ostalo mnogo toga za prodaju. Treće je zaustavljanje rasta inozemnog zaduživanja poduzeća zbog kontrakcije tržišta kapitala, uz pitanje u kojoj mjeri će se njihov postojeći dug moći reprogramirati u 2009. godini. Četvrto su visoke otplate ukupnog inozemnog duga koje dospijevaju ove godine, a iznose oko 12,8 milijardi eura glavnice i oko milijardu eura kamata, što je otprilike jedna trećina bruto domaćeg proizvoda. Od toga je približno 6 milijardi dospjela glavnica duga poduzeća i države. Posljedica tih eksternih ograničenja je i nemogućnost financiranja uvoza na dosadašnjoj razini.

Sukladno tome, ocjenjuje se da će uvoz biti smanjen oko 8%, pri čemu uvoz bez nafte oko 5%. Slijedom navedenog, došlo bi i do smanjenja deficita tekućeg računa platne bilance s oko 11 posto u 2008. na 6 do 6,5 posto BDP-a u 2009. godini. 

Spisak radova mozete naci ovde:

http://www.maturskiradovi.net/eshop/maturski radovi seminarski radovi maturski seminarski maturski rad diplomski seminarski rad diplomski rad lektire maturalna radnja maturalni radovi skripte maturski radovi diplomski radovi izrada radova vesti studenti magistarski maturanti tutorijali referati lektire download citaonica master masteri master rad master radovi radovi seminarske seminarski seminarski rad seminarski radovi kvalitet kvalitetni fakultet fakulteti skola skole skolovanje titula univerzitet magistarski radovi

12-06-2010 04:10 PM