MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA vozač motornih vozila

MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE

Žepče, 14.10.2004. god. prof. Edin Heleg, dipl.ing. saob.

1

Nastanak špedicijePojava posrednika (špeditera), se vezuje za pojavu trgovine koja je zahtjevala

prijevoz velikih količina roba na dugim prekookeanskim i međukontinentalnim kopnenim putevima, kada trgovci više nisu bili u mogućnosti pratiti svoju robu.

Trgovci se tada susreću sa problemom : Kojim prijevoznim putem i prijevoznim sredstvom otpremiti određenu robu na

najekonomičniji način? Kako postići sigurnu otpremu robe i dostavu na određeno mjesto i određenu osobu?

Trgovci to prepuštaju specijaliziranim posrednicima - špediterima, koji su vršili izbor prijevoznog puta, unajmljivanje prijevoznih sredstava i davali stručne savjete u pogledu izvršenja prevoza robe.

Prvi oblici špedicije javljaju se u 13 vijeku, kada je Venecija imala veliku trgovačku flotu brodova i igrala glavnu ulogu u trgovini sa susjednim zamljama.

ŠpedicijaPod pojmom Špedicija, podrazumjeva se specijalizovana privredna djelatnost,

koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u vezi.

ŠpediterŠpediter (otprijemnik) je posrednik, pravno ili fizičko lice, koje se isključivo bavi

organizacijom otpreme robe svojih komintenata (stranaka) pomoću vozara i taj posao radi u svoje ime za račun komintenta.

MeđušpediterŠpediter ne može uvjek izvršiti povjerene zadatke sam, i to obično:

1. Kada roba od otprijemnog do odredišnog mjesta, treba da pređe granice više država,

2. Kada prijevoz robe od otprijemnog do odredišnog mjesta treba izvršiti različitim saobraćajnim sredstvima.

U takvim slučajevima špediter koristi usluge nekog špeditera iz inostranstva. Taj špediter se tada zove Međušpediter. Dakle, Međušpediter je špediter na kojeg "glavni" špediter prenio djelimično izvršenje špediterskog posla.

PodšpediterPonekad se događa da špediter iz nekih razloga, uzme drugog špeditera da ga

zamjeni u čitavom poslu. Taj špediter se tada zove Podšpediter. Podšpediter je dakle špediter na kojeg je "glavni" špediter prenio u cjelini izvršenje špediterskog posla, ali "glavni" špediter u cjelosti odgovara za izvršenje posla i izbor podšpeditera, osim kada ga sam komintent izabere.

2

PODJELA ŠPEDICIJE PREMA TERITORIJALNOM DJELOKRUGU POSLOVANJA1. Unutrašnja špedicija2. Međunarodna špedicija

Unutrašnja špedicijaUnutrašnja špedicija se bavi isključivo organizacijom otpreme robe unutar

granica jedne države i pri tom se služi isključivo domaćim prijevoznim sredstvima. Unutrašnja špedicija organizuje otpremu robe :- u istom mjestu, koja se zove loko špedicija;- iz jednog u drugo mjesto iste države, koja se zove međumjesna špedicija;

Međunarodna špedicijaMeđunarodna špedicija se bavi organizacijom robe i preko granica države.

Ona organizuje otpremu robe :- iz vlastite u stranu zemlju (izvozna špedicija),- iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija),- između stranih zemalja preko vlastite zemlje (tranzitna špedicija).

PODJELA ŠPEDICIJE PREMA OSNOVNOM OBILJEŽJU POSLOVA

Raznovrsnost, razgranatost poslova u špediterskoj djelatnosti, dovelo je do podjele i specijalizacije špedicije prema osnovnom obilježju špediterskog poslovanja na :

- Lučka špedicija,- Kontinentalna špedicija,- Granična špedicija.

Na koje će od ove tri špedicije biti usmjereno težište rada određenog špeditera, to ovisi o njegovom geografskom položaju, finansijskih mogućnosti, poslovnim sposobnostima i drugim faktorima.

Lučka špedicija - bavi se organizacijom prekomorske otpreme robe. Poslove lučke špedicije vrše lučki špediteri. Težište međunarodne špedicije leži upravo u morskim lukama. Značaj lučke špedicije ogleda se ne samo u velikim količinama robe, nego i specifičnostima prijevoza robe morem.

Zadatak lučke špedicije je da organizuje i koordinira mnogobrojne manipulacije koje se vrše u vezi sa skretanjem robe sa jednog prijevoznog puta na drugi, sa prekrcajem robe sa jednog prijevoznog sredstva na drugo.

Kontinentalna špedicija - Poslove kontinentalne špedicije vrše kontinentalni špediteri. Ova špedicija se bavi prvenstveno organizacijom kopnene otpreme robe. Ona se može podjeliti na : željezničku, riječnu i drumsku. Ova podjela se oslanja na vidove prijevoza kojim se transportuje roba.

Granična špedicija - Prvenstveno se bavi pružanjem usluga u vezi sa carinskim i drugim graničnim postupcima, prekrcajem robe i privremenim uskladištenjem robe.Znači, bavi se uvozom, izvozom i prevozom robe i drugim poslovima koji su u vezi sa prelazom robe preko carinske linije.

3

PRAVNO REGULIRANJE ŠPEDICIJE

Špeditersku djelatnost u svijetu, pa i u našuj zemlji reguliraju; zakoni, drugi propisi, običaji i uzance, te sudska praksa.

Zakon - Međunarodni špediteri u svom poslovanju mora poznavati i primjenjivati Zakone koji se primjenjuju u našoj zemlji, a koji regulišu promet roba i usluga sa inostranstvom, kao i one koji se odnose na carinu, a posebno Zakone koji se primjenjuju kao međunarodni.

Običaji - Na špeditersku djelatnost se primjenjuju u širem smislu i trgovački običaji. Pod tim se običajima podrazumjevaju pravila u trgovini i poslovnom prometu koja su se formirala u praksi i ustalila dužim primjenjivanjem određenih postupaka.

Opće uzance - Regulišu pitanja prometa robom, poslove špedicije, transporta, uskladištenja, osiguranja itd. Njima su data i tumačenja trgovačkih termina sa utvrđenim obavezama prodavca i kupca. Tako se često koriste uzance kao što su : "franko", "iz","sa", "ex", "ab", uz naznaku, "tvornica", "rudnik", "skladište", "vagon" i dr.

Vozač će u međunarodnom prometu biti češće u situaciji da samostalno preuzme robu na prijevoz na osnovu već sačinjenih prijevoznih isprava ili će on sam sudjelovati u njihovom sačinjavanju.

U međunarodnoj trgovini postoje uobičajeni standardi, izrazi, običaji i praksa koju o određenom obimu mora poznavati i vozač. Naime, ti izrazi mogu kod njega, odnosno prijevoznika čiji je on punomočnik, sadržavati određene obaveze, koje bi on nerazumjevajući njihovo značenje, mogao zanemariti i time uzrokovati štetu.

Kako se ti izrazi često odnose i na obaveze u transportu, neophodno je upoznati se sa njihovim značenjem.

Međunarodna trgovačka asocijacija je zato objavila je skup pravila za tumačenje trgovačkih termina pod nazivom INCOTERMS 90.

Njima se pojašnjavaju prava i obaveze kupca i prodavača pri isporuci robe. O njihovoj upotrebi stranke slobodno odlučuju, ali kada se na njih pozovu njihovo značenje postaje obavezno.

Franko tvornica (...naznačeno mjesto), Franko prijevoznik (...naznačeno mjesto), Vozarina plačena do (...naznačeno mjesto odredišta), Vozarina i osiguranje plaćeni do (...navedeno mjesto odredišta), Isporučeno granica (...naznačeno mjesto), Isporučeno neocarinjeno (...naznačeno mjesto odredišta), Isporučeno ocarinjeno (...naznačeno mjesto odredišta).

4

OSNOVNI POSLOVI MEĐUNARODNE ŠPEDICIJE

Glavni zadatak međunarodnog špeditera je da oslobodi komintenta cijelokupne brige oko otpreme robe, kako bi komitent svu svoju pažnju mogao usmjeriti u svoj osnovni posao.

U izvršenju tog zadatka, međunarodni špediter se susreće s nizom vrlo raznovrsnih i obimnih poslova. On mora naročito poznavati tehniku međunarodne trgovine, kao i odgovore na raznovrsna pitanja koja stoje u vezi sa tom tehnikom.

Zbog toga se kaže da je međunrodna špedicija, jedna vrlo kompleksna djelatnost.

Osnovni poslovi međunarodnog špeditera obuhvataju 13 poslova , a to su :

1. Instradacija2. Doziv robe3. Zaključivanje ugovora o prijevozu robe4. Prihvat robe radi otpreme5. Otprema robe u užem smislu6. Doprema robe u užem smislu7. Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe8. Ispostavljanje i nabavljanje prijevoznih isprava9. Sklapanje ugovora o transportnom osiguranju10.Uskladištenje robe11. Izvršenje radnji u vezi sa carinjenjem robe12.Kontrola i reklamacija vozarine, carine i drugih izdataka13.Obavještavanje komintenta

Svi drugi poslovi kojima se bavi međunarodni špediter su :

- Pakovanje robe,- Uzorkovanje robe (uzimanje uzoraka robe radi vršenja tehničkih i fitopatoloških

kontrola),- Signiranje (označavanje) robe,- Kontrola kvalitete i kvantitete robe,- Zastupanje komintenta u slučaju generalne havarije,- Izdavanje garantnih pisama,- Praćenje transporta.

1. Instradacija - je određivanje ili izbor prijevoznog puta kojim će se roba otpremiti od otprijemnog mjesta na jednoj do odredišnog mjesta u drugoj državi. Kod instradacije u širem smislu podrazumjevamo određivanje prijevoznog sredstva kojim će se roba prevesti i određivanje vremena za koje će se roba prevesti.

INSTRADACIJAInstradacija ulazi u red ne samo najznačajnijih, nego i kvalitetno (stručno)

najtežih poslova međunarodnog špeditera.

Pod instradacijom u užem smislu podrazumjevamo izbor (određivanje) prijevoznog puta kojim će se roba otpremiti od otprijemnog do odredišnog mjesta.

5

Pod instradacijom u širem smislu podrazumjevamo osim određivanja prijevoznog puta i određivanje prijevoznih sredstava kojima će se roba transportovati na određenom putu, kao i određivanje vremena u kojem treba robu otpremiti od otprijemnog do odredišnog mjesta.

Određivanje prijevoznog sredstva kojima će roba biti otpremljena na određenom putu, stoji u neposrednoj vezi sa određivanjem prijevoznog puta. Čim je određen put (more, kopno, zrak), određeno je najčešće i prijevozno sredstvo kojim će biti izvršen prijevoz na tom putu (brod, teretno vozilo, avion). Međutim ako se prijevoz treba izvršiti kopnenim putem, postoji nekoliko paralelnih linija različitih saobraćajnih sredstava (riječni, željeznički, drumski).

Određivanje vremena u kojem treba otpremiti robu od otprijemnog do odredišnog mjesta, stoji u neposrednoj vezi za određivanje prijevoznog puta.Značenje instradacije ogleda se u tome što cjelokupan uspjeh u organizaciji transporta robe zavisi upravo od ispravno određenog prijevoznog puta. U praksi važi pravilo da kad god je to moguće, robu treba transportovati morskim putem i brodovima jer je taj transport najekonomičniji.Prijevozni put može biti dvojak : Direktan i Kombinovan prijevozni put.

Direktan prijevozni put je povoljniji od kombinovanog jer :- manji je broj pretovarnih radnji, - nema izmjena u pravnom režimu prijevoza, - manja su usputna zadržavanja, - manji je broj učesnika koji sudjeluju u otpremi robe.

Kombinovani prijevozni put se odabire kada otpremu robe nije moguće izvršiti direktnim putem. Kombinovani prijevozni put je uslovljen najčešće geografskim razlozima, a i nekim drugim a naročito :- Činjenica da proizvodna mjesta nisu uvjek smještena u saobraćajnim središtima iz

kojih vode direktni prijevozni putevi za potrošačka mjesta,- Činjenica da se robom ne trguje uvjek iz proizvodnih, već iz drugih privrednih

središta u kojima se koncentrišu velike količine trgovačke robe.

Činioci koji utiču na instradaciju

Na određivanje prijevoznog puta utiče niz faktora. Obično se smatra da je određivanje prijevoznog puta uslovljeno sa 3 osnovna činioca :

1. Troškovi otpreme, tj. visina prijevoznih i drugih otprijemnih troškova.2. Brzina otpreme, tj. vremena koje je potrebno za prijevoz robe od otprijemnog do

odredišnog mjesta.3. Kvalitet otpreme, tj. pružanja raznih usputnih usluga kao što je doleđivanje lako

kvarljive robe, hranjenje i pojenje životinja i sl.

Na instradaciju utiču i drugi činioci kao što su :- Priroda robe,- zapremina robe, laka kvarljivost robe, velika osjetljivost robe,

6

- Geografski položaj otprijemnog i odredišnog mjesta,- Devizni izdaci,- uvjek treba angažovati domaćeg vozara kada je to moguće,- Politička situacija, - izbjegavati kretanja kroz nesigurne područja i zemlje,- Regulativa saobraćaja - poznavanje i primjena odredbi međunarodnih pravila i

propisa.

Troškovi otpremeDužnost međunarodnog špeditera je da odredi najekonomičniji prijevozni put. Ta

ekonomičnost prijevoza robe zavisi u prvom redu od cijene prijevoza. Zbog toga se špediter, uz ostale jednake uslove, odlučuje na onaj put koji je vezan s najmanjim prijevoznim troškovima.

Visina prijevoznih troškova ovisi od 3 glavna činioca :

Vrijednost robe - Prijevozni troškovi rastu u obrnutoj razmjeri prema vrijednosti robe. Kod vrijednije robe ( gotovi proizvodi, skuplji proizvodi, skuplje sirovine), opterećenje prijevoznim troškovima iznosi tek 1- 10 % od vrijednosti robe, dok kod manje vrijedne robe ( jeftini masovni prroizvodi i sirovine), taj postotak iznosi 40 - 50 % vrijednosti robe.

Količina robe - Velike količine robe prevoze se redovno pod povoljnijim uslovima, - jeftinije, nego mala količina istovrsne robe. Zbog toga špediter nastoji da spajanjem manjih količina roba, dvaju ili više komintenata postignu onu količinu koja ispunjava uslove za jeftiniji prijevoz.

Tarife za prijevoz robe - Tarife su sistematizovani pregled cijena, kao i propisi i uslovi na temelju kojih se prinjenuju. Ovo je najvažniji činilac o kojem ovisi visina prijevoznih troškova. Osnovna načela kod prijevoznih tarifa jesu :- što veće odstojanje , to veća vozarina;- što veća brzina, to veća vozarina;- što veća udobnost, to veća vozarina;

Visina prijevoznih troškova zavisi prvenstveno od trenutne situacije na prijevoznim putevima tj. po tarifnim stavovima u trenutku predaje robe na prijevoz.Visina prijevoznih troškova ne ovisi ponekad samo o redovnim tarifama koje se primjenjuju na prijevoz robe, nego i nekim drugim činiocima kao što su :- zainteresovanost potencijalnih vozara za konkretan prijevoz,- konkurencije potencijalnih vozara pa i samih zemalja preko kojih se treba izvršiti

prijevoz.

Međutim, najveći dio međunarodnog prijevoza se obavlja po posebno dogovorenim aranžmanima, nevezano za tarife, koje korisnici prijevoza sklapaju sa zainteresiranim vozarima.Na ukupne troškove otpreme, utiče i visina premije transportnog osiguranja robe koja je najveća kod prijevoza robe morem.

Brzina otpreme

7

Komintentu je gotovo uvijek u interesu da se otprema robe izvrši na što brži način. Zbog toga će međunarodni špediter, pod ostalim jednakim uslovima, odabrati onaj projevozni put koji je vezan s najmanjim gubitkom vremena u otpremi robe.

Ako je to uslovljeno optimalnom ekonomičnošću otpreme, špediter će se odlučiti čak i za skuplji ali brži prijevozni put. Od brzine otpreme zavisi naročito prevoz lako kvarljive robe. Ukoliko se radi o manjim količinama robe (npr. jagode, cvijeće i sl.) špediter će se odlučiti i za vazdušni prijevoz. Neke lako kvarljive robe velikih količina, moraju se otpremiti morskim putem (npr. ananas, banane i sl.), specijalnim brodovima za prijevoz južnog voća. Veliku brzinu prijevoza zahtjeva i otprema životinja i robe koja je "hitno" potrebna komintentu (npr. rezervni dijelovi za neke mašine i postrojenja, lijekovi i sl.).

Kvaliteta otpremeKada je riječ o kvaliteti otpreme, onda mislimo na dvije osnovne stvari. Prvo, na mogućnost da se robi pruže usputne usluge i drugo, na urednost u otpremi robe. Određeni broj roba, zahtjeva da im se usput pruže razne usluge kao što je doleđivanje lako kvarljive robe, hranjenje i pojenje životinja i dr. Što je put kojim se roba instradira duži, to je i zavisnost otpreme robe, od usputnih usluga, veća. Špediter takođe nastoji da osjetljivu robu instradira putem na kojem usput ne dolazi do pretovara, jer se time smanjuje mogućnost usputnog oštećenja.

2. Doziv robe - predstavlja upute koje špediter daje pošiljaocu, kada će i kako uputiti robu na mjesto gdje će biti utovarena na drugo prijevozno sredstvo, npr. usklađuje prispjeće robe, kako bi se vrijeme dolaska robe u luku sinhronizovao (uskladilo) sa planiranim vremenom prispjeća broda u luku.

3. Zaključivanje ugovora o prijevozu - vrši se između špeditera i prijevoznika - vozara. Ugovorom se definišu sva bitna pitanja vezana za prijevoz robe, obaveze, odgovornosti te utvrđuju termini - rokovi.

4. Prihvat robe radi otpreme - Roba koju špediter prihvata radi otpreme, mora biti spremna za transport. Dužnost pripreme robe za prijevoz pada na nalogodavca, komintenta. Sa gledišta špediterskog poslovanja roba je spremna za prijevoz ako je propisno pakovana i na vrijeme stavljena špediteru na raspolaganje.

5. Otprema robe u užem smislu - Nakon izvršenog prihvata robe, špediter organizuje otpremu robe odabranim prijevoznim sredstvom. Glavni zadaci špeditera pri otpremi robe su :- da naruči prijevozna srestva,- da vodi brigu da prijevozna sredstva na vrijeme budu postavljena i spremna na

utovar,- da vodi brigu o dopremi robe do prijevoznog sredstva i o njenom utovaru,- da popuni i podnese tovarni list na potvrdu.

6. Doprema robe u užem smislu - Ako špediter dobije nalog da organizira dopremu robe iz inostranstva, postupit će u pogledu dopreme robe u zemlju analogno načinu koji vrijedi za otopremu robe u inozemstvo. Doprema robe se može obaviti kontinentalnim vozilima, pomorskim brodovima i avionskim kargo letovima.

Pri tome su glavni zadaci špeditera :

8

- da primi izvještaj o prispjeću robe. To je obavjest kojom prijevoznik obavještava špeditera o prispjeću robe,

- da preuzme robu od prijevoznika,- da utvrdi stanje robe nakon transporta.

7. Ukrcaj, iskrcaj i prkrcaj robe - podrazumjeva skup mjera i operacija koje stoje u vezi sa prijevozom tereta od otprijemnog do odredišnog mjesta, a naročito sa utovarom, istovarom i smještajem roba u prijevozno sredstvo te njenom pretovaru iz jednog u drugo prijevozno sredstvo. Od posebne važnost je da se ove radnje obave na vrijeme, što racionalnije i sigurnije za robu.

8. Ispostavljanje i nabavljanje prijevoznih isprava - Zaključenje ugovora o kupoprodaji u vanjskoj trgovini počiva uglavnom na uzajamnom povjerenju između ugovorenih stranaka, pa se prijevozna isprava pojavljuje kao gotovo jedini dokument koji o tom povjerenju pruža i izvjesnu sigurnost u pogledu izvršenja zaključenog posla. Ispostavljanje prijevoznih isprava je vrlo važan i osjetljiv zadatak, jer one moraju sadržavati sve uslove i napomene koje traži komitent. Pojedine prijevozne isprave špediter ispostavlja ( npr. tovarni list CIM u želj. saob.), dok druge prijevozne isprave špediter nabavlja od vozara, (teretnica u pomorskom saobr. i međunarodni tovarni list CMR u drumskom saob.). Pod prijevoznim ispravama podrazumjevamo dokumenta koja se izdaju prilikom sklapanja ugovora o prijevozu.

9. Sklapanje ugovora o transportnom osiguranju - Posebna vrsta osiguranja je transportno osiguranje pod kojim podrazumjevamo osiguranje osoba ili stvari od transportnog rizika. To je dakle vrsta osiguranja kojom osiguranik prenosi rizik prijevoza na osiguravatelja.

10. Uskladištenje robe - špediter vrši u dva slučaja :- ako se pristizanje robe u luku ne može uskladiti sa dolaskom broda,- ako je robu prije dalje otpreme potrebno sortirati, pakovati, prepakovati ili podvrgnuti

nekim drugim manipulacijama. Opšti uslovi kod nas predviđaju da je špediter dužan uskladištiti robu na zahtjev komintenta.

11. Izvršenje radnji u vezi sa carinjenjem - Carinjenje robe je u uskoj vezi sa međunarodnom otpremom robe. Ono se vrši na komintentov nalog a koji može biti i prešutan. Špediter vrši carinjenje robe prema podacima koje mu je dao komintent. Mjesto carinjenja određuje komintent, a ako to nije navedeno onda to špediter određuje. Prilikom samog postupka carinjenja robe, špediterov komintent ovlaštava špeditera, da u njegovo ime "podnosi deklaraciju i izvrši sve radnje u postupku carinjenja robe". Samo carinjenje se sastoji iz tri radnje :1. podnošenje deklaracije2. pregled robe3. preračunavanje i naplata carine 12. Kontrola i reklamacija vozarine, carine i drugih izdataka - Zadatak špeditera je da kontrolira : u tarifnom pogledu ispostavljanje prijevozne isprave, carinske deklaracije i druge obračunske isprave.

9

Ukoliko špediter primjeti da je obračun vozarine i drugih davanja naplačenih po ispravama, izvršen na štetu njegovog komintenta, špediter je dužan o tome obavjestoti svog komintenta i tražiti uputstva u pogledu reklamiranja nastalih grešaka. Komintent će na temelju špediterova upozorenja, naložiti špediteru da reklamira netačnosti u obračunu i naplati davanja. Iako je špediter dužan da reklamira samo ako dobije izričit nalog od komintenta, to ne znači da špediter ne može i saminicijativno reklamirati neispravnosti.

13. Obavještenje komintenta - Jedan od osnovnih zadataka međunarodnog špeditera se ogleda u dostavljanju komintentu obavještenja o toku organizacije i izvršenja otpreme robe. Pod potrebnim obavještenjima se podrazumjevaju :- obavještenja koja su predviđena pravnim propisima o špediterskom poslovanju,- obavještenja za koje špediter smatra da mogu komintentu biti od važnosti prije

donošenja odluka.

UVIJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI PRIJEVOZNIK DA MOŽE OBAVLJATI MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE

Prijevoznik može obavljati međunatodni transport robe ako posjeduje odobrenje – licencu za obavljanje tog prijevoza.

Odobrenje – licencu izdaje Ministarstvo nadležno za poslove saobraćaja i veza ako domaće prijevoznik ispunjava sljedeće uvjete:

1. Da je upisan u sudski registar za obavljanje međunarodnog cestovnog prijevoza po propisima o vanjskotrgovinskom poslovanju;

2. Da posjeduje potreban broj vozila koja ispunjavaju propisane tehničko-eksploatacione uvjete za obavljanje međunarodnog prijevoza, a najmanje u vlasništvu jedno registrovano motorno vozilo;

3. Da ima osigurano parkiranje za vozila za koje se traži licenca, kao i njihovo održavanje;

4. Da zapošljava potreban broj vozača specijalista, a najmanje jednog vozača;5. Da nije pod stečajem ili u toku stečajnog postupka i da im nije izrečena neka od

mjera privremene zabrane vanjskotrgovinskog poslovanja, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja javnog prijevoza kao privredne dijelatnosti;

6. Da osobi koja je odgovorna az obavljanje međunarodnog prijevoza, odnosno kojaobavlja dužnost rukovodioca djelatnosti međunarodnog prijevoza u preduzeću ili drugoj pravnoj osobi nije izrečena privremena zabrana obavljanja poslova u vanjskotrgovinskom poslovanju;

7. Da ima odgovarajuću finansijsku sposobnost i to da po toni nosivosti teretnog vozila raspolaže kapitalom i rezervama od najmanje 150,00 KM, s tim što u vrijednost kapitalai rezervi ne ulazi vrijednost vozila ili da o tome pridonese bankarsku garanciju.

Ministarstvo će izdati licencu prijevozniku koji ispunjava navedene uvjete u roku od 60 dana od dana uredno podnwesenog zahtjeva.

Minstarstvo može odrediti ograničenja kojima podliježe licenca u odnosu na terete koji su predmet prijevoza, nosivost odnosno kapacitet vozila, karakteristike i upotrebu vozila, teritorijalno područje i privremenu važnost, a na osnovu broja, vrste, kapaciteta i

10

godine proizvodnje vozila za koje se traži licenca, zatim uvjeta za njihovo parkiranje i održavanje, kao i broja zaposlenih vozača i finansijske sposobnosti prijevoznika.

Ministarstvo će donijeti riješenje o prestanku važenja licence ako prijevoznik:- Odjavi obavljanje međunarodnog prijevoza,- Više ne ispunjava propisane, naprijed navedene uvijete,- Ne pridržava se ograničenja kojima podliježe licenca,- U kalendarskoj godini bude više od dva puta kažnjen za prekršaj proisan u kaznenim odredbama Zakona o međunarodnom prijevozu.

Pri obavljanju međunarodnog prijevoza kod posade vozila mora se nalaziti original odobrenja – licence ili njezina ovjerena kopija ili izvod.

UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI MOTORNO VOZILO ZA OBAVLJANJE MEĐUNARODNOG TRANSPORTA ROBE

Pored općih uslova, definisanih propisima kojima se reguliraju dimenzije vozila, ukupne mase vozila, osovinska opterećenja i osnovnih uvjeta koje moraju ispunjavati uređaji i oprema na vozilima u saobraćaju na cestama, motorna i priključna vozila za prijevoz stvari u međunarodnom transportu moraju ispunjavati i uvjete propisane posebnim pravilnicima, zavisno od vrste i karaktera prijevoza, u pogledu zaštite okoline koji se odnose na emisiju štetnih materija i buke a posebno sigurnosno – tehničkih standarda.

Vozila za prijevoz stvari moraju ispunjavati uslove kojima se pri prijevozu obezbjeđuje zaštita stvari od oštećenja, rasipanja, prekomjernog hlapljenja (kalo), odnosno od zagađenja, u zavisnosti od vrste i osobina stvari koje se prevoze.Vozila kojima se obavlja prijevoz stvari, prije polaska na svaku vožnju moraju biti očišćena i pregledana.

Za vrijeme vožnje vrata na vozilima, poklopci prostora za smještaj pribora i alata, vrata na tovarnom sanduku, moraju biti zatvorena, pokrivači zategnuti a stranice tovarnog sanduka podignute i međusobno povezane.

Prema propisima koje primjenjuje Eu i našim propisima, najveće dozvoljene dimenzija i mase vozila su:

Visina teretnog vozila: 4 metra,

Širina teretnog vozila: 2,5 metara,

Dužina: Teretnog vozila

- s dvije osovine: 12 metara,- s tri osovine: 12 metara

Prikolice- s dvije osovine: 10 metara,- s tri osovine: 12 metara

Tegljača s poluprikolicom:- s tri osovine: 16,5 metara,- s četiri osovine: 16,5 metara,

11

- s pet osovina: 16,5 meatra. Vučnog vozila sa jednim ili dva priključna vozila: 18 meatra

Težina: Teretnog vozila

- s dvije osovine: 18 tona,- s tri osovine: 24 tone,- s četiri osovine 32 tone,

Prikolice- s dvije osovine: 18 tona,- s tri osovine: 24 tone.

Tegljača s poluprikolicom:- s tri osovine: 28 tona,- s četiri osovine: 36 – 38 tona,- s pet/šest osovina: 40 tona.

Vučnog vozila sa jednim ili dva priključna vozila: - s četiri osovine: 36 tona,- s pet/šest osovina: 40 tona.

U zavisnosti od propisa koje se primjenjuju u pojedinim zemljama, vezano za obavljanje međunarodnog transporta, potrebno je upoznati se sa istim obavezno prije početka vožnje, jer ima odstupanja u pogledu najvećih dozvoljenih dimenzija i masa vozila, kao i potrebne opreme i pribora za vozilo.

Potrebne informacije se mogu naći u brošurama koje objevljuju pojedine prijevozničke asocijacije i udruženja, koje pokrivaju oblast međunarodnog transporta roba.Vozila kojima se obavlja prijevoz stvari, prije polaska na svaku vožnju moraju biti očišćena i pregledana.

Za vrijeme vožnje vrata na vozilima, poklopci prostora za smještaj pribora i alata, vrata na tovarnom sanduku, moraju biti zatvorena, pokrivači zategnuti a stranice tovarnog sanduka podignute i međusobno povezane.

OPREMA I PRIBOR KOJE MORA POSJEDOVATI VOZILO DA BI MOGLO OBAVLJATI MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE

Vozila kojima se obavlja prijevoz stvari moraju u prostoru namjenjenom za smještaj alata, imati i slijedeći pribor i alat:

- hidrauličnu ili mehaničku dizalicu,- alat za skidanje i postavljanje točkova,- alat za zamjenu pneumatika,- alat za zamjenu remenja i po jedan odgovarajući remen,- rezervni točak,- aparat za gašenje požara,- znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolovozu puta (2 komada ako vuče

priključno vozilo),- oprema za pružanje prve pomoći (kutija prve pomoći),

12

- klinasti podmetači na motornim i priključnim vozilima čija najveća dozvoljena masa prelazi 5 tona (2 komada),

- rezrvne sijalice,- poluga za vuču,- zimska oprema (pneumatici za zimsku upotrebu M+S na pogonskim točkovima

odnosno radijalni pneumatici na svim točkovima ili pneumatici sa ljetnim profilom ako u priboru imaju lanci za pogonske točkove i lopata)

- druga oprema.

Skup vozila u saobraćaju na cestama duži od 12 metara, mora na zadnjem dijelu priključnog vozila biti obiljažen flouroscentnim tablama čija boja i dimenzije moraju zadovoljavati propise ECE.

TEHNIČKI USLOVI KOJE MORA ISPUNJAVATI VOZILO DA BI MOGLO OBAVLJATI MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE POD CARINSKIM PEČATOM

Vozila koja obavljaju međunarodni transport robe, kao i vozila koja vrše transport robe pod režimom TIR karneta, moraju da ispunjavaju određene tehničke uslove koje propisuju i izdaju nadležni carinski organi, a koje se odnose na stavljanje robe, koja se transportuje, pod carinski nadzor.

Da bi vozilo zadovoljilo te uslove, vozilo mora imati svojstva :

- da se roba koja se u njima prevozi može na jednostavan i efikasan način držati pod carinskim nadzorom stavljanjem carinskih obilježja - pečata;

- da se nikakva robe ne može vaditi ili stavljati u zapečaćeni dio vozila ili kontejnera, a da se pri tome ne izvrši obijanje koje ostavlja vidne tragove ili lomljenje carinskih obilježja;

- da vozilo ili kontejner ne sadrži skrivene prostore u koje bi se mogla roba sakriti;- da svi prostori, gdje bi se mogla smjestiti roba, budu lako pristupačni carinskoj

kontroli;

Za svako vozilo koje dobije odobrenje - certifikat o ispunjavanju propisanih tehničkih uslova za obavljanje transporta pod režimom TIR karneta, prijevoznik mora postaviti tablice sa prednje i zadnje strane vozila sa oznakom TIR.

PRIJEVOZNA DOKUMENTA EEZ-a

Još iz vremena početnog uređenja međunarodnog drumskog transporta, postoje dvije međunarodne isprave za privremeni uvoz praznog vozila (ulazak praznog vozila u neku od zemalja) – Triptik i karnet za carinski prijelaz granice. Ove isprave danas zahtijevaju još samo neke vrlo rijetke zemlje (npr. Turska, Grčka…).

Da bi se transport obavljao pod pokrićem jednog i istog dokumenta, sastavljen je dokument nazvan EU tranzitna deklaracija ili T dokumenat, koji zavisi od carinskog statusa robe, a razlikuje se:

13

- Roba koja nije iz EU – dokument T1 (vanjski tranzitni postupak), odnosi se na robe iz trećih zemalja za koju se plaća carina za uvoz u EU.

- Roba iz EU – dokumenat T2 (unutrašnji tranzitni postupak), za robu nabavljenu u nekoj od država EU, roba na koju su plaćene uvozne carine.

U suštini, navedeni dokumenti su identični našem dokumentu koji noci naziv Jedinstvena carinska isprava, skraćeno JCI sa istim rasporedom rubrika i oznakama koje se kriste prema posebnim šiframa, na jednom ili dva jezika zemalja članica EU.

CARINSKA DOKUMENTADa bi se carinski dokumenti uskladili sa dokumentima koji se koriste u Evropskoj uniji, posebnim Pravilnikom su propisani obrasci o sadržaju, popunjavanju i podnošenju isprava u carinskom postupku.

Time se nastojalo ići u korak sa nastojanjima naše zemlje za uključenje u evropske integracije, olakšati i ubrzati propisane procedure, omogućiti ažurniju, neposredniju kontrolu i bolji uvid u stanje robnih tokova u međunarodnom drumskom prijevozu roba, primjenom savremenih tehničkih sredstava komunikacija i informatičke obrade podataka.

Iz tih razloga je nastao obrazac pod nazivom Jedinstvena carinska isprava – skraćeno JCI koji se može koristiti kao dokument za više namjena, odnosno zamjenio je cijeli set starih obrazaca dokumenata.

JEDINSTVENA CARINSKA ISPRAVAPravilnikom o sadržaju, popunjavanju i podnošenju isprava u carinskom postupku se propisuje: sadržaj, oblik i način popunjavanja i način podnošenja Jedinstvene carinske isprave. JCI podnosi onaj na koga glasi prijevozna isprava ili neko drugi koji posjeduje ovlaštenje za podnošenje (najčešće špediter).

Na osnovu Jedinstvene carinske isprave - JCI sprovodi se postupak: prijave robe graničnoj carinarnici, izvoznog carinjenja, uvoznog carinjenja, privremenog izvoza, privremenog uvoza, vraćanja privremeno izvezene robe, vraćanja privremeno uvezene robe, carinsko skladištenje, mjere carinskog nadzora nad robom koja se izvozi, uvozi ili provozi (i

domaći tranzit) u carinsko područje BiHKako JCI zamjenjuje prijašnje dokumente na različitim obrascima (carinsku prijavu, carinsku propratnicu, uvoznu i izvoznu carinsku deklaraciju, prijavu za uvoz, izvoz i provoz, molbu za prenapučenje robe, molbu za uskladištenje), potrebno je prilikom njenog popunjavanja izborom odgovarajučih slovnih i cifarskih oznaka iz šifarnika odabrati njenu funkciju, odnosno odrediti njenu namjenu. Podnositelj uz JCI podnosi:

fakturu robe, prijevoznu ispravu,

14

obračun troškova prijevoza i osiguranja (ako ti obračuni nisu uneseni u prijevoznu ispravu, odnosno fakturu), i

druga dokumenta neophodna za utvrđivanje carinske vrijednosti.

Zavisno od vrste robe i uslova izvoza ili uvoza, uz ispravu se podnose i: uvjerenje o porijeklu robe, uvjerenje o kvalitetu robe, veterinarsko uvjerenje, fitopatološko uvjerenje, kao i druge isprave čije je podnošenje predviđeno posebnim propisima ili su

potrebne za pravilno vođenje carinskog postupka.

Prijavljivanje robeSva roba što se uvozi, unosi i prima ili izvozi, prevozi i šalje preko carinske linije, mora se prijaviti pograničnoj carinarnici. Ukoliko se roba ne prijavi, carinski organi je oduzimaju. Oduzeta roba se može vratiti vlasniku robe, ali tek kada plati carinske troškove, troškove koji su nastali sa oduzimanjem robe, kao i propisanu kaznu.

Ako pri prijavi ili predaji robe carinarnica nađe robu čiji je uvoz zabranjen, carinarnica će narediti prijevozniku ili njegovom ovlaštenom predstavniku – špediteru, da robu vrati u inostranstvo u utvrđenom roku i upozoriti ga, da će u protivnom robu oduzeti.

Ako se u prijavi o uvozu i provozu robe koja se podnosi ulaznoj carinarnici ili u prijevoznim ispravama koje prate robu naznačeno da će se roba cariniti u nekoj drugoj carinarnici, ulazna carinarnica, nakon obavljenog pregleda prijevoznih sredstava i robe, robu pod carinskim nadzorom upućuje označenoj carinarnici (prijemna carinarnica).

Ulazna carinarnica određuje rok u kome se roba mora prijaviti i predati prijemnoj carinarnici te mjere carinskog nadzora, a prijevoznik koji je primio robu na prijevoz mora na primjerku isprave potvrditi da je robu primio na prijevoz i u ispravnom stanju.

Ako se drumskim motornim vozilima na koja se mogu staviti carinska obilježja prevozi roba tako da se ne može iz njih vaditi ili u njih stavljati a da se ne oštete carinska obilježja, granična carinarnica neće zahtijevati od prijevoznika da položi osiguranje (u visini iznosa obračunate carine koja se plaća pri uvozu takve robe) nego će na takva vozila staviti carinska obilježja i robu uputiti prijemnoj carinarnici.

Ako se roba, upućena prijemnoj carinarnici tokom puta mora pretovariti zbog tehničke neispravnosti vozila ili iz drugih opravdanih razloga, prijevoznik mora o tome obavijestiti carinarnicu ili nadležni organ unutrašnjih poslova kada u mjestu pretovara nema carinarnice, koji će obezbijediti svoje službenike da prisustvuju pretovaru i o tome sačiniti zapisnike koje će potpisati i prijevoznik.

Naknadno upućivanje robe drugoj carinarniciRoba koja je prijavljena carinarnici ili predata na carinjenje, može se opravdano na pismeni zahtjev uvoznika ili prijevoznika, uputiti na carinjenje drugoj carinarnici.Carinarnica koja odobri upućivanje robe drugoj carinarnici, određuje mjere carinskog nadzora i rok u kome robu treba predati prijemnoj carinarnici. Cjelokupan postupak prati dokumenat JCI, posebno označen i popunjen.

15

Ako prijevoznik tokom prijevoza do prijemne carinarnice od pošiljaoca robe primi uputstvo kojim je izmjenjen ugovor o prijevozu, mora prijaviti ili predati robu onoj carinarnici što je naznačena u uputstvu kojim je izmjenjen ugovor o prijevozu.

Ako prijemna carinarnica utvrdi da podaci navedeni u carinskom ispravama odgovaraju stanju robe i prijevoznih sredstava, o tome će posebnom potvrdom odmah obavjestiti otpremnu carinarnicu, a kopiju predati prijevozniku ili onome koga on ovlasti. U protivnom prijemna carinarnica će u prisustvu prijevoznika ili onoga koga on ovlasti sačiniti zapisnik o utvrđenim neispravnostima i o tome obavjestiti otpremnu carinarnicu.

Pregled robePo prijemu i zavođenju prijave, carinarnica vrši pregled robe i ukoliko je potrebno uzima uzorke radi hemijsko-tehnoloških ispitivanja.

Pregled robe se može obaviti u cijelini ili djelimično.

Ovom fazom se provjerava da li podaci iz prijave i priloženih isprava odgovaraju stvarnom stanju robe u pogledu količine, vrste, kvaliteta, vrijednosti i porijekla robe.

Privremeni podaciUkoliko u proceduri carinjenja robe, postoje okolnosti koje onemogučavaju konačno utvrđivanje podataka o vrijednosti, količini i kvaliteti uvezene robe, koriste se za privremeni podaci kojima raspolaže carinarnica.

Konačni podaci se moraju pribaviti u roku 30 dana u najkasnije u roku od tri mjeseca od dana uvoza robe, nakon čega se mogu mijenjati podaci o robi u carinskom postupku, obzirom da su definitivno utvrđeni.

Carinski dugNakon pregleda robe, carinarnica mora utvrditi iznos carinskog duga i izvršiti njegovu naplatu.

Lice koje se deklaruiše sa pravom raspolaganja robe, ne može robu podići prije nego što carinarnici kojoj je podnio prijavu ne izmiri carinski dug ili ne osigura sredstva za njegovo plaćanje.

Garancija za pokriće carinskog dugaU slučajevima gdje carinarnica u skladu sa carinskim propisaima zahtjeva polaganje garancije u cilju osiguranja plaćanja carinskog duga, takvu garanciju polaže lice koje je obavezno ili bi moglo postati obavezno za plaćanje toga duga.

Carinarnica može odobriti da garanciju položi neko drugo lice a ne ono od kojega se to zahtijevalo.Iznos garancije treba da glasi na tačan iznos duga ukoliko se on tačno može utvrditi ili na maksimalan iznos carinskog duga koji carinarnica procijeni ukoliko se carinski dug ne može tačno utvrditi.Garancija se osigurava:

16

Polaganjem gotovinskog depozita (podnošenje čeka ili drgih dokumenata koji smatraju platežnim sredstvom), ili

Jamstvom (jamac se u pismenom obliku obavezuje da će zajednički i solidarno sa dužnikom platiti iznos carinskog duga koji se potražuje – može to biti špediter, banka, osiguravajuća kuća i sl.)

Stavljanje robe u slobodan prometUkoliko je završena određena carinska procedura sa prijavljenom robom, pod uslovom da roba ne podliježe mjerama zabrane ili mjerama ograničenja, da je osigurana garancija za plaćanje carinskog duga, carinarnica stavlja robu u slobodan promet odmah nakon izvršenog pregleda robe.Stavljanje robe u slobodan promet podrazumjeva završetak svih radnji i postupaka propisanih za uvoz, obračun i naplatu uvoznih dadžbina.Roba puštena u slobodni promet, slobodno se kreće na cijelom carinskom području BiH bez primjene bilo kakvih daljih mjera carinskog nadzora na bilo koji način.

Provoz Procedurom provoza dozvoljava se kretanje od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja BiH:

Carinskoj robi koja za vrijeme provoza ne podliježe plaćanju uvoznih dadžbina Robi porijeklom iz BiH koja se izvozi u inostranstvo.

Procedura provoz se odvija: Pod pokrićem karneta TIR, Pod pokrićem karneta ATA, Pod pokrićem bilo kojeg drugog dokumenta o prijevozu dogovorenog sa stranim

zemljama.

Kod procedure provoza, potrebno je obezbjediti garanciju u cilju osiguranja plaćanja uvoznih dadžbina.

Procedura provoza okončava se kada roba s odgovarajućom dokumentacijom prijavi odredišnoj carinarnici. Smještaj carinske robeCarinska roba može se smjestiti u Carinske magazine ili carinska stovarišta, carinska skladišta, carinska smjestišta, specijalizirana skladišta i na druge prostore i prostorije gdje se roba nalazi pod carinskim nadzorom.

Smještaj robe se vrši po nalogu carinarnice radi utvrđivanja porijekla robe, kompletiranja potrebne dokumentacije, kompletiranja robe ako je iz dijelova i sklopova koji čine cijelinu, utvrđivanja vrste i sastava robe, kao i drugim propisanim razlozima.

POSTUPAK SA CARINSKOM ROBOM

CARINSKI ZAKON I CARINSKA TARIFA

Ovim zakonom se određuju osnove sistema carinske zaštite ekonomije države BiH, prava i obaveza svih subjekata u postupku carinjenja robe, određuje se pojam

17

carinskog područja, carinske linije, carinskog graničnog pojasa, carinskog nadzora i drugi pojmovi koji regulišu sistem carinske zaštite te postupak carinjenja robe.

Carinsko područje Carinsko područje obuhvata teritoriju države BiH. Ono je ograničeno carinskom

linijom koja je istovjetna sa granicom BiH i ona je jedinstvena.Carinski granični pojas na kopnu je dio carinskog područja BiH koji širinom obuhvata 5 km od carinske linije u dubinu teritorija BiH. Ova odredba se primjenjuje i kad carinska linija prolazi graničnim rijekama.Carinski granični pojas na moru je dio carinskog područja BiH koji širinom obuhvata 3 km kopna od mora, područje od obale do vanjske granice teritorijalnog mora, te područje široko 2 nautičke milje računajući od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru otvorenog mora.

Carinska robaPod carinskom robom se smatraju sve stvari koje se u carinsko područje BiH

uvoze, unose ili primaju, koje se sa tog područja izvoze, iznose ili šalju, i preko tog područja, prenose ili prevoze.

Carinskom robom se smatraju :a) žive životinje koje se uvoze, unose izvoze ili provoze;b) električna energija, plinovita ili tekuća tjela koja se električnim vodovima,

plinovodima, naftovodima, vodovodima ili na drugi način uvoze, izvoze ili provoze;c) prijevozna i prenosna sredstva kojima se roba i putnici prevoze preko carinske linije

ili su namjenjeni prijvozu robe i putnika preko carinske linije;d) brodovi koje preduzeća ili druga pravna lica nabavljaju u inostranstvu ako se počnu

ekonomski iskorištavati prije prelaska carinske linijee) stvari koje su na carinsko područje BiH dospjele na drugi načine;f) domaća roba koja se prevozi iz jednog mjesta u drugo mjesto BiH prelazeći carinsku

liniju;

Carinskom robom se ne smatraju :- javne isprave;- pisane pošiljke koje ne sadrže carinsku robu;- trgovačko dopisivanje, poslovne knjige, finansijske dokumente;- čekovi, mjenice, gotovina;

Carinski nadzorCarinski nadzor obuhvata mjere koje se poduzimaju radi spriječavanja

neovlaštenog postupanja sa carinskom robom, kao i osiguranja njene istovjetnosti dok se ne provede carinski postupak.

Carinski nadzor obuhvata poslove :a) čuvanje i pregled carinske robe;b) sprovođenje carinske robe;c) stavljanje carinskih obilježja;d) uzimanje uzoraka, prospekata, crteža, fotografija i sl. radi podataka kojima se

osigurava istovjetnost;e) pregled i pretraga prijevoznih i prenosnih sredstava i vozačkog osoblja tj posade;f) pregled putničke prtljage i ličnu pretragu putnika;

18

Carinski nadzor provode carinarnice prema odredbama zakona i propisa.

Carinski prelaziUvoz, izvoz i prevoz robe, te prelaz osoba preko carinske linije obavlja se na

posebno projektovanim i izgrađenim mjestima - graničnim prelazima za međunarodni saobraćaj. Sva drumska prijevozna i prijenosna sredstva sa robom ili bez robe, kojima se obavlja transport sa inostranstvom, moraju se zaustaviti kod pograničnog branika. Pogranični branik je obojen bojom državne zastave. Na stupu branika koji se nalazi sa desne strane ceste, istaknuta je tabla obojena bojama državne zastave s nazivom carinarnice i graničnog prelaza. Tabla mora noću biti osvijetljena.

Granični prometPreko graničnih prelaza za granični promet, mogu prelaziti i prenositi robu samo

osobe koje to pravo imaju na osnovu zakona ili međunarodnih ugovora.

Vrijeme prelaska carinske linijeU redovnom saobraćaju, prijevozna srestva te njihovo vozačko osoblje odnosno posada i putnici mogu prelaziti preko graničnih prijelaza za međunarodni saobraćaj u svako doba dana i noći. Motorna vozila za prijevoz osoba mogu u svako doba dana i noći prelaziti preko graničnih prijelaza za međunarodni saobraćaj. U svim drugim slučajevima samo danju (od svanuća do prvog sumraka, u zavisnosti od dužine dana u godini) se može prevoziti roba i prelaziti preko carinske linije. Posebnim propisima se u određenim slučajevima, može se odobriti prelazak preko carinske linije i u drugo doba dana.

Carinski obvezniciCarinski obveznik je vlasnik robe ili osoba koju on ovlasti, osoba na koju glasi

prijevozna isprava, osoba na koju su prenesena prava iz prevozne isprave, osoba koja unosi robu u carinsko područje i druge osobe koje moraju platiti carinu za unesenu robu. Neke posebno utvrđene kategorije carinskih obveznika u određenim slučajevima ne plačaju carinu.

Carinska tarifaCarinska tarifa predstavlja novčani iznos koji se plača kod carina na robu koja se

uvozi, unosi ili prima u carinskom području. Carinske stope se donose u skladu sa zakonom o carinama i različite su za različite carinske robe.

Carinska osnovicaCarinska osnovica na koju se primjenjuju stope iz carinske tarife, predstavljaju

vrijednost robe. Vrijednost robe koja služi kao carinska osnovica, utvrđuje se na različite načine a takođe je definisana i carinskim zakonom.

Carinski kontingentPredstavlja robu za koju je Vlada donijela odluku da nije potrebno plaćati carinu,

ili je potrebno platiti carinu uz znatno sniženu stopu. Ovom mjerom Vlada jedne zemlje pokušava da prevaziđe pojedine probleme u snabdjevanju tržišta pojedinim vrstama robe ili sirovinama.

Smještaj carinske robe

19

Carinska roba se može smjestiti u :1. Magacine i stovarišta carinarnice2. Carinska skladišta3. Carinska smesišta4. Konsingnaciona skladišta i na međunarodnim sajmovima5. Zajednički željeznički carinski magacin6. Druge magacine po odobrenju carinarnice7. Slobodne carinske zone.

Roba smještena u carinskim skladištima, smjestištima i drugim mjestima, nalazi se pod carinskim nadzorom. Carinarnica odgovara samo za robu smještenu u carinsko skladište (stovarište), i dužna je ta mjesta fizički obezbjediti. Za ostalu robu koja je smještena na drugim mjestima, iako je pod carinskom nadzorom, u slučaju njenog nestanka ne odgovara carinarnica, nego odgovornost snosi onaj ko je zahtjevao da se roba tamo smjesti. Carinski magacin i carinsko stovarište

To su zgrade, djelovi zgrada ili zatvoreni prostor koji je vlasništvo carinarnice ili je zakupljen, i stoji pod isključivim nadzorom carinarnice. Carinski magacin i carinsko stovarište moraju biti obilježeni sa natpisom "Carinski magacin" ili "Carinsko stovarište" sa nazivom carinarnice kojoj pripada. Za robu koja je smještena u ovim objektima , ne plaća se ležarina za 3 dana. Nakon toga, ležarina se plaća za svaki kg bruto težine.

Carinska skladištaCarinska skladišta su privredne organizacije čija se djelatnost svodi na smještaj i

dozvoljenu manipulaciju sa uvoznom neocarinjenom robom, domaćom robom ocarinjenom za izvoz i tranzitnom robom. Carinska skladišta se mogu osnivati samo u mjestima gdje postoje carinarnice, a najčešće se osnivaju u lukama. U carinskim skladištima dozvoljeno je prepakiranje, sortiranje čišćenje robe kao i drugi poslovi oko održavanja robe. Ovi poslovi se obavljaju pod nadzorom carinarnice, a roba u carinskim skladištima može ležati najviše 3 mjeseca, mada carinarnica može iz opravdani razloga produžiti taj rok.

Carinska smjestištaU mjestima gdje postoji carinarnica, a ne postoji carinsko skladište, može se

privrednim organizacijama odobriti osnivanje carinskih smjestišta za njihove robe uvezene iz inostranstva. Roba koja nije ocarinjena, smije ležati najviše 3 mjeseca.

Konsignacina skladištaTo su skladišta u koja se prima roba nekog proizvođaća radi dalje prodaje, a

primljena se roba plaća tek nakon prodaje. Roba ostaje vlasništvo komintenta sve do prodaje, a komisionar stiče pravo rentacije (rente), odnosno dobijanje postotka. Konsignaciona skladišta mogu se osnovati u mjestima gdje je omogućen carinski nadzor. Obaveze plačanja carine i ostalih davanja, za robu smještenu konsignacionom skladištu, nastaju danom prodaje iste.

Slobodne carinske zoneTo su djelovi carinskog područja jedne države na kojem se primjenjuju posebne

olakšice predviđene carinskim zakonom. Slobodnu carinsku zonu može osnovati

20

preduzeće na osnovu posebnog odobrenja. Osnivač je dužen da ogradi slobodnu carinsku zonu na propisan način i da osigura prostorije potrebne za vršenje poslova carinske službe.

U slobodnoj carinskoj zoni može se vršiti :1. Smještaj uvezene neocarinjene robe, domaće robe namjenjene izvozu i tranzitne

robe;2. Oplemenjivanje smještene robe, sortiranje, prepakiranje, održavanje robe;3. Istovar, utovar i pretovar tranzitne robe bez smještaja;

U slobodnim carinskim zonama nije dozvoljen promet na malo.

TIR i ATA karnet

Ucilju olakšavanja međunarodne razmjene dobara, na međunarodnom nivou doneseni su razni propisi koji predstavljaju olakšice u drumskom transportu roba. Te olakšice podrazumjevaju primjenu TIR karneta i ATA karneta.

TIR KarnetNa prijevozna sredstva sa oznakom TIR, primjenjuju se odredbe Carinske

konvencije o međunarodnom prijevozu robe na osnovu karneta TIR. Karnet TIR je naziv za carinsku popratnu knjigu (carnet), na temelju koje je omogućen pojednostavljen carinski postupak u međunarodnom robnom drumskom saobraćaju sa državama koje su potpisnici te Konvencije. Knjigu - karnet TIR izdaju ovlašteni organi, i ona važi samo za jedno putovanje.

Način carinske kontroleCijeli sistem olakšice sastoji se u tome da natovarena roba u vozilima pod

uslovima karneta TIR neće biti pregledana u prolaznim graničnim carinarnicama, osim u slučaju sumnje na zloupotrebu.Karnet TIR se sastoji od omota u koji se unose podaci o prijevozniku, vozilu, garancijama, polaznom i odredišnom mjestu prijevoza, te listićima i talonima pomoću kojih se prati ulazak i izlazak iz zemalja tranzita na utvrđenom itinereru kuda vozilo prolazi. Otkidanjem talona, sa neparnim brojem, na ulasku u zemlju tranzita, i talona ,sa parnim brojem, prilikom izlaska iz zemlje, te njihovim združivanjem kao i kontrolom carinskih obilježja, pouzdano se prati kretanje vozila sa robom kroz zemlju tranzita.U polaznom mjestu carinski organi pregledaju vozilo i teret, sravnjavaju sve potrebne podatke i vrše stavljanje robe pod carinski nadzor pomoću carinskog užeta i carinskih plombi ili drugih obilježja. Natovareni teret na vozilo, više se ne pregleda, do dolaska u odredišno mjesto gdje se vrši pregled i carinjenje robe.

ATA karnet

21

ATA karnet je naziv za carinsku knjigu, na temelju koje je omogućen pojednostavljen carinski postupak kod privremenog uvoza i izvoza robe. Primjenom ATA karneta omogućava se korištenje carinskih olakšica kod privremenog uvoza komercijalnih uzoraka, privremenog uvoza sajamske i izložbene robe, kao i uređaja za sajamske paviljone, konferencijske i sportske dvorane, privremenog uvoza poljoprivrednih strojeva, automobila, odnosno rezervnih djelova.

ATA karnet zamjenjuje isprave koje su propisane za privremeni uvoz - izvoz, a njegovom upotrebom otpada obaveza polaganja depozita za carinska davanja.Prilikom vraćanja robe, korisnik je dužan da je prijavi carinarnici, a ako se zadrži u zemlji uvoza, ista podliježe normalnom carinjenju po propisima zemlje uvoza.

Transportni dokumenti - isprave u međunarodnom drumskom transportu

Dokumenti neophodni za izvršenje međunarodnog drumskog transporta mogu se podjeliti na :

a) Isprave vozača- putna isprava – pasoš (vize prema potrebi), - vozačka i prema potrebi međunarodna vozačka dozvola,- međunarodni putni nalog,- novčano devizne isprave (obračunski list, kreditno pismo), - potvrda o obveznoj promjeni novčanih sredstava (na zahtjev pojedinih zemlja),- tahograf listići u zadnjih xx dana rada ili potvrda o godišnjem odmoru, za

provjeravanje rada vozača (dozvoljeno vrijeme rada),- potvrda o vakcinaciji (na zahtjev pojedinih zemlja),- carinska potvrda o osobnim stvarima,- ostale isprave koje su potrebne za obavljanje pojedinog prijevoza.

b) Isprave za vozilo - saobraćajna dozvola, - putni nalog za vozilo,- zeleni karton osiguranja,- listić tahografa koji će trajati za sve vrijeme prijevoza- izjave o količini goriva u rezervoaru (na propisanom obrascu za zemlju koja to

zahtjeva),- EURO obrazac za slučaj saobraćajne nezgode,- inventarska knjižica s popisom opreme (na vozilu i prikolici),- dozvola za prijevoz po putevima stranih zemalja,- kreditne kartice za nabavu goriva i maziva u inostranstvu,- prijevozne karte za kombinirani prijevoz tereta,- potvrda o osposobljenosti za prijevoz opasnih tereta koji su predmet prijevoza

(prema sporazumu ADR).- TIR certifikat o ispunjavanju uvjeta za međunarodni prijevoz pod režimom TIR

karneta,

22

- zapisnik i potvrda o ispunjavanju tehničkih uvjeta za vozilo kojim se obavlja međunarodni prijevoz,

- licenca za obavljanje međunarodnog prijevoza stvari za vozilo i prijevoznika,- potvrde o posebnoj opremi na vozilu,- potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz živežnih namirnica po propisima

međunarodnog sporazuma ATP.- dozvolu i potvrdu o osposobljenosti vozila za prijevoze specijalnih i vangabaritnih

tereta,- ostale isprave koje su potrebne za obavljanje pojedinog prijevoza.

c) Isprave za robu -- nalog za ukrcaj (u prolaske ili povratku),- međunarodni tovarni list CMR, - otpremne isprave pošiljaoca (otpremnica),- popis robe u prijevozu.- računi (fakture) za robe,- ugovori o kupovini,- potvrde (certifikati) o kvaliteti robe, - tehnička dokumentacija,- veterinarske potvrde,- potvrda pošiljaoca o otpremi opasne robe,- Izvozne, uvozne i prijevozne dozvole za robu,- isprave koje omogućuju naplatu vrijednosti robe pošiljaocu. (špedlterska potvrda,

bankovne ili druge ugovorne i akreditivne isprave),- carinske isprave,- karnet TIR ili karnet ATA,- Arabic manifest - za prijevoz između arapskih zemalja. - druge isprave po zahtjevu pošiljaoca, primaoca, nalogodavca, carine ili drugih

službenih organa.

Putni nalogPrema važećim zakonskim odredbama, Putni nalog je dokument koji se mora nalaziti u teretnom motornom vozilu, propisno popunjen i ovjeren. Putni nalog sjedinjuje osnovne podatke o vozaču, vozilu i teretu za svaki prijevozni zadatak. Putni nalog se popunjava u dva primjerka, čitkim štampanim slovima koja se ne mogu brisati. Izdaje ga dispečer (disponent) ili druga službena osoba, tek po potpisivanju obrasca putnog naloga od strane vozača, potpisom koji mora biti čitljiv i potpun (ime i prezime).

Sastoji se iz tri dijela:1. Opći podaci o prijevoznom zadatku2. Podaci o prijevozu3. Podaci o utrošku goriva, maziva, guma i drugi

Prilikom preuzimanja putnog naloga (radnog zadatka), vozač svojim potpisom potvrđuje da je shvatio i prihvatio zadatak. Nakon preuzimanja putnog naloga, vozač dalje sam ispunjava podatke o obavljenom prijevozu u rubrike koje su za to predviđene. (evidenciju o korištenju vozila)

Prvu stranu popunjava ovlašteno lice, i ona sadrži sljedeće podatk:- naziv prijevoznika - vlasnika vozila,- mjesto i datum izdavanja,

23

- vrsta prijevoza (javni ili za sopstvene potrebe),- imena vozača i suvozača,- imena osoba za utovar i istovar koji se prevoze u prostoru određenom za smještaj

tereta na vozilu,- relacija - itinerer,- podaci o motormom i priključnom vozilu,- potpis i pečat ovlaštene osobe za izdavanje putnog naloga,- potpis vozača koji će upravljati vozilom,

Original putnog naloga se izdaje vozaču uz potvrdu prijema naloga u knjizi evidencije o izdatim PN, a kopija ostaje u bloku.Odmah po završetku prijevoza vozač vraća PN, i svojim potpisom potvrđuje predaju u evidenciji.Podaci o prijevozu

Gubitak ili oštećenje robe u prijevozuPotraživanje iz ugovora o prijevozu zbog gubitka ili oštećenja robe, nosilac prava

(špediter ili komintent) može reklamirati vozaru, a ako je predmet bio osiguran, onda osiguravatelju. Ako vozar ne isplati štetu u roku od 30 dana nakon dostave reklamacije, imalac prava može svoje pravo ostvariti podnošenjem tužbe nadležnom sudu.

Potraživanja u slućaju gubitka ili oštećenja robe zastarjevaju u roku od godine dana. Zastarjevanje počinje kod djelimičnog gubitka ili oštećenja od dana izdavanja pošiljke, a kod potpunog gubitka 30 dana nakon isteka roka isporuke.

Ako se eventualno oštećenje nije moglo spolja primjetiti, a primalac ga ustanovi nakon preuzimanja, može se izvršiti naplata odštete reklamacijom pod uvjetom da se šteta ustanovi odmah nakon otkrića, a najkasnije u roku od 7 dana po preuzimanju, a imalac prava dužan je dokazati da se šteta desila za vrijeme trajanja ugovora o prijevozu.

16) Pod pojmom "carinski odobreni postupak ili namjena"podrazumijeva se:(a) podvrgavanje robe carinskoj proceduri;(b) ulazak robe u slobodnu zonu;(c) ponovan izvoz robe iz carinskog područja BiH;(d) uništavanje robe pod carinskim nadzorom;(e) ustupanje robe carinskim organima Entiteta.(17) Pod pojmom "carinska procedura" podrazumijeva se:(a) stavljanje u slobodni promet;(b) provoz;(c) carinsko skladištenje;(d) unutrašnja obrada;(e) obrada pod carinskom kontrolom;(f) privremeni uvoz i privremeni izvoz;(g) izvoz.

24

OSNOVNI UVJETI KONVENCIJE CMRKonvencija se primjenjuje na svaki ugovor o prijevozu roba, ako se u cijelosti odvija cestom ili djelimično cestom, a djelimično željeznicom ili morem, sve dok roba ostaje u vozilu, na putovanjima iz jedne zemlje u drugu, kao i da je jedna od tih zemalja potpisnica Konvencije.

CMR konvencije se ne primjenjuju na prijevoz pod međunarodnom poštanskom konvencijom, pogrebne pošiljke i selidba namještaja.

Prijevoznik je prema Konvenciji odgovoran za radnje i propuste svojih Agenata (špeditera, raznih predstavnika, zastupnika, agencija, službenika i sl., koji nastupaju u njegovo ime) i svih drugih osoba čije usluge su se koristile za izvršavanje prijevoza.

Ako je glavni cestovni prijevoznik, koji je sklopio ugovor o prijevozu, napravio podugovore sa drugim cestovnim prijevoznikom koji je obavio cijeli ili dio prijevoza i čije ime se nalazi na CMR tovarnom listu, glavni cestovnom prijevoznik ostaje prema CMR -u odgovoran ukoliko dođe do spora ili potraživanja, ali ima pravo na naknadu od prijevoznika kojem je pošiljku povjerio.

Kada je više cestovnih prijevoznika uključeno u prijevoz jednim istim Ugovorom pod CMR konvencijom, svaki od njih je solidarno odgovoran (srazmjerno svom udjelu prijevoza), za cjelokupnu operaciju i štete kao strana ugovora, izuzev onog koji dokaže da šteta nije nastala dok je on prevozio pošiljku.

Svaki od više prijevoznika ima pravo zahtijevati da se utvrdi stanje pošiljke u času kada mu se predaje radi izvršenja njegova dijela prijevoza.

Kad u izvršenju prijevoza iste pošiljke sudjeluje, jedan za drugim (sukcesivno), nekoliko prijevoznika što ih je odredio pošiljalac, svaki od njih odgovora samo za svoj dio prijevoza.

TOVARNI LISTUgovor o međunarodnom prijevozu roba uz naknadu se potvrđuje tako što se napravi tovarni list.CMR tovarni list može biti napravljen i od strane pošiljaoca i od strane prijevoznika. Preporučljivo je da prijevoznik priprema tovarni list, obzirom da je on odgovoran da preda policiji ovaj dokument kada ga zaustavi radi provjere. Tovarni list se, uglavnom, sastoji od četiri kopije:

- prva kopija sa crvenim linijama za pošiljaoca robe, - druga kopija sa plavim linijama za primaoca robe, - treća kopija sa zelenim linijama za prijevoznika i - četvrta kopija sa crnim linijama za prijevoznika.

Kada prijevoznik preuzima robu pošiljalac i prijevoznik potpisuju crvenu, plavu i zelenu kopiju.Pošiljalac zadržava crvenu kopiju.

Prilikom isporuke robe primalac robe potpisuje plavu i zelenu kopiju, te zadržava plavu. Prijevoznik zadržava zelenu i crnu kopiju.

Dok CMR tovarni list potvrđuje postojanje ugovora, njegovo nepostojanje ili njegovo nepokazivanje ne poništava ugovor ili propise CMR konvencije.

25

Tovarni list mora sadržavati određene specifične detalje kao što su: oznake i brojevi, broj i vrsta paketa, opis roba, ukupnu težinu, volumen, itd.

Sljedeći podaci moraju biti uneseni u CMR tovarnom listu:Polje 1. Pošiljalac (ime, adresa i zemlja)Polje 2. Carinska referenca/statusPolje 3. Referenca pošiljaoca/agentaPolje 4. Primalac (ime, adresa i zemlja)Polje 5. Prijevoznik (ime, adresa i zemlja)Polje 6. Mjesto i datum preuzimanja robePolje 7. Sukcesivni prijevozniciPolje 8. Mjesto naznačeno za isporuku robePolje 9. Oznake i brojevi; broj i vrsta paketa; opis robaPolje 10. Ukupna težina (kg)Polje 11. Volumen (m3)Polje 12. Cijena prijevozaPolje 13. Upute pošiljaoca za carinuPolje 14. PrimjedbaPolje 15. Priloženi dokumentiPolje 16. Specijalni sporazumiPolje 17. Primljena robaPolje 18. Potpis prijevoznikaPolje 19. Kompanija koja popunjava listPolje 20. Mjesto, datum, potpisPolje 2l. Kopije za:

- Pošiljaoca- Primaoca- Prijevoznika

Tovarni list, također, mora sadržavati slijedeće pojedinosti kada je to primjenjivo:• Izjava da je prenošenje i pretvaranje robe u drugo vozilo dozvoljeno;• Troškove koje je pošiljalac preuzeo da plati;• Iznos gotovine za troškove isporuke;• Deklaraciju o vrijednosti robe;• Upute pošiljaoca za prijevoznika u pogledu osiguranja robe;• Dogovoreno vremensko ograničenje u kojem se prijevoz treba obaviti;• Lista dokumenata koja su data prijevozniku;

Može, također, sadržavati dodatne informacije koje mogu koristiti stranama ugovora. U njemu se mora navesti da je prijevoz predmet CMR -a.

Pošiljalac robe je odgovoran za sve troškove, gubitke ili oštećenja koje je pretrpio prijevoznik kao rezultat netačnosti popunjavanja tovarnog lista, vezano za informacije koje pošiljalac treba obezbijediti.

Kada se prevoze robe opasne prirode, prijevoznik mora biti informisan o prirodi opasnosti i mjerama predostrožnosti koje se moraju poduzeti.

Pošiljalac mora priložiti tovarnom listu, ili napraviti dostupnim prijevozniku, potrebne dokumente za izvršavanje carinskih formalnosti.

26

Pošiljalac je odgovoran prijevozniku za sva oštećenja prouzrokovana nepostojanjem, neadekvatnošću ili netačnošću takvih dokumenata.

Prilikom primanja roba, prijevoznik mora provjeriti tačnost detalja prikazanih u tovarnom listu posebno informacije o broju paketa, vizualno stanje u kojima se roba nalazi, njihovu ambalažu i kako su oni označeni.

Svako neslaganje ili komentar o drugim važnim pitanjima kao što su uslovi (stanje) robe ili paketa moraju biti navedeni u dijelu tovarnog lista koji se zove "primjedba".

Pošiljalac je odgovoran prijevozniku za oštećenja ili troškove nastale zbog neispravnog pakiranja roba, osim ako te nepravilnosti su bile poznate prijevozniku kada je preuzimao robu, a pomenute nepravilnosti nije naveo u "primjedbama" u tovarnom listu. Nepostojanje takvih primjedbi znači da je prijevoznik, iako je bio svjestan oštećenja, prihvatio mogući rizik potraživanja nastalih zbog toga.

Pošiljalac ima pravo raspolaganja robom i može zaustaviti tranzit robe ili promijeniti adresu isporuke do vremena utvrđenog za isporuku primatelju, osim ako nije naveo u tovarnom listu da primatelj robe ima ovo pravo.

Po isporuci robe na adresu navedenu u tovarnom listu, primatelj preuzima pravo raspolaganja robom.

Ako prijevoznik ne može slijediti upute iz tovarnog lista iz bilo kog razloga, mora pitati pošiljaoca ili primaoca za daljnja uputstva, ovisno o tome ko ima pravo raspolaganja robom.

Prijevoznik može prodati robu ne čekajući upute osobe koja ima pravo da njome raspolaže ako je roba pokvarljiva ili ako njeno stanje opravdava takav postupak, ili kada su troškovi skladištenja nasrazmjerni njenoj vrijednosti. Prijevoznik može prodati robu i u drugim slučajevima ako nakon isteka razumnog roka čekanja nije primio upute koje bi trebao slijediti, od ovlaštene osobe koja posjeduje pravo raspolaganja robom.

GUBITAK I OŠTEĆENJE ROBEPrijevoznik je odgovoran za ukupni ili djelimični gubitak roba i za svako oštećenje roba nastalo između vremena kada je preuzeo robu i vremena isporuke robe, osim ako je gubitak, oštećenje ili kašnjenje nastalo zbog pogrešnih uputa, radnji ili nehata ovlaštenog tražioca i svojstvima pošiljke ili uzrocima koji se nisu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti.

Prijevoznik ne snosi nikakvu odgovornost ako je šteta prouzrokovana zbog: korištenja otvorenog vozila bez cerade, ukoliko je njihovo korištenje izričito ugovoreno, slabog ili neispravnog pakiranja i ambalaže robe, rukovanja, utovara, sk1adištenja ili istovara roba od strane pošiljaoca ili primaoca roba, prirode određenih vrsta roba koje su podložne totalnom ili djelomičnom gubitku ili

oštećenju, posebno zbog loma, hrđanja, truljenja, sušenja, isticanja, normalnog rasipa ili djelovanja moljca ili crvi,

nedovoljnog ili neadekvatnog markiranja ili numerisanja roba, prijevoza stoke.

Obaveza dokazivanja u ovom slučaju leži na prijevozniku.

27

GUBITAK ROBENeisporučivanje robe u roku od 30 dana od utvrđenog vremenskom limita isporuke, ili u okviru 60 dana od vremena kada je prvi prijevoznik preuzeo robu, ako nije navedeno vremensko ograničenje isporuke, smatra se da je roba izgubljena.

Ako se roba pronađe u roku do godine dana, ovlaštena osoba koja je raspolagala robom ima pravo zahtijevati da istu preuzme uz izmirenje troškova po ugovoru i povratu sredstava dobivenih na ime naknade štete za izgubljenu robu.

Troškovi prijevoza, carinskih dažbina i drugi troškovi vezani za prijevoz, ne zaračunavaju se u slučaju kompletnog gubitka roba odnosno zaračunavaju se srazmjerno (kao i naknada štete za pošiljku) u slučaju djelimičnog gubitka robe.

U slučaju potpunog gubitka pošiljke prijevoznik je, pored cjelokupne naknade štete, dužan pošiljaocu vratiti naknadu za prijevoz ako je ona plaćena.

Utvrđivanje vrijednosti pošiljke, u slučajevima gubitka ili oštećenja vezana je za tržišnu vrijednost robe na mjestu i u vremenu kada je ona preuzeta, ali ne smije preći ugovorom utvrđenu vrijednost.

OŠTEĆENJE ROBEKad primalac preuzme pošiljku bez prigovora i isplati prijevozniku njegova potraživanja, prestaje odgovornost prijevoznika, izuzev ako je oštećenje zapisnički utvrđeno za vrijeme preuzimanja pošiljke i navedeno u "primjedbama".

Ovlaštena osoba (od strane pošiljaoca ili primaoca) ima pravo zahtijevati da se zapisnički utvrdi istovjetnost pošiljke i, ako je pošiljka oštećena u čemu se sastoji oštećenje.

Ako se utvrdi da pošiljka nije ona koja je bila predana prijevozniku, ili da je oštećenje veće nego što je prijevoznik tvrdio, troškove utvrđivanja snosi prijevoznik.

U slučaju oštećenja, prijevoznik je odgovoran za iznos onoliko koliko je vrijednost robe umanjena.

Prijevoznik ostaje odgovoran za oštećenja i gubitak pošiljke koja se nisu mogla opaziti u času predaje pošiljke, ako ga je primalac obavijestio pismeno (reklamacija) o tim oštećenjima i gubitku odmah po njihovom otkrivanju, ali ne kasnije od sedam dana od predaje, ne računajući nedjelju i državne praznike.

U slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke u kojoj su se nalazile dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, prijevoznik je dužan nadoknaditi tako nastalu štetu samo ako je pri predaji stvari na prijevoz bio obaviješten o prirodi tih stvari i njihovoj vrijednosti, ili ako je štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom.

28

PRAVA I OBAVEZE PRIJEVOZNIKAPrijevoznik je dužan obavijestiti primaoca, odnosno osobu označenu u tovarnom listu u odredišnom mjestu, bez odgađanja, da je pošiljka prispjela, staviti je na raspolaganje kako je ugovoreno i predati tovarni list.

Prijevoznik može odbiti da preda pošiljku ako mu se, istovremeno, ne preda duplikat tovarnog lista na kojem je primalac potvrdio da mu je pošiljka predana.

Primalac može vršiti prava iz ugovora o prijevozu i zahtijevati od prijevoznika predaju pošiljke samo ako udovolji uvjetima predviđenim u ugovoru o prijevozu.

Preuzimanjem pošiljke i tovarnog lista, primalac se obavezuje isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije drugačije određeno u ugovoru o prijevozu ili u tovarnom listu, te mu isplatiti iznose troškova kojima je pošiljka opterećena.

Ako primalac smatra da nije dužan isplatiti prijevozniku onoliko koliko ovaj zahtijeva, on može vršiti prava iz ugovora samo ako kod suda položi sporni iznos.

Kada okolnosti sprječavaju isporuku roba po njihovu dolasku na mjesto naznačeno za isporuku, prijevoznik mora pitati pošiljaoca ili drugu osobu koja ima pravo raspolaganja robom, za upute.

ZAKAŠNJENJE U ISPORUCIZakašnjenje u isporuci nastaje kada roba nije isporučena u okviru dogovorenog vremenskog roka ili kada u nedostatku dogovorenog roka, stvarno trajanje prijevoza s obzirom na konkretne okolnosti u normalnim uvjetima prekoračuje vrijeme koje se može priznati jednom prosječnom prijevozniku.

Prijevoznik odgovara za štetu nastalu zbog zakašnjenja, na način i iznosu utvrđenom u odredbama ugovora.

Ako prijevozniku nije dostavljena pismena primjedba – reklamacija na kašnjenje u roku od dvadesetijedan dan, od predaje robe primaocu, nikakva naknada za kašnjenje se ne plaća.

SUDSKI SPOROVIU zakonskim postupcima, period ograničenja, odnosno rok za pokretanje postupka pred nadležnim sudom, prema konvenciji je jedna godina, ili tri godine u slučajevima namjerno neispravnih ili pogrešnih radnji u pokrenutoj proceduri spora.

Sporovi mogu biti zbog gubitka dijela pošiljke, cijele pošiljke, oštećenja ili uništenja pošiljke, zakašnjenja u dopremi i drugih razloga.

Nakon isteka navedenog roka za pokretanje postupka pred nadležnim sudom, nastupa zastara.

29