mjeriteljstvo / metrologija - ukratko tree …ukratko“ uiniti lakšim pristup i rad, kako sa...
TRANSCRIPT
1
2
"MJERITELJSTVO / METROLOGIJA - UKRATKO" TRE�E IZDANJE Juli 2008. KORICE Fotografija isto�nog mosta preko Velikog tjesnaca (Great Belt), Danska, sa svjetlima na puteljku. Svaka od 55 prefabrikovanih, 48-metarskih 500-tonskih sekcija na mostu precizno je mjerena kako bi se prilagodila �etiri nosa�a koja nose sekciju i postiglo pravilno naprezanje. Za prilago�avanje nosa�a dopušteno odstupanje od zahtijevanih teoretskih vrijednosti iznosilo je ±30 mm. Podešavanje svakog klina nosa�a bilo je odre�eno sa ta�noš�u od ± 1 mm. Pri gradnji mosta od 1988. – 1997. godine bila je uklju�ena široka mreža izvo�a�a i podizvo�a�a iz 10 evropskih zemalja i SAD. Za ovu ogromnu i kompleksnu saradnju bila su potrebna pouzdana i verifikovana mjerenja. AUTORI ENGLESKOG IZDANJA: Preben Howarth Danish Fundamental Metrology Ltd Matematiktorvet 307 DK 2800 Lungby Denmark [email protected]
Fiona Redgrave National Physical Laboratory Hampton Road, Teddington TW11 OLW United Kingdom [email protected]
EURAMET projekt 1011, u�esnici: DFM Danska, NPL Velika Britanija, PTB Njema�ka FOTOGRAF Soren Madsen, copyright: Sund & Baelt. DIZAJN www.faenodesign.dk 4160-0708 ŠTAMPA Schultz Grafisk, DK 2620 Albertslund ISBN 978-87-988154-5-7 Pravo kopiranja ovog priru�nika zadržava © EURAMET e.V. 2008. Dozvola za prevo�enje može da se dobije od sekretarijata EURAMET. Za dalje informacije, molimo da pogledate na internet adresu EURAMET www.euramet.org ili kontaktirate sekretarijat: [email protected]. IZJAVA "Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko" tre�e izdanje je proizašla iz projekta iMERA, projekat "Primjena mjeriteljstva u evropskom istraživa�kom prostoru", broj ugovora 16220, u okviru 6. okvirnog programa, a finansirali su je mješovito Evropska komisija i instituti u�esnici. Tvrdnje, zaklju�ci i tuma�enja iznesena u ovom priru�niku su isklju�ivo stavovi autora i saradnika i ni na koji na�in ne odražavaju ni politiku niti stavove Evropske Komisije.
3
Ovaj dokument je prevod "METROLOGY – IN SHORT, 3rd edition" © EURAMET e.V. Uslovi za umnožavanje ili prevo�enje mogu da se dobiju od sekretarijata EURAMET: [email protected] .
“MJERITELJSTVO / METROLOGIJA UKRATKO” ima namjeru, zbog poznate jezi�ke specifi�nosti u Bosni i Hercegovini, da bude jedan univerzalni dokument koji �e zadovoljiti sva tri službena jezika u BiH (bosanski, hrvatski i srpski-latinica).
S toga je naslovna rije� “mjeriteljstvo/metrologija” pisana u dual obliku, sam tekst je napisan na bosanskom jeziku dok je Rje�nik pojmova (poglavlje 6) napravljen trojezi�no, bez obzira što se najve�i dio sadržaja ponavlja. One koji traže “�istu” hrvatsku ili srpsku verziju ovog dokumenta upu�ujemo na web starnice nacionalnih metroloških/mjeriteljskih institucija Hrvatske (www.dzm.hr) i Srbije (www.szmdm.sv.gov.yu).
This document is a translation of " METROLOGY – IN SHORT, 3rd edition" © EURAMET e.V. Conditions for copying and translating may be obtained from the EURAMET Secretariat: [email protected] .
“MJERITELJSTVO / METROLOGIJA UKRATKO” intends, due to language specifics in Bosnia and Herze-govina, to be universal document which will satisfy al three official Bosnian languages (Bosnian, Croatian and Serbian-latin).
Therefore the title word “mjeriteljstvo/metrologija” (me-trology) was typed in dual form, the main text was written in Bosnian language but Glossary (chapter 6) was created in three-lingua form, although the biggest part of the text was just repeated. Those who seek for the “clean” Croatian/Serbian ver-sion of this document, we direct to the web pages of the national metrology institutions of Croatia (www.dzm.hr) and Serbia (www.szmdm.sv.gov.yu)
Naslov originala: METROLOGY - IN SHORT 3rd EDITION, July 2008 EURAMET project 1011
Naslov BH prevoda: MJERITELJSTVO / METROLOGIJA – UKRATKO, III IZDANJE, septembar 2009, IMBIH
Izdava�: Institut za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine Za izdava�a: Esad Tuzovi�, direktor Prevod sa engleskog, lektura i terminološko usaglašavanje:
Sektorski eksperti Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine
Tehni�ka obrada: INDOC odsjek IMBiH Na�in distribucije: Web stranica Instituta – www.met.gov.ba
(PDF format)
Sarajevo, septembra/rujna 2009. godine
4
5
SAŽETAK
Osnovna namjena priru�nika "Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko", tre�e izdanje je pove�anje svijesti o mjeriteljstvu kao i uspostava zajedni�kog mjeriteljskog referencijalnog okvira. Njegov cilj je pružiti korisnicima mjeriteljstva transparentan i prikladan priru�nik za dobijanje baznih mjeriteljskih informacija.
Današnja globalna ekonomija zavisi od pouzdanih mjerenja i testova, koji su prihvatljivi na me�unarodnom nivou. Oni ne bi trebali stvarati tehni�ke barijere trgovini. Preduslov za to je široka iskorištenost stabilne mjeriteljske infrastrukture.
Sadržaj priru�nika je opis nau�nog, industrijskog i zakonskog mjeriteljstva. Opisane su tehni�ke oblasti u mjeriteljstvu i mjerne jedinice. Detaljno je opisana me�unarodna mjeriteljska infrastruktura, uklju�uju�i i regionalne mjeriteljske organizacije kao što je EURAMET. Lista mjeriteljskih termina je uglavnom prikupljena iz me�unarodno priznatih dokumenata. Podaci o institucijama, organizacijama i laboratorijama su uzeti sa njihovih homepages-a.
"Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko", tre�e izdanje je realizirano u sklopu projekta iMERA "Primjena mjeriteljstva u evropskom istraživa�kom prostoru", broj ugovora 16220, u okviru 6. okvirnog programa, a finansirano je od strane Evropske komisije i instituta u�esnika.
6
7
Sadržaj
SAŽETAK........................................................................................ 5 PREDGOVOR.................................................................................... 9 1 UVOD.................................................................................... 10
1.1 �OVJE�ANSTVO MJERI........................................................... 10 1.2 KATEGORIJE MJERITELJSTVA ........................................................ 12 1.3 NACIONALNA IZDANJA MJERITELJSTVA-UKRATKO ................................. 13 2 MJERITELJSTVO ....................................................................... 15
2.1 INDUSTRIJSKO I NAU�NO MJERITELJSTVO.................................... 15 2.1.1 PREDMETNE OBLASTI ..................................................... 15 2.1.2 MJERNI ETALONI .......................................................... 18 2.1.3 CERTIFICIRANI REFERENTNI MATERIJALI............................... 19 2.1.4 SLIJEDIVOST I KALIBRACIJA.............................................. 19 2.1.5 MJERITELJSTVO U HEMIJI................................................ 20 2.1.6 REFERENTNE PROCEDURE ............................................... 21 2.1.7 NESIGURNOST ............................................................. 23 2.1.8 ISPITIVANJE ................................................................ 24
2.2 ZAKONSKO MJERITELJSTVO..................................................... 25 2.2.1 ZAKONODAVSTVO KOJE SE ODNOSI NA MJERNE INSTRUMENTE .... 25 2.2.2 EU ZAKONODAVSTVO ZA MJERNE INSTRUMENTE ..................... 25 2.2.3 EU PRIMJENA ZAKONODAVSTVA ZA MJERNE INSTRUMENTE ........ 27 2.2.4 MJERENJE I TESTIRANJE U ZAKONODAVSTVU......................... 28
3 ORGANIZACIJA MJERITELJSTVA ..................................................... 31 3.1 ME�UNARODNA INFRASTRUKTURA............................................. 31
3.1.1 METARSKA KONVENCIJA.................................................. 31 3.1.2 CIPM SPORAZUM O ME�USOBNOM PRIZNAVANJU .................... 33 3.1.3 NACIONALNI MJERITELJSKI INSTITUTI.................................. 35 3.1.4 IMENOVANI INSTITUTI .................................................... 35 3.1.5 AKREDITOVANE LABORATORIJE ......................................... 35 3.1.6 REGIONALNE MJERITELJSKE ORGANIZACIJE .......................... 36 3.1.7 ILAC ......................................................................... 36 3.1.8 OIML ........................................................................ 37 3.1.9 IUPAP ....................................................................... 38 3.1.10 IUPAC ....................................................................... 38
3.2 EVROPSKA INFRASTRUKTURA................................................... 41 3.2.1 MJERITELJSTVO - EURAMET ............................................. 41
8
3.2.2 AKREDITACIJA - EA ....................................................... 42 3.2.3 ZAKONSKO MJERITELJSTVO - WELMEC................................. 43 3.2.4 EUROLAB ................................................................... 44 3.2.5 EURACHEM ................................................................. 44 3.2.6 COOMET .................................................................... 44
3.3 AMERI�KA INFRASTRUKTURA ................................................... 44 3.3.1 MJERITELJSTVO - SIM..................................................... 44 3.3.2 AKREDITACIJA - IAAC ..................................................... 45
3.4 AZIJSKO - PACIFI�KA INFRASTRUKTURA ...................................... 45 3.4.1 MJERITELJSTVO - APMP .................................................. 45 3.4.2 AKREDITACIJA - APLAC................................................... 46 3.4.3 ZAKONSKO MJERITELJSTVO - APLMF................................... 46
3.5 AFRI�KA INFRASTRUKTURA ..................................................... 46 3.5.1 MJERITELJSTVO - AFRIMETS ............................................. 46 3.5.2 MJERITELJSTVO - SADCMET ............................................. 47 3.5.3 AKREDITACIJA - SADCA................................................... 47 3.5.4 ZAKONSKO MJERITELJSTVO - SADCMEL................................ 48 3.5.5 OSTALE PODREGIONALNE STRUKTURE................................. 48
4 UTICAJ MJERENJA – NEKI PRIMJERI................................................. 49 4.1 PRIRODNI GAS..................................................................... 49 4.2 DIJALIZA ........................................................................... 51 4.3 NANO �ESTICE .................................................................... 52 4.4 �UBRIVO........................................................................... 53 4.5 MJERILA TOPLOTNE ENERGIJE ................................................. 54 4.6 BEZBJEDNOST HRANE............................................................ 55 4.7 LIJE�ENJE RAKA.................................................................. 56 4.8 EMISIJE IZ AVIONA................................................................ 57 4.9 DIREKTIVA IVD ................................................................... 58
5 MJERNE JEDINICE ..................................................................... 59 5.1 OSNOVNE JEDINICE SI SISTEMA................................................. 61 5.2 IZVEDENE JEDINICE SI ........................................................... 63 5.3 JEDINICE IZVAN SI SISTEMA ..................................................... 65 5.4 SI PREFIKSI ........................................................................ 66 5.5 PISANJE IMENA I SIMBOLA SI JEDINICA ........................................ 67
6 R I J E � N I K .......................................................................... 69 7 INFORMACIJE O MJERITELJSTVU - LINKOVI........................................ 87 8 R E F E R E N C E ...................................................................... 89
9
PREDGOVOR
Sa zadovoljstvom Vam predstavljamo tre�e izdanje ovog jednostavnog priru�nika „Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko“. Namjena mu je da korisnicima mjeriteljstva i op�oj javnosti obezbijedi jednostavan, ali sveobuhvatan izvor referenci vezanih za ovu oblast. Namijenjen je onima koji nisu upoznati sa ovom temom i kojima je potreban uvod, kao i onima koji su uklju�eni u mjeriteljstvo na razli�itim nivoima, ali žele da saznaju više ili jednostavno da dobiju specifi�ne informacije. Nadamo se da �e „Mjeriteljstvo/Metrologija -ukratko“ u�initi lakšim pristup i rad, kako sa tehni�kih, tako i sa organizacionih aspekata mjeriteljstva. Prvo izdanje priru�nika, štampano 1998. godine, se pokazalo kao veoma uspješan i jako korišten priru�nik u mjeriteljskom svijetu, kao što je bilo i drugo izdanje objavljeno 2004. Ovo tre�e izdanje ima za cilj da pove�a ovaj uspjeh, obezbje�uju�i opsežniji skup informacija široj ciljanoj grupi korisnika.
Glavna svrha „Mjeriteljstva/Metrologije - ukratko“ je da podigne svijest o mjeriteljstvu i da uspostavi opšte mjeriteljsko razumjevanje i okvire referenci i u Evropi, i izme�u Evrope i drugih regiona širom svijeta. Ovo je posebno važno sa pove�anim zna�ajem ekvivalencije usluga mjerenja i testiranja u trgovini sa jedne strane i tehni�kih barijera trgovini, sa druge strane, koje su prouzokovane mjeriteljskim smetnjama.
Pošto se mjeriteljstvo razvija istovremeno sa razvojem nau�nih i tehnoloških dostignu�a, neophodno je ažurirati i proširiti „Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko“ u pravcu ovoga razvoja. Stoga, sadržaj tre�eg izdanja ove publikacije je proširen kako bi se predstavio CPIM Sporazum o me�usobnom priznavanju (MRA) i regionalno mjeriteljstvo, uklju�uju�i osnivanje pravnog lica EURAMET e.V. u januaru 2007. kao nove evropske regionalne mjeriteljske organizacije. Ona tako�e sadrži više informacija o mjerenjima u hemiji i biologiji i daje neke specifi�ne primjere o tome kako napreci u mjeriteljstvu uti�u na ostali svijet.
Nadam se da �e se ovo izdanje pokazati još popularnijim i korištenijim nego prva dva izdanja i time doprinijeti zajedni�kom mjeriteljskom okviru svjetskih referenci, koje promoviraju trgovinu izme�u razli�itih regiona u svijetu i poboljšati kvalitet života svojih gra�ana.
Michael Kuhne Predsjedavaju�i EURAMET
Juni 2008
10
1. UVOD
1.1 �OVJE�ANSTVO MJERI
Smrtnom kaznom kažnjavali su se oni koji zaborave ili propuste da kalibrišu standardnu jedinicu dužine svakog punog mjeseca. Takva kazna je prijetila graditeljima na kraljevskom gradilištu odgovornim za gra�enje hramova i piramida za faraone u drevnom Egiptu, 3000 godina p.n.e. Prvi kraljevski lakat je bio definisan kao dužina podlaktice vladaju�eg faraona od lakta do vrha ispruženog srednjeg prsta uve�ana za širinu njegovog dlana. Izvorna mjera prenošena je i urezivana u crni granit. Radnici na gradilištu dobijali su primjerke u granitu ili drvetu i arhitekta je nadzirao pridržavanje naredbe.
Iako i sami znamo da je dug put od tog po�etka, kako vremenski tako i po distanci, ljudi su uvijek davali veliki zna�aj ta�nom mjerenju. U novije doba, 1799. godine u Parizu, stvoren je metri�ki sistem polaganjem dva platinska etalona koji su predstavljali metar i kilogram – prete�e današnjeg Me�unarodnog sistema jedinica (SI sistema).
U današnjoj Evropi troškovi mjerenja i vaganja iznose 6 % od našeg kombinovanog bruto nacionalnog dohotka (GDP). Prema tome, mjeriteljstvo je postalo prirodni i vitalni dio svakodnevnog života. Kafa i drvena gra�a, koja se kupuje po težini i koli�ini; voda, struja i toplota koja se mjeri, to sve uti�e na našu privatnu ekonomiju. Težina izmjerena vagom u kupatilu uti�e na naše raspoloženje - kao i kad nam policija postavi zamku ograni�enja brzine i predo�i mogu�e finansijske konsekvence. Koli�ina aktivnih supstanci u medicini, mjerenje uzoraka krvi i djelovanje hirurških lasera moraju tako�e biti precizni, da se ne bi ugrozilo zdravlje pacijenta. Gotovo da je nemogu�e išta opisati, a da ne pomenemo vaganje i mjerenje: vrijeme sijanja sunca, dimenzije sanduka, procenat alkohola, težinu pisma, temperaturu sobe, pritisak u autogumama… itd. Samo radi zabave, pokušajte voditi razgovor, a da ne koristite rije�i koje se odnose na vaganja i mjerenja.
Zatim imamo razmjenu, trgovinu i kontrolu, koje direktno zavise o vaganju i mjerenju. Pilot pažljivo prati visinu, kurs, potrošnju goriva i brzinu, prehrambene inspekcije - sadržaj bakterija, mornari�ki organi mjere potisak, kompanije nabavljaju sirovine po težini i dimenzijama, i specificiraju svoje proizvode u istim jedinicama. Procesi se regulišu i zaustavljaju na osnovu mjerenja. Sistematska mjerenja sa poznatim procentom nesigurnosti su jedna od osnova kontrole kvaliteta u industriji,i uopšteno re�eno, u ve�ini savremenih industrija, troškovi povezani sa mjerenjima predstavljaju 10 % - 15 % ukupnih troškova proizvodnje. Dobra mjerenja mogu, me�utim, da zna�ajno pove�aju vrijednost, efikasnost i kvalitet proizvoda.
Kona�no, nauka je potpuno ovisna o mjerenju. Geolozi mjere snagu valova pri zemljotresima, astronomi strpljivo mjere svjetlost sa udaljenih zvijezda da bi odredili njihovu
11
starost, atomski fizi�ari podižu ruke uvis kada urade mjerenja od milionitih dijelova sekunde i mogu kona�no potvrditi postojanje beskona�no malih �estica. Raspoloživost opreme za mjerenje i sposobnost za njenu primjenu su osnova da bi nau�nici mogli objektivno dokumentovati postignute rezultate. Nauka o mjerenju - metrologija - je vjerovatno najstarija nauka na svijetu i znanje kako je primijeniti, osnovna je potreba za prakti�no sva nau�no zasnovana zanimanja.
Mjerenje zahtijeva opšta znanja Mjeriteljstvo predstalja naizgled mirnu površinu koja krije velike dubine znanja koje dobro poznaje samo manjina, iako ih ve�ina upotrebljava - ubije�eni da dijele zajedni�ka shvatanja o tome šta je zna�enje metra, kilograma, litra, vata itd. Povjerenje ima vitalni zna�aj u omogu�avanju mjeriteljstvu da poveže ljudske aktivnosti izvan geografskih i profesionalnih granica. To se povjerenje pove�ava sa proširenjem saradnje, upotrebom zajedni�kih mjernih jedinica, kao i opštih procedura mjerenja, kao i priznavanja, akreditiranja i me�usobnih ispitivanja mjernih etalona i laboratorija u raznim zemljama. �ovje�anstvo ima hiljadugodišnje iskustvo, koje potvr�uje da je život lakši kada ljudi sara�uju u oblasti mjeriteljstva.
Metrologija je nauka o mjerenju Metrologija obuhvata tri glavna zadatka:
1. definisanje me�unarodno prihva�enih mjernih jedinica, npr. metra.
2. realizacija mjernih jedinica nau�nim metodama, npr. realizacija metra primjenom laserskih zraka.
3. uspostavljanje lanca sljedivosti uz dokumentovanu ta�nost mjerenja, npr. dokumentovani odnos mikrometra u preciznoj mehani�koj radionici i primarnoj laboratoriji za mjerenje opti�ke dužine.
Mjeriteljstvo se razvija ... Mjeriteljstvo je bitno u nau�nim istraživanjima, a nau�na istraživanja �ine temelj razvoja samog mjeriteljstva. Nauka stalno širi granice mogu�eg, tako fundamentalno mjeriteljstvo slijedi mjeriteljske aspekte novih otkri�a. To predstavlja još bolja mjeriteljska sredstva koja omogu�avaju da istraživa�i nastave dalja otkri�a – i samo one oblasti mjeriteljstva koje se razvijaju mogu ostati partneri industrije i razvoja.
12
Prema tome, tako�er se moraju razvijati zakonsko i industrijsko mjeriteljstvo, da bi se išlo u korak sa potrebama industrije i društva i da bi bilo relevantno i korisno.
Namjera je neprekidno razvijati priru�nik „Mjeriteljstvo/Metrologija - ukratko“. Naravno, najbolji na�in razvoja je prikupljanje iskustva od onih koji ga upotrebljavaju, te su izdava�i zahvalni za sve komentare, kritike i pohvale koje pošaljete jednom od autora.
1.2 KATEGORIJE MJERITELJSTVA
Mjeriteljstvo sa�injavaju tri kategorije sa razli�itim nivoima složenosti i ta�nosti:
1. Nau�no mjeriteljstvo bavi se organizacijom i razvojem etalona za mjerenje i njihovim održavanjem (najviši nivo).
2. Industrijsko mjeriteljstvo osigurava odgovaraju�e funkcionisanje mjernih instrumenata koje se koriste u industriji, kako za proizvodnju tako i pri ispitivanjima, da bi se obezbjedio kvalitet života gra�anima i za akademska istraživanja.
3. Zakonsko mjeriteljstvo bavi se mjerenjima koja imaju uticaj na transparentnost ekonomskih transakcija, posebno gdje postoji zahtjev za zakonski verifikovana mjerila.
Fundamentalno mjeriteljstvo nema me�unarodnu definiciju, ali ono ozna�ava najviši nivo ta�nosti za datu mjeriteljsku oblast. Prema tome, fundamentalno mjeriteljstvo može biti opisano i kao grana nau�nog mjeriteljstva na najvišem nivou.
13
1.3 NACIONALNA IZDANJA MJERITELJSTVA-UKRATKO
Originalno me�unarodno izdanje „Mjeriteljstva - ukratko“ je izdato u ve�em broju nacionalnih izdanja, gdje je svako prilago�eno i opisuje mjeriteljstvo u specifi�noj zemlji slijede�i isti koncept priru�nika. Englesko izdanje je me�unarodno izdanje.
Do 2008. godine objavljena su slijede�a izdanja:
Albanija: Metrologjia - shkurt Izdato je 2006. godine, kontakt [email protected]
�eška: Metrologie v kostce Izdato je 2002. godine u 2000 primjeraka, kontakt [email protected]
Hrvatska: Metrologija ukratko Izdato je 2000. godine u elektronskoj verziji.
Danska: Metrologi - kort og godt Prvo izdanje izdato je 1998. godine u 1000 primjeraka, kontakt [email protected]
Drugo izdanje izdato je 1999. godine u 2000 primjeraka, kontakt [email protected]
Engleska: Metrology - in short (me�unarodno izdanje) Prvo izdanje izdato je 2000. godine u 10 000 primjeraka, kontakt [email protected]
Drugo izdanje izdato je 2003. godine u 10 000 primjeraka
Tre�e izdanje izdato je 2008. godine u 8 000 primjeraka i u elektronskoj verziji.
Kontakt [email protected] ili [email protected]
Finska: Metrology - in short Prvo izdanje izdato je 2001. godine u 5 000 primjeraka, kontakt [email protected]
Drugo izdanje izdato je 2002. godine, kontakt [email protected]
14
Indonezija: Metrologi - sebuah pengantar Izdato je 2005. godine, kontakt [email protected]
Island: Agrip af Mælifrædi Izdato je 2006. godine, kontakt [email protected]
Japan:Japanska slova
Izdato je 2005. godine
Liban: ABC-guide Metrology (na oba, engleskom i arapskom jeziku)
Izdato je 2007. godine u 1 500 primjeraka
Litvanija: Metrologija trumpai Prvo izdanje izdato je 2000. godine u 100 primjeraka, kontakt [email protected]
Drugo izdanje izdato je 2004. godine u 2 000 primjeraka, kontakt [email protected]
Region MEDA: Metrology - in short, MEDA version
Izdato je 2007. godine u 1 200 primjeraka
Region MEDA: Metrologie - en bref, édition MEDA Izdato je 2007. godine u 1 200 primjeraka
Portugalija: Metrologia - em sintese Izdato je 2001. godine u 2500 primjeraka, kontakt [email protected]
Turska: Kisaca Metroloji - ikinci baski Izdato je 2006. godine
- - -
Bosna i Hercegovina: Mjeriteljstvo/Metrologija – ukratko, tre�e izdanje Izdato je 2009. godine u elektronskoj verziji
15
2. MJER ITELJSTVO
2.1 INDUSTRIJSKO I NAU�NO MJERITELJSTVO
Industrijsko i nau�no mjeriteljstvo su dvije od tri kategorije mjeriteljstva opisane u poglavlju 1.2.
Mjeriteljske aktivnosti, ispitivanja i mjerenja, su opšte valjan pristup za obezbje�enja kvaliteta u mnogim industrijskim aktivnostima. Za to je potrebna sljedivost, koja postaje jednako važna kao i samo mjerenje. Priznavanje mjeriteljskih kompetencija na svakom nivou lanca sljedivosti, može biti uspostavljeno me�usobnim ugovorima ili sporazumima o me�usobnom priznavanju, npr. CIPM MRA i ILAC MRA, i putem akreditacije i pregledima.
2 .1 .1 PREDMETNE OBLAST I
BIPM je podijelio fundamentalno mjeriteljstvo u 9 tehni�kih oblasti: masa, elektricitet, dužina, vrijeme i frekvencija, termometrija, jonizirana zra�enja i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, akustika i koli�ina supstance.
U sklopu EURAMET-a nalaze se još tri dodatne oblasti: protok i interdisciplinarno mjeriteljstvo i kvalitet.
Ne postoje zvani�ne me�unarodne definicije za podoblasti.
Tabela 1: Oblasti, podoblasti i važni etaloni. Tabelom su obuhva�ene samo tehni�ke oblasti
PREDMETNA OBLAST PODOBLAST VAŽNI MJERNI ETALONI
MASA I RELEVANTNE VELI�INE
Mjerenje mase Etaloni mase, etalonske vage, komparatori mase
Sila i pritisak Mjerne �elije, testeri za balast, sila, konvertori momenta i obrtnog momenta, vage za pritisak sa cilindri�nim sklopovima i podmazivanim klipom sa uljem / gasom, mašine za ispitivanje sile
Zapremina i gustina
Viskozitet
Stakleni areometri, laboratorijske posude, vibracioni denzimetri, viskozimetri sa staklenom kapilarom, rotacioni viskozimetri, viskozimetri sa vagom
16
PREDMETNA OBLAST PODOBLAST VAŽNI MJERNI ETALONI
ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
Istosmjerne elektri�ne veli�ine (DC)
Kriogeni komparatori struje, kvantni lal efekt po Josepsonu i Klitcingu Zener reference, potencimetrijske metode, komparator mostovi
Naizmjeni�ne elektri�ne veli�ine (AC)
AC/DC konvertori, etalon kapacitivnosti, zra�ni kapacitori, etalon induktance, kompenzatori, watmetri
HF struje Termi�ki konvertori, kalorimetri, bolometri
Visoke struje i visoki naponi
Mjerni transformatori, referentni VN napaja�i
DUŽINA Talasne dužine i interferometrija
Stabilizovani laseri, interferometri, laserski interferometarski mjerni sistemi, interferometrijski komparatori
Dimenzionalno mjeriteljstvo
Reporteri (mjerke), lenjiri, stepenasti reporteri, mjerni �epovi, visinomjeri, digitalna mjerila, mjerni mikroskopi, opti�ki reporteri, koordinatne mjerne mašine, laserski skeniraju�i mikrometri, mikrometri za debljinu
Mjerenje ugla Autokolimatori, kružni stolovi, uglomjeri, poligoni, libele
Oblici Ravnost, pravost, paralelnost, kvadrati�nost, etaloni okruglasti, cilindri�ni etaloni
Kvalitet površine Etaloni za stepene obrade, etalon hrapavosti, oprema za mjerenje hrapavosti
VRIJEME I FREKVENCIJA Mjerenje vremena Cezijumski atomski �asovnik, oprema za mjerenje vremenskog intervala
Frekvencija Atomski �asovnik, kvarcni oscilatori, laseri, elektronski broja�i i sintajzeri (geodetski instrumenti za dužinu)
17
PREDMETNA OBLAST PODOBLAST VAŽNI MJERNI ETALONI
TERMOMETRIJA Kontaktno mjerenje temperature
Gasni termometri, ITS 90, fiksne ta�ke, otporni termometri, termoelementi
Beskontaktno mjerenje temperature
Visokotemperaturno crno tijelo, kriogeni radiometri, pirometri, Si fotodiode
Vlažnost Mjera�i ta�ke rose sa ogledalom ili elektronski higrometri, dvojni generatori temperatura / vlažnost
JONIZIRAJU�A ZRA�ENJA I RADIOAKTIVNOST
Apsorbovana doza -Proizvodi za medicinu
Kalorimetri, jonizacione komore
Zaštita od zra�enja Jonizacione komore, referentni izvori zra�enja, proporcionalni i ostali broja�i, TEPC, neutronski spektrometri po Boneru
Radioaktivnost Jonizacione komore tipa Well, certificirani radioaktivni izvori, gama i alfa spektroskopija, 4 � gama detektori
FOTOMETRIJA I RADIOMETRIJA
Opti�ka radiometrija Kriogeni radiometri, detektori, stabilizovani referentni laserski izvori, referentni materijali Au vlakana
Fotometrija Detektori vidljivog dijela, Si fotodiode, detektori djelovanja kvanta
Kolorimetrija Spektrofotometar Opti�ka vlakna Referentni materijali Au-vlakana
PROTOK Protok gasa (zapremina) Pruveri sa zvonom, rotacioni gasometri,
turbinski gasometri, prijenosna brojila sa
sapnicama Protok vode
(zapremina, masa i energija)
Etaloni zapremine, Koriolan etaloni koji se odnose na masu, nivometri, induktivna brojila protoka, ultrazvu�na brojila protoka
Anemometrija Anemometri
18
PREDMETNA OBLAST PODOBLAST VAŽNI MJERNI ETALONI
AKUSTIKA, ULTRAZVUK I VIBRACIJE
Akusti�na mjerenja u gasovima
Etalonski mikrofoni, klipni telefoni, kondenzni mikrofoni, kalibratori zvuka
Akceleratori Akceleratormetri, pretvara�i sile, vibratori, laserski interferometri
Akusti�na mjerenja u te�nostima
Hidrofoni
Ultrazvuk Ultrazvu�na mjerila snage, vage sile zra�enja
HEMIJA Hemija okoline
Klini�ka hemija
Certificirani referentni materijali, maseni spektrometri, hromatografi
Hemija materijala �isti materijali, certificirani referentni materijali
Prehrambena hemija
Biohemija
Mikrobiologija
Certificirani referentni materijali
Mjerenje pH vrijednosti
Certificirani referentni materijali, etalonske elektrode
2 .1 .2 MJERN I ETALON I
Mjerni etalon je materijalizovana mjera, mjerni instrument, referentni materijal ili mjerni sistem namijenjen za definisanje, ostvarivanje, održavanje ili reprodukovanje jedinice jedne ili više vrijednosti veli�ine koja služi kao referentna.
Primjer Metar je definisan kao dužina puta koju u vakuumu pre�e svijetlost u vremenu 1/299792458 sekunde. Primarni nivo metra je realizovan talasnom dužinom jodno stabilizovanog helium-neonskog lasera. Za niže nivoe koriste se materijalizovane mjere kao što su reporteri (mjerke), a sljedivost se obezbje�uje korištenjem opti�ke interferometrije za odre�ivanje dužine reportera u odnosu na navedenu talasnu dužinu svjetlosti lasera.
Razli�iti nivoi etalona u lancu sljedivosti prikazani su na slici 1. Mjeriteljske oblasti i bitni nivoi raznih mjernih etalona dati su u Tabeli 1 poglavlje 2.1.1. Me�unarodni pregled svih mjernih etalona ne postoji.
Definicije razli�itih etalona navedene su u Rje�niku, u poglavlju 6.
19
2 .1 .3 CERT IF IC IRAN I REFERENTN I MATER IJAL I
Certificirani referentni materijal (CRM), poznat kao standardni referentni materijal (SRM) u USA, je onaj referentni materijal gdje su jedna ili više vrijednosti veli�ina certificirane procedurom kojom se uspostavlja sljedivost prema ta�noj realizaciji jedinice, u kojoj je vrijednost veli�ine izražena. Svakoj certificiranoj vrijednosti je pridružena nesigurnost na odre�enom nivou.
CRM su generalno pripremljeni u serijama. Vrijednosti veli�ina odre�ene su mjerenjima uzoraka cijele serije i u skladu sa granicama nesigurnosti.
2 .1 .4 SL I JED IVOST I KAL IBRAC I JA
Slijedivost do SI
Lanac sljedivosti (prikazan na Slici 1) je neprekidni lanac pore�enja, pri �emu je kod svakog pore�enja izražena nesigurnost. Ovim se obezbje�uje da je rezultat mjerenja ili vrijednost etalona bude povezana sa referentnim etalonom na višem nivou, koji na kraju završavaju na nivou primarnog etalona.
Sljedivost u hemiji ili biologiji �esto je uspostavljena na osnovu CRM i referentnih procedura, pogledati poglavlje 2.1.3 i 2.1.6.
Krajnji korisnik može da dobije sljedivost na najvišem me�unarodnom nivou direktno preko nacionalnog mjeriteljskog instituta ili preko sekundarnih kalibracionih laboratorija. Sljedivost može da se dobije preko laboratorija koje su izvan vlastite zemlje korisnika, na osnovu razli�itih ugovora o me�usobnom priznavanju. Kalibracija
Osnovno sredstvo osiguranja sljedivosti mjerenja je kalibracija mjerila ili referentnih materijala. Kalibracija obuhvata odre�ivanje mjeriteljskih karakteristika mjerila ili referentnog materijala. Ostvaruje se na na�in direktnog pore�enja sa etalonom ili certificiranim referentnim materijalom. Nakon toga izdaje se certifikat o kalibraciji i u ve�ini slu�ajeva na kalibrisano mjerilo se stavlja naljepnica.
�etiri su osnovna razloga zbog kojih se mjerilo podvrgava kalibraciji: 1. Da se uspostavi i dokaže sljedivost. 2. Osiguranje da je o�itanje mjerila dosljedno sa drugim mjerenjima. 3. Odre�ivanje ta�nosti o�itavanja mjerila. 4. Utvrditi pouzdanost mjerila, tj. da li mu se može vjerovati?
20
2 .1 .5 MJER ITELJSTVO U HEM IJ I
Mjeriteljstvo se razvilo iz fizi�kih mjerenja i isti�e rezultate sljedive do definisanih referentnih etalona, obi�no Me�unarodnog sistema jedinica (SI), sa potpunom analizom budžeta nesigurnosti na osnovu GUM [6]. Situacija u pogledu hemijskih mjerenja je mnogo kompleksnija pošto se hemijska mjerenja obi�no ne sprovode pod tako kontrolisanim i definisanim uslovima, pogledati Tabelu 2.
Tabela 2: Pore�enje izme�u mjeriteljstva u fizici i hemiji
MJERITELJSTVO U FIZICI I HEMIJI
Fizika Hemija
Mjerenja Pore�enje veli�ine: na primjer, temperatura
Pore�enje veli�ine: na primjer, DDT u mlijeku
Jedinice m, s, K mol/kg, mg/kg
Uticaji ... Obi�no se oslanja na direktna mjerenja
Razni faktori uti�u na kvalitet rezultata mjerenja
Glavni uticaj Kalibrisanje opreme Hemijska obrada (na primjer, ekstrakcija, digestija); korišteni referentni materijali; ... i kalibrisanje opreme
Zavisi od ... U velikoj mjeri ne zavisi od uzorka
Veoma zavisi od uzorka
Primjer Dužina stola Koncentracija Pb u: morskoj vodi, tlu, krvi i dr.
Obi�no je primarni cilj hemijskih mjerenja da se odredi koli�ina komponenti za koje smo zainteresovani, a ne ukupan sastav uzorka. Ukupan sastav, prema tome, skoro uvijek ostaje nepoznat i tako cjelokupna okolina u kojoj se mjerenja odvijaju ne može da se definiše i kontroliše.
Mnoga hemijska mjerenja su sljediva do etalona ili referentnih metoda. U drugim slu�ajevima, mjerenja se mogu smatrati sljedivim do (certificiranog) referentnog materijala, bilo u obliku �iste supstance ili matriks referentnog materijala, u kome je verifikovana koncentracija analizirane supstance. Stepen u kome referentni materijali obezbje�uju opštu
21
referencu (i posebno sljedivu do SI) zavisi od kvaliteta veze sa vrijednostima dobijenim referentnim mjerenjima ili preko veza sa vrijednostima samih referentnih etalona. pH
pH je mjera stepena kiselosti ili alkalnosti vodenog rastvora, koji je odre�en brojem slobodnih vodikovih jona, tj. aktivnost (efektivna koncentracija) vodikovih jona. pH je važan pojam zato što mnogi hemijski procesi i najve�i broj bioloških procesa zavise kriti�no od stepena kiselosti na mjestu reakcije. Biološki procesi se odigravaju u okolinama koje dosežu do najmanje dvanaest redova veli�ine aktivnosti vodikovih jona, ali je svaki poseban proces obi�no zavisan od okoline u okviru samo nekoliko stepena aktivnosti vodikovih jona.
2 .1 .6 REFERENTNE PROCEDURE
Referentne procedure mogu se definisati kao procedure
• za ispitivanje, mjerenje ili analizu,
temeljno okarekterisane i dokazane za kontrolu, namijenjene
• za procjenu kvaliteta drugih procedura za uporedne zadatke, ili
• karakterizaciju referentnih materijala, uklju�uju�i referentne predmete, ili
• odre�uju�i referentne vrijednosti.
Nesigurnost rezultata referentne procedure mora se adekvatno odrediti i mora biti odgovaraju�a za namijenjenu upotrebu.
U skladu sa ovom definicijom, referentne procedure mogu da se koriste za
• potvr�ivanje drugih mjerenja ili ispitnih procedura, koje se koriste za sli�ne zadatke, i odre�ivanje njihove nesigurnosti,
• odre�ivanje referentnih vrijednosti veli�ina materijala, koje se mogu komparirati u priru�nik ili bazu, ili referentnih vrijednosti koje su utjelovljene referentnim materijalom ili referentnim predmetom.
22
Slika 1: Lanac sljedivosti
BIPM
(Me�unarodni biro za tegove i mjere)
DEFINICIJA JEDINICE
Nacionalni mjeriteljski instituti ili imenovane državne laboratorije
STRANI PRIMARNI ETALON NACIONALNI PRIMARNI
ETALON
Kalibracione laboratorije, �esto i akreditovane REFERENTNI ETALON
Industrija, univerziteti, zakonodavstvo, bolnice RADNI ETALONI
Krajnji korisnici
MJERENJA
� NESIGURNOST SE POVE�AVA SPUŠTANJEM U LANCU SLJEDIVOSTI �
Nacionalna metrološka infrastruktura
23
2 .1 .7 NES IGURNOST
Nesigurnost je kvantitativna mjera kvaliteta mjernog rezultata koja mu omogu�ava da se uporedi sa drugim rezultatima, referencama, specifikacijama ili standardima.
Sva mjerenja imaju greške, prema kojima se rezultat mjerenja razlikuje od ta�ne vrijednosti onoga što mjerimo. U odre�enom vremenu i sa odre�enim sredstvima, ve�ina izvora greške mjerenja može se identificirati i greške mjerenja mogu se kvantifikovati i ispraviti, npr. kroz proces kalibracije. Me�utim, rijetko se vrijeme i sredstva mogu odrediti na na�in da se u potpunosti isprave greške mjerenja.
Mjerna nesigurnost može se odrediti na razli�ite na�ine. �esto korištena i prihva�ena metoda, npr. prihvatljiva akreditacijskim tijelima, je „GUM metoda“ koju je preporu�io ISO, a opisana je u „Vodi�u za izražavanje mjerne nesigurnosti“ [6]. Glavne ta�ke GUM metode i njena filozofija su dole navedeni.
Primjer Mjerni rezultat izvještava se na certifikatu na slijede�i na�in:
Y = y ± U
gdje je nesigurnost U data sa ne više od dvije cifre, a y je odgovaraju�e zaokružena na isti broj cifara, u ovom primjeru na sedam cifara.
Izmjereni otpor na mjera�u otpora (ommetar) od 1,0000527 �, gdje mjera� otpora, prema specifikaciji proizvo�a�a, ima nesigurnost od 0,081 m�, na certifikatu zapisuje se na slijede�i na�in:
R = (1,000 053 ± 0,000 081) �
Faktor obuhvata k = 2
Nesigurnost navedena u rezultatu mjerenja je obi�no o�ekivana nesigurnost, izra�unata množenjem broj�anog faktora, koji �esto iznosi k = 2 i koji korespondira intervalu od približno 95 % nivoa povjerljivosti.
GUM (Vodi� za izražavanje mjerne nesigurnosti) filozofija o mjernoj nesigurnosti 1) Mjerena veli�ina X, �ija vrijednost nije ta�no poznata i uzima se s pretpostavkom da je
to varijabla sa odre�enom funkcijom vjerovatno�e.
2) Rezultat x mjerenja procijenjena o�ekivana vrijednost E(X).
3) Standardna nesigurnost u(x) jednaka je kvadratnom korijenu procijenjenog odstupanja V(X).
4) A tip procjene O�ekivanja i odstupanja procjenjuju se statisti�kim prora�unom ponovljenih mjerenja.
24
5) B tip procjene O�ekivanja i odstupanja procjenjuju se drugim metodama. Najšire korištena metoda pretpostavlja vjerovatno�u distribucije npr. pravougaonu distribuciju, zasnovanu na iskustvima i drugim informacijama.
GUM metoda zasnovana na GUM filozofiji
1) Identifikacija svih važnih komponenti mjerne nesigurnosti Postoji mnogo izvora koji mogu da doprinesu mjernoj nesigurnosti. Primjeni model aktuelnog procesa mjerenja da bi identifikovao izvore. Koristi mjerne veli�ine u matemati�kim modelima.
2) Ra�unanje standardne nesigurnosti svake komponente mjerne nesigurnosti Svaka komponenta mjerne nesigurnosti izražava se u terminima standardne nesigurnosti koja se odre�uje ili prema tipu A ili tipu B procjene.
3) Izra�unati kombinovanu nesigurnost Princip:
Kombinovana nesigurnost izra�unava se kao kombinacija pojedina�nih komponentnih nesigurnosti prema zakonu o propagiranju nesigurnosti.
U praksi:
- Za izra�unavanje sume ili razlike komponenti, kombinovana nesigurnost izra�unava se kao kvadratni korijen sume kvadrata standardnih nesigurnosti komponenata.
- Za proizvod ili koli�nik komponenti, ista pravila kao i za „sumu / razliku“ primjenjuju se za relativne standardne nesigurnosti komponenti.
4) Ra�unanje proširene nesigurnosti Množenje kombinovane nesigurnosti faktorom k.
5) Izražavanje mjernog rezultata u obliku Y = y ± U
2 .1 .8 I SP IT IVANJE
Ispitivanje podrazumijeva odre�ivanje karakteristika proizvoda, procesa ili usluge, prema odre�enim procedurama, metodologijama ili zahtjevima.
Cilj ispitivanja može biti da se provjeri da li proizvod ispunjava specifikacije (ocjena uskla�enosti), kao što su sigurnosni zahtjevi ili osobine relevantne za trgovinu i privredu.
25
Ispitivanje se rasprostranjeno izvodi, pokriva razne oblasti, izvodi se na razli�itim nivoima i za razli�ite zahtjeve ta�nosti. Ispitivanje se izvodi u laboratorijama, koje mogu biti prve, druge ili laboratorije tre�e strane. Prve laboratorije su one koje su kod proizvo�a�a, druge laboratorije su one kod potroša�a, dok su tre�e laboratorije nezavisne.
Mjeriteljstvo predstavlja bazu za upore�ivanje ispitnih rezultata, npr. definisanjem jedinica za mjerenje i obezbje�ivanjem sljedivosti i izražavanjem pridružene nesigurnosti rezultata mjerenja.
2.2 ZAKONSKO MJERITELJSTVO
Zakonsko mjeriteljstvo je tre�a kategorija mjeriteljstva, pogledati poglavlje 1.2. Zakonsko mjeriteljstvo nastalo je iz potrebe da se osigura ravnopravna trgovina, posebno u podru�jima mjera i tegova. Zakonsko mjeriteljstvo se primarno odnosi na mjerne instrumente koji se zakonski kontrolišu, a glavni cilj zakonskog mjeriteljstva je da obezbijedi gra�anima korektne rezultate mjerenje, kada se oni koriste u službenim i komercijalnim transakcijama.
OIML je Me�unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo, pogledati poglavlje 3.1.8.
Tako�er, ima mnogo drugih podru�ja zakonodavstva, izvan zakonskog mjeriteljstva, gdje mjerenja zahtijevaju ocjenu uskla�enosti sa propisima, npr. u vazduhoplovstvu, zdravstvu, izradi proizvoda, zaštiti okoline i kontroli zaga�enja.
2 .2 .1 ZAKONODAVSTVO KOJE SE ODNOS I NA MJERNE INSTRUMENTE
Ljudi koji koriste rezultate mjerenja u raznim oblastima zakonskog mjeriteljstva, ne moraju biti eksperti za mjeriteljstvo, te vlade preuzimaju odgovornost za kredibilitet takvih mjerenja. Mjerila koja podliježu zakonskoj kontroli trebaju da garantuju ispravnost rezultata mjerenja: • pri radnim uslovima • tokom cijelog perioda upotrebe mjerila • unutar datih dozvoljenih grešaka.
Prema tome zahtjevi su navedeni zakonskim propisima za mjerne instrumente i ispitne metode uklju�uju�i i pretpakirane proizvode.
2 .2 .2 EU ZAKONODAVSTVO ZA MJERNE INSTRUMENTE
Mjerila koja podliježu kontroli u EU U Evropi je harmonizacija zakonski kontrolisanih mjerila trenutno zasnovana na Direktivi
26
71/316/EEC, koja sadrži zahtjeve za sve kategorije mjerila, kao i na drugim direktivama koje pokrivaju pojedina�ne kategorije mjerila i koje su objavljene od 1971. godine. Države �lanice koje podliježu ovim direktivama nisu morale da povuku postoje�e nacionalno zakonodavstvo. Mjerila kojima je dodijeljeno odobrenje tipa EC (ne odnosi se na sva mjerila) i na kojima je izvršena EC prva verifikacija, mogu se plasirati na tržište i koristiti u svim zemljama �lanicama bez daljnjih ispitivanja i odobravanja tipa.
Zbog istorijskih razloga, opseg zakonskog mjeriteljstva nije isti u svim državama. Stupanjem na snagu Direktive za neautomatske vage (NAWI) 1. januara 1993. godine i Direktive za mjerne istrumente (MID) 30. oktobra 2006. godine, mnoge postoje�e direktive koje se odnose na mjerne instrumente su povu�ene.
EU Direktiva za neautomatske vage (NAWI) Direktiva NAWI 90/384/EEC (koja je izmijenjena Direktivom 93/68/EEC) uklanjanja tehni�ke barijere za trgovini, �ime se stvara 'jedinstveno' tržište i ure�uje upotreba mjerila od trgova�kih vaga do industrijskih vaga za komercijalne, zakonske i medicinske svrhe.
EU Direktiva za mjerila (MID) Direktiva za mjerila 2004/22/EC nastavlja proces uklanjanja tehni�kih barijera za trgovinu, �ime se reguliše marketing i primjena slijede�ih mjerila:
MI-001 vodomjeri
MI-002 plinomjeri
MI-003 brojila elektri�ne energije i mjerni transformatori
MI-004 mjerila za toplotnu energiju
MI-005 mjerni sistemi za te�nosti koje nisu voda
MI-006 automatske vage
MI-007 taksimetri
MI-008 materijalizovane mjere
MI-009 sistemi za mjerenje dimenzija
MI-010 analizatori izduvnih gasova
Države �lanice imaju mogu�nost da odlu�e koju vrstu mjerila žele da propišu. Postoje�i nacionalni propisi, koji podliježu prelaznim odredbama, prestaju da se primjenjuju na nova mjerila.
27
Elektronska mjerila nisu bila obuhva�ena postoje�im direktivama, ali su obuhva�ena Direktivom NAWI i MID.
2 .2 .3 EU PR IMJENA ZAKONODAVSTVA ZA MJERNE INSTRUMENTE
Zakonska kontrola Preventivne mjere preduzimaju se prije plasiranja mjerila na tržište tj. mjerilo mora biti tipski odobreno i verifikovano. Proizvo�a�u se dodjeljuje odobrenje tipa kojeg izdaje kompetentno ovlašteno tijelo, ukoliko tip ispunjava sve postavljene zakonske zahtjeve. Pri serijskoj proizvodnji mjerila, verifikacijom se mora osigurati da svako mjerilo ispunjava sve zahtjeve koje postavlja procedura odobrenja.
Nadzor tržišta je mjera inspekcijskog tipa kojom se utvr�uje da li mjerila, koja su stavljena na tržište, zadovoljavaju zakonske zahtjeve. Za mjerila u upotrebi, propisan je nadzor ili periodi�ne ponovne verifikacije da bi se garantovalo da mjerilo ispunjava zakonske zahtjeve. Etaloni koji se upotrebljavaju za takvu inspekciju i ispitivanje moraju biti sljedivi prema nacionalnim ili me�unarodnim etalonima. Obavezna zakonska kontrola mjerila obuhva�ena direktivama je ostavljena svakoj državi �lanici. Ponovne verifikacije, inspekcije i periodi važenja verifikacija nisu harmonizovani pa ih shodno tome propisuju države �lanice na osnovu njihovog nacionalnog zakonodavstva. Države �lanice mogu da propišu zakonske zahtjeve za mjerila koji nisu navedeni u Direktivi.
Moduli za razne faze ocjene uskla�enosti koji se nalaze u NAWI i MID odgovaraju onim u Direktivi 93/465/EEC, koje koriste sve direktive za tehni�ku harmonizaciju.
Odgovornost za primjenu Direktive definišu: • Odgovornost proizvo�a�a: Proizvod mora ispunjavati zahtjeve postavljene u
direktivama.
• Odgovornost vlade: Neuskla�eni proizvodi ne smiju se plasirati na tržište ili staviti u upotrebu.
Odgovornost proizvo�a�a Sa Direktivom NAWI i MID proizvo�a� je odgovoran da stavi pe�at CE oznaku i dodatne mjeriteljske oznake na proizvod zajedno sa brojem notifikovanog tijela �ime garantuje da je proces ocjenjivanja usaglašenosti validan. Ovim proizvo�a� obezbje�uje i potvr�uje da je proizvod uskla�en sa zahtjevima direktiva. I Direktiva NAWI i MID su direktive sa obaveznom primjenom.
28
Oni koji pakuju i uvoze pretpakirane proizvode moraju da obezbijede da su njihova pakovanja tako upakovana da obezbje�uju uskla�enost sa tri pravila pakovanja. Da bi to u�inili, oni koji pakuju mogu slobodno da koriste bilo koje procedure za kontrolu i provjeru koli�ine koje žele, paze�i da su one dovoljno rigorozne da osiguraju uskla�enost sa pravilima. Uskla�enost sa tri pravila može, kada je neophodno, da bude potvr�ena odgovaraju�im ispitivanjima, uklju�uju�i referentno ispitivanje koje sprovodi službeno lice lokalnog organa zaduženog za trgovinu. Direktiva za pretpakirane proizvode nije obavezna direktiva.
Odgovornost vlada Vlada je obavezna da sprije�i da se plasiraju na tržište i / ili da se puste u upotrebu mjerila, koja su predmet kontole u sklopu zakonskog mjeriteljstva, a koja ne zadovoljavaju odgovaraju�e odredbe direktiva. Na primjer, u odre�enim okolnostima vlada treba obezbijediti da mjerilo sa neogovaraju�im markicom bude povu�eno sa tržišta.
Vlada treba obezbijediti da pretpakirani proizvodi, koji su ozna�eni sa „e“ ili invertovanim epsilon budu u skladu sa zahtjevima relevantnih direktiva.
Vlada svoje obaveze ispunjava preko tržišnog okruženja. Da bi se izvršio nadzor nad tržištem, vlade daju ovlaštenja inspektorima lokalnog organa za tegove i mjere i druge osobe da • izvrše pregled tržišta • naprave zabilješke o bilo kojem neuskla�enom proizvodu • informišu vlasnika ili proizvo�a�a o neuskla�enosti proizvoda • izvještavaju vladu o neuskla�enim proizvodima.
2 .2 .4 MJERENJE I TEST IRANJE U ZAKONODAVSTVU
Svjetska ekonomija i kvalitet našeg svakodnevnog života ovise o pouzdanim mjerenjima i ispitivanjima u koja se ima povjerenja, koja su prihva�ena na me�unarodnom nivou i koja ne predstavljaju barijere trgovini. Kao dopuna propisima koji zahtijevaju zakonsku verifikaciju instrumenata, za mnoga propisana podru�ja zahtijevaju se mjerenja i ispitivanja kojima se procjenjuje uskla�enost ili sa propisima ili sa obaveznim standardima npr. u avijaciji, ispitivanje sigurnosti automobila, zdravstvu, kontroli okoline i kontroli zaga�enja i sigurnosti dje�ijih igra�aka. Podaci o kvalitetu, mjerenjima i ispitivanjima su važan dio mnogih propisa.
Kontrolni vodi� za najbolje prakse mjerenja Mjerenja se mogu zahtijevati na bilo kojem stupnju za vrijeme kontrolnog procesa. Dobri propisi zahtijevaju odgovaraju�i pristup mjerenjima/ispitivanjima kada se
29
uspostavlja obrazloženje za zakonodavstvo
pišu propisi i uspostavljaju tehni�ka ograni�enja
preduzima nadzor tržišta.
Vodi� je ura�en u saradnji sa evropskim nacionalnim institutima za mjeriteljstvo NMIs s ciljem da se pomogne svima onima koji se bave pitanjima mjeriteljstva u kontrolnim procesima. Informacija je predstavljena niže u sažetom obliku.
Racionalnost u propisima
Razvoj propisa
Tržišno okruženje
Identifikacija po�etnih ta�aka
Skupljanje i sre�ivanje postoje�ih podataka
Uvo�enje i preporuka i direktiva za podršku racionalnom
Procjena trenutnog stanja
Postavljanje snažnih tehni�kih ograni�enja
Uvo�enje preporuka i direktiva s ciljem uspostavljanja rješenja
Odre�ivanje nivoa detalja koje treba opisati
Troškovi efektivnog mjerenja i ispitivanja
Podaci o rezultatima
Adaptiranje prema novim tehnologijama
30
Referentni materijali
Obezbje�ivanje odgovaraju�e mjeriteljske sljedivosti
Mjerenje i ispitivanje raspoložive opreme i troškova
Blagovremeno uvo�enje novih etalona
B O L J A
Korištenje postoje�ih me-�unarodnih etalona
Rana procjena
akreditacije, korištenja postoje�e infrastrukture
B O L J I P R O P I S I
Razvoj novih etalona, konsultacije sa partnerima u trgovini
Analiza rizika
bazirana na jakim podacima
M J E R E N J A
Zahtjevi za certifikaciju, izbjegavanje tehni�kih barijera u trgovini
Dobra mjeriteljska praksa
za vrijeme istraživanja
Razvoj metode za potvr�ivanje
Postoji najmanje 9 važnih mjeriteljskih tema koje se trebaju obraditi na svakom stupnju: 1. Koji parametri se trebaju mjeriti? 2. Korištenje postoje�a mjeriteljske strukture. 3. Obezbje�enje odgovaraju�e mjeriteljske sljedivosti – sljedivost prema SI sistemu (gdje
je mogu�e) preko neprekidnog, provjerljivog lanca mjerenja. 4. Da li su odgovaraju�e metode i procedure dostupne za sva ispitivanja i kalibracije? 5. Da li se tehni�ke granice mogu uspostaviti iz analize rizika zasnovane na jakim
podacima - da li postoje�i podaci podržavaju osnovni princip, da li se zahtijevaju novi ili dopunski podaci?
6. Kako najbolje iskoristiti postoje�e me�unarodne standarde - dopunjene dodatnim zahtjevima ako je potrebno?
7. Kolika je o�ekivana mjerna nesigurnost - kakva je u pore�enju sa tehni�kim ograni�enjima, koji je uticaj na mogu�nost procjene uskla�enosti?
8. Podaci o uzorcima - da li �e ono biti slu�ajno ili odabrano, postoji li nau�na baza za zahtjeve koji se odnose na u�estalost uzimanja uzoraka, koliki je uticaj odre�enog vremenskog perioda, sezonske ili geografske varijacije?
9. Da li je pogodna mjerna tehnologija dostupna za odgovaraju�e parametre?
31
3. ORGANIZAC IJA MJER ITELJSTVA
3.1 ME�UNARODNA INFRASTRUKTURA
3 .1 .1 METARSKA KONVENC IJA
Sredinom 19. stolje�a, bila je veoma izražena potreba za univerzalnim decimalnim metri�kim sistemom, a naro�ito prilikom prve svjetske izložbe. 1875. godine u Parizu je održana diplomatska konferencija o metru, gdje je 17 država potpisalo ugovor nazvan „Konvencija o metru“. Potpisnice su odlu�ile da osnuju i finansiraju stalni nau�ni institut: Me�unarodni biro za tegove i mjere ("Bureau International des Poids et Mesures", BIPM). Konvencija o metru je malo izmijenjena 1921. godine.
Predstavnici vlada država �lanica sastaju se svake �etvrte godine na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere "Conference Generale des Poids et Mesures" CGPM. CGPM raspravlja i razmatra aktivnosti koje obavljaju nacionalni mjeriteljski instituti i BIPM i donosi preporuke o novim fundamentalnim mjeriteljskim odrednicama kao i svih drugih važnih tema od interesa za BIPM.
Konvencija o metru imala je 51 državu �lanicu u 2008. godini i 27 država i ekonomija koje su pridružene CGPM, sa pravom da pošalju posmatra�a na CGPM.
CGPM bira 18 predstavnika za Me�unarodni komitet za tegove i mjere "Comite International des Poids et Mesures" CIPM, koji se sastaje svake godine. CIPM nadgleda BIPM u ime CGPM i sara�uje sa drugim me�unarodnim mjeriteljskim organizacijama. CIPM podržavaju 10 konsultativnih komiteta. Predsjednik svakog konsultativnog komiteta je obi�no �lan CIPM. Drugi �lanovi konsultativnih komiteta su predstavnici nacionalnih mjeriteljskih instituta (pogledati poglavlje 3.1.3) i drugi stru�njaci.
Formiran je odre�en broj zajedni�kih komiteta BIPM i drugih me�unarodnih organizacija sa posebnim ciljevima: • JCDCMAS Zajedni�ki komitet za koordinaciju pomo�i zemljama u razvoju u oblasti
mjeriteljstva, akreditacije i standardizacije.
• JCGM Zajedni�ki komitet za smjernice u mjeriteljstvu. • JCRB Zajedni�ki komitet regionalnih mjeriteljskih organizacija i BIPM. • JCTLM Zajedni�ki komitet za sljedivost u medicinskim laboratorijama.
32
Slika 2: Organizacija Konvencije o metru
KONVENCIJA O METRU
Me�unarodna konvencija uspostavljena 1875. godine, sa ukupno 51 državom �lanicom u 2008. godini.
CGPM - GENERALNA KONFERENCIJA ZA TEGOVE I MJERE
Komitet sa predstavnicima zemalja �lanica Konvencije o metru. Prva konferencija je održana 1889. Sjednice se održavaju svake �etvrte godine.Ona odobrava i vrši update SI sistema u skladu sa rezultatima fundamentalnih mjeriteljskih istraživanja.
CEN* IEC* ISO*
CIPM - ME�UNARODNI KOMITET ZA TEGOVE I MJERE
Komitet sa 18 predstavnika. Nadzire BIPM i daje predsjednike konsultativnih komiteta. Sara�uje sa ostalim me�unarodnim mjeriteljskim organizacijama.
Drugi
KONSULTATIVNI KOMITETI BIPM
ME�UNARODNI BIRO ZA TEGOVE I MJERE
Me�unarodno istraživanje fizi�kih jedinica i etalona. Administracija me�ulaboratorijskih pore�enja nacionalnih mjeriteljskih instituta i imenovanih laboratorija.
CCAUV CCEM CCL CCM CCPR CCQM CCRI CCT CCTF CCU
CC za akustitku, ultrazvuk i vibracije CC za elektricitet i magnetizam CC za dužinu CC za masu i srodne veli�ine CC za fotometriju i radiometriju CC za koli�inu materije CC za joniziraju�a zra�enja CC za termometriju CC za vrijeme i frekvenciju CC za mjerne jedinice
*) Vidjeti u Rje�niku.
33
3 .1 .2 C IPM SPORAZUM O ME�USOBNOM PR IZNAVANJU
CPIM Sporazum o me�usobnom priznavanju, CIPM MRA, je sporazum izme�u nacionalnih mjeriteljskih instituta (NMIs, vidjeti poglavlje 3.1.3). Potpisan je 1999. godine i malo revidiran po nekim tehni�kim pitanjima 2003. godine, a ima dva dijela. Prvi dio se odnosi na uspostavljanje stepena jednakosti nacionalnih etalona, dok se drugi dio odnosi na me�usobno priznavanje certifikata o kalibraciji i mjerenju koja izdaju instituti u�esnici. Samo jedan nacionalni mjeriteljski institut po zemlji može da potpiše CIPM MRA, ali drugi instituti koji �uvaju priznate nacionalne etalone u toj zemlji mogu tako�e da budu imenovani i u�estvuju u CIPM MRA preko NMI potpisnika. Takvi instituti se obi�no zovu kao imenovani instituti (DIs). NMl može da izabere da pristupi samo jednom dijelu ili oba dijela CIPM MRA. NMIs iz pridruženih država Konvencije o metru mogu da pristupe CIPM MRA samo preko njihovih regionalnih mjeriteljskih organizacija. Me�unarodne i me�uvladine organizacije koje imenuje CIPM mogu isto da pristupe CIPM MRA. ClPM MRA niti proširuje niti zamjenjuje bilo koji dio Konvencije o metru i predstavlja tehni�ki aranžman izme�u direktora NMIs, a ne diplomatski ugovor.
Ciljevi CIPM MRA su:
da uspostavlja nivo jednakosti nacionalnih etalona koje održavaju NMIs;
da obezbjedi me�usobno priznavanje certifikata o kalibraciji i mjerenju koja izdaju
NMIs;
da na taj na�in obezbjedi vladama i drugim institucijama sigurne tehni�ke osnove za šire sporazume koji se odnose na me�unarodnu trgovinu, finansije i zakonodavne poslove.
Ovi ciljevi su postignuti kroz slijede�e procese:
preispitivanje deklarisanih mogu�nosti kalibracija i mjerenja (CMCs) NMIs u�esnika i imenovanih instituta (DIs) od njima jednakih
pouzdano u�eš�e NMIs i Dls u me�unarodnim komparacijama etalona (glavne komparacije ili dodatne komparacije)
preispitivanje sistema kvaliteta i dokazivanja kompetentnosti NMIs u�esnika i Dls od njima jednakih
Krajnji rezultat gornjih procesa su deklarisanje mjernih mogu�nostima (CMCs) svakog NMI i imenovanog instituta i rezultati pore�enja objavljeni u bazi podataka koju održava BIPM, a koja je javno dostupna na internetu.
Direktori NMIs potpisuju MRA sa odobrenjem odgovaraju�ih organa u svojim zemljama i na taj na�in:
34
prihvataju proces definisan u CIPM MRA za uspostavljanje baze podataka
priznaju rezultate glavnih i dodatnih komparacija kako je navedeno u bazi podataka
priznaju mogu�nosti kalibracija i mjerenja drugih NMIs i Dls u�esnika kako je to navedeno u bazi podataka
U�eš�e NMI u CPIM MRA omogu�ava nacionalnim akreditacijskim tijelima i drugima da se uvjere u me�unarodnu kredibilnost i prihvatljivost mjerenja koje distribuiraju NMI. Ovo na taj na�in tako�e obezbje�uje me�unarodnu prepoznatljivost mjerenja koja rade akreditovane ispitne i kalibracione laboratorije, obezbje�uju�i da ove laboratorije mogu demonstrirati kompetentnu sljedivost svojih mjerenja do NMI ili Dl u�esnika.
Potpisivanje CPIM MRA obavezuje NMIs potpisnike, ali ne obavezuje i bilo koju drugu agenciju u njihovim zemljama. Odgovornost za kalibraciju i mjerenja koja obavljaju NMI ostaje u potpunosti u okviru NMI koji sprovodi mjerenja, jer CPIM MRA ne širi odgovornost za ova mjerenja na bilo koji drugi NMI.
CPIM MRA koordiniraju BIPM i konsultativni komiteti, regionalne mjeriteljske organizacije i BIPM su odgovorni da obave gore opisane procese, a zajedni�ki komitet regionalnih mjeriteljskih organizacija i BIPM je odgovoran za analizu i usvajanje podataka koji se unose u bazu podataka. U 2008. godini CPIM MRA su potpisali predstavnici 73 instituta iz 45 država �lanica, 26 pridruženih CGPM i 2 me�unarodne organizacije, a pokriva i daljih 117 instituta koje su imenovala tijela koja su potpisnici. Trenutno oko 90 % svjetske trgovine izvezene robe odvija se me�u državama u�esnicima CPlM MRA.
BIPM Glavna baza za komparacije BIPM Glavna baza za komparacije, KCDB, sadrži �etiri dijela, koji se smatraju dodacima CPIM MRA:
Dodatak A: Spisak NMIs i imenovanih instituta u�esnika
Dodatak B: Rezultati glavnih i dodatnih komparacija
Dodatak C: Mogu�nosti kalibracija i mjerenja (CMCs) NMIs i imenovanih instituta
Dodatak D: Liste glavnih kalibracija
U 2008. godini, zabilježeno je 620 glavnih i 179 dodatnih komparacija u bazi podataka. Broj objavljenih CMCs bio je 20 000 od kojih su svi bili podvrgnuti procesu ocjenjivanja od njima jednakih eksperata iz NMI pod nadzorom regionalnih mjeriteljskih organizacija i pod me�unarodnom koordinacijom JCRB.
35
3 .1 .3 NAC IONALN I MJER IT ELJSK I INST ITUT I
Nacionalni mjeriteljski institut, NMI, je institut koji je nacionalnom odlukom odre�en za razvijanje i održavanje nacionalnih etalona jedne ili više veli�ina.
NMI predstavlja zemlju na me�unarodnm nivou u odnosima sa nacionalnim mjeriteljskim institutima drugih zemalja, u odnosima sa regionalnim mjeriteljskim organizacijama (RMO) i sa BIPM. NMIs su ki�ma me�unarodnih mjeriteljskih organizacija prikazanih na Slici 2.
Spisak NMIs i imenovanih instituta je dostupan preko internet strane BIPM i regionalnih mjeriteljskih organizacija, na primjer u Evropi NMIs i imenovani instituti koji su pridruženi EURAMET mogu da se na�u na internet strani EURAMET.
Mnogi NMIs ostvaruju primarne etalone osnovnih i izvedenih jedinica na najvišem ostvarivom me�unarodnom nivou, dok neki NMIs ostvaruju neke jedinice koriste�i sekundarne etalone koji su sljedivi do drugih NMIs.
Pored gore opisnih aktivnosti, NMIs su tipi�no odgovorni za: distribuciju jedinica Sl akreditovanim laboratorijama, industriji, univerzitetima,
zakonodavstvu i dr. istraživanje u mjeriteljstvu i razvoj novih i poboljšanih etalona (primarnih i
sekundarnih) i mjernih metoda u�estvovanje u komparacijama na najvišem me�unarodnom nivou održavanje opšte strukture nacionalne hijerarhije kalibracija/sljedivosti (Nacionalni
mjeriteljski sistem).
3 .1 .4 IMENOVAN I INST ITUT I
NMI ili njihove nacionalne vlade, kako je odgovaraju�e, mogu da imenuju druge institute u zemlji da �uvaju specifi�ne nacionalne etalone, a ove laboratorije se obi�no nazivaju 'imenovani instituti', posebno ako oni u�estvuju u aktivnostima CPIM MRA. Neke zemlje sprovode centralizovanu organizaciju mjeriteljstva sa jednim NMI. Druge zemlje sprovode decentralizovanu organizaciju sa vode�im NMI i više imenovanih instituta, koji mogu, ali ne moraju da imaju status NMI u okviru svoje zemlje zavisno od nacionalnih opredjeljenja.
Imenovane laboratorije su imenovane u skladu sa mjeriteljskim planom rada za razne oblasti i u skladu sa mjeriteljskom politikom zemlje. S obzirom da zna�aj mjeriteljstva raste u netradicionalnim oblastima kao što su hemija, medicina i prehrana, manji broj zemalja ima NMI koji pokriva sve oblasti i prema tome broj imenovanih instituta stalno raste.
3 .1 .5 AKRED ITOVANE LABORATOR IJE
Akreditacija je priznavanje tre�oj strani tehni�ke sposobnosti laboratorije, sistem kvaliteta i njenu neovisnost.
36
Akreditovati se mogu javne kao i privatne laboratorije. Akreditacija je dobrovoljna, ali ve�ina me�unarodnih, evropskih i nacionalnih vlasti osigurava kvalitet ispitnih i kalibracionih laboratorija u okviru njihove nadležnosti, tako što zahtijeva da njihovu akreditaciju izvrši nadležno tijelo za akreditaciju. U nekim zemljama, na primjer, akreditacija se zahtijeva za laboratorije koje rade u prehrambenom sektoru ili za one koje vrše kalibraciju tegova koji se koriste u prodavnicama za maloprodaju.
Akreditacija se dodjeljuje na osnovu ocjenjivanja laboratorija i redovnog nadzora. Akreditacija se uglavnom provodi prema regionalnim i me�unarodnim standardima, npr. ISO/IEC 17025 „Op�i zahtjevi za kompetencije ispitnih i kalibracionih laboratorija“, i tehni�kim propisima i smjernicama relevantnim za pojedina�ne laboratorije.
Namjera ovoga je da sva ispitivanja i kalibracije koje se izvrše u akreditovanim laboratorijama u jednoj zemlji budu prihva�ene i u drugim zemljama �lanicama, od strane nadležnih vlasti i u industriji. Stoga, tijela za akreditaciju imaju dogovorene multilateralne sporazume na me�unarodnom i regionalnom nivou, kako bi se prepoznala i promovirala jednakost me�usobnih sistema, izdatih certifikata i ispitnih izvještaja koje izdaju akreditovane organizacije.
3 .1 .6 REG IONALNE MJER IT ELJSKE ORGAN IZAC IJE
Saradnju NMIs na regionalnom nivou koordiniraju regionalne mjeriteljske organizacije, RMO, pogledati Sliku 3. Fokus aktivnosti RMO zavisi od specifi�nih potreba regiona, ali obi�no on obuhvata: koordinaciju komparacije nacionalnih etalona i druge aktivnosti CPIM MRA saradnju u mjeriteljskom istraživanju i razvoju olakšavanje sljedivosti do primarnih ostvarenja Sl saradnju u razvoju mjeriteljske infrastrukture država �lanica mješovitu obuku i savjetovanje zajedni�ko korištenje tehni�ke opreme i postrojenja
U okviru CPIM MRA, RMOs igraju vitalnu ulogu, jer je njihova odgovornost da sprovode proces preispitivanja kao što je opisano u 3.1.2 i da predstave rezultate svojih RMO u Zajedni�kom komitetu regionalnih tijela (JCRB).
3 .1 .7 I LAC
Me�unarodna saradnja na akreditaciji laboratorija, ILAC, je me�unarodna saradnja izme�u raznih šema za akreditaciju laboratorija širom svijeta. Osnovana je 1977. godine, ali je formalizirana kao kooperacija 1996. godine. U 2006. godini 36 �lanova ILAC je potpisalo ILAC Sporazum o me�usobnom priznavanju a u 2008. godini broj �lanova ILAC MRA je
37
porastao na 60. Kroz ocjenjivanje akreditacionih tijela u�esnika, pove�alo se prihvatanje rezultata ispitivanja na me�unarodnom nivou, kao i uklanjanje tehni�kih barijera trgovini prema preporukama i uz podršku sporazuma o tehni�kim barijerama trgovini Svjetske trgovinske organizacije.
ILAC je glavni svjetski me�unarodni forum za razvoj prakse i procedura akreditacionih laboratorija. ILAC promovira akreditacione laboratorije kao sredstvo za trgovinu zajedno sa priznavanjem kompetentnih kapaciteta za kalibraciju i ispitivanje širom svijeta. Kao dio njegovog globalnog pristupa, ILAC tako�er obezbje�uje savjete i pomo� zemljama koje su u procesu razvoja svojih sistema akreditovanih laboratorija. Ove zemlje u razvoju su u mogu�nosti da u�estvuju u ILAC-u kao pridružene i na taj na�in mogu da pristupe izvorima o drugim više ure�enim �lanovima ILAC kooperacije.
3 .1 .8 O IML
Me�unarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo, OIML, uspostavljena je 1955. godine na osnovu konvencije i sa ciljem promovisanja globalne harmonizacije propisa za zakonsko mjeriteljstvo. OIML je ugovorna organizacija izme�u vlada 58 zemalja �lanica, koje u�estvuju u tehni�kim aktivnostima i 51 dopisnih zemalja �lanica koje se pridružuju OIML -u kao posmatra�i.
OIML je od svog osnivanja stvorila svjetsku tehni�ku strukturu koja obezbje�uje �lanicama mjeriteljske smjernice za izradu nacionalnih i regionalnih zahtjeva koji se odnose na proizvodnju i upotrebu mjerila namijenjenih za primjenu u zakonskom mjeriteljstvu. OIML izdaje me�unarodne preporuke koje �lanicama pružaju me�unarodno usaglašenu osnovu za uspostavljanje nacionalnih zakonodavstva za razne kategorije mjerila.
Glavni elementi me�unarodnih preporuka su: podru�je, primjena i terminologija mjeriteljski zahtjevi tehni�ki zahtjevi metode i oprema za ispitivanje i verifikovanje usaglašenosti sa zahtjevima oblik izvještaja o ispitivanju.
Nacrte preporuka i dokumenata OIML rade tehni�ki komiteti ili podkomiteti sastavljeni od predstavnika zemalja �lanica. U 2008. godini OIML je imao 18 tehni�kih komiteta.
Sistem certifikata OIML, uveden 1991. godine, proizvo�a�ima daje mogu�nost dobijanja OIML certifikata i izvještaja o ispitivanju kao dokaz da dati tip mjerila odgovara zahtjevima relevantnih me�unarodnih preporuka OIML. Certifikate izdaju zemlje �lanice OIML-a koje imaju uspostavljen jedan ili više nadležnih organa za izdavanje odgovornih za procesiranje zahtjeva proizvo�a�a koji žele da se certificira njihov tip mjerila. Ovi certifikati su predmet
38
dobrovoljnog prihvatanja od strane nacionalnih mjeriteljskih službi.
U 2005. godini po�ela je primjena OIML Sporazuma o me�usobnom priznavanju, OIML MAA. OIML MAA se odnosi na ispitivanja tipa OIML. U okviru svake oblasti potrebno je da se potpiše Deklaracija o me�usobnom povjerenju. Postupak je u toku.
3 .1 .9 IUPAP
Me�unarodna unija �istih i primjenjenih fizi�ara, IUPAP, osnovana je 1923. godine. U 2008. godini imala je 48 zajednica fizi�ara kao svoje �lanove, a rad IUPAP je bio organizovan u 20 komisija. Jedna od njih je Komisija o etalonima, jedinicama, nazivima, atomskim masama i osnovnim konstantama, koja prema prvom �lanu svojih pravila treba da: Unaprijedi razmjenu informacija i stavova me�u �lanovima me�unarodne nau�ne zajednice u opštoj oblasti osnovnih konstanti uklju�uju�i: a. fizikalna mjerenja b. �isto i primjenjeno mjeriteljstvo c. nomenklaturu i simbole za fizikalne veli�ine i jedinice d. podržava rad koji doprinosi poboljšanju preporu�enih vrijednosti atomskih masa i
fundamentalnih fizikalnih konstanti i olakšavanju njihovog univerzalnog usvajanja.
IUPAP izdaje „crvenu knjigu“ o „Simbolima, jedinicama i nomenklaturi u fizici“.
3 .1 .10 IUPAC
Me�unarodna unija za �istu i primjenjenu hemiju, IUPAC, je me�unarodno nevladino tijelo koje teži da unapredi aspekte hemijskih nauka širom svijeta i doprinese primjeni hemije u odgovoru na pitanja koja uklju�uju hemijske nauke.
IUPAC je osnovan 1919. godine. IUPAC je udruženje nacionalnih pristupnih organizacija, kojih je 50 u 2008. godini, sa još 17 organizacija kao pridruženih nacionalnih pristupnih organizacija. IUPAC ima 8 dijelova. IUPAC se bavi i priznat je kao svjetski autoritet za hemijske nazive, terminologiju, standardizovane metode mjerenja, atomske težine i mnoge druge teško ocjenjivane podatke.
IUPAC izdaje niz knjiga o hemijskim nazivima u raznim oblastima hemije.
39
Slika 3: Regionalne mjeriteljske organizacije širom svijeta
40
41
3.2 EVROPSKA INFRASTRUKTURA
Geografska rasprostranjenost regionalnih mjeriteljskih organizacija RMOs prikazana je na mapi RMO, pogledati Sliku 3.
3 .2 .1 MJER ITELJSTVO - EURAMET
Evropsko mjeriteljstvo je skoro 20 godina koordinirao EUROMET, Evropska saradnja na mjernim etalonima, saradnja zasnovana na Memorandumu o saradnji. Novi izazovi pred evropskim mjeriteljstvom, kao što su pove�anje nivoa integracije i koordinacije mjeriteljskog razvoja i istraživanja, istakli su potrebu da se uspostavi pravno lice za koordinaciju evropskog mjeriteljstva. U januaru 2007. godine EURAMET, e.V, Evropsko udruženje nacionalnih mjeriteljskih instituta, je zvani�no osnovano kao registrovano udruženje javnih tijela prema njema�kom zakonu. 1. jula 2007. godine EURAMET je zamijenio EUROMET kao evropska RMO.
Struktura EURAMET je prikazana na Slici 4. EURAMET ima 12 tehni�kih komiteta, od kojih 10 pokrivaju oblasti navedene u Tabeli 1, dok se druga 2 bave interdisciplinarnim mjeriteljstvom i preispitivanjem sistema kvaliteta NMI i Dl od njima jednakih u okviru CPIM MRA.
U 2008. godini EURAMET je imao 32 evropska NMI �lana, plus IRMM Evropske komisije i 4 kandidata NMIs kao pridružene �lanove. Imenovani instituti iz zemalja koje imaju NMI �lana, u�estvuju u radu EURAMET kao pridruženi.
Jedan cilj EURAMET je da dostigne "kriti�nu masu" i ve�i uticaj preko koordiniranog evropskog istraživanja u mjeriteljstvu. Ovo obuhvata analizu zajedni�kih budu�ih potreba u mjeriteljstvu, definisanje zajedni�kih ciljeva i programa i planiranje i izvršavanje zajedni�kih istraživa�kih projekata, približavaju�i specijaliste iz NMIs u�esnika. U okviru projekta Primjena mjeriteljskog evropskog istraživa�kog prostora iMERA (iMERA = "Implementing the Metrology European Research Area"), Evropski mjeriteljski istraživa�ki program (EMRP) je razra�en i stvoreni su postupci i infrastruktura u okviru EURAMET za njegovu primjenu. U 2008. godini po�eo je trogodišnji program vrijedan 64 miliona eura, prva faza EMRP, zajedni�ki finansirana od 20 zemalja u�esnica i Evropske komisije u okviru njenog programa ERANET Plus.
42
Slika 4: Struktura EURAMET e.V. Zadaci
Interakcije G E N E R A L N A S K U P Š T I N A
Potpredsjedavaju�i (EMRP)
Predsjedavaju�i Potpredsjedavaju�i (GA)
SPOLJNI P R E D S J E D A V A J U � I
Grupa ocjen-jiva�a
NMIs E M R P K O M I T E T
O D B O R D I R E K T O R A
Ministarstva PODKOMITETI S E K R E T A R I J A T
Evropska komisija
T E H N I � K I K O M I T E T I
Zainteresovani
I S T R A Ž I V A � K I S A V J E T
3 .2 .2 AKRED ITAC I JA - EA
Evropska kooperacija za akreditaciju (EA) je neprofitna organizacija osnovana novembra 1997. godine i registrovana kao udruženje u Holandiji u junu 2000. godine. EA je osnovana kao rezultat spajanja Evropske akreditacije certifikacionih i Evropske saradnje za akreditaciju laboratorija. EA je evropska mreža nacionalno priznatih akreditacionih tijela smještenih u Evropskom geografskom prostoru. EA je kao region �lan Me�unarodne saradnje na akreditaciji laboratorija (ILAC) i Me�unarodnog foruma za akreditaciju (IAF).
EA �lanice koje su uspješno prošle procjenjivanje od njima jednakih mogu da potpišu odgovaraju�i multilateralni sporazum (EA MLA) za akreditaciju: laboratorija (za kalibraciju i ispitivanje) nadzornih tijela certifikacionih tijela (QMS, EMS, proizvod i usluge, ljudi, EMAS ovjeriva�i)
43
na osnovu �ega oni prepoznaju i promoviraju jednakost jednih i drugih sistema, certifikata i izvještaja koje izdaju tijela za akreditaciju.
U 2008. godini EA je imala 35 akreditacionih tijela punopravnih �lanova, a organizacije iz 27 evropskih zemalja su bili potpisnici EA MLA.
U junu 2005. godine EA i EUROMET su potpisali bilateralni Memorandum o razumijevanju (MoU) koji ima cilj da podrži stalnu saradnju izme�u dvije organizacije. Nakon osnivanja EURAMET kao evropske RMO zamjena MoU �e biti potpisana izme�u EA i EURAMET. Upravljanje specifi�nim dokumentima za kalibraciju je prenijeto sa EA na EURAMET, a dodatno EURAMET obezbje�uje podršku EA u oblasti me�ulaboratorijskih komparacija koja se odnose na kalibraciju.
Mjeriteljska infrastruktura u ve�ini zemalja sastoji se od nacionalnih mjeriteljskih instituta NMIs, imenovanih nacionalnih laboratorija i akreditovanih laboratorija. Trend je u mnogim zemljama da NMIs i imenovane laboratorije tako�er traže procjenu tre�e strane o njihovom sistemu kvaliteta preko akreditacije, certifikacije ili glavne procjene.
3 .2 .3 ZAKONSKO MJER ITELJSTVO - WELMEC
Zapadno evropska kooperacija u zakonskom mjeriteljstvu WELMEC osnovana je Memorandumom o razumijevanju 1990. godine potpisanim od strane 15 zemalja �lanica EU i 3 zemlje �lanice EFTA, a u vezi sa pripremom i sprovo�enjem direktiva o "Novom pristupu". Naziv saradnje je zamijenjen sa "Evropskom saradnjom u zakonskom mjeriteljstvu" 1995. godine, ali je ostao sinonim sa WELMEC. Od tada je WELMEC prihvatio pridruženo �lanstvo država, koje su potpisale sporazume sa Evropskom unijom. �lanovi WELMEC su nacionalni organi za zakonsko mjeriteljstvo u državama �lanicama EU i EFTA, dok su nacionalni organi za zakonsko mjeriteljstvo u onim državama koje su u procesu tranzicije za �lanstvo u EU, pridruženi �lanovi. U 2008. godini WELMEC je imao 33 �lanice i 3 pridružene �lanice.
Ciljevi WELMEC su da razvija me�usobno povjerenje izme�u organa za zakonsko mjeriteljstvo u Evropi harmonizira aktivnosti u zakonskom mjeriteljstvu podstrekavanje razmjene informacija izme�u svih zainteresovanih strana.
WELMEC komitet sastoji se od delegata država �lanica i pridruženih �lanica i posmatra�a iz EURAMET, EA, OIML i drugih regionalnih organizacija zainteresovanih za zakonsko mjeriteljstvo. Komitet se sastaje najmanje jednom godišnje, a podržavaju ga brojne radne grupe. Mala Predsjednikova grupa savjetuje predsjedavaju�eg o strateškim pitanjima.
WELMEC savjetuje Evropsku komisiju i Vije�e u vezi sa primjenom i daljim razvojem direktiva u oblasti zakonskog mjeriteljstva, na primjer Direktive za mjerne instrumente i
44
Direktive za neautomatske vage.
3 .2 .4 EUROLAB
EUROLAB je Evropska federacija nacionalnih udruženja mjeriteljskih, ispitnih i analiti�kih laboratorija, koja obuhvata oko 2 000 evropskih laboratorija. EUROLAB je dobrovoljna kooperacija koja predstavlja i promovira organizacije laboratorija u tehni�kom i politi�kom smislu putem koordiniranih akcija, koje su u vezi sa, na primjer, Evropskom komisijom, Evropskom standardizacijom i me�unarodnim odnosima.
EUROLAB organizuje radionice i seminare, i izra�uje pisane materijale i tehni�ke izveštaje. Mnogi laboratoriji koji se bave mjeriteljstvom su i �lanovi EUROLAB.
3 .2 .5 EURACHEM
EURACHEM je osnovan 1989. godine i predstavlja mrežu organizacija iz 33 države u Evropi plus Evropska komisija, sa ciljem uspostavljanja sistema me�unarodne sljedivosti hemijskih mjerenja i promovisanja dobre prakse sistema kvaliteta. Ve�ina država �lanica su uspostavile nacionalne EURACHEM mreže.
EURACHEM i EURAMET sara�uju u pogledu uspostavljanja imenovanih laboratorija, primjene referentnih materijala i sljedivosti prema Sl jedinici za koli�inu supstance, mol. Tehni�ka pitanja se razmatraju unutar zajedni�kog tehni�kog komiteta za mjeriteljstvo u hemiji (MetChem).
3 .2 .6 COOMET
COOMET, Evro-azijska saradnja nacionalnih mjeriteljskih instituta, osnovana je 1991. godine i predstavlja saradnju izme�u 17 NMIs iz zemalja centralne i isto�ne Evrope i centralne Azije. KOOMET je regionalna mjeriteljska organizacija za Euroaziju, a njegovi �lanovi sara�uju u oblastima nau�nog i zakonskog mjeriteljstva i službi za kalibraciju.
3.3 AMERI�KA INFRASTRUKTURA
3 .3 .1 MJER ITELJSTVO - S IM
Ameri�ki unutrašnji sistem mjeriteljstva, Sistema Interamericano de Metrologia, SIM, osnovan je sporazumom izme�u nacionalnih mjeriteljskih organizacija iz 34 države �lanice Organizacije ameri�kih država - OAS. SIM je regionalna mjeriteljska organizacija za Ameriku pod ClPM MRA, pogledati poglavlje 3.1.2.
Osnovana da promovira me�unarodnu, naro�ito unutrašnju ameri�ku i regionalnu saradnju u podru�ju mjeriteljstva, SIM izvršava implementaciju globalnog mjeriteljskog sistema u
45
Americi, u kojem svi korisnici mogu imati povjerenje. S ciljem rada na uspostavljanju snažnog regionalnog mjeriteljskog sistema, SlM je organizovan u pet podregiona: NORAMET za Sjevernu Ameriku CARIMET za Karibe CAMET za Centralnu Ameriku ANDIMET za zemlje Andi SURAMET za druge države Južne Amerike
SIM tako�e pokriva pitanja zakonskog mjeriteljstva u Americi. Cilj Radne grupe za zakonsko mjeriteljstvo je harmonizacija propisa i aktivnosti u zakonskom mjeriteljstvu Amerike u skladu sa preporukama i dokumentima OIML-a.
3 .3 .2 AKRED ITAC I JA - I AAC
Unutrašnja ameri�ka kooperacija za podru�je akreditacije IAAC je udruženje tijela za akreditaciju i drugih zainteresovanih organizacija za ocjenjivanje uskla�enosti u Americi.
Njena misija je da uspostavi me�unarodno priznate sporazume o me�usobnom priznavanju izme�u tijela za akreditaciju u Americi. Ona tako�er promovira saradnji izme�u tijela za akreditaciju i zainteresiranih strana u Americi, s ciljem razvoja struktura za ocjenu uskla�enosti da bi se postiglo poboljšanje proizvoda, procesa i usluga. I laboratorijski i menadžment sistem tijela za akreditaciju mogu postati �lanovi IAAC. IAAC obezbje�uje ekstenzivni trening program za svoje �lanove.
IAAC ima 20 punopravnih �lanova, 7 pridruženih �lanova i 22 zainteresovanih �lanova iz 22 zemlje. lLAC i IAF su priznali IAAC kao predstavni�ko regionalno tijelo za Ameriku.
3.4 AZIJSKO - PACIFI�KA INFRASTRUKTURA
3 .4 .1 MJER ITELJSTVO - APMP
Azijsko - pacifi�ki mjeriteljski program APMP je RMO za Azijsko - pacifi�ki region i uklju�en je u nadležnosti RMO kao što je opisano u poglavlju 3.1.3. APMP je po�eo sa radom 1977. godine i najstarija je regionalna mjeriteljska organizacija na svijetu koja kontinuirano radi.
APMP je osnovao Komitet za ekonomije u razvoju (DEC) pomažu�i da se odgovori potrebama NMIs iz zemalja u razvoju i da se nadgledaju i koordiniraju pridruženi programi rada.
46
3 .4 .2 AKRED ITAC I JA - APLAC
Azijsko - pacifi�ka kooperacija akreditovanih laboratorija APLAC je kooperacija izme�u organizacija u Azijsko - pacifi�kom regionu odgovornih za akreditaciju institucija za kalibraciju, ispitivanje i inspekciju.
�lanovi su nacionalno priznata tijela za akreditaciju i obi�no su u vlasništvu ili su odobrena od strane vlada. APLAC �lanovi procjenjuju laboratorije i inspekcijska tijela prema me�unarodnim standardima i akredituju ih kao kompetentne za izvo�enje specifi�nih ispitivanja i inspekcija.
APLAC je bio osnovan 1992. godine kao forum da omogu�i tijelima za akreditaciju razmjenu informacija, harmoniziranje procedura i razvoj Sporazuma o me�usobnom priznavanju kako bi se omogu�ilo da ispitni i inspekcijski rezultati o akreditaciji budu priznati i preko nacionalnih granica. APLAC ima aktivne programe za razmjenu informacija izme�u �lanova, razvoj dokumentacije vezane za tehni�ka uputstva, me�ulaboratorijska pore�enja (komparacije)/ ispitivanja osposobljenosti, trening laboratorijskih ispitiva�a i izradu procedura i pravila za uspostavljanje Sporazuma o me�usobnoj saradnji.
3 .4 .3 ZAKONSKO MJER ITELJSTVO - APLMF
Azijsko - pacifi�ki forum za zakonsko mjeriteljstvo APLMF je grupa organa za zakonsko mjeriteljstvo, �iji je cilj razvoj zakonskog mjeriteljstva i promocija slobodne i otvorene trgovine u regionu kroz harmonizaciju i uklanjanje tehni�kih ili administrativnih barijera trgovini u oblasti zakonskog mjeriteljstva. Kao regionalna organizacija koja blisko sara�uje sa OIML, APLMF promoviše komunikaciju i interakciju izme�u organizacija za zakonsko mjeriteljstvo i teži harmonizaciji zakonskog mjeriteljstva u Azijsko - pacifi�kom regionu.
APMP, APLAC i APLMF su priznate od strane Azijsko - pacifi�ke ekonomske kooperacije, APEC kao specijalna regionalna tijela. Specijalna regionalna tijela pomažu podkomitetu APEC za standarde i uskla�enost da postigne cilj na uklanjanju tehni�kih barijera trgovini u ovom regionu.
3.5 AFRI�KA INFRASTRUKTURA
3 .5 .1 MJER ITELJSTVO - AFR IMETS
Unutarafri�ki mjeriteljski sistem AFRIMETS je osnovan konstitutivnom generalnom skupštinom u julu 2007. godine, predvo�en sa SADCMET (pogledati 3.5.2) i pod
47
sponzorstvom Novog ekonomskog partnerstva za afri�ki razvoj (NEPAD) Afri�ke unije (AU). U namjeri da efektivno i efikasno predstavlja cjelokupan kontinent on je zasnovan na podregionalnoj mjeriteljskoj saradnji prvenstveno u okviru regionalnih ekonomskih zajednica (kao što su SADC, EAC, CEMAC, ECOWAS, UEMOA) kao glavni �lanovi. AFRIMETS obuhvata i nau�no, industrijsko i zakonsko mjeriteljstvo. O�ekuje se da �e naslijedi SADCMET kao afri�ka RMO u okviru CIPM MRA pri kraju 2008. godine, da bi obuhvatio cijeli afri�ki kontinent.
AFRIMETS ima pet podregionalnih organizacija kao glavne �lanove: CEMACMET - mjeriteljska saradnja za zemlje centralne Afrike EACMET - mjeriteljska saradnja za zemlje isto�ne Afrike MAGMET - mjeriteljska saradnja za zemlje Magreba SADCMET - mjeriteljska saradnja za zemlje južne Afrike, uklju�uju�i SADCMEL za
zakonsko mjeriteljstvo SOAMET - mjeriteljska saradnja za zemlje zapadne Afrike
Zemlje koje nisu dio podregionalne organizacije mogu da pristupe AFRIMETS kao redovni �lanovi. U 2008. godini bilo je 3 redovna �lana.
SADC 14 država su potpisnice ugovora Zajednice za razvoj Južne Afrike (SADC). SADC ima najdužu tradiciju u podregionalnoj saradnji baziranu na trgovinskom protokolu SADC i Memorandumu o razumijevanju o saradnji u standardizaciji, obezbje�enju kvaliteta, akreditaciji i mjeriteljstvu (SQAM). Program SQAM i njegove sastavne strukture SADCA, SADCMET i SADCMEL slijede cilj o uklanjanju tehni�kih barijera trgovini.
3 .5 .2 MJER ITELJSTVO - SADCMET
SADCMET je SADC Kooperacija na mjernu sljedivosti izme�u 14 država �lanica plus 5 pridruženih �lanica. �lanovi su NMIs ili de fakto mjeriteljski instituti. SADCMET je ispunio ulogu regionalne mjeriteljske organizacije za Afriku u okviru CIPM MRA, ali obuhvataju�i samo dijelove kontinenta. Planirano je da �e nedavno osnovan AFRIMETS da nasljedi SADCMET kao RMO u okviru CIPM MRA, obuhvataju�i cijeli afri�ki kontinent. Kada AFRIMETS preuzme ulogu RMO, SADCMET �e nastaviti kao jedan od podregionalnih �lanova AFRIMETS.
3 .5 .3 AKRED ITAC IJA - SADCA
SADC Kooperacija za podru�je akreditacije SADCA olakšava stvaranje baze me�unarodno prihvatljivih akreditovanih laboratorija i certifikacijskih tijela (za osoblje, proizvode i sisteme,
48
uklju�uju�i i sisteme za upravljanje kvalitetom i okolinom) u regionu, i obezbje�uje državama �lanicama pristup akreditaciji kao sredstvu za uklanjanje tehni�kih barijera trgovini i u sferi dobrovoljnog i u sferi zakonskog podru�ja. SADCA je zadužena da definiše odgovaraju�u akreditacionu infrastrukturu, koja omogu�ava organizacijama u državama �lanicama SADC da pristupe akreditacionim službama iz me�unarodno priznatih nacionalnih akreditacionih tijela u okviru svojih zemalja, ili da formiraju regionalnu akreditacionu službu, SADCAS.
3 .5 .4 ZAKONSKO MJER ITELJSTVO - SADCMEL
SADC Kooperacija za zakonsko mjeriteljstvo SADCMEL olakšava harmonizaciju nacionalnih propisa za zakonsko mjeriteljstvo država �lanica i izme�u SADC i drugih regionalnih i me�unarodnih trgovinskih blokova. Njeni redovni �lanovi su organi vlasti za zakonsko mjeriteljstvo u SADC državama �lanicama.
3 .5 .5 OSTALE PODREG IONALNE STRUKTURE
Isto�no - afri�ka zajednica (EAC) je zaklju�ila protokol u 2001. godini i donijela odluku o standardizaciji, obezbje�enju kvaliteta, mjeriteljstvu i ispitivanju u 2006. godini, koji promovišu regionalnu saradnju u mjeriteljstvu kroz EAC mjeriteljski podkomitet. Glavni ciljevi su me�unarodno priznanje mogu�nosti mjerenja, pove�avanje mogu�nosti i statusa kroz pore�enja/komparacije. Sli�ne strukture postoje u Zapadno - afri�koj ekonomskoj i monetarnoj uniji (UEMOA), gdje Zapadno - afri�ki mjeriteljski sistem SOAMET i sistem akreditacije SOAC promovišu i koordiniraju regionalne aktivnosti u mjeriteljstvu i akreditaciji, respektivno. Sli�na saradnja je u pripremi u okviru drugih afri�kih regionalnih ekonomskih zajednica, kao što su ECOWAS i COMESA.
49
4. UTICAJ MJERENJA – NEK I PR IMJER I
4.1 PRIRODNI GAS
Prirodni gas vrijedi milijarde eura - koliko? Mjerenje vrijednosti prirodnog gasa mora da bude jednoobrazno i pouzdano širom Evrope da bi se zaštitili potroša�i i fiskalni budžet. EU ima 210 miliona potroša�a prirodnog gasa, koji se snadbijevaju iz 1,4 miliona kilometara gasovoda. Njihova godišnja potrošnja je 500 milijardi kubnih metara, vrijedna mnogo stotina milijardi eura.
Gas je skupa roba kojom se trguje širom Evrope i podliježe oporezivanju, tako da je važno da potroša�i, zemlje uvoznici/izvoznici i poreske vlasti mogu da vjeruju da su mjerenja koja su obavljena poštena, nepromjenljiva i pouzdana.
Pla�anje gasa se vrši prema zapremini i kalorijskoj vrijednosti gasa, koja se odre�uje sastavom gasa. Gasna hromatografija se koristi za mjerenja sastava gasa, a mjerenja su kompleksna: mjerenja se obavljaju na mnogim mjestima na gasnoj mreži dnevno, nedjeljno, mjese�no i godišnje upotrebom gasnih hromatografa. Izra�unavanje kalorijske vrijednosti je automatsko u gasnim hromatografima prema me�unarodnim tehni�kim standardima.
Kalibracija gasnih hromatografa se sprovodi upotrebom gasa - certificiranog referentnog materijala (CRM), koji je sljediv do CRM koji je kalibrisao nacionalni mjeriteljski institut. U okviru ClPM Sporazuma o me�usobnom priznavanju (pogledati poglavlje 3.1.2), svi nacionalni mjeriteljski instituti i imenovani instituti u�esnici se obavezuju da podnesu svoje mogu�nosti kalibracije i mjerenja i sistem kvaliteta za ocjenjivanje od njima jednakih i da u�estvuju u odgovaraju�im klju�nim komparacijama (rezultati CIPM komparacija širom svijeta za prirodni gas prikazani su na Slici 6). Sli�no akreditovane laboratorije obuhva�ene ILAC Sporazumima o me�usobnom priznavanju tako�e u�estvuju u njihovoj mreži komparacija. CIPM i ILAC MRAs obezbje�uju mehanizam za me�unarodno me�usobno priznavanje certifikata o kalibraciji koja su izdali instituti u�esnici.
Ovi aranžmani i preispitivanja i prakti�na mjerenja i komparacije koja ih podržavaju obezbje�uju povjerenje u ove robe kojima se trguje preko granica.
50
Slika 5: Rezultati komparacija prirodnog gasa širom svijeta CCQM-K1.g, prirodni gas tipa iii
Stepeni jednakosti za metan pri nazivnoj vrijednosti 824 mmol/mo
Slika 6: Mreža evropskih gasovoda
Izvor: GTE Gas Transmission Europe
51
4.2 DIJALIZA
Dijaliza - ta�na mjerenja poboljšavaju kvalitet života i smanjuju troškove u zdravstvu Fundamentalna istraživanja u mjerenjima elektroliti�ke provodljivosti imaju direktan uticaj na kvalitet života kod pacijenata na dijalizi. Kvalitet života približno �etvrt miliona pacijenata na dijalizi u EU naro�ito zavisi od njihovog lije�enja dijalizom, koja obi�no traje �etiri do pet sati, dva ili tri puta svake nedjelje i bez koje bi oni umrli. Lije�enje je bolno za pacijente i skupo za sistem zdravstva, a uslovi uti�u na socijalni život pacijenta i sposobnost da nastave svoj posao. Zato je važno da lije�enje bude što je efikasnije mogu�e.
Broj pacijenata sa hroni�nom insuficijencijom bubrega raste za oko 7 % - 9 % godišnje, što odgovara dupliranju svakih deset godina, dok se o�ekuje da broj ljudi kojima je potrebna dijaliza raste za oko 4 % godišnje. Oko 75 % danskih pacijenata na dijalizi se lije�e hemodijalizom, gdje se krv pacijenta pumpa kroz mašinu za dijalizu koja uklanja neželjene produkte osmozom. Proces se prati mjerenjem elektroliti�ke provodljivosti slanog rastvora koji se tako�e pumpa kroz mašinu da izdvoji neželjene produkte. Što ta�nije može da se mjeri elektroliti�ka provodljivost, više može da se optimizira proces tako smanjuju�i trajanje lije�enja, ali i bol koji pacijent osje�a za vrijeme dijalize.
Fundamentalna istraživanja u mjerenju elektroliti�ke provodljivosti, da se poboljša kvalitet mjerenja elektroliti�ke provodljivosti, prema tome imaju direktan uticaj na kvalitet života kod pacijenata na hemodijalizi i cijenu lije�enja u zdravstvu.
52
4.3 NANO �ESTICE
Mjerenje nano �estica za zaštitu zdravlja Mjerenje nano �estica u vazduhu u životnoj sredini i radnom mjestu može da po-mogne da se poboljša kvalitet vazduha i zdravlje. Uticaj nano �estica u vazduhu na ljudsko zdravlje je oblast kojoj se sve više posve�uje pažnja. Nano �estice mogu da u�u u tijelo udisanjem, ishranom ili apsorpcijom kroz kožu i poznato je da izazivaju respiratorne probleme. Nano �estice proizvode i prirodni i vješta�ki izvori kao što je sagorijevanje, saobra�aj, proizvedeni materijali, prašina, �a� i polenov prah. Tržište koje se odnosi na nanotehnologiju brzo raste, na nivou od oko 38 milijardi eura u 2001. godini, a o�ekuje se da raste do 152 milijarde eura do 2010. od �ega nano �estice iznose oko 40 % od ovog broja.
Nedavne studije �estica u vazduhu ukazuju da ošte�enje ljudskih gena može da se dovede u vezu sa veli�inom �estica i mogu�e, površinom �estica u vazduhu, s tim da toksi�nost raste sa smanjenjem veli�ine �estice.
Tri pravca istraživanja se slijede da bi se odredila koli�ina nano �estica u atmosferi ili radnom mjestu, i njihov uticaj na ljudsko zdravlje. Ovo istraživanje �e omogu�iti budu�e zakonodavstvo u zdravstvu i bezbjednosti, propise za zaštitu životne sredine i izradu strogih novih standarda koji mogu da zaštite ljudsko zdravlje: 1. Instrumenti koji mogu da mjere nano �estice dostupni su ve� nekoliko godina, ali pouzdanost i jednakost mjerenja izme�u razli�itih tipova mjernih instrumenata kao i njihovih karakteristika tek treba da se uspostavi. Sadašnja mjeriteljska istraživanja proveravaju karakteristike razli�itih mjernih instrumenata i tako�e teže da razriješe neka osnovna pitanja mjerenja nano �estica. Klju�ni parametri nano �estica koji se istražuju uklju�uju brojnu gustinu (koncentraciju), veli�inu �estica, površinu oblasti i sastav. 2. Precizna sinteza nano �estica, sa stalnim podesivim i sljedivim pre�nikom i poznatom brojnom koncentracijom. Takvi generatori �estica omogu�avaju kalibraciju ure�aja koji mjere nano �estice, i studiju vješta�ke gasne faze u mjerenjima koncentracije �estica mase (PM) (široko korištenih za analizu ostataka sagorijevanja iz motora). 3. Poboljšane metode za karakterisanje i razumijevanje ljudske interakcije sa nano �esticama. Ovo �e omogu�iti da nano �estice budu razvrstane po toksi�nosti, što je važan korak u uspostavljanju zakonodavstva za bezbjednost nano �estica.
53
4.4 �UBRIVO
Precizna mjerenja mogu da uštede 700 000 tona �ubriva svake godine Precizni raspršiva�i �ubriva smanjuju uticaj na životnu sredinu i poboljšavaju poljoprivrednu ekonomiju. Prekomjerna potrošnja �ubriva je skupa za poljoprivrednike i pove�ava zaga�enje životne sredine i nanosi štetu usljed oticanja sa polja u potoke, rijeke i susjedno zemljište. Ova prekomjerna potrošnja je obi�no nenamjerna i dešava se usljed nedostatka preciznih raspršiva�a �ubriva za razne tipove polja i �ubriva.
Inovativna rješenja koja koriste mjeriteljstvo su zna�ajno doprinijela razvoju inteligentnih raspršiva�a �ubriva. Rješenje uklju�uje mjerenje mase raspršenog �ubriva po hektaru, i razvoj i potvr�ivanje metode mjerenja. Mjerenje koli�ine �ubriva koje te�e iz raspršiva�a se kombinuje sa GpS pozicijom raspršiva�a na polju. Koli�ina koja se raspršuje može tada da se podesi za razli�ite zahtjeve za �ubrivom na razli�itim mjestima na polju. Razli�ite potrebe za �ubrivom se procjenjuju na osnovu godišnje izrade mapa prinosa požnjevenih polja u prethodnim godinama.
Ova unapre�enja posljedi�no smanjuju nesigurnost raspršivanja �ubriva po hektaru sa 5 % na 1 %. To možda ne izgleda mnogo, ali ako se uzme u obzir da je 15,6 miliona tona komercijalnog poljoprivrijednog �ubriva potrošeno u 15 zemalja EU za vrijeme 2001. godine, upotreba novog raspršiva�a �ubriva u to vrijeme je mogla da smanji potrošnju �ubriva sa 15,6 miliona tona na 14,9 miliona tona - smanjenje od 4,5 % i ušteda od nekoliko stotina miliona eura. Raspršiva� je donio koristi poljoprivrednicima i društvu uopšte: poljoprivrednici ostvaruju ve�e profite nego ranije i istovremeno je manja šteta za životnu sredinu.
54
4.5 MJERILA TOPLOTNE ENERGIJE
Inteligentno upravljanje mjerilima toplotne energije Inteligentno rešenje za mjerila toplotne energije može da smanji troškove za stotine miliona ljudi u sjevernoj Evropi - i drugim hladnim dijelovima svijeta. Zahtjevi EU i postupci za ocjenjivanje uskla�enosti mjerila toplotne energije propisani su Direktivom za mjerne instrumente 2004/22/EC dodatak MI-004 (MID), dok je kontrola mjerila toplotne energije u upotrebi propisana nacionalnim zakonodavstvom. Da bi se izmjerila potrošnja toplotne energije, mjerila toplotne energije zahtijevaju tri mjerenja: protok vode i temperature vode na ulazu i izlazu. U namjeri da nadgleda uskla�enost mjernih instrumenata u upotrebi u Danskoj, uzorak od 10 % mjernih instrumenata je kalibrisan svake tre�e ili šeste godine, zavisno od prethodnih rezultata kalibracija. U Danskoj, koja ima pet miliona stanovnika, ovo stvara izdatak procijenjen na 1,5 miliona eura.
Dodavanjem dodatnog senzora temperature i mjera�a protoka na izlazu, mogu�e je da se kontinuirano nadgleda mjerenje razlike temperature i mjerenje protoka. Ova dodatna mjerenja i kontinuirani nadzor smanjuju nesigurnost izra�unavanja ostvarene potrošnje toplotne energije. Imaju�i u vidu ovo mnogo pouzdanije mjerenje toplotne energije, uzorak mjernih instrumenata koja se skidaju zbog ocjenjivanja uskla�enosti je smanjen sa prethodnih 10 % na 0,3 %. Smanjenje je odre�eno korištenjem naprednog modela vjerovatno�e, osiguravaju�i isti nivo pouzdanosti kontrole mjernih instrumenata toplotne energije.
Smanjenje troškova ocjenjivanja uskla�enosti za populaciju od 100 miliona stanovnika se procjenjuje na 30 miliona eura godišnje. Dalje koristi inteligentnih rješenja su manji broj kvarova usljed ponovne instalacije manjeg broja mjernih instrumenata, manje prekida kod korisnika i prema tome bolja zaštita potroša�a.
55
4.6 BEZBJEDNOST HRANE
Da li je sigurno jesti ra�i�e? Razumijevanje mjerenja je važno. Dvije države �lanice EU uvezle su smrznute ra�i�e iz tre�e zemlje kao dio iste pošiljke. Prije ulaska u EU, ra�i�i su pregledani na prisustvo ostataka antibiotika hloramfenikola koji može da izazove rak i alergijske reakcije. Poslije prave inspekcije u ulaznim lukama u obje države �lanice, smrznutim ra�i�ima je dozvoljen ulaz u prvu državu �lanicu, dok je druga država �lanica odbila ulaz. Kontigent ra�i�a je kona�no uništen po cijeni od oko 1 milion eura.
U luci prve države �lanice, prehrambena inspekcija je koristila te�nu hromatografiju (LC) sa granicom detekcije od 6 g/kg. U luci druge države �lanice, prehrambena inspekcija je imala mnogo napredniju te�nu hromatografiju sa masenim spektrometrom (LC-MS), koja pruža granicu detekcije od 0,3 g/kg.
U to vrijeme nije bilo zahtjevane maksimalne granice (RML) specifikovane u propisu EU 2377/90 o kontroli ostataka u hrani, što je zna�ilo da su organi inspekcije kao granicu primijenili uopšteno "nultu toleranciju" - što prakti�no zna�i da ostaci ne smiju da se detektuju sa metodom koja je primjenjena. O�igledno, što je osetljivija metoda detekcije koja se koristi, mnogo je vjerovatnije da �e ostaci da budu detektovani, a nasuprot tome nije vjerovatno da �e mjerni instrument sa malom rezolucijom da detektuje bilo koji ostatak osim ogromnih koli�ina, pa prema tome nije postojala apsolutna skala/granica za ocjenjivanje uskla�enosti.
Ovo ilustruje da su za bezjednost hrane i u nekim drugim oblastima, mjeriteljska metoda i primjenjena tehnologija obje zna�ajne i da je u svim slu�ajevima bitna maksimalna granica neodre�enosti da se osigura efikasna, pravedna i jednaka zaštita potroša�a. Mjerenja moraju da se efikasno uzmu u obzir kako za ocjenjivanje uskla�enosti tako i za vrijeme izrade propisa.
56
4.7 LIJE�ENjE RAKA
Klju�na uloga mjerenja u lije�enju raka U Evropi oko 25 % do 33 % svih stanovnika pati�e od raka u nekom dobu svog života. Radioterapija se koristi u lije�enju jedne tre�ine svih pacijenata oboljelih od raka. Klju� efikasnog lije�enja je emitovanje ta�ne doze zra�enja tumoru: suviše mala doza i lije�enje je neefikasno, suviše velika doza ili neta�no usmjereno zra�enje i pacijent trpi nepotrebna i neprijatna neželjena dejstva. Ta�no mjerenje doze zra�enja emitovane iz opreme u bolnicama prema tome podržava ovaj tip lije�enja.
Postoje znatna tehni�ka poboljšanja opreme koja se koristi za stvaranje zraka joniziraju�eg zra�enja za lije�enje raka, tako da se sada zra�enje može isporu�iti u uskim višestrukim zracima koji omogu�avaju da se tumor cilja veoma ta�no, tako da se poboljšava lije�enje raka. Me�utim, novi tipovi ure�aja za lije�enje ne bi mogli da se kalibrišu prema sadašnjim pravilima prakse u UK, jer ne mogu da proizvedu referentni zrak 10 cm x 10 cm koji se obi�no zahtjeva za kalibrisanje. Zato je bila potrebna nova sljediva mjerna metoda za karakterizaciju izlaza iz nove opreme, kao što su ure�aji za spiralnu tomoterapiju, da im omogu�i da ispune standarde koji se o�ekuju od konvencionalne opreme za radioterapiju.
Nau�nici iz NMI u UK pronašli su i potvrdili novu metodu za kalibraciju izlaza iz ure�aja za tomoterapiju. Prvenstveno uvedena za mjerenje doze zra�enja u industrijskim nuklearnim postrojenjima, alanin dozimetrija u radioterapiji postiže ve�u ta�nost i finiju prostornu rezoluciju nego što je to mogu�e posti�i sa standardnom opremom. Ovo je omogu�ilo pacijentima i medicinskoj struci da mogu da koriste novu tehnologiju sa pove�anim povjerenjem u bezbjednost, pouzdanost i efikasnost obavljenog lije�enja.
57
4.8 EMISIJE IZ AVIONA
Poboljšano pra�enje termi�ke obrade komponenti mlaznog motora dovodi do sman-jene emisije iz aviona. Mjeriteljstvo visokih temperatura trpi zbog manjka referentnih etalona iznad 1100 °C, što dovodi do mnogo ve�ih nesigurnosti od onih koje se rutinski mogu posti�i na nižim temperaturama.
Mnogi industrijski procesi i ure�aji rade na visokim temperaturama. Pošto energetska efikasnost postaje zna�ajnija i zbog uvo�enja novih proizvodnih procesa koji zahtijevaju manje tolerancije u proizvodnji, porasla je potreba za ta�nijim mjerenjima temperature. Avionski motori rade najefikasnije i proizvode manje emisije kada rade na visokim temperaturama, ali ovo zahtijeva termi�ku obradu njihovih komponenti na temperaturama preko 1300 °C. Ako temperatura obrade odstupa suviše od optimalne temperature, to može da bude neadekvatno i komponenta može da se polomi. Proces obrade se kontroliše sa temperaturnim senzorima sa termoparom, koji se kalibrišu koriste�i materijale sa poznatim ta�kama topljenja i o�vrš�avanja, poznate kao fiksne ta�ke. Do sada je teško�a bila da nije bilo pouzdanih fiksnih ta�aka sa malom nesigurnoš�u u oblasti visokih temperatura.
Brojni NMI širom svijeta rade zajedno da stvore i okarakterišu novi tip referentne fiksne ta�ke koriste�i materijal napravljen od smjese metala i grafita u smjesi poznatoj kao metal karbon eutektik. Koriste�i razli�ite materijale u fiksnim ta�kama o�ekuje se da mogu da se stvore nove referentne fiksne ta�ke do 2500 °C. Ispitivanja na 1300 °C su ve� pokazala smanjenje nesigurnosti temperaturnih senzora sa termoparom koji se koriste da se prate termi�ke obrade sa manje od 1 °C, a NMI sada rade sa industrijom da dokažu ideju u podešavanju industrijske termi�ke obrade.
58
4.9 DIREKTIVA IVD
Primjena direktive IVD �e dovesti do zna�ajnih ušteda Direktiva o dijagnostici in vitro (ln Vitro Diagnostic) zahtijeva da sve analize sprovodene u bolni�kim laboratorijama i medicinskim klinikama budu "sljedive do referentne metode ili referentnih materijala višeg reda". Jedna od prednosti potpune primjene ove direktive je da se analize nepotrebno ne ponavljaju; a to �e dovesti do uštede zdravstvenih troškova od najmanje 25 eura po glavi stanovnika, ili 125 miliona eura za zemlju od 5 miliona stanovnika.
Trošak nepotrebnih ponavljanja medicinskih analiza se procjenjuje da doprinosi sa 15 % do 33 % od ukupnih troškova medicinskih laboratorija. U modernom društvu troškovi medicinskih laboratorija tipi�no iznose do 7,9 % troškova medicinskog lije�enja, dok su medicinska lije�enja tre�ina ukupnih opštih zdravstvenih troškova. Opšti zdravstveni troškovi su zna�ajni za mnoge zemlje, na primjer za Dansku iznose do 8,3 % BND.
U slu�aju Danske, primjena Direktive IVD vodi ka smanjenju broja nepotrebno ponavljanih analiza. Me�utim, kada je Direktiva IVD stupila na snagu 1. novembra 2003. godine, nije bilo dostupno neophodno mjeriteljsko znanje i sposobnosti da se uspostavi sljedivost �ak ni za zna�ajan dio od nekih 800 analiza koje se sprovode u okviru klini�ke hemije. U namjeri da uspostavi fokusirani globalni pokret da se preduzmu neophodna istraživanja, CIPM je osnovao Zajedni�ki komitet za medicinske laboratorije i obuhvatio sve odnosne strane iz industrije, univerziteta i nacionalnih mjeriteljskih instituta. Rezultati ovog rada su sada zabilježeni u posebnoj bazi podataka u okviru KCDB.
59
5. MJERNE JED IN ICE
Ideja metri�kog sistema - sistema jedinica baziranog na metru i kilogramu - nastala je za vrijeme Francuske revolucije kada su dva platinasta etalona - za metar i kilogram konstruisani i deponovani u Francusku nacionalnu arhivu u Parizu 1799. godine - koja je kasnije prepoznatljiva po imenu arhivski metar i arhivski kilogram. Francuska narodna skupština je zadužila Francusku akademiju nauke da dizajnira novi sistem jedinica za upotrebu u svijetu i 1946. godine MKSA sistem (metar, kilogram, sekunda, amper) je prihva�en od strane zemalja uklju�enih u Konvenciju o metru. 1954. godine MKSA je proširen i uklju�eni su kelvin i kandela. Sistem je tada promijenio ime u Me�unarodni sistem jedinica, SI, (le Systeme International d'Unites).
Sistem SI je uspostavljen 1960. godine na 11. generalnoj konferenciji za tegove i mjere CGPM:
"Me�unarodni sistem jedinica, Sl, je koherentan sistem jedinica kojeg je usvojila i preporu�ila Generalna konferencija za tegove i mjere".
Na 14. generalnoj konferenciji za tegove i mjere iz 1971. godine Sl je ponovo proširen dodavanjem mola kao osnovne jedinice za koli�inu supstance. Sistem Sl se sada sastoji od sedam osnovnih jedinica, koje zajedno sa izvedenim jedinicama �ine koherentan sistem jedinica. Kao dopuna, neke druge jedinice van sistema Sl prihva�ene su za upotrebu zajedno sa jedinicama Sl.
Tabele jedinica niže (Tabela 3 do Tabele 9) prikazuju slijede�e:
Jedinice SI Tabela 3 Osnovne jedinice Sl sistema
Tabela 4 Izvedene jedinice Sl sistema izražene pomo�u osnovnih jedinica Sl
Tabela 5 Izvedene jedinice Sl sistema sa posebnim imenima i simbolima
Tabela 6 Izvedene jedinice Sl sistema �iji imena i simboli uklju�uju SI izvedene jedinice sa specijalnim imenima i simbolima
Jedinice izvan SI sistema Tabela 7 Jedinice prihva�ene zbog svoje široke upotrebe
Tabela 8 Jedinice koje se koriste za specifi�ne predmetne oblasti
Tabela 9 Jedinice koje se koriste za specifi�ne predmetne oblasti i �ije vrijednosti su eksperimentalno odre�ene
60
Tabela 3: Osnovne jedinice SI [2]
VELI�INA IME OZNAKA
dužina metar m masa kilogram kg vrijeme sekunda s elektri�na struja amper A termodinami�ka temperatura kelvin K koli�na materije (supstance) mol mol ja�ina svjetlosti kandela cd
Tabela 4: Izvedbene jedinice SI izražene pomo�u osnovnih jedinica SI sistema[2]
IZVEDENA VELI�INA IZVEDENA JEDINICA OZNAKA
površina kvadratni metar m2
zapremina kubni metar m3
brzina metar u sekundi m s-1
ubrzanje metar u sekundi na kvadrat m s-2
ugaona brzina radijan u sekundi rad s1
ugaono ubrzanje radijan u sekundi na kvadrat rad s2
gusto�a (zapreminska masa) kilogram po kubnom metru kg m3
ja�ina magnetnog polja amper po metru A m-1
gusto�a elektri�ne struje amper po kvadratnom metru A m-2
moment sile njutn metar N m ja�ina elektri�nog polja volt po metru V m-1
permeabilnost henri po metru H m-1
permitivnost farad po metru F m-1
specifi�ni toplotni kapacitet, specifi�na entropija
džul po kilogram kelvinu J kg-1 K-1
koli�ina supstance, koncen-tracija
mol po kubnom metru mol m-3
sjaj (luminacija) kandela po kvadratnom metru cd m-2
61
5.1 OSNOVNE JEDINICE SI SISTEMA
Osnovna jedinica je jedinica mjerenja osnovne veli�ine u datom sistemu veli�ina [4]. Definicija i realizacija svake osnovne jedinice SI sistema je modifikovana kako su mjeriteljska istraživanja otkrivala nove mogu�nosti postizanja preciznijih definicija i realizacija jedinica.
Primjer: 1889. godine definicija metra bila je zasnovana na me�unarodnom platinasto - iridijumskom prototipu koji se �uvau Parizu. 1960. godine metar je redefinisan kao 1 650 763,73 talasne dužine specifi�nog spektra kriptona 86. Od 1983. godine ova definicija je postala neadekvatna te je odlu�eno da se redefiniše metar kao dužina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu od 1/299 792 458 sekunde, a realiziranu preko talasne dužine radijacije sa jodskog stabilizovanog helijum-neonskog lasera. Ovim redefinicijama relativna mjerna nesigurnost smanjena je sa 10-7 na 10-11.
Definicije osnovnih jedinica SI sistema Metar je dužina puta koju u vakuumu napravi svjetlost u vremenu od 1/299 792 458 sekunde. Kilogram je masa me�unarodnog etalona kilograma.
Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zra�enja koje odgovara prelazu izme�u dva hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezijuma 133.
Amper je ja�ina stalne elektri�ne struje koja me�u dva prava paralelna vodi�a, neograni�ene dužine i zanemarivo malim kružnim presjekom, koji su u vakuumu razmaknuti jednan metar, proizvodi me�u tim vodi�ima silu od 2 x 10-7 njutna po metru dužine.
Kelvin je termodinami�ka temperatura koja je jednaka 1/273,16 termodinami�ke temperature trojne ta�ke vode.
Mol je koli�ina materije sistema koji sadrži toliko elementarnih jedinki koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika 12. Kada se upotrebljava mol, navode se elementarne jedinke koje mogu biti atomi, molekuli, joni, elektroni i druge �estice ili odre�ene skupine tih �estica.
Kandela je ja�ina svjetlosti, u odre�enom smjeru, izvora koji odašilje monohromatsko zra�enje frekvencije 540 x 1012 herca i �ija je energetska ja�ina u tom smjeru 1/683 vata po steradijanu.
62
Tabela 5: Izvedene jedinice SI sa posebnim nazivima i simbolima [2]
IZVEDENA VELI�INA SI IZVEDENA JEDINICA POSEBAN NAZIV
OZNAKA SPECIJALNI SIMBOL
U SI JEDINICAMA U OSNOVNIM SI JEDINICAMA
ugao u ravni radijan rad m · m-1 = 1 prostorni ugao steradijan sr m2 · m-2 = 1 frekvencija herc Hz s-1
sila njutn N m · kg · s-2
pritisak, naprezanje paskal Pa N/m2 m-1 · kg · s-2
energija, rad, koli�ina toplote
džul J N · m m2 · kg · s-2
snaga, energetski tok, toplotni tok
vat W J/s m2 · kg · s-3
elektri�ni naboj kulon C s · A elektri�ni napon,elektromotorna sila, elektri�ni potencijal
volt V W/A m2· kg · s-3 · A-1
elektri�ni kapacitet farad F C/V m-2 · kg-1 · s4 · A2
elekti�ni otpor om V/A m2 · kg · s-3 · A-2
elektri�na vodljivost simens S A/V m-2 · kg-1 · s3 · A2
magnetni tok veber Wb V s m2 · kg · s-2 · A-1
magnetna indukcija tesla T Wb/m2 kg · s-2 · A-1
induktivnost henri H Wb/A m2 · kg · s-2· A-2 Celzijeva temperatura stepen Celzijusa °C K svijetlosni tok lumen Im cd · sr m2 · m-2 · cd=cd osvjetljenost lux lx lm/m2 m2 · m-4· cd =
m-2 · cd radioaktivne tvari bekerel Bq s-1 apsorbirana doza joniziraju�eg zra�enja
grej Gy J/kg m2 · s-2
ekvivalentna doza joniziraju�eg zra�enja
sivert Sv J/kg m2 · s-2
kataliti�ka aktivnost katal kat s-1· mol
63
5.2 IZVEDENE JEDINICE SI
Izvedena jedinica je jedinica mjerenja izvedene veli�ine u datom sistemu veli�ina [4].
SI izvedene jedinice su izvedene iz SI sistema jedinica u skladu sa fizikalnim vezama izme�u veli�ina.
Primjer: Iz fizikalne veze izme�u veli�ine dužine izmjerene u jedinici m, i veli�ine vrijeme izmjerene u jedinici s, može biti izvedena veli�ina brzina izmjerena u jedinici m/s.
Izvedene jedinice su izražene u osnovnim jedinicama koriste�i matemati�ke simbole množenja i dijeljenja. Primjeri su dati u Tabeli 4.
CGPM je odobrila posebna imena i oznake za neke izvedene jedinice, kao što je prikazano u Tabeli 5.
Neke osnovne jedinice se koriste za razli�ite veli�ine, kao što je prikazano u Tabeli 6. Izvedena jedinica može biti izražena sa razli�itim kombinacijama 1) osnovnih jedinica i 2) izvedenih jedinica sa posebnim imenima. U praksi imamo prednosti za jedinice sa posebnim imenima i kombinacije jedinica, da bi imali razliku izme�u razli�itih veli�ina koje imaju istu dimenziju. Prema tome, mjerni instrumenti trebaju da imaju nazna�enu jedinicu, kao i veli�inu koja se mjeri datim instrumentom.
64
Tabela 6: Primjeri izvedenih jedinica SI �ija imena i simboli uklju�uju izvedene jedinice SI sa posebnim nazivima i znakovima [2]
IZVEDENA VELI�INA IZVEDENA JEDINICA SIMBOL U OSNOVNIM JEDINICAMA SI
dinami�ka viskoznost paskal sekunda Pa s m-1 · kg · s-1
moment sile njutn metar N m m2 · kg · s-2
površinski napon njutn po metru N/m kg · s-2
ugaona brzina radijan u sekundi rad/s m m-1 s-1 = s-1
ugaono ubrzanje radijan u sekundi na kvadrat
rad/s2 m m-1 s-2 = s-2
gustina toplotnog fluksa, iradijancija
vat po kvadratnom metru
W/m2 kg s-3
toplotni kapacitet, entropija džul po kelvinu J/K m2 kg s-2 K-1
specifi�ni toplotni kapacitet, specifi�na entropija
džul po kilogram kelvinu
J/(kg· K) m2 s-2 K-1
specifi�na energija džul po kilogramu J/kg m2 s-2
toplotna provodljivost vat po metar kelvinu W/(m·K) m kg s-3 K-1
zapreminska energija džul po kubnom metru J/m3 m-1 kg s-2
ja�ina elektri�nog polja volt po metru V/m m kg s-3 A-1
gustina elektri�nog naboja kulon po kubnom metru
C/m3 m-3 s A
gustina elektri�nog fluksa kulon po kvadratnom metru
C/m2 m-2 s A
permitivnost farad po metru F/m m-3 kg-1 s4 A2
permeabilnost henri po metru H/m m kg s-2 A-2
koli�inska (molarna) energija
džul po molu J/moI m2 kg s-2 mol-1
molarna entropija, molarni toplotni kapacitet
džul po mol kelvinu J/(moI K) m2 kg s-2 K-1 moI-1
ekspoziciona zona joniziraju�eg zra�enja
kulon po kilogramu C/kg kg-1 s A
brzina apsorbovanja doze grej u sekundi Gy/s m2 s-3
energetska ja�ina zra�enja vat po steradijanu W/sr m4 m-2 kg s-3 = m2 kg s-3
kataliti�ka koncentracija katal po kubnom metru
kat/m3 m-3 s-1 mol
65
5.3 JEDINICE IZVAN SI SISTEMA
Tabela 7 daje pregled jedinica izvan SI sistema, koje su prihva�ene za upotrebu zajedno sa SI jedinicama zbog svoje široke upotrebe, kao i upotrebe za specifi�ne predmetne oblasti.
Tabela 8 daje primjere jedinica izvan SI sistema koje su prihva�ene za upotrebu u specifi�nim predmetnim oblastima.
Tabela 9 daje pregled jedinica izvan SI sistema koje su prihva�ene za upotrebu u specifi�nim predmetnim oblastima i �ije vrijednosti su eksperimentalno odre�ene.
Kombinovana nesigurnost (faktor pokrivanja k = 1) na posljednje dvije cifre broja data je u zagradi.
Tabela 7: Jedinice van SI koje su prihva�ene [2]
VELI�INA JEDINICA OZNAKA VRIJEDNOST U SI JEDINICAMA
vrijeme minut min 1 min = 60 s �as h 1 h = 60 min = 3600 s dan d 1 d = 24 h prostorni ugao stepen o 1 o = ( /180) rad minut ' 1' = (1/60)' = ( /10 800) rad sekund '' 1'' = (1/60) '' = ( /648 000) rad gon gon 1 gon = ( /200) rad površina hektar ha 1 ha = 104 m2
zapremina litar l, L 1 l = 1 dm3 = 10-3 m3
masa tona t 1 t = 103 kg
Tabela 8: Jedince van SI koje su prihva�ene za upotrebu u posebnim oblastima [2]
VELI�INA JEDINICA OZNAKA VRIJEDNOST U SI JEDINICAMA
Pritisak bar bar 1 bar = 100 kPa = 105 Pa krvni pritisak u ljudskom tijelu
milimetar živinog stuba, bar
mm Hg 1 mm Hg = 133 322 Pa
dužina ångström Å 1 Å = 0,1 nm = 10-10 m rastojanje morska milja M 1 M = 1852 m popre�ni presjek barn b 1 b = 10-28 m2
brzina �vor kn 1 kn = (1852/3600) m/s
66
Tabela 9: Jedince van SI koje su prihva�ene za upotrebu u posebnim oblastima i �ije su vrijednosti eksperimentalno definisane [2]
VELI�INA JEDINICA OZNAKA DEFINICIJA U SI JEDINICAMA
energija elektronvolt eV 1 eV �� kineti�ka energija prolaza jednog elektrona kroz potencijalnu razliku od 1 V u vakuumu.
1 eV = 1,602 176 53 (14) 10-19 J
masa atomska jedinica mase
u 1 u jednak je 1/12 mase atoma nuklida 12C u njegovom osnovnom stanju.
1 u = 1,660 538 86 (28) 10-27 kg
dužna astronomska jedinica
ua 1 ua = 1,495 978 706 91 (6) 1011 m
5.4 SI PREFIKSI
CGPM je usvoji i preporu�io seriju prefiksa i prefiks simbola, datih u Tabeli 10.
Pravila za pravilnu upotrebu prefiksa glase: 1. Prefiksi se odnose strogo za ja�inu od 10 (a ne za ja�inu od 2).
Primjer: Jedan kilobit predstavlja 1000 bita a ne 1024 bita 2. Prefiksi mora biti ispisan bez razmaka ispred simbola jedinice.
Primjer: Centimetar se piše kao cm a ne c m 3. Kombinovani prefiksi se ne upotrebljavaju.
Primjer: 10-6 kg se piše kao 1mg a ne 1 kg 4. Prefiks ne smije biti napisan bez koli�ine.
Primjer: 109/m3 ne smije se pisati kao G/m3
67
Tabela 10: SI prefiksi [2]
FAKTOR IME PREFIKSA SIMBOL FAKTOR IME PREFIKSA SIMBOL
101 deka da 10-1 deci d 102 hekto h 10-2 centi c 103 kilo k 10-3 mili m 106 mega M 10-6 mikro 109 giga G 10-9 nano n 1012 tera T 10-12 piko p 1015 peta P 10- 15 femto f 1018 eksa E 10-18 ato a 1021 zeta Z 10-21 zepto z 1024 jota Y 10-24 jokto y
5.5 PISANJE IMENA I SIMBOLA SI JEDINICA
1. Oznake jedinica se pišu malim slovima, ali je prvo slovo simbola jedinice veliko slovo ukoliko 1) ime jedinice dolazi po ne�ijem imenu ili 2) simbol jedinice je po�etak re�enice. Primjer: Jedinica kelvin ozna�ava se simbolom K.
2. Simboli jedinica ostaju nepromijenjeni u množini - ("s" se ne dodaje - važi za engleski jezik)
3. Iza simbola jedinice se nikada ne stavlja ta�ka, izuzev ako je kraj re�enice.
4. Jedinice kombinovane množenjem nekoliko jedinica moraju se pisati sa ta�kom izme�u (oznakom puta) ili sa razmakom. Primjer: N·m ili N m
5. Jedinice kombinovane razlikom jedne jedinice sa drugom moraju se pisati sa kosom crtom ili sa negativnim eksponentima. Primjer: m/s ili m s-1
6. Kombinovane jedinice mogu sadržavati samo jednu kosu crtu. Dozvoljena je upotreba zagrada ili negativnih eksponenata za složene kombinovane jedinice.
68
Primjer: m/s2 ili m s-2 ali ne i m/s/s Primjer: m kg/(s3 A) ili m kg s-3 A-1 ali ne i mkg/s3/A
niti mkg/s3A
7. Simboli moraju biti razdvojeni od broj�ane vrijednosti razmakom. Primjer: 5 kg a ne 5kg
8. Simboli jedinica i imena jedinica ne smiju biti pomiješani.
Broj�ane oznake 1. Kod pisanja brojnih vrijednosti razdvajaju se grupe od po tri cifre kako sa desne tako i
sa lijeve strane decimalnog zareza (15 739,012 53). Kod �etvorocifrenih brojeva ovaj razmak se može izostaviti. Zarez se ne koristi za razdvajanje hiljada.
5. Matemati�ke operacije se mogu primjenjivati samo na simbole jedinica (kg/m3), a ne i na njihova imena (kilogram/kubni metar).
6. Pri pisanju mora da bude nedvosmisleno jasno na koju brojnu vrijednost se odnosi simbol jedinice i koja se matemati�ka operacija primjenjuje na vrijednost fizi�ke veli�ine: Primjeri: 35 cm x 48 cm a ne 35 x 48 cm 100 g ± 2 g ne 100 ± 2 g
69
6.
R J
E �
N I
K
[x] se
odno
si na
refer
encu
[x] u
pogla
vlju 8
. Rj
e�ni
k poj
mov
a - p
revo
d na
služ
bene
jezik
e u B
osni
i Her
cego
vini:
BO
S – B
osan
ski, S
RB –
Srps
ki (ije
kavs
ki, la
tini�n
o pism
o), H
RV -
Hrva
tski
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Ozna
ka te
r-mi
na
Defin
icije
avlje
Ozna
ka te
r-mi
na
Defin
icije
Ozna
ka te
r-mi
na
Defin
icije
Ozna
ka te
r-mi
na
Defin
icije
Accre
dited
lab
orato
ry La
borat
ory w
ith 3r
d part
y app
roval
of the
labo
ratory
’s tec
hnica
l com
-pe
tence
, the q
uality
assu
rance
sy
stem
it use
s, an
d its
impa
rtiality
.
3.1.5.
Akred
itova
na
labor
atorija
La
borat
orija
�ija je
tehn
i�ka
komp
etenc
ija, s
istem
ob
ezbje
�enja
kvali
teta k
oji ta
lab
orator
ija ko
risti,
i njen
a nep
ris-
trasn
ost o
dobre
na od
tre�e
str
ane.
Akred
itova
na
labor
atorija
La
borat
orija
�ija je
tehn
i�ka o
spo-
soblj
enos
t, sist
em ob
ezbje
�enja
kv
alitet
a i ne
pristr
asno
st po
tvr�e
na
od tre
�e st
rane.
Akred
itiran
i lab
orato
rij La
borat
orij s
prizn
anjem
tre�e
str
ane o
svojo
j tehn
i�koj
stru�
-no
sti, s
ustav
u osig
uranja
kak-
vo�e
koji u
potre
bljav
a i sv
ojoj
nepri
stran
osti.
Mutua
l Rec
-og
nition
Ar
range
ment,
ILA
C
See c
hapte
r 3.1.
7 3.1
.7.Sp
oraz
um o
me�u
sobn
om
prizn
avan
ju,
ILAC
Pogle
dati p
oglav
lje 3.
1.7.
Aran
žman
o me
�uso
bnom
pr
iznav
anju,
ILA
C
Vidjet
i pog
lavlje
3.1.7
. Sp
oraz
um o
me�u
sob-
nome
pr
iznav
anju,
ILA
C-a
Vidi
pogla
vlje 3.
1.7.
Mutua
l Rec
-og
nition
Ar
range
ment,
CI
PM M
RA
CIPM
MRA
for n
ation
al me
asure
-me
nt sta
ndard
s and
for c
alibra
tion
and m
easu
remen
t cert
ificate
s iss
ued b
y NMI
s.
3.1.2.
Spor
azum
o me
�uso
bnom
pr
iznav
anju,
CI
PM M
RA
Pogle
dati p
oglav
lje 3.
1.2.
Aran
žman
o
me�u
sobn
om
prizn
avan
ju,
CIPM
MRA
CIPM
MRA
za na
ciona
lne et
alone
i uv
erenja
o eta
lonira
nju i m
jeren
ju izd
atih o
d stra
ne N
MI.
Spor
azum
o me
�uso
b-no
me
prizn
avan
ju CI
PM-a
MRA
za na
ciona
lne m
jerne
eta
lone i
za po
tvrde
o um
jera-
vanju
i mjer
enju
koje
izdaju
NMI
-ov
i..
Artef
act
An ob
ject fa
shion
ed by
huma
n ha
nd. E
xamp
les of
artef
acts
made
for
takin
g mea
surem
ents
are a
weigh
t and
a me
asuri
ng gr
od.
Ar
tefak
t Pr
edme
t obli
kova
n ljud
skom
ruk
om. P
rimjer
i arte
fakta
iz-ra�
enih
za m
jeren
je su
teg i
me
tar.
Artef
akt
Pred
met n
a�inj
en lju
dsko
m ruk
om.
Prim
jeri a
rtefak
ata na
mjen
jenih
mjere
nju su
teg i
meta
r.
Izra�
evina
Pr
edme
t obli
kova
n ljud
skom
ruk
om. P
rimjer
i su i
zra�e
vina
izra�
enih
za m
jeren
je ute
g i
mjern
i štap
. AF
RIME
TS
Intra-
Afric
a Metr
ology
Sys
tem.
3.5.1.
AFRI
METS
Un
utar-a
fri�ki
mjeri
teljsk
i sist
em.
AFRI
METS
Un
utaraf
ri�ki
metro
loški
sistem
. AF
RIME
TS
Unuta
r-afri�
ki me
trološ
ki su
stav.
APEC
As
ia-Pa
cific
Econ
omic
Coop
era-
tion.
AP
EC
Azijsk
o-pac
ifi�ka
ekon
omsk
a sa
radnja
. AP
EC
Azijs
kopa
cifi�k
a eko
noms
ka
sarad
nja.
APEC
Az
ijsko-p
acifi�
ka ek
onom
ska
surad
nja.
APLA
C
Asia-
Pacif
ic La
borat
ory A
ccred
ita-
tion C
oope
ration
. 3.4
.2.AP
LAC
Azijsk
o- pa
cifi�k
a koo
perac
ija
akred
itova
nih la
borat
orija.
AP
LAC
Azijsk
opac
ifi�ka
sarad
nja na
ak
redita
ciji la
borat
orija.
AP
LAC
Azijsk
o-pac
ifi�ka
surad
nja na
ak
redita
ciji la
borat
orija.
AP
LMF
Asia-
Pacif
ic Le
gal M
etrolo
gy
Forum
. 3.4
.3.AP
LMF
Azijsk
o-pac
ifi�ki
forum
za za
kon-
sko m
jerite
ljstvo
. AP
LMF
Azijsk
opac
ifi�ki
forum
za za
kons
ku
metro
logiju
. AP
LMF
Azijsk
o-pac
ifi�ki
forum
za za
-ko
nsku
metr
ologij
u.
70
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
APMP
As
ia-Pa
cific
Metro
logy P
ro-gra
mme.
3.4.1.
APMP
Az
ijsko-p
acifi�
ki pro
gram
mjeri
teljst
va.
APMP
Az
ijskop
acifi�
ki me
trološ
ki pro
-gra
m.
APMP
Az
ijsko-p
acifi�
ki me
trološ
ki pro
gram.
BE
V Bu
ndes
amt fü
r Eich
- und
Ve
rmes
sung
swes
en, th
e nati
onal
metro
logy i
nstitu
te of
Austr
ia.
BE
V Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Au
strije
. BE
V Na
ciona
lni m
etrolo
ški in
stitut
Au
strije
. BE
V Au
strijsk
a nac
ionaln
a me
trološ
ka us
tanov
a.
BIM
Bulga
rian I
nstitu
te for
Metr
ology
, the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of
Bulga
ria.
BI
M Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Bu
garsk
e. BI
M Na
ciona
lni m
etrolo
ški in
stitut
Bu
garsk
e. BI
M Bu
garsk
a usta
nova
za
metro
logiju
.
BIPM
Bu
reau I
nterna
tiona
l des
Poid
s et
Mesu
res.
3.1.1.
BIPM
Me
�una
rodni
biro z
a mjer
e i
tegov
e. BI
PM
Me�u
narod
ni bir
o za t
egov
e i
mjere
. BI
PM
Me�u
narod
ni bir
o za m
jere i
teg
ove.
BIPM
key
comp
ariso
n da
tabas
e BI
PM ke
y com
paris
on da
tabas
e (al
so re
ferred
to as
KCD
B).
3.1.2.
Baza
poda
taka
BIPM
-a o
klju�
nim
uspo
redba
ma Po
gleda
ti pog
lavlje
3.1.2
. BI
PM ba
za
poda
taka
klju�
nih po
re-�e
nja
Vidjet
i pog
lavlje
3.1.2
. Ba
za po
datak
a BI
PM-a
o klj
u�nim
us
pored
bama
Vidi p
oglav
lje 3.
1.2.
BOM
Burea
u of M
etrolo
gy, th
e nati
onal
metro
logy i
nstitu
te of
FYR
Mace
-do
nia.
BO
M Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Ma
kedo
nije.
BOM
Zavo
d za m
etrolo
giju,
nacio
nalni
me
trološ
ki ins
titut M
aked
onije
. BO
M Ma
kedo
nska
ustan
ova z
a me
trolog
iju.
CCAU
V Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Acou
s-tic
s, Ul
traso
und a
nd V
ibrati
ons.
Estab
lished
19
98.
CC
AUV
Kons
ultati
vni k
omite
t za a
kusti
ku,
ultraz
vuk i
vibra
cije. U
spos
tavlje
n 19
98.go
dine.
CCAU
V Sa
vetod
avni
komi
tet za
akus
tiku,
ultraz
vuk i
vibra
cije. O
snov
an
1998
.
CCAU
V Sa
vjetod
avni
odbo
r za a
kusti
ku,
ultraz
vuk i
vibra
cije. O
snov
an
1998
. god
ine.
CCEM
C
onsu
ltativ
e Com
mitte
e for
Elec-
tricity
and M
agne
tism.
Esta
blish
ed
1927
.
CC
EM
Kons
ultati
vni k
omite
t za
elektr
icitet
i mag
netiz
am. U
s-po
stavlje
n 192
7. go
dine.
CCEM
Sa
vjetod
avni
komi
tet za
elek
tricite
t i ma
gneti
zam.
Osn
ovan
1927
. CC
EM
Savje
todav
ni od
bor z
a elek
tric-
itet i
magn
etiza
m. O
snov
an
1927
. god
ine.
CCL
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Leng
th. E
stabli
shed
1952
.
CCL
Kons
ultati
vni k
omite
t za d
užinu
. Us
posta
vljen 1
952.
godin
e. CC
L Sa
vjetod
avni
komi
tet za
dužin
u. Os
nova
n 195
2. CC
L Sa
vjetod
avni
odbo
r za d
uljinu
. Os
nova
n 195
2. go
dine.
CCM
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Mass
an
d rela
ted qu
antitie
s. Es
tablish
ed
1980
.
CC
M Ko
nsult
ativn
i kom
itet z
a mas
u i
odno
sne v
eli�in
e. Us
posta
vljen
1980
. god
ine.
CCM
Savje
todav
ni ko
mitet
za m
asu i
sro
dne v
eli�in
e. Os
nova
n 198
0. CC
M Sa
vjetod
avni
odbo
r za m
asu i
sro
dne v
eli�in
e. Os
nova
n 198
0. go
dine.
CCPR
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Pho-
tometr
y and
Rad
iometr
y. Es
tab-
lished
1933
.
CC
PR
Kons
ultati
vni k
omite
t za
fotom
etriju
i rad
iometr
iju. U
s-po
stavlje
n 193
3. go
dine.
CCPR
Sa
vjetod
avni
komi
tet za
fotom
etriju
i ra
diome
triju.
Osno
van 1
933.
CCPR
Sa
vjetod
avni
odbo
r za
fotom
etriju
i rad
iometr
iju. O
sno-
van 1
933.
godin
e. CC
QM
Cons
ultati
ve C
ommi
ttee f
or Am
ount
of Su
bstan
ce. E
stabli
shed
19
93.
CC
QM
Kons
ultati
vni k
omite
t za k
oli�in
u su
pstan
ce. U
spos
tavlje
n 199
3. go
dine.
CCQM
Sa
vjetod
avni
komi
tet za
koli�i
nu
sups
tancije
. Osn
ovan
1993
. CC
QM
Savje
todav
ni od
bor z
a koli
�inu
tvari.
Osno
van 1
993.
godin
e.
71
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
CCRI
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Ionis-
ing R
adiat
ion. E
stabli
shed
1958
.
CCRI
Ko
nsult
ativn
i kom
itet z
a jon
iziraju
�e zr
a�en
je. U
s-po
stavlje
n 195
8. go
dine.
CCRI
Sa
vjetod
avni
komi
tet za
joniz
uju�e
zra
�enje
. Osn
ovan
1958
. CC
RI
Savje
todav
ni od
bor z
a ion
izaci-
jsko z
ra�en
je. O
snov
an 19
58.
godin
e. CC
T Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Ther-
mome
try. E
stabli
shed
1937
.
CCT
Kons
ultati
vni k
omite
t za
termo
metrij
u. Us
posta
vljen 1
937.
godin
e.
CCT
Savje
todav
ni ko
mitet
za
termo
metrij
u. Os
nova
n 193
7. CC
T Sa
vjetod
avni
odbo
r za t
ermom
-etr
iju. O
snov
an 19
37. g
odine
CCTF
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Time
and F
reque
ncy.
Estab
lished
1956
.
CCTF
Ko
nsult
ativn
i kom
itet z
a vrije
me i
frekv
enciju
. Usp
ostav
ljen 1
956.
godin
e.
CCTF
Sa
vjetod
avni
komi
tet za
vrije
me i
frekv
enciju
. Osn
ovan
1956
. CC
TF
Savje
todav
ni od
bor z
a vrije
me i
frekv
enciju
. Osn
ovan
1956
. go
dine.
CCU
Co
nsult
ative
Com
mitte
e for
Units
. Es
tablish
ed 19
64.
CC
U Ko
nsult
ativn
i kom
itet z
a mjer
ne
jedini
ce. U
spos
tavlje
n 196
4. go
dine.
CCU
Save
todav
ni ko
mitet
za je
dinice
. Os
nova
n 196
4. CC
U Sa
vjetod
avni
odbo
r za j
edini
ce.
Osno
van 1
964.
godin
e.
CE-m
ark
See c
hapte
r 2.2.
3. 2.2
.3.CE
ozna
ka
Pogle
dati p
oglav
lje 2.
2.3.
CE-zn
ak
Vidjet
i pog
lavlje
2.2.3
. CE
, ozn
aka.
Vidi p
oglav
lje 2.
2.3.
CEN
Co
mité
Europ
éene
de N
ormali
sa-
tion,
the E
urope
an st
anda
rdisa
tion
organ
isatio
n.
CE
N Ev
ropsk
a orga
nizac
ija za
stan
-da
rdiza
ciju.
CEN
Evrop
ska o
rganiz
acija
za st
an-
dardi
zaciju
. CE
N Eu
ropsk
i odb
or za
norm
izaciju
.
CGPM
Co
nféren
ce G
énéra
le de
s Poid
s et
Mesu
res. F
irst h
eld in
1889
, mee
ts ev
ery 4t
h yea
r.
3.1.1.
CGPM
Ge
neral
na ko
nferen
cija za
mjer
e i te
gove
. Održ
ana p
rvi pu
t 188
9. go
dine.O
držav
a se s
vake
�etiri
go
dine.
CGPM
Ge
neral
na ko
nferen
cija za
tego
ve i
mjere
. Održ
ana p
rvi pu
t 188
9, sa
staje
se sv
ake �
etiri g
odine
.
CGPM
Op
�a ko
nferen
cija za
uteg
e i
mjere
. Održ
ana p
rvi pu
t 188
9. go
dine.
CIPM
Co
mité
Intern
ation
al de
s Poid
s et
Mesu
res.
3.1.1.
CIPM
Me
�una
rodni
komi
tet za
mjer
e i
tegov
e.
CIPM
Me
�una
rodni
komi
tet za
tego
ve i
mjere
. CI
PM
Me�u
narod
ni od
bor z
a uteg
e i
mjere
. CI
PM M
RA
see M
utual
Reco
gnitio
n Arra
nge-
ment,
CIP
M.
CI
PM M
RA
Pogle
dati S
poraz
um o
me�u
-so
bnom
prizn
avan
ju, C
IPM.
CI
PM M
RA
Videti
Aran
žman
o me
�uso
bnom
pri
znav
anju,
CIP
M.
CIPM
MRA
Vid
i spo
razum
CIP
M-a o
uza-
jamno
m pri
znav
anju.
CM
C
Calib
ration
and M
easu
remen
t Ca
pabil
ities.
3.1.2.
CMC
Kalib
racion
e i m
jerite
ljske s
po-
sobn
osti.
CM
C Mo
gu�n
osti e
talon
iranja
i mjer
enja.
CMC
Sp
osob
nost
umjer
avan
ja i
mjere
nja.
CMI
Czec
h Metr
ology
Insti
tute,
the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of th
e Cz
ech R
epub
lic.
CM
I Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Re
publi
ke �
eške
. CM
I �e
ški m
etrolo
ški in
stitut
, nac
ionaln
i me
trološ
ki ins
titut �
eške
Rep
ub-
like.
CMI
�ešk
a nac
ionaln
a metr
ološk
a us
tanov
a.
72
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
CRM
Ce
rtified
Refe
rence
Mate
rial.
Refer
ence
mate
rial a
ccom
panie
d by
a ce
rtifica
te iss
ued b
y an a
u-tho
ritativ
e bod
y whic
h prov
ides o
ne
or mo
re sp
ecifie
d prop
erty v
alues
wi
th as
socia
ted un
certa
inties
and
demo
nstra
ted tra
ceab
ility es
tab-
lished
using
valid
proc
edure
s.
[4] C
RM, c
ertifi-
ciran
i refer
-en
tni m
aterija
l Certif
iciran
i refer
entni
mate
rijal je
Re
feren
tni m
aterija
l, za k
oji
posto
ji cert
ifikat,
�ija
je jed
na ili
više v
rijedn
osti o
sobin
e cert
ifi-cir
ana u
z pom
o� pr
oced
ure
kojom
se us
posta
vlja sl
jedivo
st pre
ma ta
�noj
realiza
ciji je
dinice
u ko
joj su
vrije
dnos
ti oso
bine
uzraž
ene,
i za k
oju je
svak
a ce
rtificir
ana v
rijedn
ost p
ra�en
a ne
sigurn
oš�u
pri n
aved
enom
niv
ou po
vjeren
ja. C
ertific
irani
radni
mater
ijal s
e kori
sti ka
o rad
ni eta
lon. (*
)
CRM,
ovjer
eni
refere
ntni
mater
ijal
Ovjer
eni re
feren
tni m
aterija
l. Re
feren
tni m
aterija
l pra�
en uv
eren-
jem iz
datim
od zv
ani�n
og te
la ko
je da
je jed
nu ili
više n
aved
enih
vrijed
nosti
osob
ina sa
pridr
užen
im
ne-si
gurno
stima
i dok
azan
om
slediv
oš�u
uspo
stavlje
nom
upotr
e-bo
m va
lidnih
proc
edura
CRM,
refer
-en
tna tv
ar,
potvr
�ena
Re
feren
tna tv
ar, s
prilož
enom
po
tvrdo
m, ko
joj su
jedn
a ili v
iše
vrijed
nosti
svojs
tva po
tvr�e
ne
postu
pkom
koji u
tvr�u
je slje
di-vo
st pre
ma to
�nom
u ostv
arenju
jed
inice
kojom
se vr
ijedn
osti t
og
svojs
tva iz
ražav
aju i z
a koje
je
svak
a potv
r�ena
vrije
dnos
t pra
�ena
nesig
urnoš
�u ko
d na
zna�
ene r
azine
povje
renja.
Devia
tion
Quan
tity va
lue m
inus i
ts ref
erenc
e va
lue.
[5] O
dstup
anje
Vrije
dnos
t ods
tupan
ja (de
vijacije
) mi
nus n
jena r
eferen
tna vr
ijed-
nost.
Devij
acija
Vr
ijedn
ost m
inus n
jena r
eferen
tna
vrijed
nost.
Od
stupa
nje
Vrije
dnos
t man
je nje
zina
refere
ntna v
rijedn
ost.
Detec
tor
A de
vice o
r sub
stanc
e tha
t indi-
cates
the p
resen
ce of
a ph
enom
e-no
n, bo
dy or
subs
tance
whe
n a
thres
hold
value
is ex
ceed
ed,
witho
ut ne
cess
arily
provid
ing a
value
of an
asso
ciated
quan
tity e.
g. litm
us pa
per.
[4] D
etekto
r Ur
e�aj
ili sup
stanc
a koja
ukaz
uje
na pr
isustv
o fen
omen
a (po
jave)
bez p
otreb
e da s
e obe
zbjed
i vri
jedno
st pri
druže
ne ve
li�ine
, np
r. lak
mus p
apir.
Detek
or
Ure�
aj ili s
upsta
ncija
koja
ukaz
uje
na pr
isustv
o poja
ve, ti
jela i
li sup
-sta
ncije
kada
je pr
ekora
�ena
vri
jedno
st pra
ga, a
li ne m
ora
obav
ezno
da da
je i n
jenu v
rijed-
nost,
npr. l
akmu
s pap
ir.
Otkri
valo
Ure�
aj ili t
var k
oja po
kazu
je pri
sutno
st ka
kve p
ojave
ne
daju�
i nuž
no vr
ijedn
ost
pridru
žene
joj v
eli�in
e, np
r. lak
mus-p
apir.
DFM
Da
nish F
unda
menta
l Metr
ology
, the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of
Denm
ark.
DF
M Da
nski
institu
t za f
unda
menta
lno
mjeri
teljst
vo, N
MI D
ansk
e. DF
M Da
nska
fund
amen
talna
me
trolog
ija, n
acion
alni m
etrolo
ški
institu
t Dan
ske.
DFM
Dans
ka na
ciona
lna m
etrolo
ška
ustan
ova.
Value
, qua
n-tity
Ex
press
ion of
the d
epen
denc
e of a
qu
antity
on th
e bas
e qua
ntitie
s of a
sy
stem
of qu
antitie
s as a
prod
uct o
f po
wers
of fac
tors c
orres
pond
ing to
the
base
quan
tities,
omittin
g any
nu
meric
al fac
tor.
[4] D
imen
zija
veli�
ine
Izraž
avan
je za
visno
sti ve
li�ine
o os
novn
im ve
li�ina
ma si
stema
ve
li�ina
kao p
roizv
od ek
spon
e-na
ta fak
tora k
oji od
gova
raju
osno
vnim
veli�i
nama
, izos
tavlja
-ju�
i bilo
koji n
umeri
�ki fa
ctor.
Dime
nzija
ve
li�ine
Izr
ažav
anje
zavis
nosti
veli�i
ne od
os
novn
ih ve
li�ina
siste
ma ve
li�ina
ka
o proi
zvod
step
enov
anih
�inila
ca
koji o
dgov
araju
osno
vnim
veli�i
-na
ma, iz
ostav
ljaju�
i sva
ki bro
j�ani
�inila
c.
Dime
nzija
ve
li�ine
Izr
az ko
ji prik
azuje
jedn
u veli
�inu
kojeg
susta
va ve
li�ina
kao
umno
žak p
otenc
ija fa
ktora
koji
�ine o
snov
ne ve
li�ine
tog s
us-
tava.
Scale
spac
ing D
istan
ce be
twee
n two
succ
essiv
e ad
jacen
t sca
le ma
rks m
easu
red
along
the s
ame l
ine as
the s
cale
length
.
[5] D
užina
podje
l-jka
skale
Ra
zmak
izme
�u dv
ije uz
astop
ne
podje
le oz
naka
na sk
ali m
jeren
e du
ž iste
linije
kao i
dužin
a ska
le. Du
žina p
odjel
-jka
skale
Ra
stojan
je izm
e�u d
vije uz
astop
ne
ozna
ke sk
ale, m
jeren
o duž
iste
linije
kojom
se m
jeri d
užina
skale
.
Duljin
a pod
jel-
jka lje
stvice
Ra
zmak
izme
�u dv
iju uz
astop
-nih
ozna
ka na
ljestv
ici mj
eren
duž i
ste cr
te ka
o i du
ljina l
jest-
vice
DMDM
Di
rector
ate of
Mea
sures
and
Prec
ious M
etals,
the n
ation
al me
trolog
y ins
titute
of Se
rbia.
DM
DM
Nacio
nalni
mjer
iteljsk
i insti
tut
Srbij
e. DM
DM
Direk
cija za
mjer
e i dr
agoc
ene
metal
e, na
ciona
lni m
etrolo
ški
institu
t Srbi
je.
DMDM
Sr
pska
nacio
nalna
metr
ološk
a us
tanov
a.
73
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
DPM
Gene
ral D
irecto
rate o
f Metr
ology
, the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of
Alban
ia.
DP
M Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Alb
anije
. DP
M Ge
neral
na di
rekcija
za m
etrolo
giju,
nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut
Alban
ije.
DPM
Alban
ska n
acion
alna
metro
loška
ustan
ova.
DZM
State
Offic
e for
Metro
logy,
the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of
Croa
tia.
DZ
M Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Hr
vatsk
e. DZ
M Dr
žavn
i zav
od za
metr
ologij
u, na
ciona
lni m
etrolo
ški in
stitut
Hrva
t-sk
e
DZM
Hrva
tska n
acion
alna m
etrolo
ška
ustan
ova.
Meas
urem
ent
stand
ard,
etalon
Re
alisa
tion o
f the d
efinit
ion of
a giv
en qu
antity
, with
state
d qua
ntity
value
and a
ssoc
iated
mea
sure-
ment
unce
rtaint
y, us
ed as
a ref
er-en
ce. T
he re
alisa
tion m
ay be
pro
vided
by a
mater
ial m
easu
re,
meas
uring
instr
umen
t, refe
rence
ma
terial
or m
easu
ring s
ystem
.
[4] E
talon
Et
alon j
e mjer
a, mj
erilo
ili mjer
ni sis
tem na
mijen
jen od
re�iva
nu,
pohra
njiva
nju i r
eprod
ukciji
neke
mj
erne j
edini
ce ra
di pre
noše
nja
njene
vrije
dnos
ti na d
ruga m
jerila
da
bi m
ogla
poslu
žiti k
ao re
fer-
entna
vrije
dnos
t. (*)
Etalo
n Os
tvaren
je de
finicij
e date
veli�i
ne,
sa na
zivno
m vri
jedno
š�u v
eli�in
e i
pridru
ženo
m mj
ernom
nesig
ur-no
sti, k
oje se
koris
ti kao
refer
enca
. Os
tvaren
je mo
že da
bude
kao
mater
ijalizo
vana
mjer
a, mj
erilo,
ref
erentn
i mate
rijal ili
mjer
ni sis
tem. Et
alon
Tvarn
a mjer
a, mj
erilo,
refer
entna
tva
r ili m
jerni
susta
v nam
ijenje
n za
odre�
ivanje
, ostv
ariva
nje,
�uva
nje ili
obna
vljanje
jedin
ice ili
jedne
ili viš
e vrije
dnos
ti kak
ve
veli�i
ne da
bi m
ogli p
osluž
iti kao
ref
erenc
ija.
Stan
dard
, co
mpou
nd
A se
t of s
imila
r mate
rial m
easu
res
or me
asuri
ng in
strum
ents
that,
throu
gh th
eir co
mbine
d use
, co
nstitu
tes on
e stan
dard
calle
d a
comp
ound
stan
dard.
[4] E
talon
, sku
pni S
kup s
li�nih
mater
ijalizi
ranih
mjera
ili mj
erila
koji, u
potrij
eblje
ni za
jedno
, �ine
jeda
n etal
on ko
ji se
naziv
a sku
pnim
etalo
nom.
Etalo
n, ko
lek-
tivni
Skup
sli�n
ih ma
terija
lizova
nih
mjera
ili mj
erila
koji, z
ajedn
i�ki
koriš
�eni,
�ine
jeda
n etal
on ko
ji se
zove
kolek
tivni
etalon
.
Etalo
n, sk
upni
Skup
sli�n
ih tva
rnih m
jera i
li mj
erila
koji u
potrij
eblje
ni za
jedno
tvo
re eta
lon ko
ji se n
aziva
sk
upnim
etalo
nom.
Meas
urem
ent
stand
ard,
intern
ation
al Me
asure
ment
stand
ard re
cogn
ised
by si
gnato
ries t
o an i
nterna
tiona
l ag
reeme
nt an
d inte
nded
to se
rve
world
wide
e.g.
the in
terna
tiona
l pro
totyp
e of th
e kilo
gram.
[4] E
talon
, me�
u-na
rodn
i Me
�una
rodni
etalon
je et
alon k
oji
na os
novu
me�
unaro
dnog
ug
ovora
služ
i kao
me�
unaro
dna
osno
va za
odre�
ivanje
vrije
dnos
ti sv
ih dru
gih et
alona
neke
mjer
ne
jedini
ce. (*
)
Etalo
n, me
�u-
naro
dni
Etalo
n koji
su pr
iznali
potpi
snici
me�u
narod
nog s
poraz
uma,
a na
menje
n je d
a služ
i širo
m sv
ijeta,
na
pr. m
e�un
arodn
i prot
otip k
ilo-
grama
.
Me�u
naro
dni
(mjer
ni) et
alon Et
alon p
rizna
t me�
unaro
dnim
do
govo
rom da
bi sl
užio
kao
me�u
narod
na os
nova
za do
djel-
jivanje
vrije
dnos
ti drug
im et
alo-
nima o
dre�e
ne ve
li�ine
.
Meas
urem
ent
stand
ard,
natio
nal
Meas
ureme
nt sta
ndard
reco
gnize
d by
natio
nal a
uthori
ty to
serve
in a
state
or ec
onom
y as t
he ba
sis fo
r as
signin
g qua
ntity
value
s to o
ther
meas
ureme
nt sta
ndard
s for
the
kind o
f qua
ntity
conc
erned
.
[4] E
talon
, drža
vni D
ržavn
i etal
on je
etalo
n najv
išeg
mjeri
teljsk
og kv
alitet
a u B
osni
i He
rcego
vini, k
oji sl
uži k
ao os
-no
va za
odre�
ivanje
vrije
dnos
ti sv
ih dru
gih et
alona
neke
mjer
ne
jedini
ce. (*
)
Etalo
n, na
-cio
nalni
Et
alon k
oji je
nacio
nalni
orga
n pri
znao
da sl
uži u
drža
vi ili e
ko-
nomi
ji kao
osno
va za
pripi
sivan
je vri
jedno
sti od
nosn
eveli
�ine d
rugim
eta
lonim
a.
Nacio
nalni
mj
erni e
talon
Etalo
n priz
nat o
dluko
m ko
je drž
ave d
a bi u
njoj
služio
kao
osno
va za
dodje
ljivan
je vri
jed-
nosti
drug
im et
alonim
a odre
-�e
ne ve
li�ine
.
Meas
urem
ent
stand
ard,
maint
enan
ce
Set o
f ope
ration
s nec
essa
ry to
prese
rve th
e metr
ologic
al pro
per-
ties o
f a m
easu
remen
t stan
dard
withi
n stat
ed lim
its.
[4] E
talon
, od
ržava
nje
Skup
radn
ji neo
phod
nih da
bi se
o�
uvale
mjer
iteljsk
e kara
kter-
istike
etalo
na un
utar o
dgov
ara-
ju�ih
granic
a.
Etalo
n, od
ržava
nje
Skup
mjer
a neo
phod
nih da
se
metro
loška
svojs
tva et
alona
o�u-
vaju
u odg
ovara
ju�im
gran
icama
.
Mjern
i etal
on,
održa
vanje
Sk
up po
stupa
ka nu
žnih
da bi
se
metro
loške
zna�
ajke m
jerno
g eta
lona o
držale
unuta
r odg
ova-
raju�
ih gra
nica.
Trav
elling
sta
ndard
Se
e Stan
dard,
trave
lling.
[4] E
talon
, putu
-ju�
i Et
alon,
pone
kad p
oseb
no ko
n-str
uisan
, za u
potre
bu u
pore-
�enju
etalo
na na
razli�
itim
lokac
ijama
Etalo
n, pu
tu-ju�
i Et
alon,
pone
kad p
oseb
ne ko
n-str
ukcije
, nam
ijenje
n za p
renoš
enje
izme�
u raz
li�itih
mjes
ta. P
onek
ad
koriš
�ena
pore�
enja
etalon
a na
razli�i
tim m
jestim
a.
Etalo
n, pr
i-jen
osni
Etalo
n, ka
tkad p
oseb
ne ko
n-str
ukcije
, koji
se up
otreb
ljava
za
uspo
redbu
etalo
na na
razli�
itim
mjes
tima.
74
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Tran
sfer
stand
ard or
de
vice
Devic
e use
d as a
n inte
rmed
iary t
o co
mpare
mea
surem
ent s
tanda
rds.
[4] E
talon
, pos
-red
ni�ki
Etalo
n koji
se ko
risti k
ao po
srenik
za
pore�
enje
etalon
a. Et
alon,
trans
-fer
Et
alon k
oji se
koris
ti kao
posre
dnik
u pore
�enju
etalo
na.
Etalo
n, po
s-red
ni�ki
Etalo
n koji
se up
otreb
ljava
kao
posre
dnik
za us
pored
bu et
a-lon
a. Ca
librat
ion
Set o
f ope
ration
s tha
t esta
blish
, un
der s
pecif
ied co
nditio
ns, th
e rel
ation
ship
betw
een t
he qu
antity
va
lues w
ith m
easu
remen
t unc
er-tai
nties
prov
ided b
y mea
surem
ent
stand
ards o
r cert
ified r
eferen
ce
mater
ials a
nd co
rresp
ondin
g ind
icatio
ns w
ith th
e ass
ociat
ed
meas
ureme
nt un
certa
inties
of th
e me
asure
ment
instru
ment,
mea
sur-
ing sy
stem
or ref
erenc
e mate
rial
unde
r test.
[4] K
alibr
acija
Ka
librac
ija je
skup
postu
paka
ko
jima s
e u od
re�en
im us
lovim
a us
posta
vlja od
nos i
zme�
u vri
jedno
sti ve
li�ina
koje
poka
zuje
neko
mjer
ilo ili
vrijed
nosti
koju
preds
tavlja
neki
refere
ntni m
ateri-
jal i o
dgov
araju�
ih vri
jedno
sti
ostva
renih
etalon
om. (*
)
Etalo
niran
je Sk
up po
stupa
ka ko
jima s
e, u
odre�
enim
uslov
ima,
uspo
stavlja
od
nos i
zme�
u vrije
dnos
ti veli
�ina
sa m
jernim
nesig
urnos
tima k
oje
daje
etalon
ili ov
jeren
i refer
entni
ma
terija
l i odg
ovara
ju�eg
po-
kaziv
anja
sa pr
idruž
enim
mjer
nim
nesig
urnos
tima m
jerila
, mjer
nog
sistem
a ili r
eferen
tnog m
aterija
la ko
ji se i
spitu
je.
Umjer
avan
je Sk
up po
stupa
ka ko
jima s
e u
odre�
enim
uvjet
ima u
spos
tavlja
od
nos i
zme�
u vrije
dnos
ti ve
li�ina
koje
poka
zuje
neko
mj
erilo
ili mjer
ni su
stav,
ili vrije
d-no
sti ko
je pri
kazu
je ne
ka tv
arna
mjera
ili ne
ka re
feren
tna tv
ar i
odgo
varaj
u�ih
vrijed
nosti
ost-
varen
ih eta
lonim
a.
e-mark
Se
e cha
pter 2
.2.3.
2.2.3.
e-ozn
aka
Pogle
daj p
oglav
lje 2.
2.3.
e-zna
k Vid
jeti p
oglav
lje 2.
2.3.
e-ozn
aka
Vidi p
oglav
lje 2.
2.3.
EA
Europ
ean c
o-ope
ration
for A
ccred
i-tat
ion, fo
rmed
by th
e ama
lgama
-tio
n of E
AL (E
urope
an C
o-op
eratio
n for
Accre
ditati
on of
La
borat
ories
) and
EAC
(Euro
pean
Ac
credit
ation
of C
ertific
ation
) in
Nove
mber
1997
.
3.2.2.
EA
Evrop
ska k
oope
racija
za ak
redi-
taciju
, osn
ovan
a inte
gracijo
m EA
L (Eu
ropea
n Co-o
perat
ion fo
r Ac
credit
ation
of La
borat
ories
) i EA
C (E
urope
an A
ccred
itatio
n of
Certif
icatio
n) u n
ovem
bru 19
97.
godin
e.
EA
Evrop
ska s
aradn
ja za
akred
itaciju
, ob
razov
ana s
pajan
jem E
AL (E
v-rop
ska s
aradn
ja za
akred
itacije
lab
orator
ija) i
EAC
(Evro
pska
ak
redita
cija za
sertif
ikacije
) nov
em-
bra 19
97.
EA
Europ
ska s
uradn
ja na
akred
i-tac
iji, na
stala
spaja
njem
EAL-a
(E
urops
ke su
radnje
na ak
redi-
taciji l
abora
torija
) i EA
C-a (
Eu-
ropsk
e akre
ditac
ije za
potvr
�i-va
nje) u
stud
enom
1997
. go
dine.
EAC
See E
A.
3.2.2.
EAC
Pogle
daj E
A.
EAC
Vidjet
i EA.
EA
C Vid
i EA.
EA
L Se
e EA.
3.2
.2.EA
L Po
gleda
j EA.
EA
L Vid
jeti E
A.
EAL
Vidi E
A.
EIM
Helle
nic In
stitut
e of M
etrolo
gy, th
e na
tiona
l metr
ology
insti
tute o
f Gr
eece
.
EIM
Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Gr
�ke.
EIM
Helen
ski in
stitut
za m
etrolo
giju,
nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut G
r�ke
EIM
Gr�k
a nac
ionaln
a metr
ološk
a us
tanov
a.
EPTIS
Eu
ropea
n Prof
icienc
y Tes
ting
Inform
ation
Sys
tem.
EP
TIS
Evrop
ski in
forma
cioni
sistem
za
ispitiv
anje.
EP
TIS
Evrop
ski in
forma
cioni
sistem
o pro
veri o
spos
oblje
nosti
. EP
TIS
Europ
ski in
forma
cijski
susta
v za
ispitiv
anje
stru�
nosti
. EU
RACH
EM
See c
hapte
r 3.2.
5. 3.2
.5.EU
RACH
EM
Pogle
daj p
oglav
lje 3.
2.5.
EURA
CHEM
Vid
jeti p
oglav
lje 3.
2.5.
EURA
CHEM
Vid
i pog
lavlje
3.2.5
. EU
RAME
T Eu
ropea
n Ass
ociat
ion of
Nati
onal
Metro
logy I
nstitu
tes.
3.2.1.
EURA
MET
Sarad
nja iz
me�u
nacio
nalni
h mj
eritel
jskih
institu
ta u E
vropi
i Ev
ropsk
e kom
isije.
EURA
MET
Evrop
sko u
druže
nje na
ciona
lnih
metro
loških
insti
tuta.
EU
RAME
T Su
radnja
izme
�u na
ciona
lnih
metro
logijsk
ih us
tanov
a u E
uropi
i Euro
psko
ga po
vjeren
stva.
EU
ROLA
B
Volun
tary c
o-ope
ration
betw
een
testin
g and
calib
ration
labo
ratori
es
in Eu
rope.
3.2.4.
EURO
LAB
Dobro
voljn
a sara
dnja
izme�
u isp
itnih
i kali
bracio
nih la
borat
orija
u Evro
pi.
EURO
LAB
Dobro
voljn
a sara
dnja
izme�
u lab
orator
ija za
ispit
ivanje
i eta-
lonira
nje u
Evrop
i.
EURO
LAB
Drag
ovolj
na su
radnja
izme
�u
ispitn
ih i m
jerite
ljskih
labora
torija
u E
uropi.
75
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Corre
ction
fac
tor
Facto
r by w
hich t
he un
corre
cted
meas
uring
resu
lt is m
ultipl
ied to
co
mpen
sate
for a
syste
matic
error
.
[5] F
aktor
korek
-cij
e Br
oj�an
i fakto
r koji
m se
mno
ži ne
isprav
ljen m
jerni
rezult
at da
bi
se na
dokn
adila
siste
mska
gre
ška.
Fakto
r kor
ek-
cije
Broj�
ani fa
ktor k
ojim
se m
noži
neko
rigov
an re
zulta
t mjer
enja
da bi
se
komp
enzo
vala
sistem
atska
gre
ška.
Fakto
r is-
prav
ka
Broj�
ani fa
ktor k
ojim
se m
noži
mjern
i rezu
ltat d
a bi s
e pon
ištila
su
stavn
a pog
rješk
a.
Cove
rage
factor
A
numb
er gre
ater th
an 1
by w
hich
the co
mbine
d stan
dard
meas
ure-
ment
unce
rtaint
y is m
ultipl
ied to
ob
tain a
n exp
ande
d mea
surem
ent
unce
rtaint
y.
2.1.7.
Fakto
r op-
sega
Po
gleda
ti pog
lavlje
2.1.7
. Fa
ktor
obuh
vata
Broj
ve�i
od 1
sa ko
jim se
komb
i-no
vana
stan
dardn
a mjer
na ne
-sig
urnos
t mno
ži da
bi se
dobil
a pro
širen
a mjer
na ne
sigurn
ost.
Fakto
r pok
-riv
anja
Vidi p
oglav
lje 2.
1.7
Fund
amen
tal
Metro
logy
See M
etrolo
gy, fu
ndam
ental
.
Fund
amen
-tal
no m
jerite
l-jst
vo
Vidi m
jerite
ljstvo
, fund
amen
talno
Fund
amen
-tal
na
metro
logija
Vid
eti m
etrolo
gija,
funda
menta
lna
Teme
ljna
metro
logija
Vid
i metr
ologij
a, tem
eljna
GLP
Good
Labo
ratory
Prac
tice.
Accre
d-itin
g bod
ies ap
prove
labo
ratori
es in
ac
corda
nce w
ith th
e GLP
rules
of
OECD
.
GL
P Do
bra la
borat
orijsk
a prak
sa.
Akred
itova
na tije
la od
obrav
aju
labora
torije
u sk
ladu s
a GLP
pra
vilima
OEC
D-a.
GLP
Dobra
labo
ratori
jska p
raksa
. Ak
redita
ciona
tijela
potvr
�uju
labora
torije
u sk
ladu s
a prav
ilima
dobre
labo
ratori
jske p
rakse
OEC
D. GL
P Do
bra la
borat
orijsk
a prak
sa.
Potvr
dben
a tije
la od
obrav
aju
labora
torije
u sk
ladu s
prav
ilima
GLP
OECD
-a.
GUM
Gu
ide to
the E
xpres
sion o
f Unc
er-tai
nty in
Mea
surem
ent. P
ublish
ed
by B
IPM,
IEC,
IFCC
(Inter
natio
nal
Fede
ration
of C
linica
l Che
mistr
y),
ILAC,
ISO,
IUPA
C, IU
PAP
and
OIML
.
[6] G
UM
Vodi�
za iz
ražav
anje
mjern
e ne
sigurn
osti.
Objav
ljen o
d stra
ne
BIPM
, IEC,
ISO,
OIM
L i IF
CC
(Inter
natio
nal F
edera
tion o
f Cl
inica
l Che
mistr
y), IU
PAC
(Inter
natio
nal U
n on o
f Pure
and
Appli
ed C
hemi
stry)
i IUPA
P.
GUM
Uputs
tvo za
izraž
avan
je mj
erne
nesig
urnos
ti. Izd
ava�
i: BIP
M, IE
C,
IFCC
(Me�
unaro
dna f
edera
cija za
klin
i�ku h
emiju
), ILA
C, IS
O,
IUPA
C, IU
PAP
i OIM
L.
GUM
Upute
za is
kaziv
anje
mjern
e ne
sigurn
osti.
Objav
ili su i
h BI
PM, IE
C, IS
O, O
IML,
IFFC
(Me�
unaro
dni s
avez
za kl
ini�k
u ke
miju)
, IUPA
C (M
e�un
arodn
a un
ija za
�istu
i prim
ijenje
nu
kemi
ju) i I
UPAP
(Me�
unaro
dna
unija
za �i
stu ip
rimije
njenu
fiz
iku).
IEC
Intern
ation
al Ele
ctrote
chnic
al Co
mmiss
ion.
IEC
Me
�una
rodna
elek
troteh
ni�ka
ko
misija
. IEC
Me
�una
rodna
elek
troteh
ni�ka
ko
misija
. IEC
Me
�una
rodno
elek
troteh
ni�ko
po
vjeren
stvo.
ILAC
Int
ernati
onal
Labo
ratory
Acc
redita
-tio
n Coo
perat
ion.
3.1.7.
ILAC
Me�u
narod
na sa
radnja
akred
i-tov
anih
labora
torija
. ILA
C Me
�una
rodna
sarad
nja na
akred
i-tac
iji lab
orator
ija.
ILAC
Me�u
narod
na su
radnja
na
akred
itaciji
labo
ratori
ja,.
IPQ
Institu
to Po
rtugu
ês da
Qua
lidad
e, the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of
Portu
gal.
IPQ
Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Po
rtuga
la.
IPQ
Portu
galsk
i insti
tut za
kvali
tet,
nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut
Portu
galije
.
IPQ
Portu
galsk
a nac
ionaln
a me
trološ
ka us
tanov
a.
ISO
Intern
ation
al Or
ganis
ation
for
Stan
dardi
satio
n.
ISO
Me�u
narod
na or
ganiz
acija
za
stand
ardiza
ciju.
ISO
Me�u
narod
na or
ganiz
acija
za
stand
ardiza
ciju.
ISO
Me�u
narod
na or
ganiz
acija
za
norm
izaciju
. IR
MM
Institu
te for
Refe
rence
Mate
rials
and M
easu
remen
ts, Jo
int R
e-se
arch C
entre
unde
r the E
urope
an
Comm
ission
IR
MM
Institu
t za r
eferen
tne m
aterija
le i
mjere
nja, J
oint R
esea
rch C
entre
(Z
ajedn
i�ki is
traživ
a�ki
centa
r) os
nova
n pod
Evro
psko
m ko
-mi
sijom.
IRMM
Ins
titut z
a refe
rentne
mate
rijale
i mj
erenja
, mješ
oviti i
straž
iva�k
i ce
ntar E
vrops
ke ko
misije
.
IRMM
Us
tanov
a za r
eferen
tne tv
ari i
mjere
nja, S
redišt
e za z
ajedn
i�ka
istraž
ivanja
pod E
urops
kim
povje
renstv
om.
76
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Perfo
rman
ce
testin
g (lab
ora-
tory)
Deter
mina
tion o
f the t
estin
g cap
a-bil
ity of
a lab
orator
y, by
comp
aring
tes
ts pe
rform
ed be
twee
n lab
orato-
ries.
Isp
itivan
je pe
rform
ansa
(la
borat
orije
) Od
re�iva
nje is
pitnih
mog
u�no
sti
labora
torije
pore�
enjem
ispit
i-va
nja ob
avlje
nih iz
me�u
labo
ra-tor
ija.
Ispitiv
anje
ospo
sobl-
jenos
ti (lab
o-rat
orije
)
Odre�
ivanje
mog
u�no
sti la
bora-
torije
za is
pitiva
nja po
re�en
jem
rezult
ata is
pitiva
nja ob
avljn
eim
izme�
u lab
orator
ija.
Ispitiv
anje
ospo
sobl-
jenos
ti (lab
ora-
torija
)
Odre�
ivanje
ispit
nih m
ogu�
nosti
lab
orator
ija us
pored
bom
ispiti-
vanja
me�
u lab
orator
ijima.
Testi
ng
Tech
nical
proce
dure
cons
isting
of
the de
termi
natio
n of o
ne or
more
ch
aracte
ristic
s of a
give
n prod
uct,
proce
ss or
servi
ce, in
acco
rdanc
e wi
th a s
pecif
ied pr
oced
ure.
[5] I
spitiv
anje
Tehn
i�ka p
roced
ura ko
ja se
sa
stoji o
d odre
�ivan
ja jed
ne ili
više k
arakte
ristik
a dato
g proi
z-vo
da, p
roces
a ili u
sluge
, u sk
ladu
sa od
re�en
om pr
oced
urom.
Ispitiv
anje
Tehn
i�ki p
ostup
ak ko
ji se s
astoj
i u
odre�
ivanju
jedn
e ili v
iše ka
rakter
-ist
ika da
tog pr
oizvo
da, p
roces
a ili
uslug
e, u s
kladu
sa od
re�en
im
postu
pkom
.
Ispitiv
anje
Tehn
i�ka r
adnja
koja
se sa
stoji u
od
re�iva
nju je
dnog
ili viš
e sv
ojstav
a odre
�eno
ga pr
oiz-
voda
, proc
esa i
li uslu
ge u
sklad
u s j
asno
odre�
enim
postu
pkom
. IU
PAP
Th
e Inte
rnatio
nal U
nion o
f Pure
an
d App
lied P
hysic
s. 3.1
.9.IU
PAP
Me�u
narod
na un
ija za
�istu
i pri
mjen
jenu f
iziku.
IUPA
P Me
�una
rodna
unija
za �i
stu i
primj
enjen
u fizik
u. IU
PAP
Me�u
narod
na un
ija za
�istu
i pri
mijen
jenu f
iziku.
Deriv
ed un
it Th
e mea
surem
ent u
nit fo
r a de
-riv
ed qu
antity
. 5.2
. [4]
Po
gleda
ti pog
lavlje
5.2.
Izved
ena
jedini
ca
Mjern
a jed
inica
za iz
vede
nu
veli�i
nu.
Izved
ena
(mjer
na)
jedini
ca
Vidi p
oglav
lje 5.
2.
Deriv
ed qu
an-
tity
Quan
tity, in
a sy
stem
of qu
antitie
s, de
fined
in te
rms o
f the b
ase q
uanti
-tie
s of th
at sy
stem.
Izv
eden
a ve
li�ina
Ve
li�ina
defin
isana
, u si
stemu
ve
li�ina
, kao
funk
cija os
novn
e ve
li�ine
tog s
istem
a.
Izved
ena
veli�
ina
Veli�i
na ko
ja je,
u sis
temu v
eli�in
a, de
finisa
na pr
eko o
snov
nih ve
li�ina
tog
siste
ma.
Izved
ena
veli�
ina
Veli�i
na de
finira
na u
kojem
u su
stavu
jedin
ica ka
o fun
kcija
os
novn
ih ve
li�ina
toga
susta
va.
Calib
ration
rep
ort
Resu
lt(s) o
f a ca
librat
ion ca
n be
regist
ered i
n a do
cume
nt so
me-
times
calle
d a ca
librat
ion ce
rtifica
te or
a cali
bratio
n rep
ort.
[5] I
zvješ
taj o
kalib
raciji
Rezu
ltat k
alibra
cije m
ože s
e reg
istrov
ati u
doku
mentu
koji s
e po
neka
d zov
e cert
ifikat
o kali
-bra
ciji ili
izvješ
taj o
kalib
raciji.
Izveš
taj o
etalon
iranju
Re
zulta
t etal
onira
nja m
ože d
a se
regist
ruje u
doku
mentu
koji s
e po
neka
d zov
e uvje
renje
o eta-
lonira
nju ili
izveš
taj o
etalon
iranju
.
Izvješ
taj o
umjer
avan
ju Re
zulta
ti umj
erava
nja m
ogu s
e za
biljež
iti u do
kume
ntu ko
ji se
katka
d naz
iva po
tvrda
o um
jera-
vanju
ili izv
ještaj
o um
jerav
anju.
Un
it of m
eas-
urem
ent
Real
scala
r qua
ntity,
defin
ed an
d ad
opted
by co
nven
tion,
with
which
an
y othe
r qua
ntity
of the
same
kind
ca
n be c
ompa
red to
expre
ss th
e rat
io of
the tw
o qua
ntitie
s as a
nu
mber.
[4] J
edini
ca
(mjer
na)
Pose
bna v
eli�in
a, de
finisa
na i
usvo
jena s
poraz
umom
, sa
kojom
se up
ore�u
ju dru
ge
veli�i
ne is
te vrs
te ka
ko bi
se
izraz
ila nj
ihova
mag
nitud
a u
odno
su na
tu ve
li�inu
.
Jedin
ica
(mjer
na)
Realn
a ska
larna
veli�i
na, d
ogov
o-rom
defin
isana
i usv
ojena
, sa
kojom
mog
u da s
e pore
de sv
e dru
ge ve
li�ine
iste
vrste
da bi
se
izraz
io od
nos d
vije ve
li�ine
kao
broj.
Jedin
ica
(mjer
na)
Pose
bna v
eli�in
a, to�
no od
re-�e
na i p
rihva
�ena
dogo
vorom
, s
kojom
se us
pore�
uju dr
uge
veli�i
ne is
te vrs
te da
bi se
izr
azile
njiho
ve ve
liko�e
u od
-no
su na
tu ve
li�inu
. JV
Ju
sterve
sene
t, the
Norw
egian
Me
trolog
y Serv
ice, th
e nati
onal
metro
logy i
nstitu
te of
Norw
ay.
Ju
stervs
enet
Nacio
nalni
mjer
iteljsk
i insti
tut
Norve
ške.
JV
Juste
rvese
netNo
rvešk
a metr
ološk
a služ
ba,
nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut
Norve
ške.
Juste
rvsen
et No
rvešk
i nac
ionaln
i metr
ološk
i ins
titut
Meas
urem
ent
stand
ard,
intern
ation
al Me
asure
ment
stand
ard re
cogn
ised
by si
gnato
ries t
o an i
nterna
tiona
l ag
reeme
nt an
d inte
nded
to se
rve
world
wide
e.g.
the in
terna
tiona
l pro
totyp
e of th
e kilo
gram.
[4] M
e�un
arodn
i eta
lon
Me�u
narod
ni eta
lon je
etalo
n koji
na
osno
vu m
e�un
arodn
og
dogo
vora
služi
kao m
e�u-
narod
na os
nova
za od
re�iva
nje
vrijed
nosti
svih
drugih
etalo
na
neke
mjer
ne je
dinice
. (*)
Etalo
n, me
�u-
naro
dni
Etalo
n koji
su pr
iznali
potpi
snici
me�u
narod
nog s
poraz
uma,
a na
menje
n je d
a služ
i širo
m sv
ijeta,
np
r. me�
unaro
dni p
rototi
p kilo
-gra
ma.
Me�u
naro
dni
(mjer
ni) et
alon Et
alon p
rizna
t me�
unaro
dnim
do
govo
rom da
bi sl
užio
kao
me�u
narod
na os
nova
za do
djel-
jivanje
vrije
dnos
ti drug
im et
alo-
nima o
dre�e
ne ve
li�ine
.
77
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
META
S Fe
deral
Offic
e of M
etrolo
gy, th
e na
tiona
l metr
ology
insti
tute o
f Sw
itzerl
and.
ME
TAS
Nacio
nalni
mjer
iteljsk
i insti
tut
Švajc
arske
. ME
TAS
Save
zna u
prava
za m
etrolo
giju,
nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut Š
va-
jcarsk
e.
META
S Šv
icarsk
i sav
ezni
ured z
a me
trolog
iju i o
vlaš�
ivanje
, šv
icarsk
a nac
ionaln
a me
trološ
ka us
tanov
a. Me
trolog
y Fr
om th
e Gree
k word
“metr
on” =
me
asure
ment.
The s
cienc
e of
meas
ureme
nt an
d its
appli
catio
n.
1.1. M
jerite
ljstvo
Mj
eritel
jstvo
je na
u�no
-stru�
na
oblas
t koja
se od
nosi
na m
jer-
enje.
Metro
logija
Od
gr�k
e rije
�i "m
etron
" = m
jer-
enje.
Nau
ka o
mjere
nju i n
jegov
oj pri
mjen
i.
Metro
logija
Od
gr�k
e rije
�i "m
etron
" –
mjere
nje. Z
nano
st o m
jeren
ju.
Metro
logy,
legal
Ensu
res ac
curac
y and
relia
bility
of
meas
ureme
nt wh
ere m
easu
red
value
s can
affec
t hea
lth, s
afety,
or
the tra
nspa
rency
of fin
ancia
l tra
nsac
tions
e.g.
weigh
ts an
d me
asure
s.
2.2. Z
akon
sko
mjeri
teljst
vo
Zako
nsko
mjer
iteljst
vo je
oblas
t mj
eritel
jstva
koja
se ba
vi mj
ernim
jed
inica
ma, m
jernim
meto
dama
i mj
erilim
a sa s
tanov
išta p
rimjen
e ob
avez
nih te
hni�k
ih i z
akon
skih
zahtj
eva u
cilju
ostva
rivan
ja sig
urnos
ti i ta�
nosti
mjer
enja.
Zako
nska
me
trolog
ija
Obez
bje�u
je ta�
nost
i pou
zdan
ost
mjere
nja gd
je mj
erene
vrije
dnos
ti mo
gu da
budu
zna�
ajne z
a zdra
v-lje
ljudi,
bezb
jedno
st, ili
trans
par-
entno
st fin
ansijs
kih tra
nsak
cija, n
pr.
tegov
i i mjer
e.
Metro
logija
, za
kons
ka
Osigu
rava t
o�no
st mj
erenja
gdje
mjern
e vrije
dnos
ti mog
u utje
cati
na zd
ravlje
, sigu
rnost
ili raz
vid-
nost
finan
cijskih
trans
akcija
.
Metro
logy,
indus
trial
Ensu
res ap
propri
ate fu
nctio
n of th
e me
asuri
ng in
strum
ents
used
in
indus
try as
well
as in
prod
uctio
n an
d tes
ting p
roces
ses.
1.2. M
jerite
ljstvo
, ind
ustri
jsko
Osigu
rava p
riklad
no fu
nkcio
ni-sa
nje m
jernih
instr
umen
ata ko
ji se
koris
te u i
ndus
triji, k
ao i
proizv
odnji
i proc
esim
a isp
iti-va
nja.
Metro
logija
, ind
ustri
jska
Obez
bje�u
je isp
ravno
funk
cioni-
sanje
mjer
ila u
indus
triji k
ao i u
pro
cesim
a proi
zvod
nje i is
pitiva
nja. Me
trolog
ija,
indus
trijsk
a Os
igurav
a odg
ovara
ju�e f
unk-
cionir
anje
mjeri
la ko
ja se
upot-
reblja
vaju
u ind
ustrij
i te u
proce
-sim
a proi
zvod
nje i is
pitiva
nja.
Metro
logy,
funda
menta
l Th
ere is
no in
terna
tiona
l defi
nition
of
the ex
press
ion “fu
ndam
ental
me
trolog
y” bu
t this
expre
ssion
is
used
to re
fer to
the m
ost a
ccura
te lev
elof m
easu
remen
t with
in a g
iven
discip
line.
1.2. M
jerite
ljstvo
, fun
dame
n-tal
no
Ne po
stoji m
a�un
arodn
a de-
finicij
a za i
zraz
funda
menta
lno
mjeri
teljst
vo .
Metro
logija
, fun
dame
n tal
na
Nema
me�
unaro
dne d
efinic
ije
izraz
a "fun
dame
ntalna
metr
ologij
a",
ali ov
aj ter
min o
zna�
ava n
ajta�
niji
mogu
�i niv
o mjer
enja
unuta
r od
re�en
e obla
sti.
Metro
logija
, tem
eljna
Ne
posto
ji me�
unaro
dno p
rihva
-�e
na de
finicij
a izra
za "te
meljn
a me
trolog
ija", a
li taj iz
raz
ozna
�uje
najto
�niju
mjer
nu
razinu
u da
noj d
iscipl
ini.
Metro
logy,
scien
tific
Ende
avou
rs to
organ
ise, d
evelo
p an
d main
tain m
easu
ring s
tanda
rds. 1.2
. Mjer
iteljs
tvo,
nau�
no
Nasto
janje
da se
orga
nizuju
, raz
vijaju
i održ
avaju
mjer
ni eta
loni.
Metro
logija
, na
u�na
Na
stoji d
a orga
nizuje
, razv
ija i
održa
va et
alone
. Me
trolog
ija,
znan
stven
a Ba
vi se
orga
nizac
ijom,
razv
ojem
i održ
avan
jem m
jernih
etalo
na.
Meas
urem
ent
Proc
ess o
f exp
erime
ntally
obtai
n-ing
one o
r more
quan
tity va
lues
that c
an re
ason
ably
be at
tribute
d to
a qua
ntity.
Set
of op
eratio
ns fo
r the
purpo
se of
deter
minin
g the
value
of
a qua
ntity.
[4] M
jeren
je Mj
erenje
je sk
up po
stupa
ka
kojim
a se o
dre�u
je vri
jedno
st ne
ke ve
li�ine
.(*)
Mjere
nje
Proc
es ek
speri
menta
lnog d
obija
nja
jedne
ili viš
e vrije
dnos
ti veli
�ine
koje
mogu
razu
mno d
a se p
ripišu
ve
li�ini.
Sku
p pos
tupak
a koji
imaju
za
cilj o
dre�iv
anje
vrijed
nosti
ve
li�ine
.
Mjere
nje
Skup
postu
paka
kojim
a se
odre�
uje vr
ijedn
ost k
akve
ve
li�ine
.
78
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Meas
uring
sy
stem
Set o
f one
or m
ore m
easu
ring
instru
ments
and o
ften o
ther d
e-vic
es, in
cludin
g any
reag
ent a
nd
supp
ly, as
semb
led an
d ada
pted t
o giv
e info
rmati
on us
ed to
gene
rate
meas
ured q
uanti
ty va
lues w
ithin
spec
ified i
nterva
ls for
quan
tities o
f sp
ecifie
d kind
s.
[4] M
jerni
sistem
Sku
p od j
edno
g ili v
iše m
jerila
i �e
sto dr
ugih
ure�a
ja, uk
lju�u
ju�i
svak
i reag
ens i
izvo
r, sas
tavlje
nih
i prila
go�e
nih da
daju
inform
aciju
ko
riš�e
nu da
se st
vore
vrijed
nosti
mj
erene
veli�i
ne u
okvir
u odre
-�e
nih in
terva
la za
veli�i
ne od
re-�e
nih vr
sta.
Mjern
i sist
em S
kup o
d jed
nog i
li više
mjer
ila i
�esto
drug
ih ure
�aja,
uklju
�uju�
i sv
aki re
agen
s i iz
vor, s
astav
ljenih
i pri
lago�
enih
da da
ju inf
ormac
iju
koriš
�enu
da se
stvo
re vri
jedno
sti
mjere
ne ve
li�ine
u ok
viru o
dre-
�enih
inter
vala
za ve
li�ine
odre-
�enih
vrsta
.
Mjern
i sus
tav S
kup o
d jed
nog i
li više
mjer
ila i
�esto
drug
ih ure
�aja,
uklju
�uju�
i sv
aki re
agen
s i iz
vor,
sasta
vljenih
i prila
go�e
nih da
da
ju inf
ormac
iju ko
riš�e
nu da
se
stvore
vrije
dnos
ti mjer
ene
veli�i
ne u
okvir
u odre
�enih
int
ervala
za ve
li�ine
odre�
enih
vrsta.
Me
thod o
f me
asur
emen
t Gene
ric de
scrip
tion o
f a lo
gical
organ
isatio
n of o
perat
ions u
sed i
n a m
easu
remen
t.
[4] M
etoda
mjer
-en
ja Lo
gi�ni
slijed
postu
paka
, opis
an
uopš
teno,
koris
ti se z
a izv
o�en
je mj
erenja
.
Metod
a mjer
-en
ja
Tipi�a
n opis
logi�
ke or
ganiz
acije
po
stupa
ka, k
oji se
obav
ljaju
priliko
m mj
erenja
.
Mjern
a meto
da Sm
islen n
iz po
stupa
ka, o
pisan
ih pre
ma ro
du, k
oji se
upot-
reblja
vaju
za pr
oved
bu m
jeren
ja.Un
certa
inty o
f me
asur
emen
t Non-n
egati
ve pa
ramete
r, ass
oci-
ated w
ith th
e res
ult of
a me
asure
-me
nt tha
t cha
racter
ises t
he di
sper-
sion o
f the q
uanti
ty va
lues b
eing
attrib
uted t
o the
mea
suran
d, ba
sed
on th
e info
rmati
on us
ed. [4
] The
es
timati
on of
unce
rtaint
y in a
ccor-
danc
e with
GUM
guide
lines
is
usua
lly ac
cepte
d.
[6] M
jerna
ne-
sigur
nost
Param
etar, o
dnos
i se n
a rez
ultat
mjere
nja ko
ji kara
kteriš
e ras
i-pa
nje vr
ijedn
osti k
oje ra
zumn
o mo
že bi
ti prip
isano
mjer
enoj
veli�i
ni. P
rocjen
a nes
igurno
sti u
sklad
u sa G
UM-om
se ob
i�no
prihv
ata.
Mjern
a ne-
sigur
nost
Pozit
ivan p
arame
tar, p
ridruž
en
rezult
atu m
jeren
ja, ko
ji kara
kteriš
e ras
ipanje
vrije
dnos
ti veli
�ine
pripis
anih
mjere
noj v
eli�in
i, zas
no-
van n
a kori
š�en
im in
forma
cijama
. Pr
ihva�
eno j
e da s
e proc
jena
mjern
e nes
igurno
sti ob
i�no v
rši u
sklad
u sa s
mjern
icama
nave
denim
u G
UM.
Mjern
a ne-
sigur
nost
Param
etar p
ridruž
en re
zulta
tu ko
jeg m
jeren
ja ko
ji opis
uje
rasipa
nje vr
ijedn
osti k
oje bi
se
razum
no m
ogle
pripis
ati
mjere
noj v
eli�in
i. Obi�
no se
pri
hva�
a proc
jena m
jerne
ne
sigurn
osti u
sklad
u s G
UM-
om.
Meas
urem
ent
error
, abs
olute
Whe
n it is
nece
ssary
to di
sting
uish
“error
” from
“relat
ive er
ror” th
e for
mer is
some
times
calle
d “ab
so-
lute e
rror o
f mea
surem
ent”.
[5] G
reška
mjer
-en
ja, ap
so-
lutna
Ka
da je
potre
bno r
azliko
vati
greš
ku o
d rel
ativn
e greš
ke ,
pretho
dna s
e pon
ekad
naziv
a ap
solut
nom
grešk
om m
jeren
ja .Gr
eška
mjer
-en
ja, ap
so-
lutna
Ka
da je
potre
bno d
a se r
azliku
je "gr
eška
" od "
relati
vne g
reške
", prva
se
pone
kad z
ove "
apso
lutna
gre
ška m
jeren
ja".
Mjern
a pog
r-ješ
ka, a
pso-
lutna
Ka
d je p
otreb
no ra
zlikov
ati
"pogrj
ešku
" od "
relati
vne p
ogr-
ješke
", prva
se ka
tkad n
aziva
ap
oslut
nom
mjern
om po
gr-ješ
kom.
Me
asur
ing
error
Me
asure
d qua
ntity
value
minu
s a
refere
nce q
uanti
ty va
lue.
[4] M
jerna
greš
ka M
jerni
rezult
at mi
nus i
stinit
a vri
jedno
st mj
erene
veli�i
ne.
Greš
ka m
jer-
enja
Vrije
dnos
t mjer
ene v
eli�in
e minu
s ref
erentn
a vrije
dnos
t veli
�ine.
Mj
erna p
ogr-
ješka
Mj
erni re
zulta
t man
je ist
inita
vrijed
nost
mjere
ne ve
li�ine
. Ac
curac
y of
meas
urem
ent Cl
osen
ess o
f the a
greem
ent
betw
een m
easu
red qu
antity
value
an
d the
true q
uanti
ty va
lue of
the
meas
urand
.
[5] T
a�no
st mj
erenja
Bli
zina s
lagan
ja izm
e�u m
jerno
g rez
ultata
i istin
ske v
rijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
.
Ta�n
ost
mjere
nja
Blisk
ost s
lagan
ja izm
e�u v
rijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
i prav
e vrije
dnos
ti mj
erene
veli�i
ne.
Mjern
a to�
nost T
ijesn
o slag
anje
izme�
u mjer
-no
g rez
ultata
i istin
ite vr
ijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
.
Meas
uring
ch
ain
Serie
s of e
lemen
ts of
a mea
surin
g sy
stem
cons
titutin
g a si
ngle
path
of the
sign
al fro
m a s
enso
r to an
ou
tput e
lemen
t.
[4] M
jerni
lanac
Ni
z elem
enata
mjer
nog i
nstru
-me
nta ili
mjern
og si
stema
koji
preds
tavlja
ju pu
tanju
mjern
og
signa
la od
ulaz
a prem
a izla
zu.
Mjern
i lana
c Ni
z elem
enata
mjer
nog s
istem
a ko
ji sa�
injav
aju pu
tanju
signa
la od
se
nzora
do iz
lazno
g elem
enta.
Mjern
i lana
c Ni
z elem
enata
kojeg
mjer
ila ili
susta
va ko
ji tvori
put m
jerno
g sig
nala
od ul
aza p
rema i
zlazu
.
Metho
d of
meas
urem
ent Ge
neric
desc
riptio
n of a
logic
al org
anisa
tion o
f ope
ration
s use
d in
a mea
surem
ent.
[4] M
etoda
mjer
-en
ja
Logi�
ni niz
postu
paka
, opis
an
uopš
teno,
koris
ti se z
a izv
o�en
je mj
erenja
.
Metod
a mjer
-en
ja
Tipi�a
n opis
logi�
ke or
ganiz
acije
po
stupa
ka, k
oji se
obav
ljaju
priliko
m mj
erenja
.
Mjern
i pos
tu-pa
k Sk
up po
stupa
ka, o
pisan
ih pre
ma vr
sti, k
oji se
upot-
reblja
vaju
za pr
ovo�
enje
pojed
-ini
h mjer
enje
u skla
du s
odre�
e-no
m me
todom
.
79
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Meas
uring
ins
trume
nt De
vice i
ntend
ed to
be us
ed to
ma
ke m
easu
remen
ts, al
one o
r in
conju
nctio
n with
one o
r more
su
pplem
entar
y dev
ices.
[4] M
jerilo
Mj
erilo
je ure
�aj n
amije
njen z
a izv
o�en
je mj
erenja
samo
stalno
ili sa
doda
tnim
ure�a
jima.
Mjeri
lo Ur
e�aj
name
njen z
a mjer
enje,
sam
ili u sk
lopu s
a dod
atnim
ure�
ajima
. Mjeri
lo Ur
e�aj
nami
jenjen
za iz
vedb
u mj
erenja
, sam
ostal
no ili
u vez
i s
doda
tnim
ure�a
jima.
Meas
urem
ent
result
Se
t of q
uanti
ty va
lues b
eing a
ttrib-
uted t
o a m
easu
rand t
ogeth
er wi
th an
y othe
r ava
ilable
relev
ant in
for-
matio
n.
[4] M
jerni
rezult
at Vr
ijedn
ost p
ripisa
na m
jerno
j ve
li�ini
koja
se do
bije m
jeren
jem.Re
zulta
t mj
erenja
Sk
up vr
ijedn
osti v
eli�in
e koji
se
pripis
uju m
jeren
oj ve
li�ini
zajed
no
sa sv
akom
drug
om do
stupn
om
pove
zano
m inf
ormac
ijom.
Mjern
i rezu
ltat V
rijedn
ost d
obive
na m
jeren
jem
pripis
ana k
ojoj m
jerno
j veli
�ini.
MKSA
syste
m A
syste
m of
meas
ureme
nt un
its
base
d on t
he M
etre,
Kilog
ram,
Seco
nd an
d Amp
ere. In
1954
the
syste
m wa
s exte
nded
to in
clude
the
Kelv
in an
d the
Can
dela.
It wa
s the
n give
n the
name
“SI
syste
m”.
MK
SA si
stem
Sistem
mjer
nih je
dinica
za
snov
an na
metr
u, kilo
gramu
, se
kund
i i amp
eru. 1
954.
sistem
je
prošir
en uk
lju�u
ju�i k
elvina
i ka
ndela
i dato
mu j
e ime
„SI
sistem
“.
Sis
tem m
jernih
jedin
ica ba
ziran
na
metru
, kilo
gramu
, sek
undi
i am
peru.
1954
. god
ine ov
aj sis
tem
je pro
širen
uklju
�enje
m ke
lvina i
ka
ndele
. Tad
a je d
obio
i naz
iv "S
istem
SI".
MKSA
susta
v Su
stav m
jernih
jedin
ica ko
ji se
temelj
i na m
etru,
kilogra
mu,
seku
ndi i a
mperu
. God
ine 19
54.
taj je
susta
v proš
iren t
ako d
a uk
lju�u
je ke
lvin i k
ande
lu. N
akon
tog
a mu j
e dan
o ime
SI s
ustav
.
MRA
see M
utual
Reco
gnitio
n Arra
nge-
ment.
MRA
Pogle
dati S
poraz
um o
me�u
-so
bnom
prizn
avan
ju.
MRA
Vidjet
i Aran
žman
o me
�uso
bnom
pri
znav
anju.
MR
A Vid
i Spo
razum
o me
�uso
bnom
e pri
znav
anju.
Na
tiona
l Me
trolog
y Ins
titute
NMI
See c
hapte
r 3.1.
3. 3.1
.3.NM
I �e
sto ko
rišten
a eng
leska
sk
ra�en
ica za
nacio
nali in
stitut
jed
ne dr
žave
(Nati
onal
Metro
logy
Institu
t).
Nacio
nalni
me
trološ
ki ins
titut N
MI
�esto
koriš
�ena
engle
ska s
kra�e
-nic
a za n
acion
alni m
etrolo
ški
institu
t u ze
mlji.
Nacio
nalna
me
trološ
ka
ustan
ova
Vidi p
oglav
lje 3.
1.3
Natio
nal
meas
urem
ent
stand
ard
Meas
ureme
nt sta
ndard
reco
gnize
d by
natio
nal a
uthori
ty to
serve
in a
state
or ec
onom
y as t
he ba
sis fo
r as
signin
g qua
ntity
value
s to o
ther
meas
ureme
nt sta
ndard
s for
the
kind o
f qua
ntity
conc
erned
.
[4] D
ržavn
i etal
on D
ržavn
i etal
on je
etalo
n najv
išeg
mjeri
teljsk
og kv
alitet
a u B
osni
i He
rcego
vini, k
oji sl
uži k
ao os
-no
va za
odre�
ivanje
vrije
dnos
ti sv
ih dru
gih et
alona
neke
mjer
ne
jedini
ce. (*
)
Etalo
n, na
-cio
nalni
Et
alon k
oji je
nacio
nalni
orga
n pri
znao
da sl
uži u
drža
vi ili e
ko-
nomi
ji kao
osno
va za
pripi
sivan
je vri
jedno
sti od
nosn
e veli
�ine d
rugim
eta
lonim
a.
Nacio
nalni
mj
erni e
talon
Etalo
n priz
nat o
dluko
m ko
je drž
ave d
a bi u
njoj
služio
kao
osno
va za
dodje
ljivan
je vri
jed-
nosti
drug
im et
alonim
a odre
-�e
ne ve
li�ine
.
NIST
Na
tiona
l Insti
tute o
f Stan
dards
and
Tech
nolog
y, the
natio
nal m
etrolo
gy
institu
te of
the U
SA.
NI
ST
Nacio
nalni
mjer
iteljsk
i insti
tut
SAD-
a. NI
ST
Nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut S
AD-
a. NI
ST
Nacio
nalni
insti
tut za
etalo
ne i
tehno
logiju
, nac
ionaln
i me
trološ
ki ins
titut S
AD.
NMi V
SL
NMi V
an S
wind
en La
borat
orium
B.
V., th
e nati
onal
metro
logy i
nsti-
tute o
f the N
etherl
ands
.
NM
i VSL
Na
ciona
lna m
jerite
ljski in
stitut
Ho
landij
e. NM
i VSL
Nm
i Van
Swi
nden
Labo
ratori
um
B.V.
, nac
ionaln
i metr
ološk
i insti
tut
Holan
dije.
NMi V
SL
Nacio
nalna
nizo
zems
ka
metro
loška
ustan
ova.
NPL
Natio
nal P
hysic
al La
borat
ory, th
e na
tiona
l metr
ology
insti
tute o
f the
Unite
d King
dom.
NP
L Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Ve
like B
ritanij
e. NP
L Na
ciona
lna fiz
i�ka l
abora
torija
, na
ciona
lni m
etrolo
ški in
stitut
Ujed
-inj
enog
kralj
evstv
a.
NPL
Nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut
Velike
Brita
nije.
80
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Confo
rmity
as
sess
ment
An ac
tivity
that
provid
es de
mon-
strati
on th
at sp
ecifie
d req
uirem
ents
relati
ng to
a pro
duct,
proc
ess,
syste
m, pe
rson o
r bod
y are
fulfille
d, i.e
. testi
ng, in
spec
tion,
certif
icatio
n of
produ
cts, p
erson
nel a
nd m
an-
agem
ent s
ystem
s.
Oc
jenjiv
anje
uskla
�eno
sti
Ocjen
jivanje
uskla
�eno
sti je
sv
aka a
ktivn
ost k
oja se
nepo
s-red
no ili
posre
dno o
dnos
i na
utvr�i
vanje
da su
odgo
varaj
u�i
zahtj
evi z
adov
oljen
i. (*)
Ocjen
a us
aglaš
enos
tiAk
tivno
st ko
ja ob
ezbje
�uje
doka
z da
su na
vede
ni za
htjev
i koji
se
odno
se na
proiz
vod,
proce
s, sis
tem, o
sobu
ili tjje
lo isp
unjen
i, to
jest is
pitiva
nje, in
spek
cija, s
ertifi-
kacija
proiz
voda
, oso
blja i
siste
ma
mena
džme
nta.
Ocjen
a suk
-lad
nosti
Ra
dnje
koje
osigu
ravaju
doka
z da
su za
dovo
ljeni
spec
ificira
ni za
htjev
i koji
se od
nose
na
proizv
od,pr
oces
, sus
tav, o
sobu
ili t
ijelo,
tj. is
pitiva
nje, p
regled
, po
tvr�iv
anje
proizv
oda,
osob
lja i
susta
va up
ravlja
nja.
OIML
Or
ganis
ation
Inter
natio
nale
de
Métro
logie
Léga
le, In
terna
tiona
l Or
ganis
ation
of Le
gal M
etrolo
gy.
OI
ML
Me�u
narod
na or
ganiz
acija
za
zako
nsko
mjer
iteljst
vo.
OIML
Me
�una
rodna
orga
nizac
ija za
za
kons
ku m
etrolo
giju.
OIML
Me
�una
rodna
orga
nizac
ija za
za
kons
ku m
etrolo
giju.
Scale
spac
ing D
istan
ce be
twee
n two
succ
essiv
e ad
jacen
t sca
le ma
rks m
easu
red
along
the s
ame l
ine as
the s
cale
length
.
[5] P
odjel
jak
skale
Ra
zmak
izme
�u dv
ije uz
astop
ne
podje
le oz
naka
na sk
ali m
jeren
e du
ž iste
linije
kao i
dužin
a ska
le. Po
djelja
k sk
ale
Dio s
kale
izme�
u bilo
koje
dvije
uz
astop
ne oz
nake
skale
. Po
djelja
k lje
stvice
Di
o ljes
tvice
izme
�u dv
iju bi
lo ko
jih uz
astop
nih oz
naka
na
ljestv
ici.
Indica
tion (
of a
meas
uring
ins
trume
nt)
Quan
tity va
lue pr
ovide
d by a
me
asuri
ng in
strum
ent o
r mea
sur-
ing sy
stem.
[4] P
okaz
ivanje
(m
jerila
) Vr
ijedn
ost (m
jerive
) veli
�ine k
oju
daje
mjeri
lo.
Poka
zivan
je (m
jerila
) Vr
ijedn
ost v
eli�in
e koju
daje
mjeri
lo ili m
jerni
sistem
. Po
kaziv
anje
(mjer
ila)
Vrije
dnos
t (mjer
ljive)
veli�i
ne
koju
daje
mjeri
lo.
Repe
atabil
ity
(of a
meas
ur-
ing in
strum
ent Th
e abil
ity of
a me
asuri
ng in
stru-
ment
to giv
e, un
der d
efine
d con
di-tio
ns of
use,
close
ly sim
ilar re
-sp
onse
s for
repea
ted ap
plica
tions
of
the sa
me st
imulu
s.
[5] P
onov
ljivos
t (m
jerila
) Sp
osob
nost
mjeri
la da
, pod
de
finisa
nim us
lovim
a upo
trebe
, da
je me
�uso
bno b
liske o
dzive
pri
pona
vljanju
prim
jene i
sith
potic
aja.
Pono
vljivo
st (m
jerila
) Sp
osob
nost
mjeri
la da
, pod
defin
i-sa
nim us
lovim
a upo
trebe
,daje
me�u
sobn
o blisk
e odz
ive pr
i po
novlje
nim pr
imjen
ama i
ste
pobu
de.
Pono
vljivo
st (m
jerila
) Sp
osob
nost
mjeri
la da
pod
odre�
enim
uvjet
ima u
porab
e da
je sli�
ne bl
iske o
dzive
na
opeto
vane
prim
jene i
stih p
oti-
caja.
Re
peata
bility
(of
resu
lts of
me
asur
e-me
nts)
Clos
enes
s of th
e agre
emen
t be
twee
n the
resu
lts of
succ
essiv
e me
asure
ments
of th
e sam
e mea
s-ura
nd ca
rried o
ut un
der th
e sam
e co
nditio
ns of
mea
surem
ent.
[5] P
onov
ljivos
t (re
zulta
ta mj
erenja
) Bli
zina s
lagan
ja izm
e�u m
jerno
g rez
ultata
uzas
topnih
mjer
enjai
ste
mjern
e veli
�ine i
zved
ih po
d isti
m us
lovim
a mjer
enja.
Pono
vljivo
st (re
zulta
ta mj
erenja
) Bli
skos
t slag
anja
izme�
u rez
ultata
uz
astop
nih m
jeren
ja ist
e mjer
ene
veli�i
ne, iz
vršen
ih u i
stim
uslov
ima
mjere
nja.
Pono
vljivo
st (m
jerno
g rez
ultata
) Tij
esno
slag
anje
izme�
u rez
ul-tat
a uza
stopn
ih mj
erenja
iste
mjere
ne ve
li�ine
izve
denih
u ist
im m
jernim
uvjet
ima.
Tran
sfer
equip
ment
The d
escri
ption
“tran
sfer e
quip-
ment”
shou
ld be
used
whe
n the
int
ermed
iate l
ink is
not a
stan
dard.
[5] P
osred
na
oprem
a Na
ziv p
osred
na op
rema
treba
ko
risiti k
ada p
osred
na ve
za ni
je eta
lon.
Posre
dna
oprem
a Te
rmin
"posre
dna o
prema
" treb
a da
se ko
risti k
ad po
sredn
a vez
a nij
e etal
on.
Posre
dni�k
i ur
e�aj
Naziv
"pos
redni�
ki ure
�aj" t
reba
se up
otreb
ljava
ti kad
posre
dnik
nije e
talon
. Th
resho
ld,
discri
mina
tion
Large
st ch
ange
in a
value
of a
quan
tity be
ing m
easu
red th
at ca
uses
no de
tectab
le ch
ange
in
the co
rresp
ondin
g ind
icatio
n of a
me
asuri
ng in
strum
ent o
r sys
tem.
[4] P
rag, s
poso
b-no
st ras
tavlja
nja
Najve
�a pr
omjen
a stim
ulusa
koja
ne pr
oizvo
di pri
mjetn
u prom
jenu
u odz
ivu m
jerno
g ins
trume
nta,
promj
ena u
stim
ulusu
koja
se
odvija
sporo
i mon
otono
.
Prag
, pok
retl-
jivos
ti Na
jve�a
prom
jena v
rijedn
osti
veli�i
ne ko
ja se
mjer
i, a ne
izaz
iva
primj
etnu p
romjen
u u od
gova
ra-ju�
em po
kaziv
anju
mjeri
la ili m
jer-
nog s
istem
a.
Prag
spos
ob-
nosti
raz
lu�iva
nja
Najve
�a pr
omjen
a (sp
ora i
jedno
li�na)
potic
aja ko
ja ne
iza
ziva z
amjet
nu pr
omjen
u od
ziva m
jerila
.
81
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Prev
entiv
e me
asur
e (op
posit
e rep
ressiv
e mea
sure)
are
used
for m
arket
surve
illanc
e and
are
take
n befo
re me
asuri
ng in
-str
umen
t use
d for
a leg
al me
trolog
y ca
n be p
laced
in th
e mark
et, i.e
. the
instr
umen
t has
to be
type
-ap
prove
d and
verifi
ed.
2.2.3.
Prev
entiv
ne
mjere
(S
uprot
no od
repre
sivnih
mjer
a) Ko
riste
se za
nadz
or na
d trž
ištem
i pod
uzim
aju se
prije
sta
vljanja
mjer
ila na
tržišt
e, t.j.
mj
erilo
treba
imati
tipsk
o odo
-bre
nja i b
iti veri
fikov
ano.
Vidi
po
glavlje
2.2.3
.
Prev
entiv
ne
mjere
(S
uprot
no od
repre
sivne
mjer
e) Ko
riste
se u
nadz
oru trž
išta i
pre
duzim
aju se
prije
nego
što
mjeri
lo ko
je se
koris
ti za z
akon
sku
metro
logiju
mož
e da s
e stav
lja na
trž
ište,
odno
sno m
jerilo
mora
da je
od
obren
og tip
a i ov
jeren
o.
Zašti
tne m
jere (
Supro
tno od
repre
sivnih
mjer
a) Slu
že za
nadz
or na
d trži
štem
i po
duzim
aju se
prije
stav
ljanja
mj
erila
na trž
ište,
tj. mj
erilo
treba
bit
i tipno
odob
reno i
ovjer
eno.
Prim
ary
metho
d A
metho
d of th
e high
est m
etrolo
gi-ca
l qua
lity w
hich w
hen i
mple-
mente
d can
be de
scrib
ed an
d un
derst
ood c
omple
tely,
and f
or wh
ich a
comp
lete u
ncert
ainty
budg
et ca
n be p
rovide
d in S
I unit
s, the
resu
lts of
whic
h can
there
fore
be ac
cepte
d with
out re
feren
ce to
a sta
ndard
for th
e qua
ntity
being
me
asure
d.
Pr
imarn
a me
toda
Metod
a najv
e�eg
mjer
iteljsk
og
kvali
teta k
oja se
mož
e potp
uno
opisa
ti i raz
umjet
i kad
a se s
tavi u
pri
mjen
u, i z
a koju
se po
pun
budž
et ne
sigurn
osti m
ože d
obiti
u SI je
dinica
ma, �
iji rez
ultat
prema
tome
mož
e biti p
rihva
�en
bez u
pu�iv
anja
na et
alon v
eli�in
e ko
ja se
odre�
uje.
Prim
arna
metod
a Me
toda n
ajviše
g metr
ološk
og
nivoa
koja
se pr
imen
juje n
a pot-
puno
opisa
n i ra
zuml
jiv na
�in i z
a ko
ju se
mož
e sa�
initi p
otpun
a an
aliza
mjer
ne ne
sigurn
osti iz
-raž
ene u
jedin
icama
SI, a
�iji
rezult
at se
mož
e prih
vatiti
bez
upu�
ivanja
na et
alon v
eli�in
e koja
se
odre�
uje.
Prim
arna
metod
a Me
toda n
ajviše
metr
ološk
e ka
kvo�
e koja
se ka
d se p
rimjen
-juj
e mož
e potp
uno o
pisati
i raz
umjet
i te za
koju
se po
tpun
budž
et ne
sigurn
osti m
ože d
obiti
u SI je
dinica
ma,�i
ji se r
ezult
ati
mogu
prem
a tom
u prih
va�a
ti be
z upu
�ivan
ja na
etalo
n mj
erene
veli�i
ne.
Prim
ary st
an-
dard
A
meas
ureme
nt sta
ndard
estab
-lish
ed us
ing a
prima
ry ref
erenc
e me
asure
ment
proce
dure
or cre
-ate
d as a
nd ar
tefac
t, cho
sen b
y co
nven
tion.
Astan
dard
that is
de
signa
ted or
wide
ly ac
know
l-ed
ged a
s hav
ing th
e high
est
metro
logica
lquali
ties a
nd w
hose
me
asure
ment
result
s are
deter
-mi
ned w
ithou
t refer
ence
to
others
tanda
rds of
the s
ame q
uan-
tity in
the s
ame m
easu
remen
t ran
ge.
2.1.2.
Prim
arni
etalon
Pr
imarn
i etal
on je
etalo
n nek
e mj
erne j
edini
ce ko
ji ima n
ajve�
i mj
eritel
jski k
valite
t u je
dnoj
oblas
ti. Po
neka
d drža
vni e
talon
mo
že bi
ti prih
va�e
n kao
prim
arni
etalon
. (*)
Prim
arni
etalon
Et
alon o
stvare
n kori
š�en
jem
prima
rnog r
eferen
tnog m
jerno
g po
stupk
a ili s
tvoren
kao a
rtefak
t, iza
bran k
onve
ncijo
m. E
talon
koji je
oz
na�e
n ili š
iroko
prizn
at da
ima
najviš
e metr
ološk
e kva
litete
i �iji s
u rez
ultati
mjer
enja
odre�
eni b
ez
upu�
ivanja
na dr
uge e
talon
e iste
ve
li�ine
u ist
om op
segu
mjer
enja.
Prim
arni
etalon
Et
alon k
oji je
odre�
en ili
za ko
ji je
op�e
prizn
ato da
ima n
ajve�
u me
trološ
ku ka
kvo�
u, a �
ija se
vri
jedno
st po
tvr�u
je be
z up
u�iva
nja na
drug
e etal
one i
ste
veli�i
ne.
Prim
ary re
fer-
ence
mate
rial
See r
eferen
ce m
ateria
l, prim
ary.
Pr
imarn
i ref
erentn
i ma
terija
l Vid
i refer
entni
mate
rijal, p
rimarn
i.Prim
arni
refere
ntni
mater
ijal
Vidjet
i refer
entni
mate
rijal, p
rimarn
i. Prim
arna
refere
ntna t
var Vid
i refer
entna
tvar,
prim
arna.
Proto
type
Artef
act th
at de
fines
a un
it of
meas
ureme
nt. Th
e inte
rnatio
nal
protot
ype k
ilogra
m (1
kg w
eight)
in
Paris
is to
day t
he on
ly pro
totyp
e in
the S
I sys
tem.
Pr
ototip
Ar
tefak
t koji
defin
iše je
dinicu
mj
ere. K
ilogra
m pro
totipa
(teg o
d 1 k
g) u P
arizu
je da
nas j
edini
pro
totip
u SI s
istem
u.
Proto
tip
Artef
akt k
oji de
finiše
mjer
nu
jedini
cu. M
e�un
arodn
i prot
otip
kilogra
ma (te
g od 1
kg) u
Pari
zu je
da
nas j
edini
proto
tip u
sistem
u SI.
Pram
jera
Izra�
evina
koja
odre�
uje m
jernu
jed
inicu
. Pram
jera k
ilogra
ma
(uteg
od 1
kg) u
Pari
zu da
nas j
e jed
ina pr
amjer
a u S
I.
Trav
elling
sta
ndard
Se
e Stan
dard,
trave
lling.
Pu
tuju�
i eta
lon
Vidi e
talon
, putu
ju�i.
Putuj
u�i
etalon
Vid
jeti e
talon
, putu
ju�i.
Prije
nosn
i eta
lon
Vidi e
talon
, prije
nosn
i.
82
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
PTB
Ph
ysika
lisch-T
echn
ische
Bun
de-
sans
talt, t
he na
tiona
l metr
ology
ins
titute
of Ge
rman
y.
PT
B
Nacio
nalni
mjer
iteljsk
i insti
tut
Njem
a�ke
. PT
B
Nacio
nalni
metr
ološk
i insti
tut
Njem
a�ke
. PT
B
Njem
a�ka
nacio
nalna
me
trološ
ka us
tanov
a.
Wor
king
stand
ard
Meas
ureme
nt sta
ndard
that
is rou
tinely
used
to ca
librat
e or v
erify
meas
uring
instr
umen
ts or
meas
ur-ing
syste
ms.
[4] R
adni
etalon
Ra
dni e
talon
je et
alon k
alibri
san
pomo
�u et
alona
više
g nivo
a. (*)
Radn
i etal
on
Etalo
n koji
se re
dovn
o kori
sti za
eta
lonira
nje ili
ovjer
avan
je mj
erila
ili mj
ernih
sistem
a.
Radn
i etal
on
Etalo
n koji
se re
dovit
o upo
t-reb
ljava
za um
jerav
anje
ili pro
vjeru
tvarni
h mjer
a, mj
erila
ili ref
erentn
ih tva
ri. W
orkin
g ran
ge Se
t of v
alues
of m
easu
rands
for
which
the e
rror o
f a m
easu
ring
instru
ment
is int
ende
d to l
ie wi
thin
spec
ified l
imits
.
[5] R
adni
opse
g Sk
up vr
ijedn
osti m
jernih
veli�i
na
za ko
je gre
ška m
jerila
po pr
et-po
stavc
i leži
unuta
r odre
�enih
gra
nica.
Radn
i ops
eg
Skup
vrije
dnos
ti mjer
ene v
eli�in
e za
koje
grešk
a mjer
ila po
pret-
posta
vci le
ži un
utar o
dre�e
nih
granic
a.
Radn
o po
dru�
je Sk
up vr
ijedn
osti m
jeren
ih ve
li�ina
za ko
je se
pogrj
eška
ko
jeg m
jerila
mora
nalaz
iti un
utar n
aved
enih
granic
a. Sc
ale ra
nge
The s
et of
value
s bou
nded
by th
e ex
treme
indic
ation
s on a
n ana
-log
ue m
easu
ring i
nstru
ment.
[5] R
aspo
n Sk
up vr
ijedn
osti o
grani�
en
ekstr
emnim
poka
zivan
jima
analo
gnog
mjer
ila.
Rasp
on
Modu
o raz
like iz
me�u
dvije
gran
ice
naziv
nog o
pseg
a. Ra
spon
Ap
solut
na vr
ijedn
ost ra
zlike
izme�
u dviju
gran
ica na
zivno
ga
podru
�ja.
Resu
lt, co
r-rec
ted
Meas
ureme
nt res
ult af
ter co
rrec-
tion f
or sy
stema
tic er
ror.
[5] R
ezult
at,
isprav
ljen
Rezu
ltat m
jeren
ja na
kon
isprav
aljan
ja sis
temats
ke gr
eške
.Rezu
ltat,
korig
ovan
Re
zulta
t mjer
enja
poslij
e kore
kcije
za
siste
matsk
u greš
ku.
Rezu
ltat,
isprav
ljeni
Mjern
i rezu
ltat n
akon
ispra
vljanja
su
stavn
e pog
rješk
e. Me
asur
emen
t res
ult
Set o
f qua
ntity
value
s bein
g attri
b-ute
d to a
mea
suran
d tog
ether
with
any o
ther a
vaila
ble re
levan
t infor
-ma
tion.
[4] R
ezult
at mj
erenja
Vr
ijedn
ost p
ripisa
na m
jerno
j ve
li�ini
koja
se do
bije m
jeren
jem.Re
zulta
t mj
erenja
Sk
up vr
ijedn
osti v
eli�in
e koji
se
pripis
uju m
jeren
oj ve
li�ini
zajed
no
sa sv
akom
drug
om do
stupn
om
pove
zano
m inf
ormac
ijom.
Mjern
i rezu
ltat V
rijedn
ost d
obive
na m
jeren
jem
pripis
ana k
ojoj m
jerno
j veli
�ini.
Relat
ive er
ror
Error
of m
easu
remen
t divid
ed by
a tru
e valu
e of th
e mea
suran
d.
[5] R
elativ
na
greš
ka
Greš
ka m
jeren
ja po
dijelj
ena
istini
tom vr
ijedn
oš�i
mjere
ne
veli�i
ne.
Relat
ivna
greš
ka
Greš
ka m
jeren
ja po
dijelj
ena s
a pra
vom
vrijed
noš�
u mjer
ene
veli�i
ne.
Relat
ivna
pogr
ješka
Mj
erna p
ogrje
ška p
odije
ljena
ist
initom
vrije
dnoš
�u m
jeren
e ve
li�ine
. Re
pres
sive
meas
ure
(oppo
site o
f prev
entiv
e mea
sure)
us
ed in
mark
et su
rveilla
nce t
o (op
posit
e of p
reven
tive m
easu
re)
used
in m
arket
surve
illanc
e to
revea
l any
illega
l usa
ge of
a leg
al me
trolog
y mea
surin
g ins
trume
nt.
2.2.3.
Repr
esivn
a mj
era
(Sup
rotno
od za
štitni
h mjer
a).
Koris
te se
za na
dzor
nad
tržišt
em u
otkriv
anju
svak
e ne
zako
nite u
potre
be m
jerila
.
Repr
esivn
a mj
era
(Sup
rotno
od pr
even
tivne
mjer
e) ko
risti s
e u na
dzoru
tržišt
a za
otkriv
anje
svak
e ileg
alne u
potre
be
mjeri
la u z
akon
skoj
metro
logiji.
Repr
esivn
e mj
ere
(Za r
azliku
od za
štitni
h mjer
a) up
otreb
ljava
ju se
pri n
adzo
ru na
d trži
štem
za ot
kriva
nje sv
ake
neza
konit
e upo
rabe m
jerila
.
Refer
ence
va
lue
Quan
tity va
lue us
ed as
a ba
sis fo
r co
mpari
son w
ith va
lues o
f qua
nti-
ties o
f the s
ame k
ind. S
ee al
so
Value
s, de
termi
ned.
[4] R
eferen
tne
vrijed
nosti
Ob
i�no d
io ref
erentn
ih us
lova
mjeri
la. V
idi ta
ko�e
r vrije
dnos
ti, od
re�en
e.
Refer
entna
vri
jedno
st Vr
ijedn
ost v
eli�in
e koja
se ko
risti
kao o
snov
a za p
ore�e
nje sa
vri
jedno
stima
veli�i
na is
te vrs
te.
Refer
entne
vri
jedno
sti
Obi�n
o dio
refere
ntnih
uvjet
a ko
jeg m
jesta.
Vidi
tako
�er
vrijed
nosti
, odre
�ene
.
Refer
ence
sta
ndard
Me
asure
ment
stand
ard de
signa
ted
for th
e cali
bratio
n of o
ther m
eas-
ureme
nt sta
ndard
s for
quan
tities o
f a g
iven k
ind in
a giv
en or
ganis
ation
or
at a g
iven l
ocati
on.
2.1.2.
Refer
entni
eta
lon
Uopš
teno e
talon
sa na
jve�im
mj
eritel
jskim
kvali
tetom
koji je
do
stupa
n na d
atoj lo
kaciji
ili u
datoj
orga
nizac
iji, i iz
kojeg
se
izvod
e mjer
enja
koja
se tu
pro
vode
. Vidi
pogla
vlje 2.
1.2.
Refer
entni
eta
lon
Etalo
n nam
ijenje
n za e
talon
iranje
dru
gih et
alona
za ve
li�ine
date
vrste
u dato
j orga
nizac
iji ili n
a da
tom m
jestu.
Refer
entni
eta
lon
Etalo
n koji
op�e
nito i
ma na
jve�u
me
trološ
ku ka
kvo�
u na d
anom
e mj
estu
ili u da
noj o
rganiz
aciji t
e iz
kojeg
se iz
vode
mjer
enja
koja
se tu
prov
ode.
83
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Refer
ence
ma
terial
(RM)
Mater
ial, s
ufficie
ntly h
omog
eneo
us
and s
table
with
refere
nce t
o spe
ci-fie
d prop
erties
, whic
h has
been
es
tablish
ed to
be fit
for it
s inte
nded
us
e in m
easu
remen
t or in
exam
i-na
tion o
f nom
inal p
ropert
ies.
[4] R
eferen
tni
mater
ijal
Refer
entni
mate
rijal je
mate
rijal ili
su
bstan
ca �i
ja je
jedna
ili viš
e vri
jedno
sti os
obine
dovo
ljno
homo
gena
i dob
ro de
finisa
na da
se
mož
e kori
stiti z
a kali
braciju
mj
erila,
za oc
jenu m
jerne
meto
de
ili odre
�ivan
je vri
jedno
sti m
ateri-
jala.
(*)
Refer
entni
ma
terija
l (RM)
Mater
ijal, d
ovolj
no ho
moge
n i
stabil
an u
odno
su na
odre�
ene
osob
ine, z
a koji
je ut
vr�en
o da
može
da se
koris
ti za n
amjer
avan
u up
otreb
u za m
jeren
je ili i
spitiv
anje
naziv
nih os
obina
.
Refer
entna
tva
r Gr
adivo
ili tva
r kojo
j su j
edna
ili viš
e vrije
dnos
ti svo
jstva
dosta
tno
istoro
dne i
dobro
odre�
ene d
a bi
se up
otreb
ljava
la za
umjer
a-va
nje ur
e�aja
, ocje
nu ka
kve
mjern
e meto
de ili
za do
djelu
vrijed
nosti
grad
ivima.
Refer
ence
ma
terial
(C
RM), c
erti-
fied
Refer
ence
mate
rial a
ccom
panie
d by
a ce
rtifica
te ss
ued b
y an a
uthori
-tat
ive bo
dy w
hich p
rovide
s one
or
more
spec
ified p
ropert
y valu
es w
ith
asso
ciated
unce
rtaint
ies an
d de
mons
trated
trace
ability
estab
-lish
ed us
ing va
lid pr
oced
ures.
[4] C
ertific
irani
refere
ntni
mater
ijal
(CRM
)
Certif
iciran
i refer
entni
mate
rijal
(CRM
) je re
feren
tni m
aterija
l, za
koji p
ostoj
i cert
ifikat,
�ija
je jed
na
ili više
vrije
dnos
ti oso
bine c
ertifi-
ciran
a uz p
omo�
proc
edure
ko
jom se
uspo
stavlja
sljed
ovist
pre
ma ta
�noj
realiza
ciji je
dinice
u ko
joj su
vrije
dnos
ti oso
bine
izraž
ene,
i za k
oju je
svak
a ce
rtificir
ana v
rijedn
ost p
ra�en
a ne
sigurn
oš�u
pri n
aved
enom
niv
ou po
vjeren
ja. C
ertific
irani
refere
ntni m
aterija
l se k
oristi
kao
radni
etalon
. (*)
Refer
entni
ma
terija
l, ov
jeren
i (CRM
)Refer
entni
mate
rijal p
ra�en
uvere
n-jem
izda
tim od
nadle
žnog
tijela
koje
obez
bje�u
je jed
nu ili
više
odre�
enih
vrijed
nosti
osob
ina sa
pri
druže
nim m
jernim
nesig
ur-no
stima
i dok
azan
om sl
jedivo
š�u
pri �e
mu su
koriš
�ene
valid
irane
pro
cedu
re.
Refer
entna
tva
r, pot-
vr�en
a Re
feren
tna tv
ar, s
prilož
enom
po
tvrdo
m, ko
joj su
jedn
a ili v
iše
vrijed
nosti
svojs
tva po
tvr�e
ne
postu
pkom
koji u
tvr�u
je slje
di-vo
st pre
ma to
�nom
u ostv
arenju
jed
inice
kojom
se vr
ijedn
osti t
og
svojs
tva iz
ražav
aju i z
a koje
je
svak
a potv
r�ena
vrije
dnos
t pra
�ena
nesig
urnoš
�u ko
d na
zna�
ene r
azine
povje
renja.
Refer
ence
ma
terial
, pr
imary
Re
feren
ce m
ateria
l that
has t
he
highe
st me
trolog
ical q
ualitie
s and
wh
ose v
alue i
s dete
rmine
d by t
he
use o
f a pr
imary
meth
od.
[3] R
eferen
tni
mater
ijal,
prim
arni
Refer
entni
mate
rijal k
oji im
a na
jve�e
mjer
iteljsk
e kva
litete
i �ija
se
vrije
dnos
t odre
�uje
koriš
ten-
jem pr
imarn
e meto
de.
Refer
entni
ma
terija
l, pr
imarn
i Re
feren
tni m
aterija
l koji
ima n
ajviše
me
trološ
ke kv
alitet
e i �i
ja je
vred-
nost
odre�
ena p
rimarn
om m
eto-
dom.
Refer
entna
tva
r, prim
arna
Refer
entna
tvar
koja
ima n
ajvišu
me
trološ
ku ka
kvo�
u i �i
ja se
vri
jedno
st od
re�uje
upora
bom
prima
rne m
etode
. Re
feren
ce
cond
itions
Op
eratin
g con
dition
s pres
cribe
d for
evalu
ating
the p
erform
ance
of a
meas
uring
instr
umen
t or m
easu
r-ing
syste
m or
for co
mpari
son o
f me
asure
ment
result
s.
[4] R
eferen
tni
uslov
i Us
lovi u
potre
be pr
opisa
ni za
isp
itivan
je pe
rform
ansa
mjer
ila ili
za in
terko
mpara
ciju m
jernih
rez
ultata
.
Refer
entni
us
lovi
Radn
i uslo
vi pro
pisan
i za p
rocjen
-jiva
nje ka
rakter
istika
mjer
ila ili
mjern
og si
stema
ili za
pore�
enje
rezult
ata m
jeren
ja.
Refer
entni
uv
jeti
Uvjet
i upo
rabe p
ropisa
ni za
isp
itivan
ja teh
ni�kih
zna�
ajka
kojeg
mjer
ila ili
za m
e�un
arodn
u us
pored
bu m
jernih
rezu
ltata.
RMO
Re
giona
l Metr
ology
Orga
nisati
on.
3.2. R
MO
Regio
nalna
mjer
iteljsk
a orga
ni-za
cija.
RMO
Regio
nalna
metr
ološk
a orga
ni-za
cija.
RMO
Regio
nalna
metr
ološk
a orga
ni-za
cija.
SI un
it A
unit in
the S
I sys
tem.
SI
jedini
ca
Jedin
ica S
I sist
ema.
Sistem
jed-
inica
Vid
jeti S
istem
mjer
nih je
dinica
. SI
jedini
ca
Jedin
ica S
I sus
tava.
Syste
m of
meas
urem
ent
units
Se
t of b
ase u
nits a
nd de
rived
units
, tog
ether
with
their m
ultipl
es an
d su
bmult
iples
, defi
ned i
n acc
or-da
nce w
ith gi
ven r
ules,
for a
given
sy
stem
of qu
antitie
s..
[4] S
istem
mj
ernih
jed-
inica
Sk
up os
novn
ih i iz
vede
nih
jedini
ca od
re�en
og si
stema
ve
li�ina
defin
isanih
u sk
ladu s
a da
tim pr
avilim
a.
Sistem
mj
ernih
jed-
inica
Sk
up os
novn
ih jed
inica
i izve
denih
jed
inica
, zaje
dno s
a svo
jim pr
oiz-
vodim
a i ko
li�nicim
a, ko
ji su d
efini-
sani
prema
datim
prav
ilima,
za da
ti sis
tem ve
li�ina
.
Susta
v mj
ernih
jed-
inica
Sk
up os
novn
ih i iz
vede
nih
jedini
ca od
re�en
og su
stava
ve
li�ina
to�n
o odre
�en u
sklad
u s d
anim
prav
ilima.
84
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Trac
eabil
ity,
metro
logica
l Pr
opert
y of a
mea
surem
ent
where
by th
e res
ult ca
n be r
elated
to
a refe
rence
throu
gh an
unbro
-ke
n cha
in of
calib
ration
s, ea
ch
contr
ibutin
g to t
he m
easu
remen
t un
certa
inty.
[4] S
ljediv
ost
Sljed
ivost
je os
obina
da se
rez
ultat
neko
g mjer
enja
može
do
vesti
u ve
zu sa
odgo
varaj
u�im
drž
avnim
i/ili m
e�un
arodn
im
etalon
om pr
eko n
eprek
inutog
lan
ca up
ore�iv
anja.
(*)
Sljed
ivost,
me
trološ
ka
Osob
ina m
jeren
ja po
mo�u
koje
rezult
at mo
že da
se do
vede
u ve
zu
sa re
feren
com
posre
dstvo
m ne
prekin
utog l
anca
etalo
niran
ja ko
ja sv
a dop
rinos
e mjer
noj n
e-sig
urnos
ti.
Sljed
ivost,
me
trološ
ka
Svojs
tvo m
jerno
g rez
ultata
ili vri
jedno
sti ko
jeg et
alona
po
kojem
u se o
n mož
e dov
esti u
ve
zu s
nave
denim
refer
entni
m eta
lonim
a (ob
i�no d
ržavn
im ili
me�u
narod
nim) n
eprek
inutim
lan
cem
uspo
redab
a koje
imaju
utv
r�ene
nesig
urnos
ti. Ra
ndom
me
asur
emen
t err
or
Comp
onen
t of m
easu
remen
t erro
r tha
t in re
plica
te me
asure
ments
va
ries i
n an u
npred
ictab
le ma
nner.
[4] S
lu�ajn
a gr
eška
Re
zulta
t mjer
enja
minu
s sred
nja
vrijed
nost
koja
proizil
azi iz
besk
-on
a�no
g broj
a mjer
enja
iste
mjern
e veli
�ine i
zved
enim
u us
lovim
a pon
ovljiv
osti.
Slu�a
jna
greš
ka m
jer-
enja
Komp
onen
ta gre
ške m
jeren
ja ko
ja se
u po
novlje
nim m
jeren
jima
mijen
ja na
nepre
dvidl
jiv na
�in.
Slu�a
jna
pogr
ješka
Mj
erni re
zulta
t man
je sre
dnja
vrijed
nost
koja
bi pro
izišla
iz be
skon
a�no
ga br
oja m
jeren
ja ist
e mjer
ene v
eli�in
e izv
eden
ih u
uvjet
ima p
onov
ljivos
ti SA
DCME
T So
uthern
Afric
an D
evelo
pmen
t Co
mmun
ity (S
ADC)
Coo
perat
ion
in Me
asure
ment
Trac
eabil
ity.
3.5.2.
SADC
MET
Južn
o-afri�
ka za
jednic
a za
razvo
j, sara
dnja
u pod
ru�ju
mjern
e slje
divos
ti.
SADC
MET
Južn
oafri�
ka za
jednic
a za r
azvo
j (S
ADC)
sarad
nja na
sljed
ivosti
mj
erenja
.
SADC
MET
Zajed
nica z
a raz
voj ju
žne A
frike
(SAD
C) za
surad
nju na
mjer
noj
sljediv
osti.
SCSC
AP
EC S
ub-co
mmitte
e on S
tan-
dards
and C
onfor
manc
e.
SCSC
AP
EC-eo
v pod
komi
tet za
sta
ndard
e i sl
jedivo
st.
SCSC
AP
EC P
odko
mitet
za st
anda
rde i
usag
lašen
ost.
SCSC
Po
dodb
or AP
EC-a
za no
rme i
oc
jenu s
uklad
nosti
. SIM
Sis
tema I
nteram
erica
no de
Me
trolog
ía, th
e Inte
rameri
can
Metro
logy S
ystem
is th
e reg
ional
organ
isatio
n for
metro
logy i
n Am
erica
, com
prisin
g the
34 m
em-
ber n
ation
s rep
resen
ted at
OAS
.
3.3.1.
SIM
Sistem
a Inte
rameri
cano
de
Metro
logia,
Norm
aliza
cion y
Ca
lidad
, Inter
ni am
eri�k
i mjer
itel-
jski s
istem
u reg
ionaln
oj org
ani-
zaciji
za m
jerite
ljstvo
u Am
erici,
ko
ju �in
e 34 d
ržave
�lan
ice
zastu
pljen
e u O
AS.
SIM
Sistem
a Inte
rameri
cano
de
Metro
logia,
Me�
uame
ri�ki
metro
loški
sistem
je re
giona
lna
metro
loška
orga
nizac
ija u
Ameri
ci,
koju
�ine 3
4 drža
ve �l
anice
zas-
tuplje
ne u
OAS.
SIM
Sistem
a Inte
rameri
cano
de
Metro
logia,
Norm
aliza
ción y
Ca
lidad
, Me�
uame
ri�ki
metro
loški
susta
v reg
ionaln
a je
organ
izacija
za m
etrolo
giju u
Am
erici,
koju
�ine 3
4 drža
ve
�lanic
e zas
tuplje
ne u
OAS.
MK
SA sy
stem
A sy
stem
of me
asure
ment
units
ba
sed o
n the
Metr
e, Kil
ogram
, Se
cond
and A
mpere
. In 19
54 th
e sy
stem
was e
xtend
ed to
inclu
de
the K
elvin
and t
he C
ande
la. It
was t
hen g
iven t
he na
me “S
I sy
stem”
.
MK
SA si
stem
Sistem
mjer
nih je
dinica
za
snov
an na
metr
u, kilo
gramu
, se
kund
i i amp
eru. 1
954.
sistem
je
prošir
en uk
lju�u
ju�i k
elvina
i ka
ndela
i dato
mu j
e ime
„SI
sistem
“.
Sistem
MKS
ASis
tem m
jernih
jedin
ica ba
ziran
na
metru
, kilo
gramu
, sek
undi
i am-
peru.
1954
. god
ine ov
aj sis
tem je
pro
širen
uklju
�enje
m ke
lvina i
ka
ndele
. Tad
a je d
obio
i naz
iv "S
istem
SI".
MKSA
susta
v Su
stav m
jernih
jedin
ica ko
ji se
temelj
i na m
etru,
kilogra
mu,
seku
ndi i a
mperu
. God
ine 19
54.
taj je
susta
v proš
iren t
ako d
a uk
lju�u
je ke
lvin i k
ande
lu. N
akon
tog
a mu j
e dan
o ime
SI s
ustav
.
SI sy
stem
The i
nterna
tiona
l sys
tem of
units
, Le
Sys
tème I
nterna
tiona
l d’U
nités
, co
ntinu
ing th
e form
al de
finitio
n of
all S
I bas
ic un
its, a
pprov
ed by
the
Gene
ral C
onfer
ence
on W
eights
an
d Mea
sures
.
SI
sistem
Me
�una
rodni
sistem
jedin
ica, L
e Sy
stème
Inter
natio
nal d
’Unit
és,
koji z
adrža
va fo
rmaln
u defi
niciju
sv
ih os
novn
ih SI
jedin
ica, o
do-
brenih
od st
rane O
pšte
Konfe
r-en
cije za
tego
ve i m
jere.
Sistem
SI
Me�u
narod
ni sis
tem je
dinica
, Le
Syste
me In
terna
tiona
l d'Un
ites,
daje
forma
lne de
finicij
e svih
os-
novn
ih jed
inica
SI, k
oje je
usvo
jila
Gene
ralna
konfe
rencija
za te
gove
i mj
ere.
SI su
stav
Me�u
narod
ni su
stav j
edini
ca (L
e Sy
stème
Inter
natio
nal d
’Unit
és)
koji z
adrža
va sl
užbe
nu de
finicij
u sv
ih SI
os
novn
ih jed
inica
koje
je od
o-bri
la Op
�a ko
nferen
cija za
uteg
e i m
jere.
85
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
SMU
Slova
k Metr
ology
Insti
tute,
the
natio
nal m
etrolo
gy in
stitut
e of th
e Slo
vak R
epub
lic.
SM
U Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Re
publi
ke S
lova�
ke.
SMU
Slova
�ki m
etrolo
ški z
avod
, nac
ion-
alni m
etrolo
ški in
stitut
Slov
a�ke
SM
U Slo
va�k
a nac
ionaln
a metr
ološk
a us
tanov
a.
SP
SP Te
chnic
al Re
searc
h Ins
titute
of Sw
eden
, the n
ation
al me
trolog
y ins
titute
of Sw
eden
.
SP
Na
ciona
lni m
jerite
ljski in
stitut
Šv
edsk
e. SP
SP
Tehn
i�ki is
traživ
a�ki
institu
t Šv
edsk
e, na
ciona
lni m
etrolo
ški
institu
t Šve
dske
.
SP
Šved
ska n
acion
alna m
etrolo
ška
ustan
ova
Stab
ility
Prop
erty o
f a m
easu
ring i
nstru
-me
nt, w
hereb
y its
metro
logica
l pro
pertie
s rem
ain co
nstan
t in tim
e.
[4] S
tabiln
ost
Spos
obno
st mj
erila
daod
ržava
ko
nstan
tne m
jerite
ljske
karak
terist
ike to
kom
vreme
na.
Stab
ilnos
t Sp
osob
nost
mjeri
la da
o�uv
a ko
nstan
tnim
svoja
metr
ološk
a sv
ojstva
toko
m vre
mena
.
Stab
ilnos
t Sp
osob
nost
mjeri
la da
održa
va
svoje
metr
ološk
e zna
�ajke
sta
lnim
u vrem
enu.
Stan
dard
de
viatio
n, ex
perim
ental
Pa
ramete
r s fo
r a se
ries o
f n
meas
ureme
nts of
the s
ame m
eas-
urand
, cha
racter
ises t
he di
spers
ion
of the
resu
lts an
d is g
iven b
y the
for
mula
for st
anda
rd de
viatio
n.
[5] S
tanda
rdno
od
stupa
nje,
eksp
erime
n-tal
no
Param
etri z
a niz
od n
mjere
nja
iste m
jerne
veli�i
ne, k
arakte
rišu
rasipa
nje m
jernih
rezu
ltata,
a da
ti su
form
ulom
za st
anda
rdno
odstu
panje
.
Stan
dard
na
devij
acija
, ek
speri
men-
talna
Param
etar s
za ni
z od n
mjer
enja
iste m
jeren
e veli
�ine,
koji k
arak-
teriše
disp
erziju
rezu
ltata
i koja
je
data
obras
cem
za st
anda
rdnu
devija
ciju.
Stan
dard
no
odstu
panje
, ek
speri
men-
talno
Veli�i
na s
koja
za ni
z od n
mj
erenja
iste
mjere
ne ve
li�ine
op
isuje
rasipa
nje re
zulta
ta, a
dana
je fo
rmulo
m za
stan
dardn
o od
stupa
nje.
Accu
racy o
f me
asur
emen
t Clos
enes
s of th
e agre
emen
t be
twee
n mea
sured
quan
tity va
lue
and t
he tru
e qua
ntity
value
of th
e me
asura
nd.
[5] T
a�no
st mj
erenja
Bli
zina s
lagan
ja izm
e�u m
jerno
g rez
ultata
i istin
ske v
rijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
.
Ta�n
ost
mjere
nja
Blisk
ost s
lagan
ja izm
e�u v
rijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
i prav
e vrije
dnos
ti mj
erene
veli�i
ne.
Mjern
a to�
nost T
ijesn
o slag
anje
izme�
u mjer
-no
g rez
ultata
i istin
ite vr
ijedn
osti
mjere
ne ve
li�ine
.
Accu
racy o
f a
meas
uring
ins
trume
nt Th
e abil
ity of
a me
asuri
ng in
stru-
ment
to giv
e res
pons
es cl
ose t
o a
true v
alue.
[4] T
a�no
st mj
erila
Spos
obno
st mj
erila
da da
je od
zive b
liske i
stins
koj v
rijedn
osti.
Ta�n
ost
mjeri
la Sp
osob
nost
mjeri
la da
daje
odziv
e bli
ske p
ravoj
vrijed
nosti
. To
�nos
t mj
erila
Spos
obno
st mj
erila
da da
je od
zive b
liske i
stinit
oj vri
jedno
sti.
TBT
Tech
nical
Barrie
r to Tr
ade.
TB
T Te
hni�k
e bari
jere t
rgovin
i. TB
T Te
hni�k
a prep
reka t
rgovin
i. TB
T Te
hni�k
e zap
reke t
rgovin
i. Tr
ansp
arenc
y Ab
ility of
a me
asuri
ng in
strum
ent
not to
alter
the m
easu
rand.
[5]
[5] T
ransp
arent-
nost
Spos
obno
st mj
erila
da ne
mije
nja
mjern
u veli
�inu.
Tran
spare
nt no
st Sp
osob
nost
mjeri
la da
ne m
ijenja
mj
erenu
veli�i
nu.
Neza
mjetl
-jiv
ost
Spos
obno
st mj
erila
da ne
mi
jenja
mjere
nu ve
li�inu
. Tr
ansfe
r sta
ndard
Se
e Stan
dard,
trave
lling.
[4] P
osred
ni�ki
etalon
Et
alon k
oji se
koris
ti kao
posre
nik
za po
re�en
je eta
lona.
Tran
sfer
etalon
ili
ure�
aj Ur
e�aj
koji s
e kori
sti ka
o pos
rednik
u p
ore�e
nju et
alona
. Po
sredn
i�ki
etalon
Et
alon k
oji se
upotr
eblja
va ka
ko
posre
dnik
za us
pored
bu et
a-lon
a. Ma
rket s
urve
il-lan
ce
An ap
proac
h use
d to e
nsure
co
mplia
nce w
ith le
gislat
ion.
2.2.3.
Nadz
or na
d trž
ištem
Ko
risti s
e za p
rovo�
enje
zako
n-sk
og m
jerite
ljstva
. Vidi
pogla
vlje
2.2.4.
Tržiš
ni na
dzor
Prist
up ko
ji se k
oristi
da se
ob
ezbij
edi u
skla�
enos
t sa
zako
noda
vstvo
m.
Nadz
or na
d trž
ištem
Slu
ži za
prov
edbu
zako
nske
me
trolog
ije.
Influe
nce
quan
tity
A qu
antity
that
in a d
irect
meas
-ure
ment
does
not a
ffect
the qu
an-
tity th
at is
actua
lly me
asure
d (the
me
asura
nd) b
ut do
es af
fect th
e rel
ation
ship
betw
een t
he
indica
tion a
nd th
e mea
surem
ent
result
.
[4] U
ticajn
a ve
li�ina
Ve
li�ina
koja
nije m
jerna
veli�i
na
(veli�i
na ko
ja je
predm
et mj
er-en
ja) al
i uti�
e na m
jerni
rezult
at.
Utica
jna
veli�
ina
Veli�i
na ko
ja u d
irektn
om m
jeren
ju ne
uti�e
na ve
li�inu
koja
se m
jeri
(mjer
ena v
eli�in
a), al
i koja
uti�e
na
odno
s izm
e�u p
okaz
ivanja
i rez
ul-tat
a mjer
enja.
Utjec
ajna
veli�
ina
Veli�i
na ko
ja nij
e mjer
ena
veli�i
na (v
eli�in
a pod
vrgnu
ta mj
erenju
), ali u
tje�e
na m
jerni
rezult
at.
86
ENG
Pogl-
BOS
SRB
HRV
Calib
ration
rep
ort
Resu
lt(s) o
f a ca
librat
ion ca
n be
regist
ered i
n a do
cume
nt so
me-
times
calle
d a ca
librat
ion ce
rtifica
te or
a cali
bratio
n rep
ort.
[5] C
ertifik
at o
kalib
raciji
Rezu
ltat k
alibra
cije m
ože s
e reg
istrov
ati u
doku
mentu
koji s
e po
neka
d zov
e cert
ifikat
o kali
-bra
ciji ili
izvješ
taj o
kalib
raciji.
Uvjer
enje
o eta
lonira
nju
Rezu
ltat e
talon
iranja
mož
e da s
e reg
istruj
e u do
kume
ntu ko
ji se
pone
kad z
ove u
veren
je o e
ta-lon
iranju
ili izv
eštaj
o eta
lonira
nju.
Izvješ
taj o
umjer
avan
ju Re
zulta
ti umj
erava
nja m
ogu s
e za
biljež
iti u do
kume
ntu ko
ji se
katka
d naz
iva po
tvrda
o um
jera-
vanju
ili izv
ještaj
o um
jerav
anju.
Qu
antity
(m
easu
rable)
Prop
erty o
f a ph
enom
enon
, bod
y or
subs
tance
, whe
re the
prop
erty
has a
mag
nitud
e tha
t can
be
expre
ssed
as a
numb
er an
d a
refere
nce.
[4] V
eli�in
a (m
jerljiv
a) Ka
rakter
istika
pojav
e, tije
la ili
sups
tance
koja
se m
ože k
valita
-tiv
no ra
zlikov
ati i k
vanti
tativn
o od
rediti.
Veli�
ina
(mjer
ljiva)
Svojs
tvo po
jave,
tijela
ili sup
stan-
cije, g
dje sv
ojstvo
ima v
eli�in
u koja
mo
že da
se iz
razi k
ao br
oj i re
fer-
enca
.
Veli�
ina
(mjer
ljiva)
Svojs
tvo po
jave,
tijela
ili tva
ri gd
je sv
ojstvo
ima v
eli�in
u koja
mo
že da
se iz
razi k
ao br
oj i
refere
nca.
VIM
Intern
ation
al Vo
cabu
lary o
f bas
ic an
d gen
eral te
rms i
n Metr
ology
. [4]
, [5]V
IM
Me�u
narod
ni Rj
e�nik
osno
vnih
i op
�ih te
rmina
u mj
eritel
jstvu
. VIM
Me
�una
rodni
Rje�
nik os
novn
ih i
opšti
h term
ina u
metro
logiji.
VIM
Me�u
narod
ni rje
�nik
osno
vnih
i op
�ih na
ziva u
metr
ologij
i. Va
lue (o
f a
quan
tity)
Magn
itude
of a
partic
ular q
uanti
ty ge
neral
ly ex
press
ed as
a un
it of
meas
ureme
nt mu
ltiplie
d by a
nu
mber.
Num
ber a
nd re
feren
ce
togeth
er ex
press
ing m
agnit
ude o
f a q
uanti
ty e.g
mas
s of a
give
n bo
dy.
[4] V
rijedn
ost
(veli�
ine)
Vrije
dnos
t pos
ebne
veli�i
ne ko
ja se
uglav
nom
izraž
ava k
ao
jedini
ca m
jeren
ja po
množ
ena
brojem
.
Vrije
dnos
t ve
li�ine
Kv
antita
tivan
izno
s poje
dina�
ne
veli�i
ne, u
glavn
om iz
ražen
u ob
liku
proizv
oda m
jerne
jedin
ice i b
roja.
Broj
i refer
enca
koji z
ajedn
o pred
-sta
vljaju
kvan
titativ
an iz
nos
veli�i
ne, n
pr. m
asa d
atog t
ijela.
Vrije
dnos
t (ve
li�ine
) Vr
ijedn
ost m
jerno
g sign
ala ko
ji pre
dstav
lja od
re�en
u mjer
enu
veli�i
nu.
Corre
ction
va
lue
Value
whic
h add
ed al
gebra
ically
to the
unco
rrecte
d res
ult of
a me
as-
ureme
nt co
mpen
sates
for a
sys-
temati
c erro
r.
[5] V
rijedn
ost
isprav
ke
Vrije
dnos
t koja
se al
geba
rski
doda
je ne
isprav
ljeno
m mj
ernom
rez
ultatu
da bi
se ko
mpen
zova
la sis
temats
ka gr
eška
.
Vrije
dnos
t ko
rekcij
e Vr
ijedn
ost k
oja se
alge
barsk
i do
daje
neko
rigov
anom
rezu
ltatu
mjere
nja da
bi se
komp
enzo
vala
sistem
atska
greš
ka.
Vrije
dnos
t isp
ravka
Vr
ijedn
ost a
lgeba
rski p
ribroj
ena
neisp
ravlje
nomu
mjer
nom
rezult
atu ra
di po
ništen
ja su
s-tav
ne po
grješ
ke.
Value
, nom
inal R
ound
ed or
appro
ximate
value
of a
chara
cteris
ing qu
antity
of a
meas
-uri
ng in
strum
ent o
r mea
surin
g sy
stem
that p
rovide
s guid
ance
for
its us
e eg a
stan
dard
resist
or ma
rked w
ith a
nomi
nal v
alue o
f 10
0 �.
[4] V
rijedn
ost,
nomi
nalna
Za
okruž
ena i
li prib
ližna v
rijedn
ost
karak
terist
ike m
jerila
koja
pruža
up
utstvo
za nj
egov
u upo
trebu
.
Vrije
dnos
t, na
zivna
Za
okruž
ena i
li prib
ližna v
rijedn
ost
veli�i
ne ko
ja ka
rakter
iše m
erilo
ili mj
erni s
istem
koja
obez
bje�u
je sm
jernic
u za n
jegov
u upo
trebu
, np
r. etal
on ot
porni
k ozn
a�en
na
zivno
m vri
jedno
š�u o
d 100
�.
Vrije
dnos
t, na
zivna
Za
okruž
ena i
li prib
ližna v
rijed-
nost
veli�i
ne ko
ja ka
rakter
iše
merilo
ili mj
erni s
istem
koja
obez
bje�u
je up
ute za
njeg
ovu
upora
bu, n
pr. et
alon o
tporni
k oz
na�e
n naz
ivnom
vrije
dnoš
�u
od 10
0 �.
WEL
MEC
Wes
tern E
urope
an Le
gal M
etrol-
ogy C
o-ope
ration
. 3.2
.3.W
ELME
C Ev
ropsk
a koo
perac
ija za
zako
n-sk
o mjer
iteljst
vo.
WEL
MEC
Zapa
dnoe
vrops
ka sa
radnja
u za
kons
koj m
etrolo
giji.
WEL
MEC
Europ
ska s
uradn
ja u z
akon
skoj
metro
logiji.
WTO
W
orld T
rade O
rganis
ation
.
WTO
Sv
jetsk
a trgo
vinsk
a orga
nizac
ija.W
TO
Svije
tska t
rgovin
ska o
rganiz
acija
. W
TO
Svjet
ska t
rgovin
ska o
rganiz
acija
.NA
POME
NA: (
*) - D
efinic
ije pr
euze
te iz
Zako
na o
mjer
iteljs
tvu B
osne
i Her
cego
vine (
“Služ
beni
glasn
ik Bi
H”, b
roj 1
9/01)
87
7. INFORMAC IJE O MJER ITELJSTVU - L INKOV I
INFORMACIJAO... IZVOR KONTAKT
Akreditacija u Evropi, akreditovane laboratorije
EA Evropska kooperacija za akreditaciju
Sekretarijat u COFRAC 37 rue de Lyon, FR-75012 Paris www.european-accreditation.org
Akreditacija u Americi IAAC Unutrašnja ameri�ka koperacija za podru�je akreditacije
www.iaac.org.mx
Akreditacija u Azijsko - pacifi�koj oblasti
APLAC Azijsko - pacifi�ka kooperacijaakreditovanih laboratorija
www. aplac.org
Akreditacija u Južnoj Africi SADCA akreditaciji u Zajednici za razvoj Južne Afrike
www.sadca.org
Analiti�ka hemija i pitanja koja se odnose na kvalitet u Evropi
Eurachem www.eurachem.org
Certificirani referentni materijali
COMAR baza podataka www.comar.bam.de
Standardi ISO Me�unarodna organizacija za standardizaciju
www.iso.org
EURAMET tehni�ki projekti i komparacije
EURAMET www.euramet.org
Zakonodavstvo Evropske zajednice
EUR-lex eur-lex.europa.eu
Evropska nacionalna tijela za standardizaciju
CEN Evropski komitet za standardizaciju
www.cenorm.be
Me�unarodne mjeriteljske organizacije
BIPM Me�unarodni biro za tegove i mjere
Pavillon de Breteuil, F-92312 Sevres Cedex, France www.bipm.org
Me�unarodna unija za �istu i primjenjenu hemiju
IUPAC www.iupac.org
Me�unarodna unija za �istu i primenjenu fiziku
IUPAP www.iupap.org
Glavna baza za komparacije
Objavljena u glavnoj bazi za komparacije BIPM i u �asopisu "Metrologia"
BIPM kcdb.bipm.org
88
Zakonsko mjeriteljstvo u Azijsko - pacifi�koj oblasti
APLMF Azijsko - pacifi�ki forum za zakonsko mjeriteljstvo
www.aplmf.org
akonsko mjeriteljstvo u Evropi
WELMEC Sekretarijat WELMEC, UK www.welmec.org
Zakonsko mjeriteljstvo, me�unarodno
OIML Sekretarijat OIML u BIML, Paris www.oiml.org
Mjerenje, ispitivanje i analiti�ke laboratorije u Evropi
EUROLAB www.eurolab.org
Nacionalni mjeriteljski instituti
BIPM www.bipm.org ...i�i na "practical information" ...i�i na "korisni linkovi"
Fizi�ke i hemijske konstante CODATA Kaye and Laby online
physics.nist.gov/cuu/Constants www.kayelaby.npl.co.uk
Šeme provjere osposobljenosti, PTS u Evropi, Americi i Australo - azijskoj oblasti
EPTIS baza podataka Evropski informacioni sistem o provjeri kompetentnosti
www.eptis.bam.de
Regionalne mjeriteljske organizacije RMO
BIPM www.bipm.org ...i�i na "practical information" ...i�i na "korisni linkovi"
Regionalna mjeriteljska organizacija za Ameriku
SIM Ameri�ki unutrašnji sistem mjeriteljstva
www.sim-metrologia.org.br
Regionalna mjeriteljska organizacija za Azijsko - pacifi�ku oblast
APMP Azijsko - pacifi�ki mjeriteljski program
www.apmpweb.org
Regionalna mjeriteljska organizacija za Evro - azijsku oblast
COOMET Evro - azijska saradnja nacionalnih mjeriteljskih institucija
www.coomet.org
Regionalna mjeriteljska organizacija za Evropu
EURAMET e.V. Evropsko udruženje nacionalnih mjeriteljskih instituta
www.euramet.org
Regionalna mjeriteljska organizacija za Južnu Afriku
Saradnja na sljedivosti mjerenja u Zajednici za razvoj Južne Afrike
www.sadcmet.org
Regionalna mjeriteljska organizacija za Afriku (budu�a)
Mjeriteljski sistem unutar Afrike
www.afrimets.org
TBT tehni�ke barijere trgovini
EC DG Trade baza podataka o pristupu tržištu
madb.europa.eu
SI sistem BIPM www.bipm.org
89
8. R E F E R E N C E
[1] Arturo Garcia Arroyo, Dr. Director of Industrial & Material Technologies, CEC DG XII: "Measurement for Europe", Measurements and Testing, June 1993, vol. 1, no. 1. (Slike sa procentima u poglavlju 1.1 pozivaju se na ovu referencu)
[2] BIPM: The International System of Units, 8th edition 2006.
[3] CCQM: Report of the President of the Comite Consultatif pour la Quantite de Matiere, april 1995.
[4] BIPM, IEC, IFCC, ILAC, ISO, IUPAC, IUPAP, OIML: International Vocabulary of Metrology -Basic and General Concepts and Associated Terms, 3rd edition, 2008, JCGM 200:2008, also published by ISO as ISO/IEC Guide 99-12:2007 International Vocabulary of Metrology -Basic and General Concepts and Associated Terms.
[5] BIPM, IEC, IFCC, ISO, IUPAC, IUPAP, OIML: International Vocabulary of Basic and General Terms in Metrology, 2nd edition 1993, ISBN 92-67-01075-1.
[6] ISO: Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement, First edition 1995, ISBN 92-67-10188-9.
[7] ISO/IEC 17025, General requirements for the competence of testing and calibration laboratories, 2nd edition, 2005.
[8] Steen C. Martiny: Innovation og Maleteknik, 1999, ISBN 87-16-13439-7. (Primjer �ubriva u poglavlju 4 poziva se na ovu knjigu)
90