berza na makedonija f. pazari
TRANSCRIPT
Univerzitet”Goce Del~ev”-[tip
Ekonomski fakultet
Seminarska rabota po
Finansiski pazari i instucii
Tema:
BERZATA VO MAKEDONIJA
Mentor:
Izrabotile:
Prof.d-r Krste {ajnoski Gorica Petrova
081016
Marina Petrova
Dimitar Trajkov 081093
[tip,Maj 2011
SODR@INA
1.
VOVED----------------------------------------------------------------------------------------------
---2
2.APSTRAKT--------------------------------------------------------------------------------------
----3
3. OSNOVNI PRETPOSTAVKI ZA OSNOVAWE I USPE{NO RABOTEWE NA
EFEKTNA BERZA VO MAKEDONIJA------------------------------4
4.OSNOVAWE NA MAKEDONSKA BERZA NA DOLGORO^NI HARTII OD
VREDNOST-----------------------------------------------------------------------------------------
-----9
4.1
Istorija-------------------------------------------------------------------------9
4.2
Organizacija---------------------------------------------------------------
10
4.3 Pazarni
Segmenti------------------------------------------------------11
4.4 Uslovi za kotacija za hartiite od
vrednost--------12
4.5
Trguvawe----------------------------------------------------------------------
-13
4.6 Berzanski elektronski sistem za
trguvawe--------13
1
4.7 Kliring i
poramnuvawe-------------------------------------------14
5.Zaklu~ok------------------------------------------------------------------
----15
6.Koristena literatura----------------------------------------------------
16
1.VOVED
Берзата е организација која ги процесира купувањето и продавањето на акциите и другите хартии од вредност: обврзници, опции, фјучерски. На берзата тргуваат само овластени фирми - брокери, кои работат по налог и во име на своите клиенти - физички и правни лица. Хартиите од вредност ги издаваат издавачи - најчесто правни лица кои можат да издаваат обврзници и акции. За да може да се тргува со некоја хартија од вредност на берзата, таа треба да биде вклучена (котирана) во тргувањето. Некои од условите за вклучувањето ги определува самата берза. Кога овие претпоставки се остварени, може да се рече дека берзата е место кајшто физички и правни лице, преку брокери, тргуваат со хартии од вредност издадени од разни физички и правни лица.
Во зависност од предметот на тргување, берзите се делат на:
2
стокови или меркантилни берзи кајшто се тргува со материјални добра (нпр. нафта, метали, итн.)
берзи на хартии од вредност (акции, обврзници, фјучерси, опции, итн.)
берза на валути - кајшто се тргува со валути.
Првата берза била организирана во Анверпен во 1460 година, а следната во Лион во 1462. На првите берзи повеќе се тргувало со стоки (меркантилна берза) отколку со хартии од вредност.
Берзанскиот индекс е индикатор кој го покажува движењето на цените на репрезентативните хартии од вредност кои се котираат на некоја берза. Самата берза ги избира репрезентативните хартии, кои најдобро го отсликуваат целокупното движење на цените. Берзата може да определи повеќе индекси за различни видови на хартии од вредност, поделени по разни критериуми (вид на индустрија, вид на хартија, итн.)
2.APSTRAKT
Берзата е организација која ги процесира купувањето и
продавањето на акциите и другите хартии од вредност:
обврзници, опции, фјучерски. На берзата тргуваат само
овластени фирми - брокери, кои работат по налог и во име на
своите клиенти - физички и правни лица
3
ABSTRACT
Exchange is an organization that processes the purchase and selling of
stocks and other securities: bonds, options, fjucherski. The stock market
traded by authorized firms - brokers, working at the behest and on behalf
of its clients - individuals and legal entities
3.OSNOVNI PRETPOSTAVKI ZA OSNOVAWE I
USPE[NO RABOTEWE NA EFEKTNA BERZA VO
MAKEDONIJA
Za da bide osnovana i uspe[no da raboti edna efektna berza
treba da bidat ispolneti pove}e preduslovi. Toa zna~i deka postojat
pove}e faktori [to go determiniraat osnovaweto na efektna berza.
Dominantite mo`at da bidat posmatrani od pove}e aspekti: od
nacionalen i me|unaroden, od objektiven i subjektiven aspekt, od
4
istoriski odnosno bremenski, od institucionalen i neinstitucionalen
aspekt itn.
Vo natamo{nite izlagawa }e se obideme da upatime na
nekolku determinanti:
1. edna od osnovnite determinanti za osnovawe i uspe{no
rabotewe na efektna berza e nivoto na razvienost na
nacionalnata ekonomija. Imeno, stanuva zbor za
nivoto na razvienost na proizvodnite sili, ekonomskata i
finansiskata diverzifikacija na nacionalnata ekonomija,
dinamikata na stopanskiot raste`, razvitokot na
pazarnite odnosi, posebno na finansiskiot Pazar i
negovite elementi (pazarot na pari i kratkoro~ni hartii
od vrednost, pazarot na kapital i dolgoro~ni hartii od
vrednost i devizniot Pazar). Nabquduvano od aspekt na
ovaa determinanta Makedonija spa|a vo grupata na
zemji vo razvitok koja vo poslednite nekolku godini duri
bele`i negativna stapka na raste`. Striktnoto
po~ituvawe na ovaa determinanta vo ovoj moment bi
pretsavuvalo pre~ka za osnovawe i uspe{no
funkcionirawe na efektna berza vo Makedonija. Me|utoa,
toa po~ituvawe iako ima svoj rezon, sepak treba da se
ima predvid deka osnovaweto na efektnata berza i
nejzinoto funkcionirawe bi imale svoe avtonomno
pozitivno vlijanie vrz obemot i dinamikata na
nacionalnata ekonomija i na strukturata na taa
ekonomija.
2. Sledna determinanta e sostojbata vo nacionalnata
ekonomija. Imeno, stanuva zbor za toa dali vo
nacionalnata ekonomija ima uramnote`eni
makroekonimski odnosi ili pak, postoi inflacija ili
deflacija. Vrz osnova na toa dali nacionalnata valuta ima
stabilna kupovna sila i intrvalutna vrednost (devizen
kurs) ili pak, kupovnata sila pa|a ili raste, a devizniot
5
kurs se zgolemuva ili se namaluva. Isto taka e mnogu
zna~ajno dali bilansot na pla}awe e uramnote`en ili ima
deficit ili suficit. Vo zavisnost od nivoto na razvienost na
nacionalnata ekonomija i sostojbata vo taa ekonomija
dosta zna~aen e sistemit i stepenot na investiraweto.
Makedonija od aspekt na ovaa determinanta spa\a vo
grupata na zemji so nizok stepen na vnatre{na i
nadvore[na ramnote`a i so klasi~en sistem na
investirawe. Otvoraweto na efektna berza smetame
deka nema da vlijae vrz natamo[noto vlo[uvawe na
ekonomskata konstelacija vo Makedonija. Naprotiv,
smetame deka }e vlijae stabilizaciono i vo golema mera
}e pridonese za zabrzano menuvawe ili transformirawe
na postojniot sistem na investirawe vo sovremen sistem
na investirawe po pat na razvivawe na pazarnite odnosi
vo sistemit na investirawe preku razvivawe na pazarot
nakapital i dolgoro~ni hartii od vrednost i posebno na
efektnata berza.
3. Postoewe na potreben broj na vidovi na hartii od
vrednost koi bi bile predmet na trguvawe i adekvatni
koli~ini od tie hartii od vrednost. Gledano od aspekt na
ovaa determinanta Makedonija spa|a vo zemjite vo
tranzicija od socijalisti~ki ekonomski sistem na pazarna
ekonomija. Kako i site drugi zemji vo tranzicija , taka i
Makedonija vo po~etokot vo po~etokot nema razvien
sistem i praktika na hartii od vrednost , nema akcii i
akcionerski kapital koi se karakteristika na porazvienite
pazarni ekonomii. So prifa}aweto na institucionalnite
re{enija vo vrska so transformacijata na op{testveniot
kapital, odnosno so negovoto privatizirawe }e se
sozdavaat uslovi za razvivawe na sistemot na hartii od
vrednost i na efektnata berza. Isto taka vo uslovi na
pazarna ekonomija dr`avata i drugite institucii i
6
asocijacii }e pristapat kon primarna , podocn akon
sekundarna emisija na hartii od vrednost koi }e
pretstavuvaat soliden materijal za trguvawe na berzata
vo Makedonija. Spored toa, sozdavaweto na soliden
materijal za trguvawe na berzata ne e subjektivna `elba,
tuku objektivna realnost determinirana od stepenot na
po~ituvawe na pazarnite zakonitosto i postulatite na
sovremenoto stopanisuvawe i odnesuvawe.
4. Institucionalni determinanti. Sekoja nacionalna
ekonomija koja se nao|a vo tranzivija vo koja gi napu{ta
osnovnote sistemski, makroekonomski i mikroekonimski
karakteristiki na socijalisti~kiot stopanski sistem i so toa
poprima karakteristiki na pazarna ekonomija vo razvoj,
spored toa i vo Makedonija, pokraj Ustavot mora da se
donesat i niza zakoni koi }e pretstavuvaat
institucionalna osnova i pretpostavka za razvivawe na
pazarni odnosi vo skoro site oblasti na `iveewe i
stopanisuvawe. Od aspekt na uspe{no funkcionirawe na
berzata na efekti vo Makedonija smetame deka e nu`no
donesuvawe na slednive zakoni: za monetaren
(pari~en) sistem, za banki i {tedilnici, za narodna
banka, za dano~en sistem, za devizen sistem, za
smetkovodstvo, za kontrola i revizija, za formirawe na
specijalizirani institucii, za revizija i procenka na imotot,
za specijalizirani ku}i za kliring (clearing house), za
formirawe na specijalizirani institucii (agencii) za
osiguruvawe na plasmani na finansiski sredstva, za
ste~aj (bankrotstvo) i likvidacija na nesolventni subjekti.
Tuka zadol`itelno spa|aat slednive zakoni koi direktno se
odnesuvaat na pazarot na hartii od vrednost: zakon za
hartii od vrednost i promet so hartii od vrednost, za
Pazar na pari i kratkoro~ni hartii od vrednost, za efektni
berzi (Pazar na dolgoro~ni hartii od vrednost), za
7
devizen Pazar, za brokerski ku}i, za institucionalni
investitori (investicioni fondovi, osiguritelni kompanii,
penziski fondovi, zaedni~ki fondovi itn.), za agencija na
delovni inovacii, za lombardno i hipotekarno kreditirawe,
za vlo`uvawa, za rentna politika itn. donesuvaweto na
ovie zakoni e makotrpna rabota, no i eden od osnovnite
institucionalni preduslovi za osnovawe i uspe{no
rabotewe na efektnata berza vo Makedonija.
5. Osnovaweto i uspe{noto funkcionirawe na sekoja
efektna berza e determinirana so obezbeduvawe na
soliden berzanski kadar. Tuka se misli na selektirawe
i obu~uvawe na mlad, perspektiven kadar za vr{ewe na
site berzanski raboti. Makedonija raspolaga so soliden
kadar na nivo na diplomirani ekonomisti od oblasta na
monetarnite finansii, bankarstvoto i me|unarodnite
finansii, na nivo na postdiplomci od oblasta na
monetarnata ekonomija na nivo na doktorat na nauki od
oblasta na monetarnata ekonomija i me|unarodnite
finansii. Vo Makedonija postoi dolgogodi{na tradicija vo
sozdavaweto na kvaliteten kadar koj be{e mnogu cenet
vo ramkite na porane{na Jugoslavija.
6. Prostorna determinanta. Ovaa determinanta ima dva
aspekti: makro i mikro lokacija. Makrolokacijata vo
su{tina zna~i vo koj grad bi bilo sedi{teto na berzata.
Naj~esto se locira vo glavniot grad ili vo nekoj drug
grad koj {to e poznat stopanski, posebno finansiski
centar. So ogled na toa {to vo Makedonija }e se osnova
edna efektna berza smetame deka taa bi trebalo da
bide vo Skopje, kade {to e visok stepenot na
koncentracija na kapiutal, kadar, telekomunikacii i druga
infrastruktura. Podocna bi mo`elo da se osnovaat berzi
vo Bitola, [tip, Strrumica, Ohrid i vo drugi gradovi. [to se
8
odnesuva do mikro lokacijata vo skoro site zemji vo
svetot efektnite berzi se locirani vo centarot na gradot.
7. Sistemot na informirawe (informatikata) vo
berzata. Vo site visokorazvieni pazarni ekonomii
najzna~ajnite efektni berzi se vo celost kompjuterizirani
i se pretvoreni od berzi so izvikuvawe vo bez{umni
berzi. [to se odmnesuva do efektnata berza vo
Makedonija so ogled na toa {to vo po~etokot }e se
ostvaruva relativno mal obem na transakcii i poradi
steknuvawe na berzanska rutina e po`elno berzata vo
po~etokot da raboti po sistemot na izvikuvawe, a
podocna naporedno so dinamikata na nejzinoto
razvivawe da se ostvaruva procesot na kompjuterizacija
na berzanskoto rabotewe. Ako se saka da se otpo~ne
vedna{ so kompjuterizirana berza mora pritoa da se ima
predvid tro{kovniot aspekt na raboteweto na berzata,
odnosno visinata na provizijata na berzanskoto
rabotewe so koe }e treba da se pokrivaat tro{ocite na
raboteweto na berzata.
Poznato e deka berzata e suptilna finansiska institucija i za
nejzinoto otvorawe i funkcionirawe treba da bidat obezbedeni
osnovni preduslovi. Ne treba da se zaboravi i da se zanemari
prednosta vo odnos na drugite nacionalni ekonomii koi mnogu
poodamna osnovale berzi. Imeno, poznat ni e patot na evolucijata
na berzite vo porazvienite pazarni ekonomii i na~inot na nivnoto
organizirawe i rabotewe. Toa e golema prednost i mo`nost da se
preskokne skoro eden i pol vek vreme vo koe se osnovale i rabotele
najpoznatite efektni berzi vo svetot.
9
4.OSNOVAWE NA MAKEDONSKA BERZA
NA DOLGORO^NI HARTII OD VREDNOST
4.1 Istorija
Osnova~koto sobranie na Makedonskata berza na dolgoro~ni
hartii od vrednost AD Skopje, se odr`a na 13.09. 1995 godina , a
oficijalnoto trguvawe zapo~na na 28.03. 1996 godina.
Makedonskata berza AD Skopje pretstavuva centralno mesto za
trguvawe so dolgopo~ni hartii od vrednost co dr`avata i e prva
organizirana berza za dolgopo~ni hartii od vrednost vo istorijata na
R.Makedonija.
Berzata be{e osnovana kako akcionersko dru{tvo koe {to
raboti na neprofitna osnova, so osnova~ki kapital od eden milion
germanski marki. Soglasno toga{nite propisi osnova~i na Berzata
mo`ea da bidat samo banki i dr. finansiski institucii ({tedilnici i
osiguritelni dru{tva). Berzata ja osnovaa 19 ~lenki, (13 banki, 3
osiguritelni dru{tva i 3 {tedilnici). Soglasno noviot Zakon za
izdavawe i trguvawe so hartii od vrednost od 1997 god, ~lenki na
Berzata mo`ea da bidat samo pravni lica ~ija osnovna dejnost e
isklu~iva trguvawe so dolgoro~ni hartii od vrednost. Soglasno so
ovie promeni brojot na ~lenovite na Makedonskata berza opadna na
7 ~lenki- brokerski ku}i.
So noviot zakon za hartii od vrednost od 2000 god, ~lenki na
berzata- u~esnici vo trguvaweto se brokerski ku}i i banki (od 2002
god.). ^lenkite na Berzata mora da dobijat dozvola za trguvawe so
hartii od vrednost od Komisijata za hartii od vrednost na
R.Makedonija. Neposrednoto trguvawe so hartiite od vrednost mo`e
da go vr{at samo ovlasteni posrednici, brokeri- pretstavnici na
~lenkite na Berzata (vo Makedonija postojat 140 licencirani brokeri).
Vo momentov Makedonskata berza ima 12 ~lenki- 9 brokerski
ku}i i 3 banki. Soglasno noviot Zakon za hartii od vrednost od 2000
10
god. osnova~kiot kapital na brokerskata ku}a treba da iznesuva
najmalku 75000 evra za steknuvawe na osnovna licanca (samo
posrednik vo trguvaweto), do maksimum 500000 evra za
steknuvawe na polna licenca (posrednik, farant na otkup na novi
emisii, principal vo trguvawe).
Po~nuvaj}i od 20 juni 2001 god, Makedonskata berza AD
Skopje po~na da raboti na profitna osnova so osnova~ki kapital od
500000 evra. Akcioneri na Makedonskata berza mo`e da bidat bilo
koi doma{ni stranski pravno i fizi~ki lica. Sopstvenosta na
poedine~en akcioner na Berzata e ograni~ena na 10% od
osnovnata glavnina na Berzata.
Vo maj 2002 god. Vladata na R. Makedonija usvoi izmeni na
Zakonot za hartii od vrednost so koi se voveduva zadol`itelna
kotacija za odreden broj na akcionerski dru{tva, koi gi ispolnuvaat
uslovite za kotacija na oficijalniot Pazar na Makedonskata berza AD
Skopje, po osnov na ovoj Zakon, do krajot na 2002 god. da se
uvrstat akciite na okolu 120 akcionerski dru{tva.
4.2 Organizacija
Osnovni organi na upravuvawe na berzata se:
- Sobranie na akcioneri
- Odbor na direktori
- Izvr{en direktor
Za izvr{uvawe na svoite osnovni funkcii, Berzata formira
komisii i drugi tela i toa:
- Komisija za kotacija
- Komisija za priem na novi ~lenki
- Arbitra`a i
- Sud na ~esta.
11
4.3 Pazarni Segmenti
Trguvaweto na berzata se vr{i na dva pazari:
- Oficijalen pazar i
- Neoficijalen pazar.
Za da mo`e edno dru{tvo da se prijavi na kotacija na
Oficijalniot Pazar potrebno e minimalniot procent na hartiite od
vrednost, {to gi poseduva javnosta, da iznesuva 30% i minimalen
broj od 100 akcioneri, a nominalnata vrednost na site hartii od
vrednost na emitentot da dostignuvaat iznos od najmalku 500.000
evra. Kotiranoto dru{tvo e dol`no da dostavi revidirani finansiski
izve{tai za poslednite 3 godini. Ne treba da postoi ograni~uvawe vo
prenesuvaweto na hartijata od vrednost. So prospektot emitentot
treba da doka`e deka postoi javen interes za dejnosta na emitentot i
hartijata od vrednost {to kotira.
Za u~estvo na Neoficijalniot Pazar edinstvena obvrska e
dostavuvawe na formalno barawe za trguvawe so opredelena hartija
od vrednost od strana na nekoja ~lenka na Berzata bazirana na
nalog na nekoj zainteresiran investitor. Soglasno Zakonot za hartii
od vrednost site transakcii vo R.Makedonija koi ne kotiraat na
oficijalniot berzanski Pazar treba da se izvr{uvaat na neoficijalniot
do 31.12.2003 godina.
Berzata e dol`na da gi objavuva vo javnosta site transakcii od
trguvaweto.
12
4.4 Uslovi za kotacija za hartiite od
vrednost
Emitentot ~ii hartii od vrednost kotiraat na berzata treba da
bide organiziran kako akcionersko dru{tvo vo R. Makedonija i da
raboti vo soglasnost so makedonskite zakoni i negoviot statut.
Emitentot, trreba da dobie pozitivno mislewe za kotacija na
Berzata od Komisijata za kotacija, koe go potvrduva Odborot na
Berzata.
Emitentot treba da ima soodvetno iskustvo i ugled vo dejnosta.
Posledniot finansiski izve{taj ne smee da bide postar od 6
meseci od datumot koga e izraboten prospektot. Sostaven del na
prijavata e i prospektot koj treba da bide podgotven soglasno
propi{anata sodr`ina od strana na Komisijata za hartii od vrednost i
Berzata.
Op{ta obvrska na emitentot e da gi objavuva site relevantni
podatoci od negovoto rabotewe, kako i promenite vo dejnosta, koi
mo`e da predizvikaat zna~itelni fluktuacii vo nivoto na cenata na
hartijata od vrednost. Toa podrazbira redovno dostavuvawe na
godi{nite finansiski izve{tai, redovno informirawe na Berzata za
promenite vo strukturata na sopstvenosta na hartiite od vrednost.
Soglasno izmenite vo Zakonot za hartii od vrednost od juni
2002 godina, site akcionerski dru{tva koi gi ispolnuvaat uslovite za
kotacija soglasno Pravilnikot za kotacija na hartii od vrednost
Makedonskata berza AD Skopje, se dol`ni da gi kotiraat akciite na
oficijalniot Pazar na berzata najdocna do noemvri 2002 god.
13
Obvrskata za zadol`itelna kotacija trae do krajot na 2003 god.
Po istekot na toj rok, dru{tvata mo`e dobrovolno da se povle~at od
kotacija na berzata.
4.5 Trguvawe
Instrumenti so koi se trguva na Berzata se dolgoro~ni hartii od
vrednost i toa:
- Akcii
- Obvrznici
Trguvaweto na Makedonskata berza se odviva 4 pati nedelno,
vo denovite ponedelnik, vtornik, sreda i ~etvrtok, od 9.00 do 12.30
~asot, preku berzanskiot, elektronskiot sistem na trguvawe (BEST),
spored sistemot na nalozi.
Na poseben pazaren segment se trguva spored klasi~niot
sistem na aukcija so rezidualnite akcii vo sopstvenost na dr`avata.
4.6 Berzanski elektronski sistem za
trguvawe- BEST
BEST ovozmo`uva t.n dale~insko trguvawe, odnosno ~lenkite
na Berzata }e trguvaat direktno od svoite delovni prostorii i se
bazira na sistemot na nalozi, soglasno modelot na kontinuirano
naddavawe i upotreba na metodot na kompjutersko usoglasuvawe
na cenite na hartiite od vrednost. So poredstvo na BEST, na
14
Makedonskata berza se trguva 3 pati nedelno, sekoj vtornik, Sreda i
~etvrtok.
BEST e informati~ki sistem koj {to so pomo{ na soodvetna
kompjuterska podr{ka, ovozmo`uva vnesuvawe, promeni,
zadr`uvawe i povlekuvawe na nalozite za trguvawe, nivno
avtomatsko usoglasuvawe za trguvawe i sklu~uvawe na berzanski
transakcii, nadzor vrz nalozite za trguvawe i sklu~enite berzanski
transakcii, kako i pregled na informacii za trguvaweto i uvrstenite
hartii od vrednost.
Trguvaweto na berzata se odviva vo dve fazi:
- faza pred po~etokot (fiksing): BEST sistemot gi procesira
site vneseni nalozi za trguvawe i ja utvrduva t.n po~etna
cena za sekoja hartija od vrednost
- faza na trguvawe (kontinuirano trguvawe): ovlastenite
brokeri mo`at kontinuirano da vnesuvaat novi nalozi vo
BEST i da gi menuvaat nerealiziranite nalozi od fazata pred
po~etok, pri {to BEST avtomatski gi usoglasuva nalozite i
sklu~uva berzanski transakcii kako rezultat na identi~nosta
na uslovite vo nalozite.
Vo ramkite na BEST e integriran poseben modul za
modificirana klasi~na aukcija so posredstvo na koja {to na berzata
se trguvaat paketite na akcii {to se vo sopstvenost na dr`avata.
Cenite na hartiite od vrednost vo BEST se formiraat slobodno,
spored ponudata i pobaruva~kata.
4.7 Kliring i poramnuvawe
Kliringot na transakciite so hartiite od vrednost (utvrduvawe na
kupuva~ot/prodava~ot, koli~inata na trguvani hartii od vrednost i
cenata) go vr{i Berzata, dodeka poramnuvaweto na transakciite na
15
Berzata i preregistracijata na sopstvenosta na hartiite od vrednost
se realizira Centralniot depoziter za hartii od vrednost AD Sk
5.ZAKLU^OK
Berzata be{e osnovana kako akcionersko dru{tvo koe {to
raboti na neprofitna osnova, so osnova~ki kapital od eden milion
germanski marki. Soglasno toga{nite propisi osnova~i na Berzata
mo`ea da bidat samo banki i dr. finansiski institucii ({tedilnici i
osiguritelni dru{tva). Berzata ja osnovaa 19 ~lenki, (13 banki, 3
osiguritelni dru{tva i 3 {tedilnici). Soglasno noviot Zakon za
izdavawe i trguvawe so hartii od vrednost od 1997 god, ~lenki na
Berzata mo`ea da bidat samo pravni lica ~ija osnovna dejnost e
isklu~iva trguvawe so dolgoro~ni hartii od vrednost. Soglasno so
ovie promeni brojot na ~lenovite na Makedonskata berza opadna na
7 ~lenki- brokerski ku}i.
Instrumenti so koi se trguva na Berzata se dolgoro~ni hartii
od vrednost i toa:
- Akcii
- Obvrznici
Trguvaweto na Makedonskata berza se odviva 4 pati nedelno,
vo denovite ponedelnik, vtornik, sreda i ~etvrtok, od 9.00 do 12.30
16
~asot, preku berzanskiot, elektronskiot sistem na trguvawe (BEST),
spored sistemot na nalozi.
Na poseben pazaren segment se trguva spored klasi~niot
sistem na aukcija so rezidualnite akcii vo sopstvenost na dr`avata.
6. KORISTENA LITERATURA
-
17