TROKOVI I KORISTI OD UVOENJA CARINE Carina poveava cijenu dobra u zemlji koja to dobro uvozi, a

smanjuje istu cijenu u zemlji koja to dobro izvozi. Kao posljedicu tih cijenovnih promjena, potroai e biti

na gubitku u zemlji uvoznici, a na dobitnku u zemlji izvoznici. Proizvoai e biti na dobitku u zemlji

uvoznici, a proizvoai e u zemlji izvoznici biti na gubitku. Vlada koja uvodi carinu bit e na dobitku zbog

povea nja javnih prihoda. Da bih usporedili trokove I koristi nuno ih je kvalificirati. Metoda njerenja

trokova I koristi od uvoenja carine ovisi o dvama pojmovima uobiajenim u veem djelu

mikroekonomske analize POTROAKI I PROIZVOAKI PROBITAK.

STVARANJE I SKRETANJE TRGOVINE Drava je na dobitku ako stvaranje carinske unije stvara I novu

trgovinu,a bit e na gubitku ako trgovina unutar varinske unije jednostvno zamjeni trgovinu sa zemljama

izvan unije. U analizi preferencijalnih trgovinskih sporazuma prvi je sluaj poznat pod nazivom stvaranje

trgovine. a drugi se naziva skretanje trgovine. Je li carinska unija poeljna ili nepoeljna, to ovisi o tome

stvarali li ili ugavnom skree trgovinu. npr SAD psenica 4USD, UK 8 USD psenica, Francuska 6 USD. Britanija

je uvoznik I ona je na dobitku ako napravi carinsku uniju s Francuskom I tako stvori trgovinu jer tad moze

izvesti neko svoje dobro u Francusku, a ako ne stvori uniju onda uvozi iz SAD-a I tada skree trgovinu.

Brand-Spencerova analiza Argument za ciljanje industirija potaklunt je od Barbare Spencer I James

Brander. On na glaava trini neuspjeh kao opravdanje vladine intervenicije u nedostatku savrene

konkurencije. Zbgo malog broja preduzea pretpostavke savrene konkurencije ne vrijede. Postojat e

pretjerani prinosi. Drugim rijeima poduzee e ostvaritvati dobiti koje e biti vee od dobiti koje bi

ostvarile ulaganjem u jednako riskantno ulaganje u nekom drugom privrednom sektoru, Stoga e postojati meunarodna konkurencija oko tih dobiti.

Da li je mogue da blagostanje zemlje smanji kada se ukljui u carinsku uniju?Mogue je sve zavisi da li

carinska unija vri skretanje ili stvaranje trgovine. Ako vri skretanje onda blagostanje smanjuje, u suprotnom se povaava.

Da li BNP mora biti vei od BDP ili moe biti I manji?BNP moze biti = od BDP-a zbog neto primitaka tj.

prihoda koje zemlja dobije od ulaganja u inostranstvo I rashoda koje ima za ulaganja u inostranstvu u domau zemlju.

U teoriji platni bilans mora biti jednak nuli, ali u praksi to nije tako. Kako se zove ta pograka I zato

nastaje? Statika diskrepancija je razlog zato plani bilans u praksi nije jednak nuli. Statika

diskrepancija nastaje radi pogreaka koje se deava prilikom evidentiranja finansijski rauna, jer je teko

biljeiti sloene finacijske tokove izmeu stanovnitva razliitih zemalja, te zbog toga to se podatci iz

razliitih zemalja, te zbog toga to se podatci iz razliitih izvora mogu razlikovati u obuhvatu, tanosti I

trenutku dostupnosti.

Razlika izmeu BNP-a I nacinoalnog dohotka ogleda se u tome to je nacinoalni dohodak jednak BNP-u

minus amortizacija, plus neto jednostrani transferi, manje neizravni porezi na poslovanje. Razlika izmeu

BNP-a I nacinoalnog dohota nije beznaajan iznos, ali makroekonomija ima malo za rei o tome. Nacionalni

dohodak ovisi o cijenama koje proizvoai primaju svoja dobra, a BNP o cijenama koje kupci plaaju tako

da te dvije skupine cijena ne moraju biti jednake.

Antiglobalistiki pokret je dospio na svjetske naslovnice u novembru 1999. tokom odravanja velikih

demonstracija u vrjeme sastanka velike Svjetske trgovinske organizacije. Ovaj pokret je podran od strane

studenata I njegova glavna teza protiv globalizacije trgovine je iskoritavanje I teta prema radnicima kako

u slaborazvijenim zemljama tako I u visoko razvijenim zemljama. Takoer ovaj pokret je organizovao velike

proteste tokom sastanka Meunarodnog monetarnog fonda I Svijetske banke u Wainktonu kao I tokom stastanka velikih privrednih sila u enovi kada, je policija ubila jednog aktivistu.

Uzroci I uinci Meunarodnog kretana rada

Historijat GATT-a : Skupina od 23 zemlje 1947. godine otpoela je trgovinske pregovore uz privremeno

odreena pravila koja su postala poznata pod imenom Opi sporazum o carinama I trgovini(GATT).

Formalno je GATT predstavljao sporazum a ne instituciju. Zemlje koje su sudjelovale u sporazumu formalno

su odreene kao "ugovorne stranke" , a ne kao lanovi institucije. U praksi GATT ima kancelariju u enevi koju svi zovu GATT.

Pretpostavke osnovnog modela monopolistine konkurencije: Ako sva preduzea zaraunavaju istu

cijenu, svako e od njih imati trini udio jednak 1/n . Preduzee koje zaraunava vipu cijenu od prosjene

cijene ostalih preduzea imat ce manji trini udio, a preduzee koje zaraunava njiu cijenu imat e vei

udio trita. Promjena prosjene cijene koju zaraunavaju poduzea nema utjecaja na ukupnu industrijsku

prodaju, to znai da mogu pridobiti povjrenje potroaa samo na svoj troak. Ovo je nerealistina

predpostavka, ali pomae nam da se usredotoimo na konkurenciju izmeu preduzea.

Da li je mogue da izvoz bude vei do proizvodnje drave? Bruto domai proizvod predstavlja dodatnu vrijednost

koju privreda proizvodi, a ne ukupnu prodaju. Na primjer kad tvornica tkanine u Hong Kongu sastavi tkaninu

proizvedenu negdje drugo u odjelo, dodatna vrjednost BDP-a predstavlja samo razliku trokova proizvodnje tkanine

vrejdnosti odjela a ne cijelokupnu cijenu odjela. Meutim, ako se odjel o izvozi, njezina se cjelokupna cijena rauna

kao dio ukupnog izvoza.