UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETAFINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE

Tema: „London Stock Exchange“

Predmetni profesor: Studenti:Dr. sc. Sead Omerhodžić, redovni profesor Bektić Ibro I-2756/10

Tuzla, april 2013.godine

Sadržaj

UVOD...................................................................................................................3

1. HISTORIJSKI RAZVOJ LONDONSKE BERZE............................................4

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE LONDONSKE BERZE.............................6

3.1 Podjela tržišta...............................................................................................6

3.2 Kompanije na berzi......................................................................................7

3.3 Sistem trgovanja na berzi.............................................................................8

3.4 Regulacija i indeksi na londonskoj berzi.....................................................9

3. PRIMJER IZ PRAKSE I ZANIMLJIVOSTI..................................................12

ZAKLJUČAK.....................................................................................................14

LITERATURA....................................................................................................16

2

UVOD

Berza je mjesto na kojem se obavlja organizirano trgovanje vrijednosnim papirima tj. određeno je kojim se papirima može trgovati, te ko i kako može trgovati.

Kao najveća berza na prostoru evrope Londonska berza ima određene specifičnosti, kao i prošlost kojom ćemo se u ovom radu posebno baviti.U ovom seminarskom radu ćemo detaljno obrazložiti i pojasniti londonsku berzu kao jednu oraganizaciju, njenu povjest, nacin trgovanja i karakteristike londonske berze.

U prvom poglavlju ovog seminarskog rada cemo prezentovati kako je nastala londonska berza, kakvu prošlost ima londonska berze, šta je to specifično bilo u prošlosti vezano za londonsku berzu, te napraviti određene paralele sa onim što danas predstavlja londosnka berza u okviru zaključka ovog seminarskog rada.

Drugi dio seminarskog rada je posvećen pojašnjavanju karakteristika londonske berze. U ovom dijelu smo izvršili podjelu berzi i klasifikovali londonsku berzu. Takođe u okviru drugog dijela seminarskog rada je objasnjena podjela tržišta, kompanije na berzi, sistem trgovanja na berzi, regulacija berze kao i indeksi na londonskoj berzi.

U trećem dijelu seminarskog rada ću predstaviti određene zanimljive činjenice vezane za londonsku berzu, kao i veliko interesovanje za kupovinom londonske berze metala, i učestvovanje domaćih i susjednih kompanija u poslovima na londonskoj berzi. Kao primer iz prakse navodimo tržišnu kapitalizaciju pojedinih berzi među tim berzama se nalazi i londonska berza. Takođe smo se osvrnuli na promet po pojedinim regijama u svijetu određenim po vremenskim zonama.

3

1. HISTORIJSKI RAZVOJ LONDONSKE BERZE

Engleski trgovac i finansijer Thomas Gresham bio je osnivač i pokretak kraljevske berze u Londonu, po modelu na tada već postojeću berzu u Antwerpenu. Godine 1571. berzu je otvorila kraljica Elizabeta I. Kasnije, tokom 17. stoljeća trgovcima vrijednosnim papirima bio je zabranjen ulaz na berzu zbog njihova nepristojnog ponašanja. Zbog toga su se morali snalaziti na razne načine pa su trgovali na drugim lokacijama u blizini, kao primjerice u poznatoj gostionici Johnatan's coffe house. Godine 1698. u toj gostionici broker po imenu John Casting počeo je izlistavati cijene nekoliko vrijednosnih papira, njihove tečajeve te cijene nekih važnijih proizvoda, poput soli, ugljena i papra. Popis cijena nije osvježavan na dnevnoj bazi, nego se mijenjao svakih nekoliko dana. Spomenute aktivnosti i popis kasnije su prešli u gostionicu Garraway’s coffee house. Javne aukcije toga vremena trajale su toliko vremena za koliko bi izgorjela improvizirana svijeća od slanine, a bile su poznate i kao „aukcije za inč svijeće“. Broj dionica s kojima se trgovalo s vremenom je rastao te se sve više tadašnjih kompanija uključilo u kotaciju.

Nakon što je u velikom londonskom požaru izgorjela zgrada postojeće Kraljevske (Greshamove) berze, godine 1699. izgrađen je novi objekat i berza je ponovno otvorena. Ovo je značio korak naprijed od gostionica i napredak prema modernom načinu trgovanja. Nova Kraljevska berza nije imala samo vlastite brokere, nego su sudjelovali i trgovci izvan te organizacije. Počelo se voditi računa o uređenju načina trgovanja, koji je do tada bio prilčno velik problem, jer mnogi koji su trgovali nisu imali odgovarajuću dozvolu. Tako je 1697. godine Britanski parlament donio zakon o financijskom i fizičkom kažnjavanju onih koji su trgovali bez dozvole. Također, broj brokera ograničen je na najviše 100, što je kasnije povećavano s rastom opsega trgovine. Ova ograničenja s vremenom su dovela do problema pa su trgovci iz raznih razloga počeli napuštati berzu i trgovati na ulicama Londona. Ulica u kojoj se odvijalo najviše trgovanja u narodu je prozvana Change or exchange alley (prevedeno na hrvatski: Ulica zamjene i razmjene), a nalazila se u blizini sjedišta Bank of England (Engleske središnje banke). Naravno, Parlament je nastojao sankcionirati ovakvu vrstu trgovanja. Mnoge kompanije toga doba čije su se dionice prodavale našle su se u problemima budući sa su među trgovcima kolale i dionice „umjetnih“ kompanija te su drastične oscilacije njihovih dionica naštetile „pravim“ kompanijama.

Nakon svršetka Sedmogodišnjeg rata (1756. – 1763.) ponovno se aktiviralo trgovanje u gostionici Jonathan's coffee house. Godine 1773. Johnatan je zajedno sa još 150 drugih brokera osnovao udruženje te otvorio novu i nešto formalniju „Berzu vrijednosnih papira“ u ulici Sweeting alley. Uvedena je i naplata ulaznica ukoliko je netko htio trgovati.

Godine 1801. u Londonu je otvorena prva službena berza, koja je imala svoj pravilnik, a nazvana je Subscription room (prevedeno na bosanski: Potpisnička soba). Međutim, već prvog dana trgovanja došlo je do problema, kada su policajci morali silom izbaciti trgovce bez dozvole. Zbog ovakvih i još raznih razloga ova berza je bila nepogodna, pa je donesena odluka da se izgradi nova zgrada londonske berze. Dana 18. jula 1801. William Hamond

4

položio je temeljni kamen i radovi su počeli. Objekat je dovršen relativno brzo, a 30. decembra iste godine održano je svečano otvorenje.

Godine 1812. donesen je prvi pravilnik berze, koji je, iako je bio kratak i sažet, unio značajan red u trgovanje. Sa svojom novom, državnom upravom te rastom opsega trgovine Londonska berza vrijednosnih papira postala je sastavni dio financijskog života grada. Također, unatoč velikom javnom protivljenju, Britanska vlada putem berze prikupljala je velik dio novca za rat protiv Napoleona Bonapartea.

Nakon svršetka rata i značajnog rasta privredne aktivnosti općenito u cijelom svijetu, davanje zajmova državama poput Brazila, Čilea ili Perua bilo je perspektivno ulaganje. Vezano za to, Međunarodni odjel berze omogućavao je sudionicima da sudjeluju u svim transakcijama vezanima za inozemna ulaganja. Protekom vremena trgovanje inozemnim vrijednosnim papirima postaje uobičajeno. Međunarodne financijske aktivnosti u to vrijeme mnogo pridonose britanskom privredi, svoje berze vrijednosnih papira dobivaju i gradovi Liverpool i Manchester.

Iz razloga stalnog povećanja broja trgovaca i članova berze, vlasti su 1853. godine odlučile o gradnji potpuno nove zgrade, budući da postojeća više nije bila adekvatna a i nije se imala kamo proširiti. Za glavnog arhitekta odabran je Thomas Allason. Novi objekat bio je pravo osvježenje, a imao je dvostruko veći prostor za trgovanje. Sredinom 19. stoljeća izumljeni su i u uporabu se uvode telefon i telegraf, što znatno doprinosi razvoju burzovnog poslovanja.

Kako su tada i Berza, ali i London bili financijsko središte svijeta, početak Prvog svjetskog rata značajno je uzdrmao britansko gospodarstvo. Odmah nakon početka sukoba dogodio se oštar pad cijena vrijednosnih papira. U srpnju 1914. Berza je zatvorena te se takvo stanje zadržava do početka 1915. godine.

Ulično trgovanje privremeno opet postaje aktualno. Dana 4. siječnja 1915. godine Berza je ponovno otvorena, ali ovaj put rad opterećuju velika ograničenja, poput onog da transakcije moraju biti isključivo gotovinske. Tijekom Prvog svjetskog rata Burzu je napustilo oko 1.000 trgovaca.

Početkom Drugog svjetskog rata vlada opća bojazan da će London biti metom zračnih napada pa je Berza povremeno zatvorena, a trgovanje koje se odvija obavlja se uglavnom telefonskim putem. Također, tijeom rata zgrada je oštećena u jednom od požara u noći 29. decembra 1940. te 1945. kada ju je pogodila jedna V-2 raketa.

Nakon ratova dolazi vrijeme stabilizacije i gospodarskog procvata. Vlasti su ponovno primorane izgraditi veći prostor za trgovanje. Godine 1967. započinje izgradnja poslovnog tornja visokog 100 m koji se prostire na 26 spratova. Dana 8. novembra 1972. godine objekat je dovršen te predstavlja jedan od novih simbola grada, a otvara ga kraljica Elizabeta II. Godine 1973. događaju se dvije značajne promjene. Prva od njih dopušta ženama i strancima trgovanje na Burzi, dok druga povezuje britanske i irske regionalne berze. Berza po prvi put počinje djelovati pod službenim imenom The London Stock Exchange. U veljači godine 1984. uveden je burzovni indeks FTSE 100. Također, osamdesetih godina 20. stoljeća dolazi i

5

do Big Banga na Londonskoj burzi – ukidaju se mnoga ograničenja, što značajno potiče razvoj trgovanja, a uveden je i sustav objave tečaja vrijednosnih papira na elektroničkim zaslonima. Godine 1997. uvodi se elektroničko trgovanje.

Međutim danas iako je berza sastavni dio ekonomie svake zemlje, u jednoj od najvećih ekonomija svijeta, ekonomiji SAD učešće građana na berzama je malo. Smatra se da građani nemaju iskustva da bi anstupali na berzama bez pomoćnika i osoba specijalizovanih za trgovanje na berzama.1

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE LONDONSKE BERZE

Razlikujemo tri tipa berzi : anglosaksonski, francuski i mješoviti tip2. Londonska berza

pripada anglosaksonskom tipu . Na njoj se trguje dionicama najvećih svjetskih kompanija

počev od Vodafona, preko Shell Trans. and Trad. Corporation, pa sve do Hilton Group.

Londonska berza ima presjedavajućeg i izvršnog direktora.

Njene osnovne karakteristike su :

akcionarsko društvo sa unaprijed strogo utvrđenim brojem članova (banke i druge

finansijske organizacije ne mogu biti članovi);

novi članovi se primaju jedino ako neko od postojećih mjesta ostane prazno;

uticaj države je minimalan.

3.1 Podjela tržišta

Na londonskoj berzi razlikuju se domaće i internacionalno tržište. Na Lodonskoj

internacionalnoj berzi postoji nekoliko vrsta tržišta: alternativno investicijsko tržište (AIM),

Evropsko tržište vrijednosnih papira (EEMS) i Internacionlno tržište fjučersa i opcija

(LIFFE). Unutar domaćeg tržišta postoje tri različita tržišta.

1. „Potpuno uvršteni vrijednosni papiri “ su kategorizirani unutar slijedećih

kategorija:

a) ALFA : vrijednosni papiri kojima se najčešće i najviše trguje i za koje se transakcija

objavljuje na informacijskom sistemu unutar pet minuta od izvršene transakcije

b) BETA : vrijednosni papiri kojima se aktivno trguje, ali transakcije kojih se ne

objavljuju odmah

1 R.Leroy, D.D.Van Hoose; „ Moderni novac i bankarstvo“, Mate d.oo Zagreb, 1993 godine, str. 7142 S.Omerhodžić; „Finansijska tržišta i institucije“, Tuzla 2008 godine

6

c) GAMA : vrijednosni papiri kojima se manje aktivno trguje, no za koje ipak postoji

određena ponuda i potražnja te su prikazane većinom okvirne cijene nego čvrste.

d) DELTA: ova kategorija obuhvata vrijednosne papire čija se cijena ne pojavljuje na

informacijskom sistemu berze.

2. „Službeno neregulirano tržište“(USM)-ustanovljeno je 1980.godine za manje

kompanije koje ne mogu ispuniti zahtjeve za puno uvrštenje.

3. „Neslužbeno neregulirano tržište“- počelo je sa radom 1987.godine i obuhvata

kompanije kojima ne odgovara niti puno uvrštenje niti USM tržište. Većina kompanija

sa OTC tržišta prešla je na ovo tržište koje opslužuje berza.

3.2 Kompanije na berzi

Različite dionice imaju različite karakteristike. Kompanije, čijim se dionicama trguje na londonskoj berzi, se razlikuju enormno. Najmanje se kompanije vrednuju u iznosu od najmanje million funti. Najveće su u vrijednosti većoj od 90 milijardi funti. Naravno, te kompanije djeluju u različitim područjima, od biotehnologije do bankarstva i od inženjeringa do eksploatacije nafte.

Iz perspektive investitora, važno je prepoznati da različite dionice imaju različite karakteristike, ovisno o veličini i prirodi kompanije koja je u pitanje.

U berzanskoj terminologiji, vrijednost kompanije se mjeri izračunavanjem vrijednosti ukupnog broja dionica. Ako kompanija posjeduje 1000 dionica, a svaka vrijedi 100 penija na primjer, kompanija se kapitalizira na 1000 funti. Ako cijene dionica narastu do 150 penija, kompanija će se kapitalizirati na 1500 funti.

Najveće kompanije na berzi često su poznate i kao Large Caps; one koje trguju indeksom FTSE 250 se mogu opisati kao Mid Caps i kompanije sa najmanjim brojem dionice su poznate kao Small Caps.

Large Caps se ponekad nazivaju Blue Chip dionice i mnoge od njih dijele određene karakteristike. Obično se njima teže trguje nego slabijim dionicama, ali su one investitorima lakše za kupovinu i prodaju. Tehnički govoreći, ove dionice su likvidnije, što u biti znači da se njima lakše trguje. Slabije dionice, naprotiv, mogu biti manje likvidne što znači da se tim dionicama manje redovno trguje.

Kao i na svakoj berzi i na londonskoj imamo brokere. Brokeri i dileri trguju na sekundarnim tržištima. Razlika između brokera i dilera je što dileri preuzimaju vlasništvo na imovinom3..

3 F.S.Mishkin, S.G.Eukins; „Finansijska tržišta i institucije“, četvrto izdanje, Mate d.o.o Zagreb str. 577

7

Brokeri tendiraju da dijele dionice u različite kategorije, kao što je odbrambena naspram ciklične ili rast u odnosu na dohodak. Odbrambene zalihe su one za koje se vjeruje da će napraviti poboljšanje kad je ekonomija u krizi. Ove kompanije su uključene u sektorima, kao što su komunalije, farmaceutski proizvodi ili hrana, maloprodaja, koji su manje ovisni o vanjskim ekonomskim uslovima.

Uključivanje cikličkih dionica je više pod utjecajem ekonomskih ciklusa. Takve dionice uključuje dionice trgovačkih kompanija, banaka i regrutiranje preduzeća.

Veće kompanije su u zrelijoj fazi svog razvoja. Oni su razvili dugogodišnji odnos sa kupcima i dobavljačima, jako su profitabilni i njihova budućnost izgleda osigurano. Manje kompanije često su mlađe i i njihov poslovni model je uglavnom mlađi i manje testiran. Oni imaju potencijala za rast, ali oni su i više rizični za ulaganje iz ulagačeve perspektive.

3.3 Sistem trgovanja na berzi

To je omogućeno sa SEAQ i SEAQ-int kompjuterskim sistemom. Kompjuterizovani sistem trgovanja baziran je na konkurentnim cijenama koje se preciziraju investitorima, kao i članovima tržišta. Zamjena klasičnog trgovanja sa trgovanjem koje se odvija na ekranima kompjutera (SCREEN-BASED) omogućilo je stvaranje tržišta dionica „blue chip“ kompanija. SEAQ (Stock exchange automated quoting service) pokriva AIM tržište.

Na Londonskoj berzi se preko sistema SEAQ i SEATS Plus podržava sistem kotiranja. Ovi sistemi su izvrsna kombinacija tehnološkog razvoja i izvrsnosti i visokih reglulatornih standarda koji omogućavaju da se na tržištu susretnu potrebe kompanija širom svijeta.

SETS (Stock exange trading service) je jedna od najlikvidnijih elektronskih knjiga narudžbi u Evropi koja obuhvata indexe FTSE 100, FTSE 250 i indexima Small Cap kompanija kao i ostale likvidne vrjednosne papire. Preko 230 kompanija direktno trguje putem SETS-a kontaktirajući sa market makerima, agencijskim brokerima te privatnim klijent brokerima.

SETSqx je berzanski tržišni sistem za manje likvidne vrjednosne papire. Učesnici mogu imenovati ili anonimno odrediti tip trgovanja u četiri raspoređene aukcije na dan, koncentrirajući likvidnost i povećavajući vjerovatnoću izvršenja.

Servisi trgovanja

Kontinuirano elektronsko

trgovanje

Elektronske aukcije

Elektronsko tržišno kotiranje

Neelktronsko tržišno

kotiranje

Izvještaji trgovanja

SETS X

SETSqx X X

SEAQ X X X

8

Tabela 1. ( Sistemi trgovanja i njihove karakteristike )

3.4 Regulacija i indeksi na londonskoj berzi

Regulacija Britanskog tržišta je jedna od najboljih ali ne i najefikasnijih. Zakonom o

finansijskim uslugama od 1986.godine (The Financial Services Act) regulatorska struktura

Londonske berze doživjela je značajne promjene. Berza je postala visoko-samo-regulatorsko

tijelo unutar statutarnog okvira, kombinacija brzine i fleksibilnosti samoregulacije sa

statutarnom zaštitom investitora. Regulacijski okvir nadgleda centralna agencija „Securities

and Investment Board“(SIB), koja je odgovorna ministru za trgovinu i industriju. SIB je

ovlastila pet samoregulirajućih organizacija (SRO) koje provode kontrolu i regulaciju . SRO

koja regulira članove londonske berze je tzv. The Securities Association (TSA).

Dva su osnovna elementa pravila samoregulirajućih organizacija SIB-a i TSA:

Vođenje transakcija= pravila koja postavljaju razlicite zahtjeve na poslove kompanija

Finansijska regulativa= pravila koja postavljaju različite zahtjeve nad kapitalom

kompanije.

Slika.1 ( Indeksi na londonskoj berzi )

Indekse održava FTSE Grupa, neovisna kompanija koja je nastala kao joint venture između

Financial Timesa i Londonske berze. Računaju se u realnom vremenu i objavljuju se svakih

15sekundi.

FTSE 100 kompanije predstavljaju oko 81% tržišne kapitalizacije cijele Londonske berze.

9

Iako je FTSE All-Share Index sveobuhvatniji, FTSE 100 je daleko najkorišteniji pokazatelj na

Britanskom berzanskom tržištu. Ostali srodni indeksi su FTSE 250 indeks (koji obuhvata

sljedećih 250 najvećih kompanija nakon FTSE 100), FTSE 350 indeks (koji ujedinjuje FTSE

100 i 250), FTSE SmallCap indeks i FTSE Fledgling indeks. FTSE All-Share indeks

ujedinjuje FTSE 100, FTSE 250 i FTSE SmallCap.

Sastav indeksa se određuje kvartalno; najveće kompanije koje ulaze u FTSE 250 indeks će

biti uvrštene u top 90 kompanija FTSE 100 indeksa ako im to njihova tržišna kapitalizacija

dozvoli.

Kompanije koje su komponente indeksa moraju zadovoljiti brojne zahtjeve utvrđene od strane

FTSE Group.

FTSE 100 Indeks-se također naziva FTSE 100, FTSE, ili, neformalno, "footsie".FTSE 100 je

indeks dionica Londonske berze koji se računa na osnovu kretanja cijena dionica 100

najvećih kompanija na londonskoj berzi. Indeks se počeo koristiti 3. januara 1984. sa

osnovnom vrijednšću od 1000; najveća vrijednost do sada je bila 30. decembra 1999. i to

6.950,6. To je najčešće korišten index od FTSE Grupe indeksa, a često se korist kao mjera

poslovnog prosperiteta.Faktor tržišne kapitalizacije. Oni uključuju ukupnu tržišnu

kapitalizaciju kompanija mjerenih njihovim utjecajem na indeks, tako da će veće dionice

imati veći uticaj na idekse za razliku od manjih tržišno kapitaliziranih kompanija. Ovo se

također naziva free float metod. Osnovna formula za bilo koji indeks je :

     * Nivo indeksa = Σ (Cijena dionice * Broj dionica) * Free float faktor / Index djelitelj.

Slika 2. ( FTSE 100 Index )

FTSE 250 Index je indeks mjeren tržišnom kapitalizacijom od 250 britanskih kompanija na

Londonskoj berzi. One su odabrane kvartalno počevši od 101. – 350 najveće kompanije. Ovaj

10

indeks izračunava se kvartalno (mart, juni, septembar i decembar)u realnom vremenu i

objavljuje svake minute. Veliki broj kompanija unutar ovog indeksa su investicioni fondovi.

Slika 3. ( FTSE 250 Index )

FTSE 350 indeks je indeks tržišne kapitalizacije koji uključuje 350 najvećih kompanija po

kapitalizaciji koje su uvrštene na Londonskoj burzi. To je kombinacija FTSE 100 (indeks 100

najvećih kompanija) i FTSE 250 Indeks od sljedećih najvećih 250.

FTSE 350 se ne primjenjuje često. Izrazi "FTSE 350" ili "FTSE 350 company" su ipak

korisni za britanske kompanije kada se žele uključiti kompanijama izvan top 100.

FTSE SmallCap Indeks se sastoji od 300 britanskih kompanija izvan FTSE 350 Indeks (350

najvećih kompanija u Velikoj Britaniji; bio je u vrijednosti od £ 36 milijardi od 30. septembra

2008 ili 3 posto FTSE 100 indeksa).

Slika 4. ( FTSE 350 Index )

11

FTSE All-Share Index je kapitalizacijski mjerni indeks, koji obuhvata oko 800 od više od 2.000 kompanija kojima se trguje na Londonskoj berzi. On ima za cilj da predstavlja najmanje 98% od pune vrijednosti kapitala svih britanskih kompanija koje ispunjavaju uvjete za uključivanje. FTSE All-Share predstavlja ujedinjenje FTSE 100 Indeksa, FTSE 250 Indeksa i FTSE SmallCap Indeksa.

FTSE AIM Velikoj Britaniji 50 indeks indeks je uveden 16. maja 2005., i predstavlja tržišnu kapitalizaciju 50 najvećih kompanija u Velikoj Britaniji koje su uvrštene na AIM-u (Alternative Investment Market ).

3. PRIMJER IZ PRAKSE I ZANIMLJIVOSTI

Londonska berza metala najatraktivnija meta preuzimanja ( kupovine ).

Na berzi osnovanoj prije 134 godine trguje se s oko 80 posto svih ugovora vezanih uz metale, čija se vrijednost utrostručila zadnjih godina.Londonska berza metala (London Metal Exchange), osnovana prije 134 godine, iznad jedne trgovine šeširima u financijskom dijelu grada, mogla bi uskoro biti prodana. Veliki volumeni trgovine koja se ondje odvija privukli su nekoliko potencijalnih kupaca.Berza vrijedi oko 247 milijuna dolara, no njena cijena mogla bi biti značajno viša smatra Rubin Lee, direktor kompanije Oxford Finance Group, specijalizirane za financijska tržišta.Na Londonskoj berzi metala, koja je prošli petak zaprimila interes nekoliko potencijalnih kupaca, odvija se 80 posto svjetske trgovine ugovorima vezanim za sirove metale.Berza, u vlasništvu svojih članova, prošle godine je protrgovala ugovore vrijedne 11.600 milijardi dolara, dok je za usporedbu 1999. godine vrijednost trgovine iznosila svega 2.500 milijardi dolara."Promjena vlasništva će prebaciti ravnotežu moći sa industrijskih korisnika na financijsku zajednicu", ističe.Berza je 23.rujna napomenula kako će "početi formalni proces koji bi mogao, ali i ne mora, dovesti do prihvatljive ponude". Njena Uprava je kao savjetnika angažirala američku investicijsku banku Moelis & Co. Glasnogovornica Burze, Miriam Heywood, odbila je međutim elaborirati izjavu.Među ponuđačima bi se mogli naći CME Group, najveće svjetsko tržište futures ugovora, IntercontinentalExchange i Singapurska burza, napisao je u svom izvješću analitičar KBW-a iz New Yorka, Niamh Alexander.Kompanija CME Group, sa sjedištem u Chicagu, u kolovozu 2008. godine kupila je Njujoršku robnu burzu za 7,6 milijardi dolara. Intercontinental Exchange, sa sjedištem u Atlanti, je pak 2007. godine kupio New York Board of Trade za 1,79 milijardi dolara.

BH Telecom, Telecom Srbije, i Hrvatski telecom ( HT ) , nastupaju na londonskoj berzi

Vlada FBiH namjerava preko 10 posto državnog vlasništva BH Telecoma prodati na

Sarajevskoj ili, vjerojatnije, na Londonskoj berzi. Prema neslužbnim izvorima na berzi će se

prodavati i cijelo ili pak dio državnog vlasništva u preduzećima Energoinvest i Hidrogradnja.

12

Procjena je kako će se na berzi prodavati 14 posto BH telecoma, a njegova je vrijednost na

Sarajevskoj berzi oko 150 miliona EUR.

Londonska berza omogućuje anonimnu trgovinu

Londonska berza lansirala je novu trgovinsku platformu koja omogućuje investitorima

ispunjavanje velikih naloga, bez privlačenja pažnje drugih tržišnih učesnika. 

Sistem je napravljen u saradnji s investicijskom bankom Lehman Brothers i nazvan je Baikal.

Baikal će se povezati sa 22 slične trgovinske platforme, koje će omogućiti investitorima da

trguju u 14 evropskih zemalja.

Najveće tržišne kapitalizacije, sagledano na polugodišnjoj osnovi 2010 i 2009 godine.

Exchange USD bn % Change/June 2009

(in USD)

% Change/June 2009

(in localcurrency)

End-June2010

End-June2009

1 NYSE Euronext (US) 11 794 9 864 19.6% 19.6%

2 Tokyo Stock Exchange 3 277 3 204 2.3% -6.2%

3 NASDAQ OMX (US) 3 165 2 590 22.2% 22.2%

4 London Stock Exchange 2 407 2 198 9.6% 20.6%

5 NYSE Euronext (Europe) 2 295 2 197 4.5% 19.6%

6 Hong Kong Exchanges 2 200 1 825 20.5% 21.1%

7 Shanghai Stock Exchange 2 051 2 329 -12.0% -12.6%

8 TSX Group 1 635 1 281 27.7% 16.8%

9 Bombay Stock Exchange 1 376 992 38.8% 34.6%

9 National Stock Exchange of India 1 341 925 45.0% 40.5%

10 BM&FBOVESPA 1 151 911 26.4% 16.2%

Tabela. 1 ( Tržišne kapitalizacije, polugodišnja osnova u 2010 i 2009 godini4 )

Na Tabela 1. Vidimo polugodišnju kapitalizaciju u 2010 i 2009 godini. Ovdje možemo reći da

je na NYSE ostvaren najveći promet sa 11,7 biliona US dolara, dok je u 2009 godini to bilo

nešto manje. Naime ovo nam pokazuje rastući trend kada gledamo NYSE.

Na London Stock Exchange je znatno manji promet, ali ipak gledano u 2009 i 2010 godini

takođe dolazi do rasta prometa.

4Preuzeto sa „http://www.world-exchanges.org/files/file/stats%20and%20charts/July%202010%20WFE%20Market%20Highlights.pdf“ dana 15.04.2013 godine u 15:35 min

13

Slika 5. ( Kapitalizacija u svijetu raspoređena po vremenskim zonama od 2000 do 2010 godine5 )

Na ovom grafikonu vidimo da u Američkom rejonu imamo najveće promete koji naglo padaju sa prelaza od 2001 na 2002 godinu, i sa prelaza 2007 na 2008 godinu nakon čega ponovo rastu. Objašnjenje nalazimo u ekonomskoj krizi koja se dogodila 2008 godine, i ovdje vidimo kako je to djelovalo i na pojedine regije u svijetu.

ZAKLJUČAK

5 Preuzeto sa „http://www.world-exchanges.org/files/file/stats%20and%20charts/July%202010%20WFE%20Market%20Highlights.pdf“ dana 15.04.2013 godine u 15:35 min

14

Istraživanjem koje je prethodilo izradi ovo seminarskog rada smo došli do informacija koje svjedočće činjenici da je londonska berza najveća na prostoru evrope.U prvom dijelu ovog rada razmatrajući prošlost londonske berze možemo da navedemo nekoliko datuma koji su od velikog značaja. Engleski trgovac i finansijer Thomas Gresham bio je osnivač i pokretak kraljevske berze u Londonu, po modelu na tada već postojeću berzu u Antwerpenu. Godine 1571. berzu je otvorila kraljica Elizabeta I. Kasnije, tokom 17. stoljeća trgovcima vrijednosnim papirima bio je zabranjen ulaz na berzu zbog njihova nepristojnog ponašanja. Nakon što je u velikom londonskom požaru izgorjela zgrada postojeće Kraljevske (Greshamove) berze, godine 1699. izgrađen je novi objekat. Britanski parlament donosi zakon kojim se odraničava i zabranjuje neovlašteno trgovanje na berzi, i predviđa pravila za kršenje tog zakona. Prisustvo velikog broja ilegalnih trgovaca primoralo je policiju da ih izbaci sa berze. Ponovo se trgovati počelo u gostionici pokraj berze. Godine 1812. donesen je prvi pravilnik berze, koji je, iako je bio kratak i sažet, unio značajan red u trgovanje. Početkom Drugog svjetskog rata vlada opća bojazan da će London biti metom zračnih napada pa je Berza povremeno zatvorena, a trgovanje koje se odvija obavlja se uglavnom telefonskim putem. Nakon ratova dolazi vrijeme stabilizacije i gospodarskog procvata. Vlasti su ponovno primorane izgraditi veći prostor za trgovanje. Godina 1997. uvodi se elektroničko trgovanje. Daljnjim razvojem londonska berza postaje jedna od najveći berzi na vijetu, i najveća berza u evropi.

U drugom dijelu smo zaključili da je londonska berza anglosaksonskog tipa. Na londonskoj berzi trguju i domaći i inostrani učesnici. Na londonskoj berzi trguju kompanije sa vrijednošću od najmanje 1 milion funti, do najvise 90 milijardi funti. Kao sisteme trgovanja na londonskoj berzi imamo : SETS, SETSqx, SEAQ. Indeksi zastupljeni na londonskj berzi su: FTSE 100, FTSE 250, FTSE 350, FTSE All Share Index.

U trećem dijelu smo obratili paznju na zanimljivosti i primjere vezane za londonsku berzu. Posebno smo se osvrnuli za to da se na londonskoj berzi može trgovati anonimno, da je londonska berza metala jako zanimljiva za kupovinu, kao i da kompanije iz Bosne i Hercegovine, a posebno BH Telecom prodaju svoje dionice na londonskoj berzi. Primjer koji smo naveli jeste promet svih velikih berzi u svijetu u periodu 2009 i 2010 godine, gdje londonska berza bilježi rast prometa. Obratili smo paznju i na kapitalizaciju po regijama u svijetu, postavljenim prema vremenskim zonama, i tu smo vidjeli da najveću kapitalizaciju ima regija Amerike, dok da su sve regije u periodu od 2001 2002 godine, i 2007 2008 godine bilježile pad kapitalizacije i prometa.

LITERATURA

Knjige i udžbenici1. S.Omerhodžić; „Finansijska tržišta i institucije“, Tuzla, 2008. Godina

15

2. F.S.Mishkin, S.G.Eukins; „ Finansijska tržišta i institucije“, Mate d.o.o Zagreb3.R. Leroy, D.D.Van Hoose; „Moderni novac i bankarstvo“, Mate d.o.o Zagreb 1993 godine

Internet izvori

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/London_Stock_Exchange2. http://www.londonstockexchange.com/home/homepage.htm3. www.index.hr4. http://www.world-exchanges.org

16