lokalna razvojna strategija u ribarstvu - fazana.hr · floru područja karakterizira zimzelena...
TRANSCRIPT
Lokalna razvojna strategija u
ribarstvu
LAGUR-a „Istarska batana“
24. listopada 2016. godine
Izrada Lokalne razvojne strategije u ribarstvu sufinancirana je sredstvima Europske Unije iz
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo
Sadržaj ove Lokalne razvojne strategije u ribarstvu isključiva je odgovornost Lokalne incijative
Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“.
Kontakt podaci korisnika:
Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“
e-mail: [email protected]
tel: 095 892 52 52
SADRŽAJ
OSOBNA ISKAZNICA LAGUR-a ..................................................................................................... 1
1 OPIS PODRUČJA LAGUR-a „ISTARSKA BATANA“ ............................................................ 1
1.1 Opće zemljopisne značajke područja .................................................................................... 1
1.1.1 Površina i granice područja ............................................................................................ 1
1.1.2 Reljefne i klimatske karakteristike ................................................................................. 2
1.1.3 Kulturna, povijesna i prirodna baština – Natura 2000 ................................................... 3
1.1.4 Društvena i komunalna infrastruktura ............................................................................ 5
1.2 Gospodarske značajke područja ............................................................................................ 7
1.2.1 Glavne gospodarske djelatnosti ........................................................................................... 8
1.2.2 Stanje gospodarstva ........................................................................................................... 13
1.2.3 Tržište radne snage ............................................................................................................ 14
1.3 Demografske i socijalne značajke ............................................................................................ 16
1.3.1 Broj i gustoća stanovnika ................................................................................................... 16
1.3.2 Demografska kretanja ........................................................................................................ 16
1.3.3 Obrazovna struktura stanovništva ...................................................................................... 17
1.3.4 Školstvo i kultura ............................................................................................................... 18
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAGUR-a „ISTARSKA BATANA“,
UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU .................................................................................................. 19
2.1 Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAGUR-a „Istarska batana“ ................................ 23
3. OPIS I HIJERARHIJA CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG
KARAKTERA LRSR UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE OSTVARENJA
ILI REZULTATA .............................................................................................................................. 25
3.1 Ciljevi, prioriteti i mjere LRSR za područje LAGUR-a „Istarska batana“ .............................. 25
3.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti ..................................... 29
3.3 Opis postupka odabira projekata na razini LAGUR-a (način odabira projekata, kriteriji, sastav
tijela za odabir projekata uključujući i opis procedure davanja prioriteta odabranim projektima u
skladu s njihovim doprinosom u ostvarenju ciljeva LRSR) ........................................................... 44
3.4 Opis tema planiranih projekata suradnje i načina odabira projekata suradnje ......................... 47
3.5 Usklađenost sa strateškim dokumentima više razine (županijska razvojna strategija,
Operativni program) ....................................................................................................................... 48
4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR .......................................... 49
4.1 Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRSR i primjena načela „odozdo
prema gore“ .................................................................................................................................... 49
4.2 Opis partnerstva ........................................................................................................................ 50
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR ......................................................................................... 51
5.1 Planirani tijek provedbe LRSR na razini svake godine za razdoblje provedbe Operativnog
programa do kraja 2023. godine ..................................................................................................... 51
5.2 Procjena broja projekata za razdoblje provedbe Operativnog programa do kraja 2023. godine
........................................................................................................................................................ 53
6. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR (način upravljanja provedbom,
nadzora provedbe i ocjenjivanja uspješnosti provedbe startegije) ..................................................... 53
6.1 Opis praćenja provedbe LRSR ................................................................................................. 54
6.2 Indikatori za mjerenje učinaka provedbe ................................................................................. 55
6.3 Opis vrednovanja LRSR ........................................................................................................... 55
7. OPIS SPOSOBNOSTI ZA PROVEDBU LRSR ........................................................................... 56
7.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRSR...................................................................................... 56
7.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRSR ................................................................................ 57
7.3 Iskustvo u provedbi LEADER pristupa.................................................................................... 57
7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER .............................................................. 58
8. FINANCIJSKI PLAN .................................................................................................................... 58
8.1 Financiranje rada FLAG-a........................................................................................................ 58
8.2 Financiranje provedbe LRSR ................................................................................................... 59
8.3 Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu ........................................................... 59
POPIS KRATICA
ARKOD Sustav identifikacije zemljišnih parcela
APPRRR Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BDP Bruto domaći proizvod
CLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice
DVD Dobrovoljno vatrogasno društvo
DZS Državni zavod za statistiku
DZZP Državni zavod za zaštitu prirode
EU Europska unija
Ha hektar = 10.000 m2
HGK Hrvatska gospodarska komora
HOK Hrvatska obrtnička komora
IŽ Istarska županija
JLS Jedinica lokalne samouprave
LAGUR Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (eng. Fisheries Local Action Group – FLAG)
LRSR Lokalna razvojna strategija u ribarstvu
MT Ministarstvo turizma
NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti
n.m. Nadmorska visina
NN Narodne novine
OCD Organizacije civilnog društva
OIB Osobni identifikacijski broj
OIE Obnovljivi izvori energije
OP Operativni program
OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
PG Poljoprivredno gospodarstvo
PP Park prirode
RH Republika Hrvatska
SC Strateški ciljevi
SR Strategija razvoja
TZ Turistička zajednica
UO Upravni odbor
ŽRS Županijska razvojna strategija
1
OSOBNA ISKAZNICA LAGUR-A
Naziv lokalne inicijative Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“
Adresa sjedišta lokalne inicijative Centar 58, 52 203 Medulin
Kontakti Gsm: 095/892 52 52
E-mail: [email protected]
Web adresa: www.lagur-istarska-batana.hr
Datum osnivanja/registracije 18.02.2016./19.02.2016.
OIB 76735262041
Registarski broj udruge 18002990
Broj jedinica lokalne samouprave: 10
Uključene jedinice lokalne samouprave: Gradovi: Rovinj-Rovigno i Vodnjan-Dignano
Općine: Bale-Valle, Barban, Fažana-Fasana, Kanfanar,
Ližnjan-Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat
NUTS II: Jadranska Hrvatska
Broj stanovnika LAGUR-a (2011.): 46.340
Površina LAGUR-a (ARKOD): 736,39km2
1 OPIS PODRUČJA LAGUR-A „ISTARSKA BATANA“
1.1 Opće zemljopisne značajke područja
1.1.1 Površina i granice područja
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ predstavlja ribarstveno područje kojeg čini 10 jedinica
lokalne samouprave: gradovi Rovinj-Rovigno i Vodnjan-Dignano te općine Bale-Valle, Barban,
Fažna-Fasana, Kanfanar, Ližnjan-Lisignano, Marčana, Medulin i Svetvinčenat. Sve jedinice lokalne
samouprave, izuzev Općine Svetvinčenat, ubrajaju se obalne JLS, a cjelokupno područje
karakteriziraju zajedničke geografske i prirodne značajke, kulturni identitet i tradicijske vrijednosti
te povezano gospodarstvo.
Sukladno statističkim podacima DZS-a, na području LAGUR-a je 2011. godine evidentirano 46.340
stanovnika, dok prosječna gustoća naseljenosti iznosi 89,02 stanovnika na km2. Na cijelom teritoriju
LAGUR-a nalazi se ukupno 108 naselja, a prosječna udaljenost naselja od administrativnog središta
JLS iznosi 6,48 km.
Tablica 1: Opće značajke područja LAGUR-a „Istarska batana“ JLS Površina (km2) Broj naselja Broj stanovnika 2011. Gustoća naseljenosti (st/km2)
Bale-Valle 82,06 3 1.127 13,73
Barban 90,1 23 2.721 30,20
Fažana-Fasana 13,61 2 3.635 267,08
Kanfanar 59,68 20 1.543 25,85
Ližnjan-Lisignano 67,99 5 3.965 58,32
Marčana 131,2 22 4.253 32,42
Medulin 34,15 8 6.481 189,78
Rovinj-Rovigno 77,56 2 14.294 184,30
Svetvinčenat 79,43 19 2.202 27,72
Vodnjan-Dignano 100,61 4 6.119 60,82
Ukupno 736,39 108 46.340 89,02
Izvor: Preglednik ARKOD 2016., DZS Popis stanovništva 2011.
Područje LAGUR-a obuhvaća južni dio istarskog poluotoka u koji ne ulazi područje grada Pule. Sa
sjeverozapadne strane područje LAGUR-a graniči s općinom Vrsar, na sjeveru s općinama Žminj i
Gračišće, dok na sjeveroistočnom dijelu graniči s općinama Pićan, Sv. Nedjelja i Raša.
2
Slika 1: Područje LAGUR-a „Istarska batana“
Izvor: LAGUR „Istarska batana“, 2016.
Od promatranih 10 jedinica lokalne samouprave, najveću površinu zauzima općina Marčana (131,2
km2), dok najmanju površinu ima općina Fažana (13,61 km2). Ukupna površina područja LAGUR-a
iznosi 736,39 km2, tj. 26,2% cjelokupne površine Istarske županije. Područje LAGUR-a pripada
statističkoj regiji Jadranska Hrvatska.
1.1.2 Reljefne i klimatske karakteristike
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ je prema reljefnim obilježjima okarakterizirano blagom
valovitošću, koja se postepeno uzdiže od zapada prema istoku. U pogledu pedoloških
karakteristika utvrđena je značajna raznovrsnost tipova tla, odnosno moguće je izdvojiti nekoliko
tipova tala, a to su:
- crvenica (terrarossa),
- smeđe tlo na vapnencu (kalkokambisol),
- eutrično smeđe tlo (eutričnikambisol) i
- koluvijalna tla (koluvium).
Crvenica je glinasto zemljište te spada u tzv. teške zemlje. Plodnost im je različita, što ovisi od
supstrata na kome se razvijaju te uglavnom pripadaju među manje plodna zemljišta. Kako vapneno
stijenje nije svuda na kršu istovjetno, nalazimo i raznolike proizvode razlaganja. Zato se često
umjesto crvenice nalazi i žućkasto, sivo i smeđe zemljište. Smeđe tlo na vapnencu (kalkokambisol)
razvija se većinom na čistim, čvrstim mezozojskim vapnencima kao i crvenice i vapnenačke crnice.
Kalkokambisoli su stara tla s dugom policikličkom pedogenezom. Prema tome su slična
crvenicama, iako su uglavnom mlada tla i imaju više primjesa stranog zemljišnog materijala nego
crvenice. Kamenjar (litosol) se izmjenjuje u kombinaciji s plitkim smeđim tlima
(kalkokambisolima). Tlo se formira na stijenama koje pri mehaničkom raspadanju daju kameniti
detritus. Akumulacija humusa vrlo je slaba. Dominacija kamena i krupnoga šljunka u tlu temeljno je
fizikalno obilježje litosola. Oni se odlikuju ekstremnom propustljivošću za vodu i gotovo potpunom
nesposobnošću zadržavanja vode. Zbog male absorpcijske površine i reducirane tekuće faze litosoli
su siromašni rastvorljivim oblicima biljnih hranjiva. Zbog minimalne plodnosti ova tla nemaju
gospodarsku važnost, ali su važna zbog zaštite prirode (vezivanje siparišta, ozelenjivanja krajolika).
Ovo područje karakterizira mediteranska klima s prosječnom temperaturom zraka 14°C, a
najvažnija obilježja klime ovog tipa su vruća ljeta i kišne zime. Srednja temperatura mora u ljetnim
3
mjesecima iznosi između 22 i 24 ºC te broj sunčanih sati iznosi više od 2.400 na godinu. Zimi se
temperatura u priobalnom području rijetko kada spusti ispod nule. Najsuši dio godine pada u rano
proljeće (ožujak) i ljeto (kolovoz). Kišno razdoblje ima sporedni maksimum u svibnju i lipnju, a
maksimum u jesenskom dijelu, prosječno u listopadu i studenome. Karakteristični vjetrovi za ovo
područje su bura i jugo, a jedna od karakteristika područja su i olujna ljetna nevremena koja su
najčešće popraćena jakim jugom i zapadnim vjetrom.
Floru područja karakterizira zimzelena vegetacija mješovitih šuma hrasta crnike i crnog jasena
popraćena vegetacijom šikare i travnjaka. Od listopadne vegetacije na području LAGUR-a nalaze se
šume i šikare hrasta medunca i bijelog graba. Širi akvatorij kojemu gravitiraju vode zapadne obale
Istre i dijela sjevernog Jadrana, po pravilima geografske struke i po povijesnom nasljeđu, naziva se
još i Venecijanski zaljev. To je plitki bazen (srednje dubine 35-40 m), ograničenog kapaciteta, ali s
vrlo izraženim horizontalnim i vertikalnim varijacijama dinamike, temperature i slanosti vodenih
masa, što ima značajan utjecaj na uobičajena sezonska kolebanja primarne i sekundarne proizvodnje
biomase. More kao resurs predstavlja temelj za obavljanje tradicionalne djelatnosti ribolova,
marikulture te predstavlja važan element u planiranju ugostiteljsko-turističke djelatnosti.
1.1.3 Kulturna, povijesna i prirodna baština – Natura 2000
Kulturno-povijesna baština je iznimno bitan čimbenik definiranja kulturnog i povijesnog značaja
određenog područja jer ju kao naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili
društva koje čini ostavštinu prošlih generacija brižno čuvamo u sadašnjosti kako bi bila ostavljena u
nasljeđe i za dobrobit budućih generacija. Područje LAGUR-a ima dugu i zanimljivu povijest čije
se bogatstvo očituje u raznolikosti spomenika, dokumenata, muzejskih i arhivskih zbirki, etnoloških
i zanatskih predmeta, običaja, narječja i drugih posebnosti od umjetničkoga, povijesnoga,
arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja.
Tablica 2: Kulturna baština Zaštićeno pokretno kulturno
dobro
Zaštićeno nepokretno kulturno
dobro
Nematerijalno
kulturno dobro
Pojedinačno Zbirka Muzejska
zbirka
Pojedinačno Kulturno-
povijesna cjelina
Kulturni krajolik/
krajobraz
Zaštićeno
28 18 2 77 9 2 2
Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara, 2016.
Na području LAGUR-a postoji veći broj zaštićenih kulturnih dobara koja se navode u dokumentima
prostorno-planskog uređenja pojedinih JLS ili su zavedeni u registru Ministarstva kulture. Od
materijalne baštine posebno se ističu kašteli (Morosini-Grimani u Općini Svetvinčenat, Bembo u
Općini Bale-Valle) te istarski kažuni kao jedinstvena povijesno graditeljska baština cjelokupne
Istarske županije. Samo na području Vodnjanštine nalazi se gotovo 2.000 kažuna što predstavlja
najveću koncentraciju kažuna na Mediteranu. Akcija „Moj Kažun-Lamia casita" u Vodnjanu
manifestacija je koja već deset godina promovira kažune i na temelju koje se obavljaju radionice za
izradu i popravak kažuna, a u Vodnjanu je organiziran i Park kažuna. Važan segment kulturne
baštine područja su zbirke sakralne umjetnosti, pri čemu je značajna činjenica kako se od 11
sakralnih zbirki Istarske županije, njih čak 4 nalazi na području LAGUR-a (Lapidarij župne crkve
Pohođenja Marijina u Balama, Crkveno blago rovinjskih franjevaca u Rovinju, Memorijalna zbirka
sluge Božjega Miroslava Bulešića i Sakralna zbirka župne crkve u Svetvinčentu te Jedinstvena
zbirka sakralne umjetnosti župe Sv. Blaža u Vodnjanu sa velikim brojem relikvija i neraspadnutim
tijelima Svetaca iz čitavog područja Rimskog carstva).
Gradovi i općine LAGUR-a „Istarska batana“, uz brojnu materijalnu kulturnu i povijesnu baštinu,
velik značaj pridaju očuvanju nematerijalne baštine i običaja koji se prenose iz generacije u
generaciju, te na taj način pridonose jačanju osjećaja identiteta i kontinuiteta, kao i promicanju
poštovanja za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost. Pritom posebno treba naglasiti dva
zaštićena fenomena nematerijalne kulturne baštine: Rovinjsku bitinadu i umijeće izgradnje
4
Rovinjske batane, koji otkrivaju tradicionalnu opredijeljenost ovog područja prema moru i
ribarstvu.
Slika 2: Nematerijalna kulturna baština
Izvor: Službeni turistički portal Istre, 2016.
Jedno od glavnih obilježja kulture na području LAGUR-a, kao i cjelokupne Istarske županije, je
tematiziranje tradicije u skladu sa suvremenim promišljanjima, pri čemu se posebno ističe rad
velikog broja organizacija civilnog društva koje okupljaju građane svih uzrasta koji zajednički
djeluju na promociji područja. Ukupno 50 udruga čije su primarno područje djelovanja kultura i
umjetnost, kroz suradnju s umjetnicima i kulturnim djelatnicima, svakodnevno pridonosi
oživljavanju specifičnosti lokalnih i regionalnih obilježja identiteta, koji zajedno čine istarsku
osobitost.
Područje LAGUR-a bogato je raznim tradicionalnim manifestacijama i događanjima kojima se
promovira jedinstveno ribarsko naslijeđe područja, način života te običaji i stari zanati. Ovisno o
mjestu događanja, ribarske večeri, ribarske fešte ili ribarske priče tijekom ljetnih mjeseci privlače
mnogobrojne posjetitelje u gradove i općine LAGUR-a pružajući im priliku da uživaju u vrhunskoj
gastronomskoj ponudi područja u čijem su središtu plodovi mora te da se upoznaju sa ribarskim
vještinama poput krpanja i pletenja mreža, vrša, domižana i sl. Pojedine tradicionalne priredbe kao
što je višestruko nagrađivana manifestacija „Večer ribarske tradicije“ u Rovinju prerasle su uske
lokalne okvire te su postale nezaobilaznim elementom turističke ponude područja koji posjećuju
ljudi iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva. Ribarska tradicija i ribarenje utkani su u svakodnevni
život stanovnika LAGUR-a, čemu u prilog govori i prepoznatljivo malo ribarsko mjesto, Fažana, u
kojoj se tijekom srpnja i kolovoza održavaju radionice „Male ribarske akademije Sardela“ u sklopu
koje polaznici mogu naučiti stare ribarske vještine.
Očuvanje tradicije i njegovanje kulturno-povijesne baštine nalaze se visoko na listi prioriteta
gradova i općina LAGUR-a, i to prije svega imajući u vidu njihove komparativne prednosti u
pogledu mogućnosti diversifikacije osnovnih oblika prihoda ribara kroz razvoj komplementarnih
djelatnosti koje, temeljem prethodno navedenog, imaju značajan potencijal i prepoznatljivost na
području LAGUR-a. Jedinstven spoj ribarske tradicije i umijeća te proizvoda ribarstva osigurava
polazišnu osnovu za daljnji razvoj i ulaganja u turizam, restorane, manifestacije i ostale aktivnosti
koje, prije svega, prepoznaju ribarstvo i ribolov kao važnu gospodarsku djelatnost ovog područja.
Izuzev bogate kulturne baštine, područje LAGUR-a „Istarska batana“ odlikuje se i vrijednom
prirodnom baštinom te je prirodna raznolikost izrazito vrijedan resurs ovog prostora. Pojedini
dijelovi prirodnog naslijeđa zaštićeni su dijelovi prostora koji se nalaze pod zaštitom NATURA
2000 (karta i opis područja Natura 2000 nalaze se u Prilogu III. i IV.). Površina NATURA 2000
zauzima 27,41% teritorija LAGUR-a i obuhvaća ukupno 18 područja, odnosno 17 područja
očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - SCI/POVS te 1 područje očuvanja značajno za ptice –
SPA/POP.
Batana je tradicionalna rovinjska drvena brodica
ravnoga dna, veličine između 4 i 8,5 metara. Zbog
svoje karakteristične drvene gradnje i dugovječnosti
ovi čamci se danas nalaze na listi zaštićenih
nematerijalnih kulturnih dobara. Tradicija batane
neodvojiva je od glazbene tradicije Rovinja koju
reprezentira bitinada – originalni izričaj rovinjske
narodne pjesme. Prema tradiciji, bitinada je nastala
među rovinjskim ribarima, koji su satima boravili u
svojim barkama ribareći ili krpajući mreže. Riječ je o
originalnom načinu izvođenja vokalne pratnje solista
imitiranjem muzičkih instrumenata za bilo koju pjesmu
koju pjevač želi otpjevati.
5
Tablica 3: Pregled NATURA 2000 (Ekološka mreža) područja na teritoriju LAGUR-a Naziv
LAGUR-a
Površina
LAGUR-a
(ha)
Površina
SCI u
LAGUR-u
(ha)
Udio SCI
u
LAGUR-u
(%)
Površina SPA
u LAGUR-u
(ha)
Udio SPA
u
LAGUR-u
(%)
Ukupna
površina N2K
u LAGUR-u
(ha)
Ukupan udio
N2K u
LAGUR-u (%)
„Istarska
batana“
233.186,62 63.918,29 27,41 6.790,66 2,91 63.918,29 27,41
Izvor: DZZP, 2016.
Područje NATURA 2000 predstavlja bogatstvo LAGUR-a „Istarska batana“ te se stoga kao važno
pitanje nameće pokretanje aktivnosti educiranja stanovništva o potrebi zaštite i očuvanja okoliša i
bioraznolikosti područja. Nepovoljne utjecaje na okoliš uzrokuju prije svega nedovoljno riješeni
sustavi komunalnih, industrijskih i oborinskih otpadnih voda, još uvijek neadekvatno postupanje s
krutim otpadom, „ilegalna“ odlagališta te poljoprivredna (ratarska i stočarska) proizvodnja. U
pogledu zaštite mora kao izrazito vrijednog razvojnog resursa LAGUR-a i Istarske županije, lokalni
izvori onečišćenja imaju manje važnu ulogu u onečišćenju, budući da je Županija zbog svojeg
položaja izloženija većim rizicima onečišćenja mora od međunarodnog transporta ugljikovodika i
dugih opasnih tvari prema lukama sjevernog Jadrana i iz njih nego onečišćenjima iz lokalnih izvora.
Slika 3: Ocjena kakvoće mora za kupanje za razdoblje 30.8. – 16.9. 2016. godine Unatoč tome, prema rezultatima praćenja kakvoće mora za
kupanje, čistoća mora na cjelokupnom obalnom području LAGUR-
a iznimno je kvalitetna te je, prema posljednjem ispitivanju u 2016.
godini, od 68 uzetih uzoraka sa područja LAGUR-a, njih 100%
ocjenjeno ocjenom izvrsno. Sukladno tome, iznimna kvaliteta
morske vode jedan je od razvojnih potencijala u području ribarstva,
marikulture, turizma i popratnih djelatnosti, a zaštita i obnova
morske bioraznolikostii ekosustava prioritetna su pitanja područja
LAGUR-a i njegovog stanovništva.
Izvor: www.izor.hr, rujan 2016.
1.1.4 Društvena i komunalna infrastruktura
Kvalitetna infrastruktura jedan je od temelja kvalitete života lokalnog stanovništva i neophodan
preduvjet gospodarskog razvoja. Kroz razvoj i unaprjeđenje komunalne i društvene infrastrukture
pozitivno se utječe na povećanje standarda i razine usluga za stanovništvo, pri čemu je posebnu
pažnju potrebno posvetiti ne samo opremljenosti lokalnih središta, već i udaljenijim ruralnim
sredinama u kojima se razvoj infrastrukture nameće kao važan čimbenik sprječavanja daljnje
depopulacije i napuštanja ruralnih sredina.
1.1.4.1 Stanje društvene infrastrukture
Društvena infrastruktura na području LAGUR-a „Istarska batana“ zadovoljavajuće je razvijena te
postoje dobri temelji za osiguravanje daljnjeg društveno-gospodarskog rasta i razvoja. Od objekata
društvene infrastrukture na području LAGUR-a potrebno je istaknuti razvijenu mrežu vatrogasnih
domova u naseljima JLS te velik broj društvenih domova, od kojih je dio prenamijenjen u kulturne
centre, muzeje ili slične društvene sadržaje. Od važnih nositelja kulturne i tradicijske baštine na
području LAGUR-a djeluju ustanove u kulturi kojima su osnivači gradovi, a uključuju POU, muzej
i knjižnicu u Rovinju te POU u Vodnjanu. U Rovinju također djeluje i Ekomuzej „Batana“ koji je
osnovan 2004. godine pod pokroviteljstvom Grada Rovinja-Rovigno i posvećen je tradicijskom
drvenom plovilu batani. Udruga i Ekomuzej „Kuća o batani – Casa della batana“ kandidirana je na
UNESCO listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine te se upis očekuje krajem
2016. godine. Jedino kazalište na području LAGUR-a se nalazi u Rovinju te se u prostoru kazališta,
uz ostale aktivnosti, odvija i kino program, dok se u Medulinu nalazi Multimedijalni Centar „3mc“
koji ima važnu ulogu i kulturnom i društvenom životu stanovništva na ovom području.
6
Zdravstvena infrastruktura na području LAGUR-a, prema podacima HZZO-a, obuhvaća 19
ordinacija opće obiteljske medicine, 15 ordinacija dentalne medicine, 12 ugovorenih medicinskih
sestara za zdravstvenu njegu u kući, 14 ugovorenih ljekarni te 1 bolnicu. Bolnica za ortopediju i
rehabilitaciju Prim. Dr. Martin Horvat nalazi se u Rovinju. Trenutno stanje u pogledu zdravstvene
zaštite tek djelomično odgovara na stvarne potrebe stanovnika, čemu u prilog govori nepostojanje
dostatnih kapaciteta zdravstvene zaštite žena (1 ordinacija) i zdravstvene zaštite predškolske djece
(1 ordinacija). Od institucija relevantnih za područje socijalne skrbi i srodnih područja, u Rovinju
djeluje Centar za socijalnu skrb te Dom za starije i nemoćne osobe «Domenico Pergolis», dok se u
Vodnjanu nalazi Dislocirana jedinica Centra za rehabilitaciju Pula koji pruža socijalne usluge
odraslim osobama s intelektualnim oštećenjima.
1.1.4.2 Stanje komunalne infrastrukture
Kroz analizu cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prometa, analizu informacijsko –
komunikacijske i energetske infrastrukture te stanje vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja otpada
prikazat će se stanje komunalne infrastrukture područja LAGUR-a „Istarska batana“.
a) Prometna infrastruktura
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ prometno je vrlo dobro povezano. Okosnicu cestovnog
prometa područja predstavlja Istarski ipsilon, najsuvremeniji cestovno-prometni pravac istarskog
poluotoka koji svojim položajem dodiruje velik broj turističkih centara i ima značajnu funkciju u
turističkoj valorizaciji Istre. Dionica A9 Istarskog ipsilona, Kanfanar-Vodnjan (20.463m), povezuje
središnji dio LAGUR-a s južnim dijelom istarskog poluotoka te čini područje LAGUR-a
pristupačnim velikom broju posjetitelja i turista.
Prema hijerarhiji osnovnih cestovnih prometnih koridora, na državnu cestovnu mrežu naslanja se
mreža županijskih cesta koje su u funkciji općinskog i međuopćinskog povezivanja, dok lokalne
ceste preuzimaju na sebe funkciju povezivanja naselja na prostoru općina. Dostupni podaci jedinica
lokalne samouprave pokazuju kako se na području LAGUR-a nalazi 689 km nerazvrstanih cesta, od
kojih je 20% neasfaltirano. Također, važno je spomenuti i 326 km poljskih i šumskih puteva, što
predstavlja resurs kojeg je potrebno urediti i staviti u funkciju, a sukladno standardima sigurnosti
stanovništva.
Uloga željezničkog prometa u ukupnom prometnom sustavu u cijeloj je Istarskoj županiji danas
gotovo zanemariva te se, shodno tomu, promet putnika i tereta nalazi na izrazito niskoj razini u
odnosu na kapacitete i mogućnosti. Područjem LAGUR-a (Vodnjan-Dignano, Kanfanar,
Svetvinčenat) prolazi željeznički pravac koji povezuje ovaj prostor s ostatkom regije i dalje prema
zemljama Europske unije (pruga od značaja za regionalni promet R101), no stanje infrastrukture je
u mnogim pogledima ispod zadovoljavajuće razine. Istarska pruga naime nije povezana s ostalom
željezničkom mrežom Hrvatske stoga nije moguća valorizacija Istre za značajnije prirodne lokacije
s jedne strane, a s druge strane ona je slabo upotrijebljena i za putnički promet jer ne prolazi
područjem najjače koncentracije stanovništva i turističkih kapaciteta uz zapadnu obalu Istre. U tim
uvjetima, potrebno je osigurati priključak grada Rovinja na mrežu državne željeznice, ali i uložiti
značajna sredstva u modernizaciju i obnovu cjelokupne željezničke infrastrukture.
Aktivni objekti infrastrukture zračnog prometa obuhvaćaju Zračnu luku Pula koja se nalazi na
području općine Ližnjan te aerodrom Campanož-Medulin koji se nalazi na području općine
Medulin. Zračna luka Pula se koristi za domaći i međunarodni promet putnika i robe, dok je
aerodrom Campanož-Medulin namijenjen prvenstveno za sportske zrakoplove, „zmajeve“
(uključujući i motorni pogon), ovjesne jedrilice, balone, parajedrilice i slične letjelice. Na
aerodromu se održavaju različita natjecanja, manifestacije i treninzi, čime se ubraja u važne
čimbenike turističke ponude područja LAGUR-a i cijele Istarske županije.
U pogledu pomorskog prometa, u skladu s posebnim propisima, morske luke se dijele na luke
otvorene za javni promet i luke posebne namjene (sportske, ribarske, brodogradilišne i nautičke).
Na području cijele Istarske županije nalazi se ukupo 76 morskih luka, a prema ukupnom broju luka
i stupnju razvijenosti infrastrukture pomorskog prometa prednjače Grad Pula, koji nije sastavni dio
7
područja LAGUR-a, ali je u njegovoj neposrednoj blizini, te Općina Medulin. Kao što je istaknuto u
nacrtu ŽRS-a Istarske županije do 2020. godine, proteklo razdoblje u pogledu pomorskog prometa,
obilježava relativno mala iskorištenost potencijala lučkih kapaciteta i isto tako mala investicijska
aktivnost. Uglavnom se radilo na konsolidaciji postojećih lučkih kapaciteta, posebice u lukama
posebne namjene – lukama nautičkog turizma. Uočljiv je trend slabijeg razvoja luka posebne
namjene – sportskih luka i ribarskih luka te favoriziranje luka otvorenih za javni promet kao
fleksibilnijih zakonitih odgovora na zahtjeve lokalnih zajednica za putničkim privezom,
komunalnim vezom (često kao zamjena za ribarski i sportski vez) i komercijalnim – nautičkim
vezom.
U području elektroničkih komunikacija na području LAGUR-a je postignut relativno visok stupanj
razvijenosti koji prati europske trendove. Pokretna elektronička komunikacijska mreža zadovoljava
potrebnu pokrivenost teritorija radijskim signalom, međutim konfiguracija terena uvjetuje jačinu
signala. Baznim (radijskim) postajama pokriveno je 100% teritorija LAGUR-a i one imaju dovoljne
kapacitete i u vrijeme najvećeg opterećenja (na vrhuncu turističke sezone).
b) Vodoopskrba, odvodnja i gospodarenje otpadom
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ karakterizira visoka razina priključenosti stanovništva na
vodoopskrbni sustav te je vodovodna mreža, prema dostupnim podacima jedinica lokalne
samouprave, razvijena na 89% promatranog područja. Problemi u opskrbi pitkom vodom mogu se
javljati tijekom sušnih razdoblja ljeti, pri čemu pojedina područja u tijeku dana ostaju bez pitke
vode (npr. područje grada Vodnjana-Dignano). Kanalizacijskom mrežom je pokriveno tek 40%
područja LAGUR-a što predstavlja problem u aspektu sprječavanja negativnog utjecaja na okoliš.
U pogledu gospodarenja otpadom, na području LAGUR-a djeluju komunalna poduzeća Komunalni
servis d.o.o. iz Rovinja, Med Eko Servis d.o.o., Pula Herculanea d.o.o. te Jadranmetal d.d.
Odlagalište otpada u Rovinju, Lokva Vidotto, je uz odlagalište otpada u Umagu jedino odlagalište
otpada u Istri koje zadovoljava propisane standarde. Općina Kanfanar raspolaže vlastitim
komunalnim odlagalištem otpada, na prostoru južno od naselja Kurili. Sav otpad prikupljen na
područjima ostalih JLS LAGUR-a „Istarska batana“ zbrinjava se na odlagalištu Kaštijun d.o.o. u
Puli.
1.2 Gospodarske značajke područja
Razvoj gospodarstva LAGUR-a „Istarska batana“ određen je prirodnim predispozicijama poput
geografskog položaja, prirodnih resursa i klime, dok je, s druge strane, određen tržišnim uvjetima,
tehničko-tehnološkim napretkom i razinom razvoja infrastrukture. Ocjenjivanje i kategorizacija
hrvatskih jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti temelji se na indeksu razvijenosti,
kompozitnom pokazatelju koji se računa kao ponderirani prosjek pet socio-ekonomskih pokazatelja.
Od 10 gradova i općina na području LAGUR-a, 6 JLS se nalazi u IV. skupini (100-125%), dok se
čak 4 JLS nalaze u V. skupini čija je vrijednost indeksa razvijenosti iznad 125% prosjeka Republike
Hrvatske.
Tablica 4: JLS prema indeksu razvijenosti
Izvor: MRRFEU, 2016.
8
Indeks razvijenosti cjelokupnog područja LAGUR-a iznosi 121,91% čime ulazi u IV. skupinu.
Uspoređujući sa nacionalnom razinom, područje LAGUR-a nalazi se iznad nacionalnog prosjeka.
1.2.1 Glavne gospodarske djelatnosti
Analiza glavnih gospodarskih djelatnosti na području LAGUR-a pokazuje kako je gospodarstvo
okrenuto uglavnom radno intenzivnim djelatnostima uslužnog i sezonskog tipa, poput turizma i
ugostiteljstva te trgovine. Iako, prema NKD klasifikaciji, nema turizma kao djelatnosti, ono je od
velike važnosti za gospodarski razvoj područja LAGUR-a, s obzirom da indirektno utječe na mnoge
druge djelatnosti, poput prijevoza, umjetnosti, zabave i rekreacije, usluživanja hrane i pružanja
smještaja te građevinarstva. Prema podacima HGK za 2014. i 2015., najznačajnije djelatnosti prema
ostvarenim prihodima na području LAGUR-a su:
- trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala,
- djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane,
- stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti,
- prerađivačka industrija.
Također, od ukupnog broja tvrtki na području LAGUR-a (1.931) najveći broj je registriran unutar
navedenih djelatnosti, pri čemu s 359 registriranih tvrtki prednjači djelatnost trgovine.
Grafikon 1: Djelatnosti prema ostvarenim prihodima na području LAGUR-a u 2014. i 2015.
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2016.
1.2.1.1 Turizam
Izuzetne mogućnosti razvoja turizma na području LAGUR-a daje odličan geoprometni položaj iz
kojeg proizlaze mnogobrojne prednosti kao što su blizina emitivnih tržišta, povoljna klima s četiri
pravilno raspoređena godišnja doba te činjenica da se radi o dijelu najvećeg poluotoka Jadranskog
mora jedinstvenih prirodnih atrakcija i bogate kulturne baštine. Područje LAGUR-a neizostavan je
dio istarske destinacije koja se po turističkim kapacitetima i prometu nalazi visoko na listi u
Republici Hrvatskoj.
Obalno područje LAGUR-a, koje obuhvaća sve JLS izuzev općine Svetvinčenat, izuzetno je
atraktivno te je turizam kao jedna od glavnih okosnica razvoja prvenstveno vezan uz veliku morsku
površinu i duljinu obalne crte od 216,08 km. Sve općine i gradovi LAGUR-a imaju turističku
zajednicu te je svim naseljima unutar LAGUR-a dodijeljena kategorizacija prema Pravilniku o
proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede sukladno
određenim kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima. Od ukupno 108 naselja, 10 ih ima A
kategoriju, 4 ima dodijeljenu B kategoriju, 28 ima dodijeljenu C kategoriju dok je preostalih 68 u D
kategoriji. Iako su sunce i more prvi uvjeti na kojima se temelji dolazak turista na područje
LAGUR-a, tijekom vremena interes gostiju se promijenio te su postali sve izraženiji zahtjevi i
rastuća osviještenost posjetitelja za aktivnim uključivanjem u lokalni život zajednice koji
podrazumijeva upoznavanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti područja. Shodno tomu,
područje LAGUR-a se odlikuje bogatom gastro i eno ponudom te raznovrsnošću sadržaja i usluga
koji su ključni za privlačenje gostiju, ali i produženje turističke sezone. Specifičnost ponude
LAGUR-a „Istarska batana“ ogleda se u nesvakidašnjem korištenju tradicionalnih obilježja
prilagođenih suvremenom načinu života, kao što je primjerice korištenje tradicionalne brodice –
batane u turističke svrhe (povorka batana, porinuće batane i sl.). Podaci DZS-a o smještajnim
9
kapacitetima pokazuju kako ukupni turistički kapaciteti na području LAGUR-a iz godine u godinu
bilježe blagi rast te je tako u 2015. godini evidentirano 97.053 kreveta unutar različitih kategorija –
hoteli, privatna kućanstva, kampovi i ostali objekti. Većina smještajnih kapaciteta nalazi se u
turističkim središtima, Rovinju i Medulinu. Područje LAGUR-a bilježi iznimne rezultate i
konstantan rast u odnosu na ostvareni turistički promet. Zabilježeni podaci o ostvarenim dolascima
i noćenjima u 2015. godini pokazuju porast od 11,5% u dolascima te 7,4% u noćenjima u odnosu
na 2014. godinu.
Grafikon 2: Dolasci i noćenja na području LAGUR-a u 2014. i 2015. godini
Izvor: DZS, Priopćenje Dolasci i noćenja turista u 2014. i 2015., TZO Svetvinčenat, Općina Barban
Najveći broj noćenja u 2015. ostvaren je u Rovinju (3.141.925) koji se, prema godišnjem izvješću
Ministarstva turizma, nalazi na trećem mjestu po broju noćenja u cijeloj Hrvatskoj, odmah iza
Zagreba i Dubrovnika. S više od dva milijuna ostvarenih noćenja slijedi Medulin (9. mjesto u RH),
dok se na trećem mjestu po broju ostvarenih noćenja na području LAGUR-a nalazi Fažana
(852.069). U pogledu strukture gostiju, s udjelom od 96,7% u noćenjima te 94,3% u dolascima
prevladavaju strani gosti. Unatoč tome što su turistički rezultati iz godine u godine sve bolji, još
uvijek je zamjetna sezonalna određenost turizma s vrhuncem u ljetnim mjesecima, što upućuje na
potrebu daljnjeg razvoja i osmišljavanja ponude u mjesecima prije i poslije sezone. Potencijal za
navedeno prije svega leži u razvoju selektivnih oblika turizma te diversifikaciji postojeće turističke
ponude. Od dodatnih sadržaja na području LAGUR-a svakako valja spomenuti manifestacije
(ukupno 314, unutar kojih grad Rovinj-Rovigno prednjači sa 189 manifestacija), kapacitete za
sportski i adrenalinski turizam (515 km biciklističkih staza) te potencijal povezivanja turizma i
poljoprivrede s jedne, te, turizma i ribarstva i ribarske tradicije s druge strane. Ovo povezivanje
treba stvoriti specifičnu ponudu kroz koju se mogu oživjeti ruralna i ribarstvena područja,
tradicijska - graditeljska i etnološka baština.
1.2.1.2 Poljoprivreda i ribarstvo
Poljoprivreda na području LAGUR-a „Istarska batana“ ostvaruje godišnji rast prema uključenosti
broja stanovnika. Ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava iznosi 1.522, od čega je 1.441
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, 36 obrta, 42 trgovačka društva i 3 zadruge. Poljoprivredna
gospodarstva obrađuju 4.367,66 ha poljoprivrednog zemljišta (prema upisanim površinama u
Arkod). Dobna struktura poljoprivrednih gospodarstava na području LAGUR-a prati stanje na
nacionalnoj razini. Podaci dobiveni iz APPRRR-a, pokazuju kako je 1.119 nositelja poljoprivrednih
gospodarstava starije od 50 godina, što čini udio od 73,51% u ukupnom broju. Unutar promatrane
dobne strukture, 50 i više godina starosti, najveći broj je nositelja starijih od 65 godina, s udjelom
od 46,20%. Prema rodnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava, prednjače muškarci sa
76,82%, dok je žena-nositeljica PG-eva 23,18%, što je nepovoljnije u odnosu na nacionalni prosjek
prema kojemu udio žena nositeljica PG-eva iznosi 30,60%. U obrazovnoj strukturi poljoprivrednih
gospodarstava, prema dostupnim podacima, prednjači srednja škola sa 35,74%, dok za 37,96%
nositelja nema podataka. Najčešće kulture koje se uzgajaju na najvećem udjelu poljoprivrednih
površina su maslina i plemenita vinova loza. Također, sve veći broj kućanstava okreće se prema
vlastitoj (kućnoj) proizvodnji povrća i voća (vrtovi) te uzgoju ljekovitog i ukrasnog bilja. Od
ukupnog broja PG-a, njih 33 upisano je u Upisnik ekoloških proizvođača, pri čemu grad Vodnjan-
Dignano prednjači sa 36,36% poljoprivrednih gospodarstava. Veliki udio prirodnih livada i
pašnjaka znak je još uvijek pretežito ekstenzivne stočarske proizvodnje, naročito ovčarske, pri čemu
10
broj grla u ovčarstvu prednjači sa 67,68% od ukupno 9.546 grla. Istodobno, veliki udio prirodnih
livada i pašnjaka znači da se krma još uvijek spravlja od manje vrijednih krmiva s prirodnih
livada. Stočarstvom se na području LAGUR-a bavi 379 poljoprivrednih gospodarstava. Unutar
promatranog, prednjače grad Vodnjan-Dignano po udjelu u ukupnom broju grla od 29,84% i grad
Rovinj-Rovigno po udjelu poljoprivrednih gospodarstava uključenih u stočarstvo s 20,84%.
Pčelarstvom se bavi 12 poljoprivrednih gospodarstava koja imaju 649 košnica, unutar čega
prednjače općine Kanfanar (3 PG i 220 košnica) i Barban (3 PG i 200 košnica). Korisnici
primjenjuju potrebne poljoprivredno-okolišne i ekološke mjere što doprinosi stvaranju boljeg
okruženja za pčele. Šumarstvo je jedan od dodatnih potencijala za razvoj i provedbu aktivnosti s
ciljem resursne učinkovitosti. Područje LAGUR-a, prema podacima Savjetodavne službe, ima
17.345,14 ha šuma u privatnom vlasništvu. Također, kao poseban aspekt turističke ponude potrebno
je istaknuti i lovstvo, budući da na području LAGUR-a nalazimo 9 lovišta ukupne površine od
59.726,00 ha.
Na području LAGUR-a „Istarska batana“, kao i u cijeloj Istarskoj županiji, ribarstvo je
tradicionalna gospodarska djelatnost koja vuče svoje korijene od početka dvadesetog stoljeća. Sa
ukupno 287 registriranih ribarskih brodova i brodica u gospodarskom ribolovu, područje LAGUR-a
zauzima udio od 25,29% u ukupnom broju ribarskih plovila Istarske županije te 3,66% u odnosu na
broj registriranih plovila na razini RH, što upućuje na činjenicu iznimnog značaja sektora ribarstva
za promatrano područje.
Tablica 5: Registriran broj ribarskih brodova i brodica u gospodarskom ribolovu RH, Istarskoj županiji i
LAGUR području Dužina plovila <12 m 12-18 m 18-24 m >24 m Ukupno
RH (broj plovila) 7.196 394 140 119 7.849
IŽ (broj plovila) 983 129 12 11 1.135
FLAG područje (broj plovila) 251 29 3 4 287
Udio (%) FLAG područja u IŽ 25,53 22,48 25,00 36,36 25,29
Udio FLAG područja (%) u RH 3,49 7,36 2,14 3,36 3,66
Izvor: MPS, Uprava ribarstva, 2016.
Promatrano prema jedinicama lokalne samouprave, najveći je broj plovila registriran u gradu
Rovinju-Rovigno (42,8%) i općini Medulin (34,8%), dok u pogledu segmentacije plovila na
području LAGUR-a ima najviše plovila za lov mrežama stajačicama (36,9%). Značajan je također
broj plovila svrstanih u kategoriju ostali što se odnosi na neaktivna plovila, mali obalni ribolov,
pohranjene povlastice i sl. (36,9%), nakon čega slijede pridnene koćarice i/ili plovila s pridnenom
potegačom (9,1%). Razlog ovakve distribucije plovila činjenica je da je ribolovna flota u RH
većinom tradicionalna, a dijelom zastarjela te je u najvećem dijelu čine plovila dužine ispod 12
metara, kojima se obavlja i ribolov sezonskog tipa. Ukupni kapacitet flote područja LAGUR-a,
prema posljednjim dostupnim podacima MPS Uprave ribarstva, iznosio je 1.988,19 GT.
Tablica 6: Segmentacija plovila za obavljanje gospodarskog ribolova na LAGUR području u 2015. Vrsta ribarskog plovila Fažana Ližnjan Marčana Medulin Rovinj Vodnjan Ukupno
Plovila s mrežama
stajaćicama (DFN)
15 0 12 41 36 2 106
Plovila s dredžama (DRB) 0 0 0 0 2 1 3
Pridnene koćarice i/ili
plovila s pridnenom
potegačom (DTS)
1 3 9 10 3 0 26
Plovila s vršama i/ili drugim
klopkama (FPO)
0 0 0 0 2 0 2
Plovila s udičarskim alatima
(HOK)
0 0 0 2 4 0 6
Ostali** 3 1 14 32 55 1 106
Plovila s drugim aktivnim
alatima (MGO)
0 0 0 9 12 0 21
11
Plovila samo s polivalentnim
pasivnim alatima (PGP)
0 0 0 3 4 0 7
Plovila s aktivnim i
pasivnim alatima (PMP)
0 0 0 1 1 0 2
Plivaričari (PS) 0 1 1 2 4 0 8
Ukupni zbroj 19 5 36 100 123 4 287
* Segmentacija plovila iz travnja 2016., prema pravilima Okvira za prikupljanje podataka Zajedničke ribarstvene
politike Europske unije
**Neaktivna plovila, mali obalni ribolov (MOR), pohranjene povlastice itd.
Izvor: MPS, Uprava ribarstva, 2016.
Slika 4: Karta ribolovnih zona Republike Hrvatske
Odlukom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, za
hrvatske ribare ribolovno je more podijeljeno na čitav niz zona i
podzona, a pravo ribolova po pojedinoj povlastici ograničeno je
u pisanim zonama, bez mogućnosti upisivanja ostalih.
Ribolovne zone kojima gravitiraju ribari iz cijele Istre su zone
A, B, E, H i I.
Podaci Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, pokazuju
kako je prema službenoj statistici iz srpnja 2016. godine za
područje LAGUR-a „Istarska batana“ evidentirano ukupno 225
povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova na moru (Prilog
XIV.)
Izvor: Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN, br. 46/96, 10/97 i 159/04)
Na području LAGUR-a registrirano je ukupno 8 iskrcajnih mjesta, i to 3 iskrcajna mjesta za
ribarska plovila duljine iznad 15 m te 5 iskrcajnih mjesta za ribarska plovila duljine ispod 15 m.
Iskrcajno mjesto podrazumijeva dio operativne obale namijenjen za iskrcaj ribe, opremljen
uređajima za privez, osvijetljen, energetski opremljen (struja, voda), pristupna cesta odgovarajuće
kategorije prohodna za adekvatna transportna sredstva (kamioni – hladnjače), natkriven i ograđen
manipulativni prostor te adekvatne prostorije za veterinarski i drugi inspekcijski nadzor.
Tablica 7: Popis iskrcajnih mjesta na području LAGUR-a „Istarska batana“ R. br. JLS Za ribarska plovila duljine iznad 15
metara
Za ribarska plovila duljine ispod 15
metara
1. Grad Rovinj-Rovigno Rovinj- gat Mirna Rovinj – komunalni dio luke na mjestu
veza
2. Grad Vodnjan-Dignano / Peroj portić
3. Općina Fažana-Fasana / Fažana
4. Općina Ližnjan-Lisignano Ližnjan-Kuje /
5. Općina Marčana / Krnica
6. Općina Medulin Banjole-Monte Kope Medulin
Izvor: MPS, Iskrcajna mjesta – popis, 2016.
Analiza postojeće situacije na terenu i uvid u strateške dokumente JLS-a s područja LAGUR-a
pokazuje kako iskrcajna mjesta i njihova opremljenost ne zadovoljavaju potrebe ribara niti
suvremene tržišne zahtjeve, stoga se kao prioritetno pitanje nameće infrastrukturno opremanje i
uređenje postojećih iskrcajnih mjesta, posebice onih koje iskrcavaju preko 50.000 kg ulova
godišnje. To su prema količini iskrcajnog ulova posljednjih godina sljedeća iskrcajna mjesta:
Rovinj, Ližnjan, Banjole, Medulin i Marčana.
Tablica 8: Iskrcaj ribe u iskrcajnim mjestima na području LAGUR-a Iskrcajno mjesto Iskrcaj (kg) 2014. Iskrcaj (kg) 2015.
Rovinj* 5.101.934,80 2.854.702,27
Ližnjan 590.631,19 917.253,72
12
Banjole 532.966,56 461.866,74
Medulin 108.350,17 138.646,72
Krnica 87.030,01 95.649,18
Fažana 2.5913,27 27.447,07
Peroj Portić 16.533,60 27.817,99
*gat Mirna i komunalni dio luke na mjestu veza
Izvor: MPS, Uprava ribarstva, 2016.
Naime, podaci MPS Uprave ribarstva o iskrcaju ribe u lukama Istarske županije, pokazuju kako su
iskrcajna mjesta na području LAGUR-a iskrcala 4.523.383,69 kg ulova u 2015. godini, što čini više
od petine (21,1%) ukupnog iskrcaja u Istarskoj županiji. Po količini iskrcaja prednjače iskrcajna
mjesta u Rovinju (gat Mirna i komunalni dio luke na mjestu veza), Ližnjanu (Ližnjan-Kuje) te
iskrcajno mjesto u Medulinu (Banjole-Monte Kope). Usporedbe radi, ukupni iskrcaj u Istri u 2015.
godini iznosio je 21.429.512,43 kg, što predstavlja povećanje od 9,9% u odnosu na prethodnu
godinu te ukazuje na iznimnu važnost istarskih iskrcajnih mjesta u ukupnom iskrcaju RH. Iskrcaj
istarskih plovila u istarskim iskrcajnim mjestima u 2015. godini iznosio je 2.253.201,39 kg odnosno
97,1% ukupnog iskrcaja istarskih plovila.
Nedostatna razina infrastrukturne prilagodbe i uređenosti mjesta na kojima ribari iskrcavaju ribu
posljedično dovodi do nemogućnosti udovoljavanja traženih tehničkih, zdravstvenih i sigurnosnih
standarda. Također, uvidom u situaciju na terenu te kroz izravne kontakte s lokalnim dionicima,
primjećeno je kako u većini slučajeva nedostaju uzobalni prostori za servisiranje ribolovnih alata i
opreme pa se ribari „snalaze“ na sve moguće načine, a to odaje dojam nereda. Posebno negativan
odjek pritom imaju alati koji se odlažu na obalu u lukama koje se nalaze u gradskim jezgrama
naročito tijekom turističke sezone uslijed nedostatka manipulativnog prostora. Nedostatak
ograđenog prostora kao i osnovnih sadržaja za zbrinjavanje otpada i prihvata ambalaže često
ukazuju na sadržaje koje bi trebalo izbjegavati te je upravo radi takvih primjera potrebno prilagoditi
i rezervirati uzobalne površine za potrebe ribara. Prema podacima i prikazu najvećeg dijela
iskrcajnih mjesta koje ribari sada koriste može se ustvrditi da ukupni postojeći kapaciteti, duž obale
područja LAGUR-a, nisu dovoljni za istovremeni iskrcaj ribe stoga je moguće konstatirati kako
obalna infrastruktura koju ribari sada koriste manjkavo ispunjava funkciju iskrcaja ribe, ukrcaja
goriva, ukrcaja opreme, ambalaže i leda. Problem uzimanja goriva zbog premalog broja benzinskih
crpki na obali (Umag, Novigrad, Poreč, Rovinj, Pula) dovodi do toga da se brodovi često
opskrbljuju iz kamiona cisterni i to na višestruko neprimjerenim lokacijama.
U pogledu strukture ulova koji se iskrcava na području Istarske županije i LAGUR-a „Istarska
batana“ najzastupljenije vrste u ulovu su:
- sitna plava riba (srdela, inćun),
- pridnena bijela riba (trilja, oslić, arbun, list, iverak, komarča, lubin),
- glavonošci (muzgavac, sipa, lignja, hobotnica),
- rakovi (škamp, rakovica, hlap).
Grafikon 3: Ulov važnih morskih organizama za LAGUR područje u 2014. i 2015.
Izvor: MPS, Uprava ribarstva, 2016.
Marikultura
Marikultura, kao gospodarska grana koja se bavi uzgojem riba i školjaka (morskih organizama) u
komercijalne svrhe, u Istarskoj je županiji prvenstveno usmjerena na uzgoj bijele ribe i školjaka te
13
se prakticira kavezni uzgoj (intenzivni) ribe u moru. Uzgoj bijele ribe lociran je u Limskom kanalu i
zaljevu Budava dok je uzgoj školjaka vezan uz Savudrijsku uvalu, područje Vabrige, Limski kanal,
Pomerski zaljev i dijelove Raškog zaljeva. Za područje LAGUR-a posebno je značajna uvala
Budava odnosno uzgajalište Budava koje se nalazi na području općine Ližnjan-Lisgnano.
Akvakultura
Temljem Popisa uzgajivača u akvakulturi MPS-a, na području LAGUR-a nisu registrirani
ovlaštenici povlastice za uzgoj u slatkim vodama.
Karakteristika ribolova, marikulture i prerade područja LAGUR-a je kako je riječ o izrazito
izvozno orijentiranim djelatnostima, a jedan od razloga leži u činjenici relativno male potrošnje ribe
po glavi stanovnika u Republici Hrvatskoj (18,0 kg) u odnosu na prosjek Europske unije (23,1 kg),
malom tržištu (4,28 mil. stan.) te, s druge strane, velikoj potražnji i potrebama iz okruženja, tj.
zemalja Europske unije. Izuzev izvoza, karakteristika sektora je i snažna oslonjenost na turističko
gospodarstvo/turizam.
Slika 5: Potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture (količina u živoj masi (kg, stanovnik, godina))
Izvor: Europska komisija, Činjenice i brojke o zajedničkoj ribarstvenoj politici, Izdanje 2014.
1.2.2 Stanje gospodarstva
Gospodarska situacija na području LAGUR-a prati trendove na nacionalnoj i županijskoj razini te u
posljednjih nekoliko godina bilježi pozitivne rezultate, s obzirom na vrijeme prije krize. Analiza
podataka FINA-e (temeljem posljednjih zaprimljenih financijskih izvještaja za 2014. godinu) o
rezultatima poslovanja poduzetnika pokazuje kako je na području LAGUR-a „Istarska batana“
zamjetan porast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno razdoblje – povećao se broj
zaposlenih, ostvareni su veći prihodi te je konsolidirani rezultat bolji zbog primjetnog rasta dobiti
razdoblja u odnosu na gubitak.
Tablica 9: Broj poduzetnika i osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika u 2013. i 2014. godini JLS Broj
poduzetnika
Broj
zaposlenih
Ukupni prihod Dobit nakon poreza Neto dobit/gubitak
2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014. 2013. 2014.
BALE 38 91 99 44.564 73.080 6.396 17.007 1.342 15.837
BARBAN 53 200 259 93.065 105.582 3.523 3.818 3.238 3.166
FAŽANA 131 511 545 346.534 458.596 27.743 38.045 23.316 33.657
KANFANAR 45 113 140 63.568 59.939 1.149 1.448 -1.630 -998
LIŽNJAN 78 244 245 125.568 123.209 5.705 5.374 2.106 2.707
MARČANA 71 107 112 33.669 40.131 1.857 4.875 -398 3.797
MEDULIN 428 684 701 413.918 429.231 24.735 25.696 -4.444 1.154
ROVINJ 803 4.146 4.329 3.776.603 4.059.471 738.303 1.031.295 711.582 972.086
SVETVINČENAT 47 126 139 57.417 63.983 2.407 3.232 881 1.855
VODNJAN 149 797 881 351.024 380.467 13.998 14.891 -55.994 -22.717
LAGUR 1.843 7.019 7.450 5.305.930 5.793.689 825.816 1.145.681 679.999 1.010.544
ISTARSKA
ŽUPANIJA 9.429 43.959 45.701 26.303.508 28.515.051 1.872.724 2.498.096 146.325 660.119
Izvor: FINA, Rezultati poslovanja poduzetnika Istarske županije u 2014. godini
Ukupno ostvareni prihod poduzetnika na području LAGUR-a u 2014. godini iznosio je 5,79
milijardi kn, što je 20,3% ukupnog prihoda svih poduzetnika na području Istarske županije. Najveći
14
prihodi ostvareni su u Rovinju, Fažani i Medulinu. U 2014. poduzetnici su poslovali s neto dobiti u
svim JLS, s izuzetkom grada Vodnjana-Dignano i općine Kanfanar gdje je zabilježen gubitak.
U pogledu strukture gospodarstva prema veličini poduzeća, podaci HGK upućuju na činjenicu kako
99,3% tvrtki na promatranom području spada u kategoriju malih poduzeća te se upravo mikro i
malo poduzetništvo na području LAGUR-a pokazuje kao najstabilniji generator radnih mjesta koje
se u relativno kratkom vremenskom periodu spretno prilagođava promjenama na tržištu.
Promatrano prema djelatnostima (NKD 2007), od ukupnog broja tvrtki na području LAGUR-a,
prednjače djelatnosti trgovina na veliko i malo (18,6%), poslovanje nekretninama (18,1%) te
građevinarstvo (15,4%). S obzirom da se radi o ribarstvenom području sa značajnim obilježjima
ruralnih prostora, važno je istaknuti i djelovanje 53 tvrtke u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i
ribarstva.
Grafikon 4: Struktura gospodarstva prema djelatnostima u LAGUR-u u 2014.
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2016.
Prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta, na dan 31.12.2015. godine na području
LAGUR-a registrirano je ukupno 5.196 obrta, što predstavlja povećanje za 17,9% u broju obrta u
odnosu na 2014. godinu. Od ukupnog broja obrta, 15,7% se ubraja u kategoriju sezonskih obrta čije
obavljanje djelatnosti traje najdulje 6 mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Najveći broj
obrtnika koncentriran je u gradu Rovinju-Rovigno (45,5%), općini Medulin (15,9%) i Ližnjan-
Lisignano (5,9%), a s obzirom na djelatnosti dominiraju uslužne djelatnosti, poput trgovine i
ugostiteljstva. Također, značajan je broj obrtnika koji djeluju u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva
i ribarstva, njih ukupno 496, pri čemu se čak 92,1% ubraja u cjelogodišnje obrte.
Unutar područja LAGUR-a „Istarska batana“ djeluje 9 zadruga, što je u skladu s trendovima na
državnoj razini prema kojima je zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek slabo zastupljen model
udruživanja i poticanja proizvodnje i poduzetništva. Prema podacima Hrvatskog centra za zadružno
poduzetništvo, od ukupnog broja aktivnih zadruga, većina ih se bavi primarnom poljoprivrednom
proizvodnjom i preradom, no važno je napomenuti kako su 2 zadruge sa 24 zadrugara registrirane
za djelatnost morskog ribolova, što predstavlja polazišnu osnovu za daljnji razvoj i poticanje
ribarskih zadruga na području LAGUR-a.
Na području LAGUR-a u funkciji je osam poduzetničkih zona, od čega se četiri nalaze u
Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture koji se vodi u Ministarstvu poduzetništva i obrta
temeljem Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN, br. 93/13, 114/13 i 41/14).
Promatranih osam poduzetničkih zona nalaze se u JLS-ovima: gradovima Rovinj-Rovigno i
Vodnjan-Dignano, te općinama Bale-Valle, Barban, Ližnjan-Lisignano te Svetvinčenat. U zonama
je ukupno aktivno 46 poduzetnika koji zapošljavaju 497 zaposlenika. Nadalje, ukupna visina
dosadašnjeg ulaganja iznosi 32.964.060,00 kn, što je 66.326,07 kn po zaposleniku u pojedinoj
poduzetničkoj zoni. Poduzetničke zone su u najvećoj mjeri infrastrukturno opremljene.
1.2.3 Tržište radne snage
Radni kontingent stanovništva čini broj stanovnika u dobi života, koju s obzirom na fiziološku
sposobnost rada u određenom radnom vremenu i s određenim stupnjem intenzivnosti nazivamo
radna snaga ili radno sposobna dob. Područje LAGUR-a „Istarska batana“, prema podacima Popisa
stanovništva 2011. godine, obuhvaća 31.723 osobe koje se ubrajaju u radno sposobno stanovništvo
15
(15-64 godine), tj. 68,5% u odnosu na ukupan broj stanovnika LAGUR-a. Struktura radno
sposobnog stanovništva prema spolu ukazuje na podjedanku zastupljenost žena i muškaraca, s
neznatno većim udjelom muškog radno sposobnog stanovništva (50,2%).
U pogledu zaposlenosti stanovništva na području LAGUR-a, podaci HZMO-a o broju aktivnih
osiguranika krajem 2015. godinu pokazuju kako je ukupno 10.361 osoba bila zaposleno, što
predstavlja porast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Što se tiče strukture zaposlenih prema
osnovama osiguranja, najveći je broj zaposlenih kod pravnih osoba (75,3%), nakon čega slijede
radnici kod fizičkih osoba (12,5%) te samostalne profesionalne djelatnosti (1,4%).
Grafikon 5: Zaposlenost na području LAGUR-a
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 2015.
Stanje zaposlenosti na području LAGUR-a jasnije prikazuju podaci o strukturi zaposlenih kod
pravnih osoba po djelatnostima. Sukladno prethodno navedenim podacima o najvažnijim
gospodarskim djelatnostima područja, zaposlenost je najveća u djelatnosti pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane te prerađivačkoj industriji i trgovini.
Grafikon 6: Zaposlenost u vodećim gospodarskim djelatnostima u 2015.
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2016.
Stopa nezaposlenosti na području LAGUR-a, kao i u cijeloj Istarskoj županiji, pod znatnim je
sezonskim utjecajem te je prepoznatljiv trend najveće registrirane nezaposlenosti krajem veljače
kada se u evidenciju nezaposlenih osoba prijavi većina osoba koje su bile zaposlene na sezonskim
poslovima. Podaci HZZ-a o nezaposlenim osobama po gradovima i općinama krajem prosinca
2015. godine pokazuju kako je na području LAGUR-a bilo 1.639 nezaposlenih osoba. Ukoliko se
promotri trogodišnje razdoblje, na području LAGUR-a se bilježi stalan pad broja nezaposlenih od
12% na godišnjoj razini.
Najveći broj nezaposlenih osoba ima srednjoškolsko obrazovanje odnosno završenu srednju školu
u trajanju do 3 godine i školu za KV i VKV radnike (33,3%) te srednju školu u trajanju od 4 i više
godina (28,0%). U strukturi nezaposlenih prema spolu, s udjelom od 56,4% prednjače žene, dok u
pogledu dobne strukture nezaposlenih područje LAGUR-a „Istarska batana“ prati nacionalne
trendove većeg udjela nezaposlenih osoba u skupini do 29 godina starosti. Udio mladih osoba do 29
godina starosti u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2015. godine iznosi tako 30,7%, dok udio
nezaposlenih starijih od 55 godina iznosi 18,1%.
Tablica 10: Nezaposlenost na području LAGUR-a krajem prosinca 2015. JLS Ukupan broj nezaposlenih na
dan 31.12.2015.
Broj nezaposlenih
žena
Broj nezaposlenih mladih (do
29 godina starosti)
Bale-Valle 26 14 9
Barban 76 48 27
16
Fažana-Fasana 140 75 45
Kanfanar 38 25 9
Ližnjan-Lisignano 161 90 57
Marčana 169 91 65
Medulin 206 112 60
Rovinj-Rovigno 490 263 122
Svetvinčenat 76 49 21
Vodnjan-Dignano 257 158 88
LAGUR 1.639 925 503
Izvor: HZZ PU Pula, Mjesečni statistički bilten prosinac 2015., HZZ Statistika on-line
Što se tiče podataka DZS-a o strukturi stanovništva prema glavnim izvorima sredstava za život,
podaci Popisa stanovništva iz 2011. godine pokazuju kako od ukupnog broja stanovnika LAGUR-a
čak 27,3% živi bez prihoda, dok 28,9% stanovnika prima starosne i ostale mirovine te socijalne
naknade.
1.3 Demografske i socijalne značajke
1.3.1 Broj i gustoća stanovnika
Prema popisu stanovništva DZS-a iz 2011. godine na području LAGUR-a „Istarska batana“ živi
46.340 stanovnika, što u usporedbi s prethodnim popisom iz 2001. godine predstavlja povećanje za
1,7%. Najviše stanovnika broje gradska središta odnosno gradovi Rovinj-Rovigno (14.294) i
Vodnjan-Dignano (6.119) te općina Medulin (6.481), dok je najmanji broj stanovnika evidentiran u
općini Bale-Valle (1.127). U odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine porast broja stanovnika
primjetan je u svim jedinicama lokalne samouprave područja LAGUR-a, izuzev općina Barban i
Svetvinčenat koje bilježe neznatan pad.
Prosječna gustoća naseljenosti LAGUR-a iznosi 89,02 stanovnika/km2, no primjetne su značajne
razlike u naseljenosti pojedinih JLS. Sa 184,30 st/km2 najgušće je naseljen grad Rovinj-Rovigno te
općine Medulin (189,78 st/km2) i Fažana-Fasana (267,08 st/km2), dok su najslabije naseljeni JLS-
evi općine Bale-Valle (13,73 st/km2), Kanfanar (25,85 st/km2) te Svetvinčenat (27,72 st/km2).
1.3.2 Demografska kretanja
Podaci o kretanju stanovništva LAGUR-a u razdoblju 1857.-2011. godine pokazuju kako područje
dugi niz godina bilježi konstantno povećanje broja stanovnika s tendencijom daljnjeg rasta. Izuzev
nekoliko kraćih perioda stagnacije i pada, na području LAGUR-a se od 1857. godine kontinuirano
povećava broj stanovnika, što svjedoči o unaprjeđenju kvalitete života na području LAGUR-a, ali i
ukazuje na potrebu za osmišljavanjem i provedbom kvalitetnih i održivih (razvojnih) projekata
koji će stanovnike potaknuti da ostanu, žive i rade na ovom području.
Grafikon 7: Kretanje broja stanovnika na području LAGUR-a u razdoblju 1857.-2011. godine
Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., Popis stanovništva 2011.
Prilikom analiziranja demografskih čimbenika iznimno su važni podaci o dobnoj strukturi
stanovništva koja je jedan od najvažnijih pokazatelja vitalnosti i potencijala stanovnika određenog
područja. Podaci Popisa stanovništva iz 2011. pokazuju kako u skupinu radno sposobnog
stanovništva ulazi 31.723 osoba, što čini udio od 68,5% u ukupnom broju stanovnika. Broj
17
stanovnika do 19 godina starosti iznosi 8.419, dok se u skupini iznad 65 godina starosti nalaze
8.322 osobe. Analiza dostupnih podataka o cjelokupnom stanovništvu ukazuje na demografsku
zanimljivost područja LAGUR-a, rodnu uravnoteženost stanovnika, pri čemu su žene zastupljenije
s 51,11% (23.685), dok je muškaraca 48,89% (22.655).
Tablica 11: Dobna struktura stanovništva područja LAGUR-a
Spol Ukupno 0 - 19 godina Radno sposobno stanovništvo
(15 – 64 godine) 65 i više godina
sv. 46.340 8.419 31.723 8.332
m 22.655 4.313 15.923 3.486
ž 23.685 4.106 15.800 4.846
Izvor: DZS Popis stanovništva 2011.
Prosječna starost stanovništva na području LAGUR-a iznosi 43,18 godina, što je neznatno
nepovoljnije od nacionalnog prosjeka koji iznosi 41,3 godine. Uzme li se u obzir međutim jedan od
osnovnih pokazatelja starosti stanovništva, indeks starenja, koji pokazuje omjer starog i mladog
stanovništva, dolazi se do zabrinjavajućeg podatka kako indeks starenja na području LAGUR-a
„Istarska batana“ iznosi 140,87, dok isti na nacionalnoj razini iznosi 115,0. Iako navedeno upućuje
na činjenicu kako je stanovništvo cjelokupnog područja LAGUR-a ušlo u proces starenja, značajan
je podatak kako su unutar samog područja LAGUR-a primjetne velike razlike u indeksu starenja te
tako primjerice općina Barban ima indeks starenja 189,3, dok grad Vodnjan-Dignano ima najmanji
indeks starenja unutar područja LAGUR-a, 101,6, što je ispod nacionalnog prosjeka.
Prosječni vitalni indeks, tj. omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba od 2011. do
2014. godine za LAGUR „Istarska batana“ iznosi 86,31, dok prirodni prirast iznosi -5,775.
Negativni prirodni prirast koji se očituje u većem broju umrlih osoba naspram živorođene djece,
kao i visok udio starijeg stanovništva, ukazuju kako se područje LAGUR-a suočava s problemom
negativnog demografskog kretanja koji, iako trenutno unutar granica održivosti s naznakom
poboljšanja, može imati dugoročno značajne posljedice za depopulaciju ovog područja.
Popisom stanovništva iz 2011. godine po prvi su se put na razini Republike Hrvatske prikupljali
podaci o osobama s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, iz čega su proizašli podaci o
broju stanovnika koji trebaju i koriste pomoć druge osobe. Na području LAGUR-a ukupno 1.877
stanovnika treba pomoć druge osobe, dok 1.687 osoba istu pomoć u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti koristi. Navedeni podaci pokazuju visok stupanj razvijenosti socijalne infrastrukture i
postojanja skrbi o osobama s teškoćama. Ukoliko se promotri dobna struktura osoba s poteškoćama,
vidljivo je kako je potreba za pomoći druge osobe prisutna u svim dobnim skupinama, uključujući i
najmlađe od 0 do 4 godine, sa snažnijim porastom u skupini osoba starijih od 50 godina. Kao
istaknuti problem na području LAGUR-a zamjetna je nedostatna usluga rane intervencije za djecu s
rizicima i razvojnim teškoćama (do 7. godine života) te istovremeni izostanak potrebnih kapaciteta
za skrb o osobama treće životne dobi (domovi za starije nalaze se u gradu Rovinju-Rovigno te
općinama Barban, Medulin i Svetvinčenat).
Dostupni podaci o migracijama – dnevnim i tjednim migrantima na području LAGUR-a „Istarska
batana“ pokazuju kako su 13.484 osobe dnevni migranti, od kojih je najveći udio zaposlen u
drugom gradu ili općini, izvan mjesta prebivališta. Tjednih migranata ima 636, od kojih je 49,84%,
zaposlenih osoba te 43,39% studenata.
1.3.3 Obrazovna struktura stanovništva
Analiza podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine o razini obrazovanja, tj. najvišoj završenoj
školi pokazuje kako u obrazovnoj strukturi na području LAGUR-a „Istarska batana“ prednjače
osobe sa završenom srednjom školom (56,8%), nakon čega slijede osobe sa završenom osnovnom
školom (18,1%). U kategoriji osoba koje su bez škole ili s nezavršenom školom nalazi se 8,1%
osoba, dok 16,8% stanovnika ima visoko obrazovanje. U strukturi visokoobrazovanih prevladavaju
osobe sa završenim sveučilišnim studijem (54,6%), a potom slijede osobe sa završenim stručnim
studijem (44,2%) i doktoratom znanosti (1,1%). Ukoliko se promotri obrazovna struktura
18
stanovništva prema spolu, proizlazi kako u svim kategorijama, kao i u ukupnom udjelu
stanovništva, prednjače žene, izuzev u kategoriji osoba sa završenom srednjom školom, u kojoj
muškarci zauzimaju udio od 55,2%. Riječ je o strukovnim i obrtničkim zanimanjima, koja redovito
upisuje više muškaraca nego žena.
Obrazovnu strukturu stanovništva potrebno je nadalje analizirati uzimajući u obzir podatke o
pismenosti stanovništva, koji predstavljaju temelj za oblikovanje i osmišljavanje kvalitetnih
projekata koji su usmjereni na rješavanje i ublažavanje problema nepismenosti. Podaci iz Popisa
stanovništva 2011. godine pokazuju kako se na području LAGUR-a u skupini stanovništva starijeg
od 10 godina nalazi ukupno 127 nepismenih osoba, i to 33 muškarca i 94 žene. Neznatni udio od
0,3% nepismenih osoba svrstava ovo područje na sam vrh prema pismenosti te je izuzetan
pokazatelj razvijenosti obrazovne infrastrukture i dostupnosti formalnog i neformalnog
obrazovanja. Uz tradicionalni pojam pismenosti, potrebno je također imati na umu kako je
suvremeno informacijsko doba i razvoj medija nametnulo i nove interpretacije pismenosti odnosno
analiziranje stanovništva prema informatičkoj pismenosti. Podaci o stanovništvu LAGUR-a
starijem od 10 godina pokazuju da se veći dio stanovništva služi osnovnim informatičkim
vještinama (54,87%), dok 59,63% stanovnika koristi Internet u svakodnevnom životu. Navedena
činjenica posebno je bitna u kontekstu planiranja jačanja ljudskih potencijala na području LAGUR-
a, prvenstveno imajući u vidu kako najveći broj aktivnosti vezanih uz prijavu projekata na natječaje
temeljem ESI fondova zahtijeva određenu razinu informatičkog znanja i pismenosti (npr.
podnošenje zahtjeva za potporu u elektroničkom obliku).
1.3.4 Školstvo i kultura
Područje LAGUR-a zadovoljavajuće je pokriveno infrastrukturom predškolskog i osnovnoškolskog
obrazovanja, pri čemu se ističe 27 dječjih vrtića (i drugih pravnih osoba) te 25 osnovnih škola
(uključujući područne) sa ukupno 180 razrednih odjela.
Prema statističkim izvješćima DZS, a sukladno porastu broja stanovnika na području LAGUR-a,
primjećuje se polagani, ali konstantan porast broja upisane djece u osnovne škole, dok su određene
oscilacije primjetne unutar kategorije predškolskog odgoja. Na cjelokupnom području LAGUR-a
postoji iskazana potreba za poboljšanjem opremljenosti predškolske i školske infrastrukture, budući
da je jedan dio iste relativno zastario, što primjerice onemogućuje primjenu novih tehnologija u
aktivnostima prijenosa znanja, prilagodbu zahtjevima zajednice u smislu provođenja energetske
učinkovitosti javnih objekata te izgradnji tj. otklanjanju tehničkih barijera za osobe s otežanim
kretanjem.
Grafikon 8: Broj djece u predškolskom odgoju i osnovnim školama
Izvor: DZS, Statistička izvješća – Osnovne škole i dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaruju programe
predškolskog odgoja, 2011., 2012., 2013, 2014., 2015.
Većina vrtića uz osnovni program nudi različite dodatne programe prema izboru roditelja kao što su
sportski, glazbeni i likovni programi, rano učenje engleskog jezika, program rada s darovitom
djecom, folklor – zavičajne radionice, te program integracije djece s posebnim potrebama. Na
području LAGUR-a također nalazimo ustanove predškolskog odgoja koje u cijelosti rade na
talijanskom jeziku za pripadnike talijanske nacionalne manjine (Rovinj-Rovigno).
Nastava se u osnovnoj školi u Rovinju-Rovigno izvodi na talijanskom jeziku i pismu, dok su u
Osnovnoj školi Vodnjan – Scuola elementare Dignano i Područnoj školi Galižana ustrojeni zasebni
19
odjeli s hrvatskim nastavnim jezikom i odjeli s talijanskim nastavnim jezikom. Uvjeti rada za neke
osnovne škole, s obzirom na stanje zgrada, ne osiguravaju funkcionalnu organizaciju prostora,
odnosno u njima nisu potpuno ostvarena mjerila za prostor i opremu utvrđena Državnim
pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja i Odlukom o utvrđivanju
normativa prostora i opreme građevina škola, građevina školskih sportskih dvorana i školskih
vanjskih igrališta.
Srednjoškolska infrastruktura obuhvaća 3 srednje škole na području Rovinja s pripadajućim
obrazovnim programima. Na području LAGUR-a ne postoje visokoškolske ustanove uslijed čega
zainteresirano stanovništvo gravitira prema većim obližnjim središtima u državi i inozemstvu (Pula,
Rijeka, Trst).
1.2.1.3 Organizacije civilnog društva (OCD)
Prema Registru udruga u Republici Hrvatskoj, na području LAGUR-a je registrirano 635 udruga
čije se područje djelovanja prostire na sve sfere društvenog života. Organizacije civilnog društva
imaju izrazito važnu ulogu u povezivanju lokalne zajednice i javnih institucija te imaju snažan
utjecaj na oblikovanje i artikuliranje potreba i problema svoje zajednice, osiguravajući pritom opći
društveni razvoj, uključenost svih društvenih skupina, ali i gospodarski razvoj općenito. Najviše
udruga registrirano je u području kulturnih i sportskih aktivnosti te aktivnosti usmjerenih na brigu,
skrb i uključivanje socijalno osjetljivih skupina u društvu (prvenstveno osoba s teškoćama).
Također, posebno su značajne organizacije koje se bave očuvanjem i revitalizacijom prirodne,
kulturno-povijesne i tradicijske baštine, gastronomske udruge te književne udruge, koje su, u
suradnji s turističkim zajednicama i poduzetničkim sektorom u turizmu, važni nositelji turističke
ponude ovog područja.
Važan ograničavajući faktor razvoja OCD-ova je činjenica da u određenom broju slučajeva ne
raspolažu vlastitim prostorom potrebnim za provođenje svojih aktivnosti ili djeluju u neadekvatnom
prostoru neprilagođenom njihovim potrebama. Velik broj udruga svoje djelovanje sufinancira iz
proračuna jedinica lokalne samouprave te je stoga iskazana potreba za jačanjem kapaciteta, znanja i
vještina članova OCD-a za korištenje mogućnosti financiranja svojih aktivnosti iz nacionalnih i
europskih fondova i programa. Imajući u vidu veliki značaj udruga koji leži u njihovoj
samoinicijativi i volji ljudi da se organiziraju i mobiliziraju resurse kako bi zajednički rješavali
probleme u lokalnim zajednicama u svim segmentima života, razvoj udruga na području LAGUR-a
nameće se kao važan element razvoja ovog ribarskog područja.
2. ANALIZA RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA LAGUR-A „ISTARSKA
BATANA“, UKLJUČUJUĆI SWOT ANALIZU
Dugogodišnja tradicija ribarstva i snažan lokalni identitet vezan uz ribarsko nasljeđe – glavni
razvojni potencijal područja LAGUR-a „Istarska batana“
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ karakterizira dugogodišnja tradicija ribarstva i specifično
znanje lokalnih ribara o tradicionalnim načinima ribolova, alata i tehnika, kao i snažan lokalni
identitet vezan uz ribarsko nasljeđe, tradiciju i kulturu. Slika ribara kako u ranim jutarnjim satima
odlaze u ribolov još je uvijek jedno od glavnih obilježja obalnih općina i gradova područja
LAGUR-a, no kao što je kroz radionice u svrhu izrade LRSR istaknuto, ribarstvo je kao
tradicionalna djelatnost prije svega ograničeno na starije i iskusne ribare i njihove obitelji. Niska
razina zainteresiranosti mladih ljudi za uključivanje u sektor ribarstva leži u činjenici pogrešne
percepcije sektora ribarstva te nedovoljnom poznavanju njegovih specifičnosti i prednosti. Za
razliku od hrvatskog prosjeka godišnje potrošnje ribe po glavi stanovnika, prosjek EU
karakteriziraju značajno bolji pokazatelji, a budući da strani gosti dominiraju u strukturi posjetitelja
područja LAGUR-a, detektirane su značajne mogućnosti i potencijal za povećanje prihoda od
prodaje svježe ribe. To se prvenstveno odnosi na promociju tradicionalnih proizvoda, manifestacije
20
koje uključuju gastronomski i kulinarski aspekt te osmišljavanje i razvoj, za područje LAGUR-a
specifičnih publikacija s receptima ribljih jela i informacijama o značaju i važnosti proizvoda
ribarstva u svakodnevnoj prehrani. Podizanje svijesti lokalnog stanovništva o nutritivnoj vrijednosti
i značaju konzumacije ribe jedno je od fokus područja pilot-projekta LAGUR-a „Od mora do
stola“, kao i umrežavanje lokalnih ribara s lokalnim ugostiteljima, što je dugoročno prepoznato kao
način kojim se odgovara na specifične potrebe i probleme predmetnog ribarstvenog područja, a kroz
izravnu suradnju i kontakt s lokalnim dionicima.
Identificirani problemi na
temelju opisa područja
Razvojna potreba Potencijal područja Definirani
cilj
nedovoljna prepoznatljivost
ribljih proizvoda
niska potrošnja ribljih
proizvoda po glavi stanovnika
neprepoznatljivost ribljeg
fonda i važnosti u prehrani
kod djece i mladih
niska razina informiranosti i
zainteresiranosti stanovništva
o ribarstvu, posebice mladih
nedovoljan broj suvenira
tematski vezanih uz ribarstvo
i ribarsku tradiciju
nedovoljan broj objekata
turističke infrastrukture
povezanih s ribarstvom kao
neodvojivom tradicijom
područja
nedovoljan broj edukativnih
aktivnosti, uključujući
tečajave osposobljavanja za
pripremu (tradicionalnih)
ribljih jela
nepostojanje
publikacija/brošura/letaka
namijenjenih promociji
ribarstva i ribljih proizvoda
neobjedinjena ponuda
proizvoda i nedovoljna
brendiranost proizvoda
očuvanje i promoviranje
ribolovne tradicije područja
kroz popularizaciju i
valorizaciju resursa
povećanje svijesti o važnosti
konzumacije i nutritivnoj
vrijednosti proizvoda
ribarstva i akvakulture
demonstracija ribljih tehnika
i alata i promoviranje
sektora ribarstva u cilju
privlačenja i motiviranja
mladih ljudi na bavljenje
ribolovom
razvoj i promocija
karakterističnih proizvoda-
suvenira posvećenih tradiciji
područja (batana, jadranska
sardela)
uređenje objekata i prostora
(javne) turističke
infrastrukture usko
povezanih s kulturnom i
pomorskom baštinom s
ciljem stvaranja novih
radnih mjesta
osiguranje pristupa
objektima javne turističke
infrastrukture za osobe s
invaliditetom
dugogodišnja tradicija
u ribarstvu
snažan lokalni identitet
vezan uz ribarsko
nasljeđe, tradiciju i
kulturu
velik broj manifestacija
posvećen pomorskoj i
kulturnoj baštini
bogato znanje i
iskustvo lokalnih ribara
o tradicionalnim
načinima ribolova,
alatima i tehnikama
visoka kvaliteta ribljih
proizvoda s područja
LAGUR-a
pilot-projekt Od mora
do stola
postojanje zaštićenih
fenomena
nematerijalne kulturne
baštine tematski
povezanih sa sektorom
ribarstva (rovinjska
batana i bitinada)
postojanje tečajeva
posvećenih ribarstvu
(radionice Male
ribarske akademije
Sardela u Fažani)
C 1
: Oču
va
nje i p
rom
ican
je ribolo
vn
e trad
icije pod
ručja
LA
GU
R-a
Zaštita okoliša i energetska učinkovitost
Bogatstvo prirodnim ljepotama i očuvani okoliš te blaga mediteranska klima pogodna za razvoj
selektivnih oblika turizma i korištenje obnovljivih izvora energije komparativne su prednosti
područja LAGUR-a i važan razvojni potencijal. U cilju jačanja i iskorištavanja prednosti koje se
odnose na okoliš, potrebno je sustavno raditi na podizanju ekološke svijesti među lokalnim
stanovništvom, ribarima i turistima te promicati upotrebu novih tehnologija i OIE kao ekološki
prihvatljivijih izvora energije. Rastući turistički pritisci i onečišćenje mora, morskog dna i obale
dugoročno mogu dovesti do ugrožavanja staništa i osiromašenja ribljih stokova, stoga je potrebno
osigurati visoku razinu znanja o predmetnim pitanjima, suradnju s znanstvenu-istraživačkim
institucijama te aktivnosti kojima se ublažavaju navedeni negativni učinci. Temeljem održanih
radionica naglašen je problem nedostatka infrastrukture – objekata za prikupljanje morskog otpada
21
koji pronalaze ribari te se kao potreba nameće osiguravanje i postavljanje takvih objekata na
operativnim dijelovima obale kojima gravitiraju ribari.
Identificirani problemi na
temelju opisa područja
Razvojna potreba Potencijal područja Definirani
cilj
nedovoljan broj edukativnih
aktivnosti posvećenih temi
zaštite okoliša
niska razina suradnje sa
znanstveno-istraživačkim
institucijama
infrastrukturna
neopremljenost operativnih
dijelova obale osnovnim
sadržajima za zbrinjavanje
otpada, prije svega otpadom
koji ribari nalaze u ribolovu, a
potom ga nemaju gdje
zbrinuti i odložiti
onečišćenje mora uslijed
velikih turističkih pritisaka za
vrijeme sezone
niska razina korištenja novih
tehnologija u području zaštite
okoliša
niska razina primjene
elemenata energetske
efikasnosti u sektoru ribarstva
i akvakulture
niska razina korištenja OIE
kao ekološki prihvatljivijih
izvora energije
raditi na podizanju
ekološke svijesti među
ribarima, lokalnim
stanovništvom i turistima
putem edukativnih
radionica i informativnih
kampanja
educiranje djece i mladih o
nužnosti očuvanja čistoće
morskog podneblja i
priobalja
osvješćivanje stanovnika o
NATURA 2000 području i
mehanizmima zaštite
promicati i provoditi
suradnju s obrazovno-
istraživačkim institucijama
postaviti objekte za
prikupljanje morskog
otpada na području
LAGUR-a
povećati korištenje novih
tehnologija i OIE
učestalija primjena metoda
i alata EE u sektoru
ribarstva i akvakulture
visoka vrijednost flore i
faune
izvrsna kakvoća mora
raznolikost morskih
staništa
blaga mediteranska
klima pogodna za
korištenje obnovljivih
izvora energije
prirodne ljepote istočne
obale Istre zadržale su
izvorne vrijednosti,
nedevastirane ljudskim
djelovanjem
područje očuvanih
krajobraza i biološke
raznolikosti
postojanje područja pod
zaštitom NATURA 2000
postojanje znanstveno-
istraživačkih institucija
(Centar za istraživanje
mora Instituta Ruđer
Bošković)
C 2
: Un
ap
rjeđen
je pro
cesa za
štite ok
oliša
i pod
izan
je ekolo
ške sv
ijesti
međ
u lo
ka
lnim
stan
ov
ništv
om
i turistim
a
Jačanje gospodarske konkurentnosti područja LAGUR-a „Istarska batana“
Na području LAGUR-a „Istarska batana“ ribarstvo je tradicionalna djelatnost koja godinama ima
važnu ulogu u ukupnom gospodarstvu područja, životu ribarskih obitelji te lokalnih dionika. Sektor
je oslonjen na turizam koji iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate i konstatantan porast broja
dolazaka i noćenja, prvenstveno stranih turista i posjetitelja. Budući da je riječ o snažno sezonski
određenim sektorima, kroz radionice je identificiran problem sezonske zaposlenosti i ograničenih
mogućnosti zapošljavanja, kao i nedostatka interesa mladih ljudi za uključivanje u ribarstvo.
Poticanjem diversifikacije unutar i izvan gospodarskog ribolova pridonijet će se stoga zadržavanju
postojećih, ali još važnije, stvaranju novih radnih mjesta. Međutim, kako bi navedeno bilo
ostvarivo, kao razvojna potreba područja istaknuta je nužnost povećanja kompetencija i
poduzetničkih vještina lokalnih dionika te posebno potreba umrežavanja i povezivanja dionika u
ribarstvu s ciljem boljeg i kvalitetnijeg plasmana proizvoda i zajedničkog nastupa na tržištu.
Problem nedovoljno razvijenih i skupih kanala distribucije identificiran je već u pripremnoj fazi
izrade LRSR-a te je kroz pilot-projekt LAGUR-a „Od mora do stola“ započeo proces povezivanja
ribara i ugostitelja i njihovo upoznavanje s prednostima međusobne suradnje. Slični i novi i/ili
inovativni pristupi u ribarstvenom lancu opskrbe mogu značajno pridonijeti povećanju prihoda
ribara i ostalih dionika te, posljedično, pridonijeti stvaranju novih radnih mjesta unutar predmetnog
ribarstvenog područja. Kao nužna potpora provođenju razvojnih projekata, potrebna je također
22
odgovarajuća infrastruktura na moru i kopnu, i to na način da ribarska zajednica sama odluči koja
su to prioritetna područja ulaganja.
Identificirani problemi na
temelju opisa područja
Razvojna potreba Potencijal područja Definirani cilj
slaba zastupljenost proizvoda
velike dodane vrijednosti
nedovoljna brendiranost i
prepoznatljivost ribljih
proizvoda
niska razina gospodarske
održivosti za ribare
limitirana ponuda ribljih
proizvoda i njihovih
prerađevina
nestabilnost u prihodima
ribarskih zajednica - ovisnost
o sezoni
zastarjela tehnologija,
ribarski alati i oprema
nerazvijeni i skupi kanali
distribucije
niska razina umreženosti
gospodarskih subjekata na
području LAGUR-a
nepostojanje jakih ribarskih
zadruga
niska razina transfera znanja,
posebice od starijih prema
mlađima
gubitak/nestajanje vještina u
sektoru ribarstva (izgradnja
plovila i sl.)
nedovoljan broj edukativnih
aktivnosti namijenjenih
jačanju kompetencija, znanja
i vještina za dionike u sektoru
ribarstva
ograničena ribarska
infrastruktura i neadekvatni
lučki objekti
sustavno raditi na
dodavanju vrijednosti
proizvoda ribarstva kroz
razvoj novih i/ili
inovativnih načina prodaje
u ribarstvenom lancu
opskrbe s ciljem očuvanja
postojećih i stvaranja novih
radnih mjesta
diversificirati prihode ribara
kroz razvoj
komplementarnih
djelatnosti
povećati prihode ribara i
pružiti potporu razvojnim
projektima u području
ribarstva
posebno poticati i raditi na
umrežavanju gospodarskih
subjekata i formiranju novih
i jačanju postojećih
ribarskih udruženja
osnažiti poduzetničke
vještine i kompetencije
lokalnih dionika potičući
cjeloživotno učenje
kreirati nova radna mjesta
očuvanje postojećih radnih
mjesta
rekonstrukcija i obnova
infrastrukture povezane sa
sektorom ribarstva i
akvakulture
rekonstrukcija i obnova
male infrastrukture
namijenjene dionicima u
sektoru ribarstva
visoka kvaliteta proizvoda
ribarstva
izvrsna kakvoća mora kao
temelj razvoja turizma,
ribarstva i povezanih
aktivnosti
izrazito razvijen turistički
sektor s tendencijom
povećanja (rast broja
dolazaka i noćenja)
iskustvo i znanje lokalnih
dionika – ribara
povećanje broja
poduzetnika, povećanje
broja zaposlenih i ukupnih
prihoda na području
LAGUR-a
niska stopa nezaposlenosti
u odnosu na nacionalni
prosjek
C 3
: Po
veća
nje g
osp
od
arsk
e ak
tivn
osti i k
on
ku
rentn
osti p
od
ručja
LA
GU
R-a
u sek
toru
ribarstv
a i
ak
va
ku
lture te p
ov
ezan
ih a
ktiv
no
sti
Lokalna inicijativa LAGUR „Istarska batana“ osnovana je u veljači 2016. te je u kratkom roku svog
djelovanja postala prepoznatljivo partnerstvo lokalnih dionika čiji je fokus održivi razvoj područja u
kojem je ribarstvo jedna od važnijih gospodarskih aktivnosti. Jačanjem vlastitih kapaciteta, kroz
dijalog i komunikaciju s lokalnim dionicima, LAGUR će poticati rješavanje prioritetnih razvojnih
problema područja te doprinositi širokoj inkluziji svih zainteresiranih strana unutar ribarstvene
zajednice.
23
Identificirani problemi Razvojna potreba Potencijal područja Definirani
cilj
niska razina informiranosti
lokalnog stanovništva o
mogućnostima korištenja
sredstava EU fondova i
programa
nedovoljna prepoznatljivost
LAGUR-a među ribarima i
lokalnim stanovništvom,
ponajprije zbog kratkog
vremena postojanja
ograničeni administrativni,
operativni i financijski
kapaciteti novoosnovanog
LAGUR-a
ojačati kapacitete
LAGUR-a za praćenje i
provedbu LRSR kroz:
- edukativne
aktivnosti/tečajeve/
osposobljavanja
- projekte suradnje
- upoznavanje primjera
dobre prakse (posjet
drugim FLAG područjima
u RH i EU)
sustavno raditi na
animiranju lokalnih
dionika i upoznavanju s
načinom rada i ulogom
LAGUR-a
bogato iskustvo
predsjednika i voditelja
LAGUR-a u pripremi i
provedbi projekata
interes lokalnog
stanovništva i ribara za
sudjelovanjem u
aktivnostima LAGUR-a,
potvrđen kroz participaciju
u aktivnostima na izradi
LRSR
tradicionalna važnost
sektora ribarstva za
područje LAGUR-a
C 4
: Po
bo
ljšan
je učin
ko
vito
sti i jača
nje
ka
pa
citeta L
AG
UR
-a za
ak
tivn
u u
log
u u
od
rživo
m ra
zvo
ju rib
arstv
eno
g p
od
ručja
2.1 Snage, slabosti, prilike i prijetnje područja LAGUR-a „Istarska batana“ SNAGE SLABOSTI
Dobar geostrateški položaj
Povoljni okolišni uvjeti
Visoka vrijednost flore i faune
Postojanje područja ekološke mreže Natura
2000
Dobra prometna povezanost
Izvrsna kakvoća mora kao temelj za razvoj
ribarstva i marikulture, turizma
Visoka kvaliteta proizvoda ribarstva
Raznolikost morskih staništa
Tradicija u ribarstvu i ribarskim mjestima
Snažan lokalni identitet vezan uz ribarsko
nasljeđe, tradiciju i kulturu
Visoka razina znanja ribara o morskom
okolišu i ribarstvu
Tradicija u ribarstvu
Povećanje broja poduzetnika, povećanje
broja zaposlenih i ukupnih prihoda na
području LAGUR-a
Prevladavajući broj malih poduzeća koja
postaju glavni generator zapošljavanja
Niska stopa nezaposlenosti u odnosu na
nacionalni prosjek
Vrlo razvijen turistički sektor na području
LAGUR-a
Tradicija bavljenja turizmom
Blaga mediteranska klima pogodna je za
razvoj selektivnih oblika turizma i korištenje
obnovljivih izvora energije
Kontinuirani rast broja noćenja i broja
dolazaka turista
Velik broj manifestacija na području
Nedovoljna prepoznatljivost područja i proizvoda s
područja LAGUR-a
Nedovoljno iskorištena ribarska tradicija
Zapuštenost nekretnina za društveni razvoj zajednice
(društvenih domova, područnih škola i sl.)
Relativno visok udio starije populacije te populacije s
teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
Sezonska određenost ribolova i limitiranost dopuštenim
vremenom izlova
Nestabilnost u prihodima ribara i ribarskih obitelji
Niska potrošnja ribljih proizvoda per capita
Niska razina gospodarske održivosti za ribare
Nedovoljna informiranost potrošača
Nedovoljna brendiranost ribljih proizvoda
Slaba zastupljenost proizvoda visoke dodane vrijednosti
Niska razina diversifikacije prihoda ribara
Slabija primjena novih tehnologija u svim aspektima
razvoja
Nedovoljno razvijeni i skupi kanali distrubicije
proizvoda ribarstva
Nedostatak međugeneracijskog obnavljanja u ribolovu i
nizak interes mladih ljudi za rad u ribarskoj industriji
Neumreženost gospodarskih subjekata na području
LAGUR-a
Nedovoljna lokalna suradnja između različitih
gospodarskih dionika
Nepovjerenje u interesne oblike udruživanja
Nepostojanje organizacija proizvođača
Usitnjenost prodajnih/otkupnih jedinica
Nedostatak ponude tradicijskih obrta i registriranih
majstora tradicijskih obrta
Zastarjela tehnologija, ribarski alati i oprema
24
LAGUR-a
Veliki broj objekata zaštićene kulturno-
povijesne baštine
Veliki broj aktivnih organizacija civilnog
društva
Stara i nedovoljno opremljena plovila
Niska razina edukacija za ribare
Niska razina suradnje sa znanstveno-istraživačkim
institucijama
Nedovoljna razina sportskih kapaciteta i sadržaja
Nedovoljan broj turističkih objekata u skladu s
ribolovnom tradicijom
Nedostatni institucionalni i infrastrukturni kapaciteti za
skrb o starijim i nemoćnim osobama
Ograničena ribolovna infrastruktura i neadekvatni lučki
objekti
Nedovoljan broj benzinskih postaja za plovila i
istakačkih jedinica za brodove
PRILIKE PRIJETNJE
Dostupnost različitih izvora financiranja za
privatni, javni i civilni sektor (nacionalni i EU
fondovi, programi Zajednice)
Potencijal trženja i konzumacije nedovoljno
istaknutih vrsta riba
Bogatstvo i atraktivnost lokalne gastronomije te
mogućnost brendiranja gastronomskih lokalnih
proizvoda ribarstva
Brendiranje, licenciranje i promocija proizvoda
ribarstva
Okrupnjavanje ribarske ponude
Rastući turistički sektor s potencijalom
povećanja potražnje
Mogućnost integracije ribarskog identiteta
područja u turističku ponudu
Diversifikacija prihoda ribara kroz razvoj
komplementarnih djelatnosti
Promocija proizvoda ribarstva visoke nutritivne
vrijednosti
Diversifikacija i dodavanje vrijednosti
proizvodima ribarstva i akvakulture
Rastući interes posjetitelja za lokalnim
proizvodima i upoznavanjem tradicije
Kolektivni marketinški nastup na tržištu
Porast potražnje za visokokvalitetnim
autohtonim i zdravim proizvodima
Povećanje potrošnje proizvoda ribarstva
Mogućnost osnivanja centra kompetencija u
ribarstvu na području LAGUR-a
Razvoj sustava trženja unutar LAGUR-a
„Istarska batana“
Razvoj visokovrijednih proizvoda namijenjenih
zahtjevnim tržišnim nišama
Osnivanje i jačanje ribarskih zadruga i udruženja
u ribarstvu
Projekti suradnje s drugim LAGUR-ima
Povećanje svijesti o okolišu i održivosti resura
Sporost državne administracije u svim segmentima,
naročito u dijelu rješavanja imovinsko-pravnih
odnosa
Učestale izmjene zakonske regulative
Sve veći pritisci na okoliš (tlo, zrak, voda)
Siva ekonomija
Rast troškova i cijene energenata
Negativni demografski trendovi (rizik od starenja
stanovništva, iseljavanja aktivne radne snage,
nedostatak interesa mladih i poduzetnih ljudi za
ribarstvo)
Nesklonost promjenama i inovacijama među
tradicionalnim ribolovnim aktivnostima
Gubitak tradicionalnih znanja i vještina
Sve stroži standardi zaštite okoliša, higijene i
sigurnosti
Klimatske promjene
Ekološke katastrofe
Konkurencija ribolovnih flota i proizvoda ribarstva
drugih država
Emigracija mladih i obrazovanih s područja
LAGUR-a u veće gradove
Pretjerana eksploatacija ribljeg fonda koja
dugoročno može negativno utjecati na održivost
ribljeg fonda i sektor ribarstva – smanjenje
ribolovnih resursa na području LAGUR-a
25
3. OPIS I HIJERARHIJA CILJEVA LRSR TE INTEGRIRANOG I INOVATIVNOG
KARAKTERA LRSR UKLJUČUJUĆI JASNE I MJERLJIVE POKAZATELJE
OSTVARENJA ILI REZULTATA
Kroz participativni proces razvoja LRSR-a koji podrazumijeva visoku razinu uključenosti lokalne
zajednice provedena je zajednička analiza stanja područja, utemeljena na SWOT analizi, te je
definirana razvojna vizija LAGUR-a „Istarska batana“.
Naša vizija:
Održivi razvoj ribarstvenog područja u
kojemu
postepeno rješavanje problema djeluje kao
motivator velikih promjena.
Naša misija:
Misija LAGUR-a „Istarska batana“ je osigurati
da se čuje glas svih lokalnih dionika u
oblikovanju zajedničke prosperitetne budućnosti
lokalne zajednice.
Prilikom definiranja razvojne vizije postignuta je visoka razina svijesti i zajedničkog prepoznavanja
problema područja LAGUR-a te je ključan naglasak stavljen na formulaciju pozitivne vizije te
ciljeva koji se unutar te vizije postavljaju. Razvojna vizija definirana je viđenjem područja od strane
lokalnih dionika razvoja i temelji se na njihovim dosadašnjim iskustvima razvoja, lokalnom znanju,
tradiciji i potencijalima područja. Također, u obzir su uzete i sve specifičnosti područja, ali i
trendovi u širem okruženju koji bitno utječu na razvoj cjelokupnog područja LAGUR-a. Vizija je
prije svega usmjerena prema održivom razvoju područja u kojem je ribarstvo jedna od važnijih
gospodarskih aktivnosti te je vizija, kao i ciljevi koji predstavljaju njezinu širu razradu, oblikovana
zajedničkim radom radne skupine za izradu LRSR i u konzultacijama s javnosti i zainteresiranim
grupama i pojedincima.
3.1 Ciljevi, prioriteti i mjere LRSR za područje LAGUR-a „Istarska batana“
Područje LAGUR-a „Istarska batana“ ima
nekoliko vrlo izraženih specifičnosti prepoznatih
unutar analize stanja, razvojnih potreba i
potencijala te SWOT analize. Jedna od
najvažnijih je da se radi o području sa snažnom
tradicijom u ribarstvu te jakim turističkim
sektorom koji iz godine u godinu bilježi pozitive
stope rasta s tendencijom daljnjeg povećanja.
Ciljevi, prioriteti i mjere oblikovani su tako da
se nadovezuju na socijalne, gospodarske i
okolišne jake strane tj. prednosti područja,
potičući pritom inovativni pristup rješavanju
problema, u čemu se najbolje očituje integrirani
i inovativni karakter LRSR-a.
Sukladno tome, oblikovani su strateški ciljevi
koji se žele postići, i to kako slijedi:
Cilj 1: Očuvanje i promicanje ribolovne
tradicije područja LAGUR-a
Cilj 2: Unaprjeđenje procesa zaštite okoliša i podizanje ekološke svijesti među lokalnim
stanovništvom i turistima
Cilj 3: Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti područja LAGUR-a u sektoru ribarstva i
akvakulture te povezanih aktivnosti
Cilj 4: Poboljšanje učinkovitosti i jačanje kapaciteta LAGUR-a za aktivnu ulogu u održivom
razvoju ribarstvenog područja.
Unatoč smanjenju broja ribara na području
LAGUR-a, tijekom radionica u svrhu izrade
LRSR-a izražen je velik interes lokalnog
stanovništva za mogućnosti sufinanciranja
ulaganja temeljem mjera LRSR-a, s posebnim
naglaskom na ulaganja koja doprinose
diversifikaciji prihoda ribara putem razvoja
komplementarnih djelatnosti, kako bi se
doprinijelo stvaranju novih radnih mjesta u
ribarstvenom području LAGUR-a. Ciljevi,
prioriteti i mjere te projekti putem kojih će se
LRSR provoditi temelje se na načelima
pametnog, održivog i uključivog razvoja, skladu i
sinergiji gospodarske, ekološke i društveno-
socijalne razvojne dimenzije, uz poštivanje
tradicije bitne za očuvanje identiteta i
prepoznatljivosti područja LAGUR-a.
26
Ciljevi Prioriteti Mjere
CILJ
1.
1.1 Popularizacija ribolovnog nasljeđa i elemenata kulturne baštine među
stanovnicima i turistima
1.2 Promicanje tradicionalnih proizvoda i podizanje svijesti o važnosti
proizvoda ribarstva i akvakulture
1.3 Razvoj javno dostupne turističke infrastrukture povezane s ribarstvom
kao neodvojivom tradicijom područja, uz osiguranje pristupa za osobe s
invaliditetom
1.1.1 Očuvanje identiteta područja, uključujući širenje znanja o tradicionalnim
načinima ribarstva i ribarskim alatima
1.1.2 Potpora organizaciji kulturnih događanja i manifestacija koje promoviraju
ribarsko nasljeđe i tradiciju
1.2.1 Povećanje svijesti o važnosti konzumacije ribe i ribljih proizvoda među
lokalnim stanovništvom i turistima
1.2.2 Edukativne aktivnosti pripreme ribljih jela usmjerene prvenstveno prema
mladima i ženama
1.3.1 Uređenje objekata i prostora turističko-kulturne i rekreativne infrastrukture u
skladu s ribolovnom tradicijom područja uz osiguranje pristupa za osobe s
invaliditetom
1.3.2 Unaprjeđenje turističke ponude kroz provođenje usluga i aktivnosti povezanih
sa sektorom ribarstva i akvakulture
CILJ
2.
2.1 Podizanje ekološke svijesti dionika na području LAGUR-a „Istarska
batana“
2.2 Očuvanje i zaštita morskog okoliša
2.3 Unaprjeđenje zaštite okoliša na područjima provedbe aktivnosti sektora
ribarstva i akvakulture kroz korištenje novih tehnologija i OIE
2.1.1 Edukativne aktivnosti namijenjene podizanju ekološke svijesti među ribarima,
stanovništvom i turistima
2.1.2 Promicanje suradnje s obrazovno-istraživačkim institucijama
2.2.1 Prikupljanje otpada iz mora, podmorja i priobalja
2.2.2 Izgradnja i postavljanje infrastrukture za prikupljanje morskog otpada na
području LAGUR-a
2.3.1 Zaštita okoliša kroz korištenje novih tehnologija, primjenu elemenata
energetske učinkovitosti i OIE
CILJ
3.
3.1 Dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva i akvakulture te podrška
poslovanju i inovacijama u ribarstvenom lancu opskrbe
3.2 Jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata u ribarstvu, akvakulturi
i povezanim aktivnostima s ciljem očuvanja postojećih i stvaranja novih
radnih mjesta
3.3 Potpora uspostavi i aktivnostima udruženja u ribarstvu i akvakulturi
3.4 Poboljšanje ribarske infrastrukture na području LAGUR-a
3.1.1 Podrška subjektima u ribarstvu i akvakulturi u poslovnom razvoju novih i/ili
inovativnih načina prodaje proizvoda
3.1.2 Povećanje dodane vrijednosti proizvoda ribarstva i akvakulture kroz razvoj
novih proizvoda
3.2.1 Poticanje diversifikacije prihoda ribara kroz razvoj komplementarnih
djelatnosti
3.2.2. Podrška suradnji i umrežavanju ribara i dionika drugih sektora
3.2.3 Jačanje poduzetničkih vještina i kompetencija lokalnih dionika
3.2.4 Održivo korištenje ribljih stokova uz primjenu odgovarajuće opreme i alata
3.3.1 Podrška uspostavi i aktivnostima udruženja u ribarstvu i akvakulturi
3.4.1 Podrška razvoju i osuvremenjivanju ribarske infrastrukture
3.4.2 Poboljšanje kvalitete male infrastrukture u području ribarstva i akvakulture
CILJ
4.
4.1 Razvoj ljudskih i operativnih kapaciteta LAGUR-a „Istarska batana“ 4.2 Jačanje prepoznatljivosti LAGUR-a kroz dijalog i komunikaciju s
lokalnim dionicima
4.1.1 Podrška funkcioniranju LAGUR-a „Istarska batana“ 4.2.1 Troškovi vođenja LRSR
27
Definirani ciljevi postići će se djelovanjem kroz prioritetne mjere odnosno aktivnosti kojima se želi
dugoročno doprinijeti razvoju područja te uspostaviti trajne temelje za dugoročan i uspješan razvoj
zasnovan na vlastitim snagama i kapacitetima. LRSR omogućuje valorizaciju i uvažavanje svakog
stanovnika LAGUR-a te njegovu ulogu u aktivnom sudjelovanju u općem razvoju područja.
Zajedničke ili horizontalne teme uključene su u LRSR na način da svaki cilj doprinosi
horizontalnim međusektorskim pitanjima - poticanju inovacija, zaštiti okoliša, prilagodbi i
ublažavanju klimatskih promjena, socijalnoj uključenosti, ravnopravnosti spolova te zabrani
diskriminacije. Razvoj područja lokalnom je stanovništvu prihvatljiv samo uz aktivnu primjenu
horizontalnih načela u sinergiji sa tradicijom i baštinom te su ista ugrađena u sve mjere/operacije
LRSR-a. Detaljna razrada ciljeva LRSR-a nalazi se u Prilogu V., VI., VII. i VIII.
Cilj 1: Očuvanje i promicanje ribolovne tradicije područja LAGUR-a
Opis cilja: Područje LAGUR-a „Istarska batana“ karakterizira dugogodišnja tradicija ribarstva i snažan
lokalni identitet vezan uz ribarsko nasljeđe s jedne strane te, istovremeno, nedovoljna preoznatljivost ribljih
proizvoda i niska potrošnja ribe i plodova mora po glavi stanovnika s druge strane. Specifična znanja i
iskustvo vezani uz sektor ribarstva koncentrirani su u užem krugu starijih ribara, dok je za mlade
karakteristična niska razina interesa za uključivanje u ribolov i povezane aktivnosti. Prioriteti, mjere i
aktivnosti unutar ovog cilja postavljeni su na način da osiguraju povećanje prepoznatljivosti ribljih proizvoda
među lokalnim stanovništvom i posjetiteljima te stvore uvjete za valorizaciju bogate ribarske tradicije i
baštine, s obzirom da je upravo niska potrošnja ribljih proizvoda per capita i nedostatna valorizacija kulturne
i pomorske baštine definirana kao jedna od ključnih razvojnih prepreka područja. Aktivnostima koje će
doprinijeti realizaciji ovog cilja želi se pridonijeti povećanju prihoda ribara, i to kroz osvješćivanje lokalnog
stanovništva i posjetitelja o vrijednosti i važnosti konzumacije ribljih proizvoda te popularizaciju i
tematiziranje ribarstva kroz razna kulturna događanja i manifestacije. Usmjeravanjem na edukativne
aktivnosti i poticanjem na korištenje novih i inovativnih pristupa u prezentaciji sektora ribarstva i ribljih
proizvoda utjecat će se na privlačenje mladih ljudi te njihovo pozicioniranje na tržištu rada u vidu
zapošljavanja u sektoru ribarstva ili okretanju vlastitom poslovanju u sferi gospodarskog ribolova i
povezanih aktivnosti. Očuvanju ribolovne tradicije kao prioritetne razvojne potrebe područja LAGUR-a
dodatno će se pridonijeti operacijama i aktivnostima koje podržavaju razvoj javno dostupne turističke
infrastrukture koja tematizira ribolovno nasljeđe i bogatu kulturnu baštinu, čime će se u potpunosti iskoristiti
razvojni potencijal područja te valorizirati neiskorišteni resursi.
Financijska alokacija 370.000,00 €
Pokazatelji
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz mjere
Provedba lokalnih
razvojnih strategija u
ribarstvu (javni rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih
projekata u
okviru C 1.
Broj otvorenih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata (10)
Broj otvorenih radnih mjesta kao
indirektna posljedica projekata (12)
Broj očuvanih radnih mjesta (8)
Broj stvorenih poslovnih
jedinica (3)
Broj manifestacija povezanih
sa sektorom ribarstva (16)
Broj edukacija povezanih sa
sektorom ribarstva (12)
370.000,00 € 39 30 3
16
12
Izvor informacija Izvješća Upravljačkog tijela i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Istarska batana“
Cilj 2: Unaprjeđenje procesa zaštite okoliša i podizanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom i
turistima
Opis cilja: Za realizaciju svih postavljenih ciljeva izrazito je važan preduvjet očuvanja okoliša kao
najvrednijeg resursa određenog područja. Očuvan i nedevastiran okoliš predstavlja pretpostavku za daljnji
razvoj ribarstva i svih povezanih i komplementarnih djelatnosti, stoga se putem Cilja 2. želi izravno utjecati
na povećanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom i turistima. Mjere i operacije/aktivnosti
predmetnog cilja prvenstveno su usmjerene na očuvanje morskog okoliša i podneblja, imajući u vidu kako je
očuvanje i održivost ribljih fondova usko povezana sa stanjem mora i morskog okoliša. Ovim ciljem promiče
se upotreba novih tehnologija, OIE te primjena elemenata energetske učinkovitosti u svakodnevnim
poslovnim aktivnostima s ciljem zaštite okoliša, u čemu se očituje integrirani i inovativni karakter LRSR.
28
Naglasak je na održivom društvenom razvoju, na način da se vodi briga o tome da se sadašnjim načinom
življenja ne ugrožava život budućih generacija, uz unapređenje sustava zaštite okoliša, djelovanje na
sprječavanju klimatskih promjena te podizanje svijesti stanovnika o zaštiti okoliša.
Financijska alokacija 228.276,04 €
Pokazatelji
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz mjere
Provedba lokalnih
razvojnih strategija u
ribarstvu (javni rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih
projekata u
okviru C 2.
Broj otvorenih radnih mjesta putem
sufinanciranih projekata (5)
Broj otvorenih radnih mjesta kao
indirektna posljedica projekata (5)
Broj stvorenih poslovnih
jedinica (1)
Udio korištenih elemenata
(metoda i alata) koje doprinose
smanjenju emisije CO2 (20%)
228.276,04 € 19 5
5
1
20%
Izvor informacija Izvješća Upravljačkog tijela i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Istarska batana“
Cilj 3: Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti područja LAGUR-a u sektoru ribarstva i
akvakulture te povezanih aktivnosti
Opis cilja: U okviru Cilja 3. podržavat će se ulaganja koja su prije svega usmjerena na dodavanje vrijednosti
proizvodima ribarstva i akvakulture kroz razvoj novih i/ili inovativnih načina prodaje, inovacije u
ribarstvenom lancu opskrbe, razvoj novih proizvoda te diversificiranje prihoda ribara kroz razvoj
komplementarnih djelatnosti. Provođenjem mjera predmetnog cilja na najbolji će se mogući načini iskoristiti
razvojni potencijal područja - kvalitetna riba, očuvani okoliš, znanje i tradicija ribara s ciljem stvaranja novih
radnih mjesta, ali i novih poduzeća. Poseban naglasak u okviru cilja stavljen je na povećanje znanja i
osposobljenosti mladih ljudi za sektor ribarstva, čime se pridonosi povećanoj zapošljivosti te pomlađivanju
sektora. Kako bi ribarstvo i ribarska zajednica uistinu mogli živjeti punim plućima, jedan prioritet Cilja 3.
posvećen je razvoju ribarske infrastrukture koja se pojavljuje kao osnovna pretpostavka obavljanja djelatnosti
ribolova.
Financijska alokacija 1.051.723,96 €
Pokazatelji
Ukupna isplaćena
sredstva (EUR) iz mjere
Provedba lokalnih razvojnih strategija u
ribarstvu (javni rashodi)
Ukupan broj
sufinanciranih
projekata u
okviru C 3.
Broj otvorenih radnih
mjesta putem
sufinanciranih
projekata (10)
Broj otvorenih radnih
mjesta kao indirektna
posljedica projekata
(15)
Broj očuvanih radnih
mjesta (10)
Broj stvorenih poslovnih jedinica (3)
Povećanje udjela osoba koje se bave
sektorom ribarstva kao primarnom
djelatnošću (10%)
Povećanje udjela osoba koje se bave
sektorom ribarstva kao sekundarnom
djelatnošću (10%)
Broj kreiranih umrežavanja između sektora
turizma i sektora ribarstva (5)
Broj proizvoda sa dodanom vrijednošću (5)
Broj provedenih transfera znanja, povezanih
sa sektorom ribarstva (12)
Broj provedenih transfera znanja, povezanih
sa jačanjem poduzetničkih vještina (12)
1.051.723,96 € 61 10
15
10
3
10%
10%
5
5
12
12
Izvor informacija Izvješća Upravljačkog tijela i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Istarska batana“
Cilj 4: Poboljšanje učinkovitosti i jačanje kapaciteta LAGUR-a za aktivnu ulogu u održivom razvoju
ribarstvenog područja
Opis cilja: U skladu sa samim nazivom, Cilj 4. se odnosi na održivo upravljanje područjem u kojem je
29
ribarstvo jedna od važnijih gospodarskih aktivnosti. Aktivnosti/operacije ovog cilja imat će utjecaj na sve
sfere razvoja područja LAGUR-a, a provodit će se sa svrhom podizanja svijesti lokalnog stanovništva o CLLD
pristupu odnosno temeljnoj postavki koja uključuje pristup „odozdo prema gore“. Organizacijom raznih
radionica i događanja, okruglih stolova i informativnih dana LAGUR će se posebno posvetiti informiranju i
educiranju lokalnog stanovništva, kako bi se u najvećoj mjeri poboljšala uspješnost provedbe LRSR-a i
ostvarili zadani ciljevi. Također, jačanjem kapaciteta samog LAGUR-a osnažit će se i steći specifična znanja i
iskustvo, koja će se potom moći prenijeti drugim zainteresiranim dionicima.
Financijska alokacija 550.000,00 €
Pokazatelji
Ukupna isplaćena sredstva
(EUR) iz mjere Provedba
lokalnih razvojnih strategija u
ribarstvu (javni rashodi)
Ukupan broj sufinanciranih
projekata u okviru C 4.
Broj otvorenih radnih
mjesta putem
sufinanciranih projekata
Broj projekata
umrežavanja i
suradnje
550.000,00 € 40 3 5
3.2 Opis mjera uključujući definiranje korisnika, kriterija prihvatljivosti
Mjere LRSR su oblikovane temeljem definiranih prioriteta i ciljeva za područje LAGUR-a „Istarska
batana“ koji su pak derivirani iz analize stanja područja LAGUR-a i SWOT analize.
Najvažniji opći uvjeti, koji se primijenjuju na sve mjere LAGUR-a su, kako slijedi:
- korisnik (nositelj projekta) mora imati stalno sjedište ili biti registriran, ili imati podružnicu,
unutar područja koje obuhvaća LAGUR „Istarska batana“;
- projekt se mora provoditi na području LAGUR-a „Istarska batana“;
- korisnik mora imati podmirene financijske obveze prema Državnom proračunu RH;
- korisnik ne smije biti u stečaju, predstečajnom postupku ili likvidaciji;
- korisnik ne smije biti u sukobu interesa s izvođačima radova i/ili ponuditeljima/dobavljačima
roba i/ili usluga koji su predmet ulaganja;
- sva plaćanja moraju se potkrijepiti računima i dokumentima koji dokazuju plaćanje, ili
dokumentima koji su ekvivalentni dokaznim vrijednostima;
- operacije u okviru LRSR ne smiju biti financirane drugim javnim izdacima;
- operacija mora omogućavati javni pristup svojim rezultatima.
Intenzitet potpore za mjere/operacije u okviru LRSR iznosi 50% ukupnih prihvatljivih troškova u
okviru te mjere/operacije, sukladno članku 95. stavku 1. Uredbe (EU) br. 508/2014. LAGUR
„Istarska batana“ predvidio je intenzitet potpore veći od 50%, ali najviše 100% ukupno prihvatljivih
troškova ukoliko operacija zadovoljava jedan ili više sljedećih kriterija:
- od zajedničkog je interesa;
- ima zajedničkog korisnika;
- ima inovativne značajke, prema potrebi, na lokalnoj razini.
U suradnji svih relevantnih dionika uključenih u proces izrade LRSR, LAGUR „Istarska batana“
predvidio je povećanje intenziteta potpore za 30% u slučaju zajedničkog interesa koji je definiran
na način da je korisnik operacije, odnosno podnositelj zahtjeva za potporu ribar ili udruženje
ribara. Podrška projektima i ulaganjima u kojima su korisnici izravno ribari i/ili udruženja ribara
od zajedničkog je interesa za cijelu lokalnu zajednicu, budući da je ribarstvo na području LAGUR-a
tradicionalna djelatnost sa sve manjim brojem profesionalnih ribara i sve nepovoljnijom starosnom
strukturom, stoga je zaključeno kako će se izravnim poticanjem ribara na prijavljivanje projekata
potaknuti razvojni procesi unutar djelatnosti, pridonijeti povećanju prihoda, ali i stvaranju novih
radnih mjesta od čega korist ima cijela lokalna zajednica odnosno ribarstveno područje. Također,
mjere/operacije koje izravno doprinose promociji ribarstva i proizvoda ribarstva definirane su kao
one od zajedničkog interesa ribarstvenog područja te je u tim slučajevima predviđeno povećanje
intenziteta potpore u rasponu od 10% do 30%, na način kako je prikazano u opisu svake pojedine
30
mjere te su kao posebne mjere/operacije od zajedničkog interesa istaknute operacije kojima se
doprinosi poboljšanju i/ili unaprjeđenju ribarske infarstrukture.
Povećanje intenziteta potpore u slučaju zadovoljavanja kriterija zajedničkog korisnika
podrazumijeva mjere/operacije u kojima je korisnik organizacija/udruženje u ribarstvu te
mjere/operacije čiji su indirektni korisnici (ciljne skupine) široke skupine lokalnog stanovništva –
djeca, mladi, žene i/ili cijela lokalna zajednica.
Kriterij inovativnih značajki, prema potrebi, na lokalnoj razini, sukladno postignutom
konsenzusu, pretpostavlja uvođenje novih pristupa/usluga/proizvoda/tehnologija na lokalnoj razini
te je predviđeno povećanje intenziteta naznačeno prilikom opisa svake pojedine mjere.
U slučaju ispunjenja jednog i/ili više kriterija moguće je ostvariti intenzitet potpore u rasponu od
50% do 100% ukupno prihvatljivih troškova, a postotak povećanja definiran je sukladno opsegu
kojim pojedina mjera odgovara na prethodno identificirane probleme, tj. pridonosi zadovoljavanju
razvojnih potreba područja LAGUR-a. Predviđena povećanja intenziteta potpore za pojedinu
mjeru/operaciju prikazana su u tablici u nastavku u kojoj se nalazi opis mjera LRSR-a, a detaljna
obrazloženja udovoljavanja kriteriju/ima navedena su u Prilogu IX. LRSR-a.
Cilj 1. Očuvanje i promicanje ribolovne tradicije područja LAGUR-a
Prioritet 1.1 Popularizacija ribolovnog nasljeđa i elemenata kulturne baštine među stanovnicima i turistima
Mjera 1.1.1 Očuvanje identiteta područja, uključujući širenje znanja o tradicionalnim načinima
ribarstva i ribarskim alatima
Opis mjere: Očuvanje identiteta područja koji je snažno vezan uz ribarsko nasljeđe, tradiciju i kulturu
velikim dijelom ovisi o transferu i prijenosu postojećeg znanja prema mlađim generacijama. Istovremeno,
susrećemo se sa problemom da mlađe generacije nerijetko karakterizira niska razina informiranosti i
zainteresiranosti za sektor ribarstva. Namjera je zaokružiti ciklus očuvanja tradicije kroz uspostavu kanala
komunikacije i primjenu metoda i alata koji će doprinijeti razumijevanju i primjeni tradicije u svakodnevnom
životu. Pri navedenom se ponajprije misli na tradicionalne načine ribarstva i ribarske alate, gdje je potrebno
dodatno ojačati interes za participiranje kod mlađih generacija. Dodatna skupina kojoj se želi pristupiti, uz
stanovništvo područja, svakako su turisti. Tijekom ljetnih mjeseci interes turista odnosno posjetitelja
LAGUR područja se sve više okreće od tradicionalnog uživanja u suncu i moru te se usmjerava prema
istraživanju i upoznavanju lokalnih autohtonih specifičnosti i povijesti područja koje posjećuju. Svrha mjere
je stoga širenje znanja o tradicionalnim načinima ribarstva, povijesti ribolova, tehnikama i alatima kroz
korištenje novih i inovativnih pristupa, a u cilju očuvanja identiteta područja LAGUR-a. Baština i tradicija
bit će promovirane kao inspiracija za inovativne ponude posjetiteljima, lokalnu kuhinju, dizajn proizvoda,
obrte, umjetnost, itd.
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu, OCD, odgojno-obrazovne ustanove, JLS, LAGUR
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška razvoju audio-vizualnih rješenja koji tematiziraju tradicionalno ribarstvo, tehnike i
alate te riblje proizvode (npr. HOOK and COOK dokumentarni serijal o tradicionalnom
ribarstvu i kulinarstvu)
• Razvoj i provedba programa edukativnih aktivnosti za djecu, mlade, lokalno stanovništvo i
turiste koji uključuju aktivnosti osvješćivanja o ribarstvu, tradicionalnim načinima ribarenja
te kulturnoj, pomorskoj baštini i povezanim aktivnostima
• Podrška osmišljavanju i razvoju suvenira usko povezanih s ribolovnom tradicijom i
kulturnom baštinom područja (npr. brodić batane, jadranska sardela)
• Informativne aktivnosti koje ciljaju promicanju identiteta područja (publikacije, brošure s
tradicionalnim receptima za pripremu ribljih jela)
• Potpora za osmišljavanje i pokretanje web stranica i/ili aplikacija povezanih s tematikom
ribarstva i ribolovne tradicije, namijenjenih lokalnom stanovništvu i turistima
• Aktivnosti demonstracije tradicionalnih ribolovnih tehnika i alata
• Učenje o ribarstvu kroz kreiranje web aplikacija i/ili igrica sa temom ribarstva
• Podrška učenju o ribarstvu kod djece i mladih kroz izradu maketa, modela i primjenu
tehnika povezanih s ribarstvom
Pokazatelji • br. održanih edukativnih aktivnosti koje tematiziraju ribolovnu tradiciju područja
• br. dionika za koje je ostvaren transfer znanja
31
• br. razvijenih audio-vizualnih rješenje i/ili internet stranica i aplikacija
• br. publikacija/brošura usko povezanih s ribolovnom tradicijom
• osmišljeni suveniri vezani uz kulturno-povijesnu tradiciju područja
• br. korisnika održanih edukacija
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• aktivnosti transfera znanja moraju sadržavati min. 70% tematike povezane sa sektorom
ribarstva
• marketinške aktivnosti (usluge i/ili proizvodi) moraju sadržavati min. 90% tematike
povezane sa sektorom ribarstva
• prijavitelj mora imati registriranu djelatnost povezanu sa sektorom ribarstva i/ili aktivnost
nužno mora biti povezana sa sektorom ribarstva i njegovom promocijom
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 25.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljava se kriterij zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 113.846,15 € (5,17%)
Procijenjeni broj
projekata 12
Mjera 1.1.2 Potpora organizaciji kulturnih događanja i manifestacija koje promoviraju ribarsko
nasljeđe i tradiciju
Opis mjere: Bogatstvo područja LAGUR-a temelji se, između ostalog, na bogatom nasljeđu konzumiranja
ribe i povezivanja svakodnevnog zdravog života sa morem. Upravo su more i ribarstvo kreirali način života
kroz niz generacija, čime je uspostavljen identitet marljivih i vrijednih stanovnika. Svrha mjere je
promovirati ribarsko nasljeđe i tradiciju kroz podršku organizaciji kulturnih događanja i manifestacija koje,
temeljem provedenih analiza, bilježe velike razine posjećenosti na području LAGUR-a. Poseban naglasak je
stavljen na manifestacije koje uključuju gastronomski aspekt i degustacije proizvoda lokalnih ribara te
tematiziraju bogatu kulturnu baštinu područja.
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu, OCD, LAGUR, JLS
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška organizaciji manifestacija i događanja baziranih na ribolovnoj tradiciji područja
(npr. HOOK and COOK festival, ribarske večeri, ribarske fešte)
• Podrška organizaciji kulturnih događanja kojima se promovira kulturna i pomorska baština
područja
• Potpora organiziranju kulinarskih događanja u čijem je središtu pripremu proizvoda
ribarstva (npr. cooking show)
• Primjena inovativnih oblika i/ili načina prijenosa gastronomskih metoda i alata
Pokazatelji • br. održanih kulturnih događanja i manifestacija koje promoviraju ribarsko nasljeđe i
tradiciju
• br. kulinarskih manfestacija
• br. tradicionalnih recepata predstavljenih na inovativan način
• br. aplikacija sa receptima posebno prilagođenima različitim oboljenjima (npr. dijabetes,
celijaklija i sl.)
• br. posjetitelja na manifestacijama i/ili kulinarskim događanjima
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• tematika manifestacija mora obuhvaćati proizvode i/ili usluge na temu ribarstva
• kulinarske manifestacije moraju se bazirati na ribarstvu i proizvodima od riba i sl.
• kao rezultat kulinarskih manifestacija definiran je specifičan recept (primjenjiv za pojedinu
skupinu stanovnika)
• kao rezultat manifestacija kreiran je proizvod povezan sa sektorom ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 25.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
interesa, zajedničkog korisnika te inovativnih značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 113.846,15 € (5,17%)
Procijenjeni broj
projekata 12
Prioritet 1.2 Promicanje tradicionalnih proizvoda i podizanje svijesti o važnosti proizvoda ribarstva i
akvakulture
Mjera 1.2.1 Povećanje svijesti o važnosti konzumacije ribe i ribljih proizvoda među lokalnim
stanovništvom i turistima
32
Opis mjere: Cilj mjere je povećati svijest lokalnog stanovništva i posjetitelja o važnosti konzumacije i
nutritivnoj vrijednosti ribe i proizvoda ribarstva i akvakulture. Područje LAGUR-a „Istarska batana“ odlikuje
se visokom kvalitetom ribe i ribljih proizvoda, a zdravstvene blagodati redovite konzumacije ribe u mnogim
su slučajevima nedovoljno poznate i nisu na odgovarajući način prezentirane široj javnosti i lokalnom
stanovništvu. U okviru mjere posebno će se stoga poticati širenje informacija i povećanje svijesti o važnosti
pravilne prehrane koja uključuje redovito konzumiranje ribe od najranije dobi, što znači da će aktivnosti prije
svega biti usmjerene na djecu u vrtićima te osnovnim i srednjim školama na području LAGUR-a. Provođenje
aktivnosti promicanja konzumacije lokalne sezonske ribe i proizvoda ribarstva među stanovnicima i
posjetiteljima LAGUR područja definirano je kao fokus područje pilot-projekta LAGUR-a Od mora do stola,
stoga je provođenje predmetne mjere komplementarno s već započetim aktivnostima te će, nakon završetka
provedbe pilot-projekta, osigurati dugoročnu održivost postignutih rezultata.
Korisnici Odgojno-obrazovne ustanove, JLS, LAGUR
Mehanizmi
provedbe/
aktivnosti
• Aktivnosti promicanja konzumacije lokalne sezonske ribe i proizvoda ribarstva među
stanovnicima i posjetiteljima područja
• Podrška aktivnostima promicanja konzumacije ribe u dječjim vrtićima, s naglaskom na
korištenju inovativno-kreativnih elemenata (npr. projekt dječje kuharice)
• Podrška aktivnostima promicanja konzumacije ribe u osnovnim i srednjim školama, s
posebnim naglaskom na učenike ugostiteljstva
Pokazatelji • br. edukativnih aktivnosti namijenjenih povećanju svijesti o važnosti konzumacije ribe
• br. dječjih vrtića uključenih u aktivnosti povećanja svijesti o važnosti konzumacije ribe
• br. OŠ uključenih u aktivnosti povećanja svijesti o važnosti konzumacije ribe
• br. razvijenih publikacija za djecu
• br. dječjih kuharica za pripremu ribe
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projekt sadrži aktivnosti promocije ribe i proizvoda sektora ribarstva
• projekt je usmjeren prvenstveno prema djeci i mladima, a potom prema ostalim
zainteresiranim dionicima
• ukoliko obuhvaća sektor ugostiteljstva, projekt rezultira sa suradnjom i umrežavanjem
između odgojno-obrazovnih ustanova i poslovnih subjekata
• projekt rezultira inovativnim proizvodom, a na temu ribarstva
• projekt rezultira proizvodom namijenjenim djeci i mladima, a na temu ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
interesa i zajedničkog korisnika te, prema potebi, inovativnih značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 47.435,90 € (2,16%)
Procijenjeni broj
projekata 5
Mjera 1.2.2 Edukativne aktivnosti pripreme ribljih jela usmjerene prvenstveno prema mladima i
ženama
Opis mjere: Ovom mjerom želi se povećati broj ljudi koji posjeduju specifična znanja vezana uz pripremu
ribljih jela, uključujući fokusiranje ne samo na kulinarske vještine već i umijeće prepoznavanja svježe
sezonske ribe te posebna znanja vezana uz ulov i obradu ribe. Usmjerenost na žene i mlade proizlazi iz
činjenice što su upravo navedene skupine detektirane kao ciljne skupine koje novostečena znanja u kratkom
roku valoriziraju te prenose na ostale dionike ribarstvenog područja.
Korisnici Udruženja u ribarstvu, ribari, ugostitelji, POU, OCD, odgojno-obrazovne ustanove
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška projektima obuke ugostitelja-kuhara i kuhara amatera za pripremu ribljih jela
• Sufinanciranje održavanja kulinarskih tečajeva za pripremu ribljih jela
• Razvoj i podrška inovativnim metodama učenja za pripremu ribljih jela (npr. online
cooking show s uključenim edukativnim aktivnostima)
• Razvoj recepata jednostavne pripreme ribljih jela na brz način, bez gubitka nutritivnih
vrijednosti - kao zamjena „brzoj nezdravoj hrani“
• Podrška razvoju i organiziranju „pultova za predah i zdravlje“ - na kojima će se spremati i
posluživati riba i/ili proizvodi od ribe te prateći prilozi
Pokazatelji • br. održanih treninga/edukativnih aktivnosti za pripremu ribljih jela
• br. osposobljenih polaznika za pripremu ribljih jela
33
• br. održanih kulinarskih tečajeva
• br. polaznika kulinarskih tečajeva
• br. video isječaka s uključenim edukativnim aktivnostima
• br. web aplikacija o nutritivnoj važnosti i/ili pripremi ribe
• br. „pultova za predah i zdravlje“
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• kulinarske aktivnosti moraju se bazirati na ribarstvu i proizvodima od riba i sl.
• kao rezultat kulinarskih aktivnosti definiran je specifičan recept (primjenjiv za pojedinu
skupinu stanovnika)
• ukoliko obuhvaća sektor ugostiteljstva, projekt rezultira suradnjom i umrežavanjem između
odgojno-obrazovnih ustanova i poslovnih subjekata
• projekt rezultira inovativnim proizvodom i/ili je postojeća ponuda kreirana na novi način
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 5.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 90% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
interesa i inovativnih značajki
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 47.435,90 € (2,16%)
Procijenjeni broj
projekata 5
Prioritet 1.3 Razvoj javno dostupne turističke infrastrukture povezane s ribarstvom kao neodvojivom
tradicijom područja, uz osiguranje pristupa za osobe s invaliditetom
Mjera 1.3.1 Uređenje objekata i prostora turističko-kulturne i rekreativne infrastrukture u skladu s
ribolovnom tradicijom područja uz osiguranje pristupa za osobe s invaliditetom
Opis mjere: Svrha ove mjere je valorizirati bogatu kuturnu i pomorsku baštinu te ribarsko nasljeđe
stavljanjem u funkciju objekata turističke infrastrukture te uređenjem (vanjskog) prostora gradova i općina u
cilju promocije i očuvanja lokalnog identiteta. Tematski određeni objekti i prostori poput parkova, šetnica i
sl., turističke su atrakcije koje privlače velik broj posjetitelja, stoga je njihovo uređenje i opremanje od
iznimne važnosti za pozicioniranje LAGUR-a kao prepoznatljivog ribarskog područja. U okviru mjere
podržavat će se ulaganja u opremanje i uređenje novih objekata te modernizaciju postojećih, kao i uređenje
javno dostupne (turističke) infrastrukture s ciljem razvijanja tematski određenih javnih prostora (staze,
parkovi, šetnice, putevi), a koji su povezani s ribolovnom tradicijom područja. Posebno će se poticati
ulaganja koja omogućavaju pristup za osobe s poteškoćama i invaliditetom, što podrazumijeva osiguravanje
prilaza objektima te, prema potrebi, dodatno opremanje prostora i objekata potrebnom opremom
prilagođenom za osobe s teškoćama (vid, sluh).
Korisnici JLS, javne ustanove, OCD
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška uređenju i opremanju objekata turističke infrastrukture koji tematiziraju ribolovnu
tradiciju te kulturnu i pomorsku baštinu područja LAGUR-a (npr. Izložbeno-edukativni
centar o ribarstvu i ribarenju, Muzej ribe, Kuća o ribi i sl.)
• Podrška uređenju i opremanju prostora javne turističke infrastrukture koji tematiziraju
ribolovnu tradiciju te kulturnu i pomorsku baštinu područja (npr. uređenje tematskih parkova
- park sardela, tematskih staza, šetnica, cesta - riblja cesta i sl.)
• Modernizacija postojeće turističke infrastrukture tematski povezane s ribolovnom
tradicijom, kulturom i nasljeđem
• Prenamjena zapuštenih objekata - lučica, ribarnica, pultova za čišćenje i sl. u odmorišne
turističke točke i mjesto fotografiranja
Pokazatelji • br. uređenih i opremljenih objekata
• br. uređenih i opremljenih prostora javne turističke infrastrukture
• br. moderniziranih objekata
• br. prenamjenjenih objekata
• br. korisnika objekata
• br. posjetitelja objekata
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• tematika usluga i aktivnosti u obnovljenoj infrastrukturi mora biti na temu ribarstva i/ili s
njom direktno povezana
• rezultati projekata moraju biti dostupni za sudjelovanje javnosti
• projekt se bazira na rekonstrukciji postojećeg, ne na izgradnji novog
34
• projekt uzima u obzir i provodi aktivnosti namijenjene osobama s invaliditetom
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 18.974,36 € (0,86%)
Procijenjeni broj
projekata 2
Mjera 1.3.2 Unaprjeđenje turističke ponude kroz provođenje usluga i aktivnosti povezanih sa
sektorom ribarstva i akvakulture
Opis mjere: LAGUR „Istarska batana“ okarakterizirano je kao turistima zanimljivo područje te je zabilježen
konstantan rast posjećenosti i noćenja. No, u turističkoj potražnji različitih generacija došlo je do promjene
interesa - naglasak se stavlja na putovanja na kojima je moguće učiti uz lokalne dionike i/ili usvojiti nove
vještine. S obzirom da je jedno od najvećih bogatstava predmetnog područja, uz bogatu kulturno-povijesnu
baštinu, tradicija bavljenja ribarstvom kao i namjera dodatnog bavljenja akvakulturom, sudionici u izradi
LRSR-a zaključili su kako je potrebno osigurati kvalitetan i inovativan prijenos znanja svim zainteresiranim
dionicima. Određeno područje ne karakteriziraju samo zgrade i statični objekti, već je potrebno prenijeti
priču o životu, o naporu i radu koje je izgradilo cijeli niz generacija i doprinijelo snažnom i prepoznatljivom
identitetu. Svrha ove mjere je stoga podrška unaprjeđenju usluga i aktivnosti unutar objekata turističke
infrastrukture kako bi se pridonijelo poboljšanju ponude područja. Kroz mjeru će se prenijeti znanje, usvojiti
vještine, ali i prikazati načine rada na nove i/ili inovativne načine, u skladu sa dostupnim tehnologijama.
Korisnici JLS, javne ustanove, OCD
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Sufinanciranje aktivnosti prezentacije kulturno-povijesnog nasljeđa i ribarske tradicije
vezanih uz objekte i prostor turističko-kulturno-rekreativne infrastrukture (npr. organiziranje
akademije o tradicionalnom ribarstvu unutar izložbeno-edukativnog centra)
• Podrška uvođenju novih i/ili inovativnih usluga unutar objekata turističko-kulturne
infrastrukture (npr. radionice o pletenju mreža, web aplikacija o tome gdje se može pojesti
riba, ponuda bacanja mreže - ulova ribe u turističke svrhe)
• Ribarski centri za proizvodnju i prostorije za izlaganje
• Inovativne izložbe (npr. morski svijet u hologramu i/ili igricama)
• Personalizirane priče/suveniri za najmlađe na temu ribarstva i mora
Pokazatelji • br. projekata kojima se uvode nove i/ili inovativne turističke usluge
• br. usluga u turističko-kulturno-rekreativnoj infrastrukturi
• br. posjetitelja web aplikacija
• br. inovativnih izložbi
• br. personaliziranih suvenira
• br. prostora za izlaganje
• br. izlagača
• br. posjetitelja obnovljene i infrastrukture stavljene u funkciju
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• tematika proizvoda mora obuhvaćati elemente ribarstva i/ili mora
• projekt rezultira stvaranjem inovativnih i/ili novih proizvoda
• projekt rezultira povećanjem broja posjetitelja na području LAGUR-a
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 28.461,54 (1,29%)
Procijenjeni broj
projekata 3
Cilj 2. Unaprjeđenje procesa zaštite okoliša i podizanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom i
turistima
Prioritet 2.1 Podizanje ekološke svijesti dionika na području LAGUR-a „Istarska batana“
Mjera M 2.1.1 Edukativne aktivnosti namijenjene podizanju ekološke svijesti među ribarima,
stanovništvom i turistima
Opis mjere: Područje LAGUR-a karakterizira bogatstvo prirodnim ljepotama i očuvani okoliš stoga je cilj
ove mjere podizanje ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom, kako bi se zatečeno prirodno bogatstvo
35
ostavilo u nasljeđe budućim generacijama. U okviru ove mjere naglasak je prvenstveno na provođenju
edukacija i informativnih aktivnosti kako bi se ribare, djecu i mlade te cjelokupno stanovništvo potaknulo na
odgovorno ponašanje prema okolišu, što uključuje i osvješćivanje o potrebi odvajanja i recikliranja otpada.
Korisnici Udruženja u ribarstvu, OCD, odgojno-obrazovne ustanove, POU, LAGUR
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Provođenje edukativno-informativnih aktivnosti koje su namijenjene podizanju svijesti
ribara o potrebi zaštite okoliša i morske bioraznolikosti
• Provođenje edukativno-informativnih aktivnosti kod djece i mladh o nužnosti očuvanja
okoliša i morskog podneblja, uz korištenje inovativno-kreativnih elemenata (npr.
recikliranje morskog otpada - drveta i pretvaranje u suvenir)
Pokazatelji • br. održanih edukativno-informativnih aktivnosti za ribare
• br. održanih edukativno-informativnih aktivnosti za djecu i made
• br. korisnika specijaliziranih aktivnosti
• br. novih proizvoda nastalih recikliranjem
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• tematika aktivnosti mora obuhvaćati elemente ribarstva i/ili mora
• edukativne aktivnosti namijenjene ribarima i/ili djeci i mladima
• glavna okosnica projekta je očuvanje i zaštita okoliša
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 20.000,00 €
• intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
korisnika i inovativnih značajki
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 48.058,13 € (2,18%) Procijenjeni broj projekata 4
Mjera 2.1.2 Promicanje suradnje s obrazovno-istraživačkim institucijama
Opis mjere: Cilj ove mjere je povećati razinu sudjelovanja obrazovno-istraživačkih institucija u procesu
zaštite okoliša na području LAGUR-a. U sklopu mjere će se poticati izrada studija i publikacija, godišnjih
izvještaja i praćenja stanja u okolišu - zagađenja i kvalitete mora te inovativni pilot-projekti u čijem će
središtu biti tematika zaštite morskog okoliša. Na području LAGUR-a djeluje Centar za istraživanje mora
(CIM) Instituta «Ruđer Bošković» čiji je glavni aspekt istraživanje more i podmorja te je mjera stoga i
snažno usmjerena na promicanje suradnje i razmjenu znanja sa stručnjacima Centra.
Korisnici Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta «Ruđer Bošković», LAGUR
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Potpora provođenju aktivnosti prikupljanja podataka o stanju mora
• Potpora izradi studija i publikacija te godišnjih izvještaja i praćenja stanja u okolišu
• Izrada studija - praćenje zagađenja i kvalitete mora
• Provođenje inovativnih pilot-projekata koji uključuju znanstveno-istraživačke institucije,
ribare i lokalne dionike (npr. istraživanje mogućnosti dobivanja riblje hrane iz ribljeg
otpada, analiza strujanja u moru za mjerenje kvalitete života riba i staništa, florescentna
boja iz morskog podneblja kao „svjetlo života“, nove generacije riba i sl.)
Pokazatelji • br. provedenih pilot-projekata
• br. studija/publikacija/izvještaja
• br. stručnjaka uključenih u istraživanje
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• tematika proizvoda mora obuhvaćati elemente zaštite mora, podmorja
• projekt rezultira suradnjom znanstvenog, istraživačkog i poslovnog sektora
• projekt rezultira preporukama / proizvodima / aktivnostima s ciljem održivog razvoja
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 5.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 60% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija inovativnih
značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 36.043,6 € (1,64%) Procijenjeni broj projekata 3
Prioritet 2.2 Očuvanje i zaštita morskog okoliša
Mjera 2.2.1 Prikupljanje otpada iz mora, podmorja i priobalja
Opis mjere: Raznolika i bogata prirodna baština jedna je od ključnih okosnica identiteta i neiskorišteni
36
potencijal. Kao što je vidljivo iz opisa područja, nedostatna provedba aktivnosti i zanemarivanje dobrobiti
okoliša mogu rezultirati njegovim pretjeranim zagađenjem, što će za posljedicu imati izostanak atraktivne
ponude i održivog modela upravljanja. Mjerom se planira provedba aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje
biljnih i životinjskih staništa kroz aktivnosti praćenja stanja i čišćenja te recikliranja nakupljenog otpada, a
poseban je naglasak na ekološko-edukativnim projektima koji, uz komponentu čišćenja, doprinose
uključenosti i osvješćivanju lokalne zajednice, i to uz usku suradnju s organizacijama civilnog društva koje
djeluju na području.
Korisnici OCD, udruženja u ribarstvu, LAGUR, odgojno-obrazovne ustanove
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Provođenje aktivnosti prikupljanja otpada iz mora
• Potpora aktivnostima čišćenja plaža na području LAGUR-a
• Podržavanje aktivnosti prikupljanja otpada na kopnu
• Podrška otklanjanju i sprječavanju invazivnog širenja stranih vrsta
• Podrška recikliranju otpada
• Podrška povećanju lokalne uključenosti u očuvanju biološke raznolikosti
Pokazatelji • br. provedenih aktivnosti prikupljanja otpada iz mora
• br. organiziranih čišćenja plaža na odručju LAGUR-a
• br. provedenih aktivnosti prikupljanja otpada na kopnu
• br. proizvoda nastalih recikliranjem (npr. riba od drveta koje je more izbacilo na plažu)
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente očuvanja okoliša
• projekt okuplja dionike triju sektora - privatni, civilni i javni
• projekt rezultira ponudom recikliranih proizvoda
• projekt sadrži elemente osvještavanja o potrebi zaštite okoliša
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 1.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 70% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
korisnika i inovativnih značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 72.087,21 € (3,28%) Procijenjeni broj projekata 6
Mjera 2.2.2 Izgradnja i postavljanje infrastrukture za prikupljanje morskog otpada na području
LAGUR-a
Opis mjere: Cilj mjere je postavljanje objekata za prikupljanje otpada iz mora, na za ribare relevantnim
područjima obalne linije LAGUR-a, kako bi se osigurao prostor za odlaganje otpada koji ribari pronalaze u
moru i/ili sami proizvode. Rast broja posjetitelja područja LAGUR-a i razvoj turističkog sektora uzrokuje
značajne pritiske na morski okoliš u vidu onečišćenja morskog dna, a ribari tijekom ribolova vrlo često
nailaze na odbačene predmete i otpad koji je potrebno prikupiti i odložiti. Unutar ove mjere poticat će se
stoga ulaganja u osiguravanje infrastrukture za prikupljanje otpada te postavljanje edukativnih natpisa o
potrebi zaštite morskog okoliša.
Korisnici JLS, komunalna poduzeća, Istarska županija
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Sufinanciranje izgradnje/postavljanja objekata za prikupljanje morskog otpada na
operativnim dijelovima obale područja LAGUR-a
• Sufinanciranje postavljanja informativnih ploča/tabli
Pokazatelji • br. postavljenih objekata za prikupljanje morskog otpada
• br. uređenih i opremljenih objekata
• br. postavljenih informativnih ploča/tabli
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente očuvanja okoliša
• projekt rezultira opremanjem objekata s ciljem zaštite okoliša
• projekt sadrži elemente osvještavanja o potrebi zaštite okoliša
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 12.000,00 €
• intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
korisnika, zajedničkog interesa i inovativnih značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 36.043,55 € (1,64%) Procijenjeni broj projekata 3
37
Prioritet 2.3 Unaprjeđenje zaštite okoliša na područjima provedbe aktivnosti sektora ribarstva i akvakulture
kroz korištenje novih tehnologija i OIE
Mjera 2.3.1 Zaštita okoliša kroz korištenje novih tehnologija, primjenu elemenata energetske
učinkovitosti i OIE
Opis mjere: Mjera je usmjerena na povećanje zaštite okoliša putem korištenja novih tehnologija, obnovljivih
izvora energije te primjenu elemenata energetske efikasnosti. Unutar ove mjere se otvara prostor za
inovativna rješenja u svakodnevnim poslovnim aktivnostima koja doprinose zaštiti okoliša na području
LAGUR-a „Istarska batana“. Intervencije u okviru ove mjere prvenstveno doprinose očuvanju okoliša i
bioraznolikosti, počivajući pritom na korištenju novih tehnologija i OIE te primjeni elemenata energetske
učinkovitosti, u čemu se najbolje očituje integrirani i inovativni karakter LRSR LAGUR-a „Istarska
batana“, budući da je kroz prepoznavanje ključnih razvojnih prilika i prijetnji prepoznata važnost očuvanja
okoliša koja se pojavljuje kao preduvjet i temelj za provođenje svih planiranih aktivnosti u okviru LRSR.
Korisnici JLS, Lučka uprava, gospodarski subjekti, ribari, udruženja u ribarstvu
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Potpora korištenju OIE u opremanju ribarske infrastrukture (npr. iskrcajna mjesta
osvjetljena pomoću solarnih panela koji proizvode električnu energiju)
• Potpora gospodarskim subjektima za korištenje alternativnih izvora energije u
ribarstvenom lancu opskrbe (npr. dostava ribe električnim biciklom)
• Sufinanciranje projekata usmjerenih na iskorištavanje nusproizvoda ribarstva/otpada
Pokazatelji • br. projekata koji uključuju OIE i EE
• br. korisnika koji primjenjuju elemente EE i OIE u poslovnim aktivnostima
• udio električne energije iz obnovljivih izvora u strukturi potrošene energije
• br. projekata koji uključuju iskorištavanje nusproizvoda ribarstva/otpad
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente EE i OIE
• projekt rezultira većom primjenom EE i OIE
• projekt sadrži elemente osvještavanja o potrebi zaštite okoliša
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 15.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
interesa i inovativnih značajki na lokalnoj razini
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 36.043,55 € (1,64%) Procijenjeni broj projekata 3
Cilj 3. Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti područja LAGUR-a u sektoru ribarstva i
akvakulture te povezanih aktivnosti
Prioritet 3.1 Dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva i akvakulture te podrška poslovanju i inovacijama
u ribarstvenom lancu opskrbe
Mjera 3.1.1 Podrška subjektima u ribarstvu i akvakulturi u poslovnom razvoju novih i/ili
inovativnih načina prodaje proizvoda
Opis mjere: Cilj mjere je dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva i akvakulture kroz poslovni razvoj
novih i/ili inovativnih načina prodaje proizvoda odnosno nove i/ili inovativne aktivnosti u ribarstvenom
lancu opskrbe. Održivi razvoj lokalnog ribarstva mora uključivati aktivnosti kojima se povećava lokalna
dodana vrijednost, a primjena inovativnih rješenja jedan je od najefikasnijih načina zadovoljavanja potreba
tržišta, budući da su ukus i zahtjevi modernih potrošača sve specifičniji i traže stalne prilagodbe lokalnog
tržišta. U okviru mjere posebno će se poticati nove i inovativne aktivnosti duž cijelog opskrbnog lanca, a
kojima se pridonosi povećanju prodaje i prepoznatljivosti lokalnih proizvoda. Specifičnost LAGUR-a je da
se radi o izuzetno snažno turistički orijentiranom području koje bilježi konstantan porast broja dolazaka i
noćenja, prvenstveno stranih gostiju, koji su spremni i voljni platiti visoku cijenu za svježe riblje proizvode,
stoga je mjera usmjerena i na povećanje vrijednosti ulova primjenom sustava izravne prodaje, na mjestu
proizvodnje ili u pristaništu, te pokretnim trgovinama na frekventnim mjestima. Marketinške aktivnosti i
korištenje oznaka (npr. kroz pilot-projekt razvijena oznaka „zlatne ribice“) prepoznati su kao važni pristupi
povećanju vrijednosti ribarskih i akvakulturnih proizvoda čijom se primjenom doprinosi povećanju prodaje
te će se u sklopu mjere poticati inovativni i novi načini promocije proizvoda kao način povećanja prodaje, a
time i ostvarenih prihoda od prodaje.
38
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška razvoju novih i/ili inovativnih načina prodaje proizvoda ribarstva i akvakulture
(npr.prodaja ribe putem internetske stranice ili društvenih mreža, brod-batana trgovina -
prodaja ribe iz tradicionalnog plovila, kućna dostava svježe ribe)
• Podrška korištenju oznaka i brendiranju proizvoda
• Podrška provođenju marketinških aktivnosti
Pokazatelji • br. projekata u ribarstvenom lancu opskrbe
• br. novih oblika tradicionalne prodaje
• br. razvijenih oznaka/brendova
• br. korisnika u lancu opskrbe - pružatelja usluga
• br. korisnika u lancu opskrbe - korisnika usluga
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente sektora ribarstva
• projekt rezultira povećanjem broja dionika u lancu opskrbe
• projekt sadrži elemente osvještavanja o proizvodima u ribarstvu
• projekt sadrži elemente mogućnosti prodaje proizvoda sektora ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 3.000,00 € - 20.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 86.206,80 € (3,92%)
Procijenjeni broj
projekata 5
Mjera 3.1.2 Povećanje dodane vrijednosti proizvoda ribarstva i akvakulture kroz razvoj novih
proizvoda
Opis mjere: Ova mjera ima za cilj stvoriti nove proizvode i dodati vrijednost ulovu putem aktivnosti koje
uključuju preradu proizvoda te nove načina korištenja i/ili prezentiranja tradicionalnih proizvoda. Područje
LAGUR-a karakterizira iznimna kvaliteta ribe koja se u najvećoj mjeri prodaje svježa, stoga je potencijal
povećanja vrijednosti prije svega detektiran u elementima neželjenog i/ili slučajnog ulova i nusproizvoda
ribarstva, međutim može uključivati i ribe s velikim tržišnim potencijalom. U okviru ove mjere posebno će
se poticati ulaganja s inovativnim značajkama koja se temelje na iskorištavanju ribljeg otpada, kao načina
kojim se maksimalno iskorištavaju raspoloživi resursi, a istovremeno pridonosi očuvanju i zaštiti okoliša.
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška aktivnostima dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva i akvakulture kroz
preradu (npr. konzerviranje, filetiranje)
• Podrška aktivnostima dodavanja vrijednosti proizvodima ribarstva i akvakulture kroz
upotrebu ribljeg otpada i nusproizvoda ribarstva (npr. izrada suvenira od ribljih kostiju)
Pokazatelji • br. projekata usmjerenih na dodavanje vrijednosti proizvodima ribarstva kroz preradu i/ili
korištenje ribljeg otpada
• br. proizvoda sa dodanom vrijednosti
• br. korisnika koji izlažu proizvode sa dodanom vrijednosti
• prihodi od prodaje proizvoda sa dodanom vrijednosti
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente povezane sa sektorom ribarstva
• projekt rezultira novim proizvodima sa dodanom vrijednosti
• projekt pretpostavlja povećanje prihoda dionika u sektoru ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 20.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 86.206,80 € (3,92%) Procijenjeni broj projekata 5
Prioritet 3.2 Jačanje konkurentnosti gospodarskih subjekata u ribarstvu, akvakulturi i povezanim
aktivnostima s ciljem očuvanja postojećih i stvaranja novih radnih mjesta
Mjera 3.2.1 Poticanje diversifikacije prihoda ribara kroz razvoj komplementarnih djelatnosti
Opis mjere: Cilj mjere je proširiti izvore prihoda za ribare i ribarske obitelji diversifikacijom u druge sektore,
kao što su pomorske, turističke i rekreativne aktivnosti. Tradicionalna važnost ribarstva i okrenutost područja
prema turizmu iznimno su snažan razvojni potencijal za ribare koji se, uz ribarstvo, žele baviti i turizmom,
ugostiteljstvom i povezanim aktivnostima, stoga će se u okviru mjere poticati ulaganja koja doprinose
39
diversifikaciji prihoda ribara, a po potrebi uključuju inovativne aspekte te elemente očuvanja pomorske i
kulturne baštine. Rastući turistički sektor i struktura gostiju u kojoj dominiraju strani posjetitelji zahtijevaju
konstantna ulaganja i prilagodbu turističke ponude područja, što se prije svega odnosi na poboljšanje
turističke ponude i usluga. Upravo je navedeni moment ključan za ribare područja LAGUR-a, budući da su
svojim specifičnim znanjima u mogućnosti formirati nove turističke atrakcije koje uključuju ribolovni
turizam, prijevoz turista plovilima i upoznavanje s lokalnom ribolovnom tradicijom i baštinom ili
barove/restorane u kojima je moguće kušati lokalne proizvode.
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška diversifikaciji prihoda ribara kroz razvoj komplementarnih djelatnosti
Pokazatelji • br. ribara koji su diversificirali svoje poslovanje
• porast prihoda nastalo kao rezultat diversifikacije poslovanja
• br. korisnika u udruženjima različitih sektora
• porast broja posjetitelja
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente sektora ribarstva
• projekt rezultira diversifikacijom poslovanja - proizvoda/usluga
• projekt pretpostavlja suradnju i umrežavanje
• projekt rezultira suradnjom različitih sektora, od kojih je jedan obavezno sektor ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 3.000,00 € - 25.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 68.965,52 € (3,13%) Procijenjeni broj projekata 4
Mjera 3.2.2. Podrška suradnji i umrežavanju ribara i dionika drugih sektora
Opis mjere: Glavno fokus područje pilot-projekta LAGUR-a „Od mora do stola", koji je odobren u sklopu
mjere III.1. „Pripremna potpora“, odnosi se na umrežavanje lokalnih ribara s lokalnim ugostiteljima te su
aktivnosti usmjerene na upoznavanje obje strane o prednostima međusobne suradnje. U sklopu pilot-projekta
učinjeni su inicijalni koraci izgradnje specifičnog odnosa između dionika iz različitih sektora, stoga je svrha
predmetne mjere poduprijet daljnje aktivnosti umrežavanja ribara i ugostitelja, ali i gospodarskih subjekata iz
ostalih sektora (turizam). U sklopu mjere podupirat će se aktivnosti koje doprinose povezivanju dionika
komplementarnih sektora, transferu znanja i tehnologija te njihovom zajedničkom nastupu na tržištu.
Korisnici Ribari, udruženja u ribarstvu, gospodarski subjekti iz povezanih sektora (turizam,
ugostiteljstvo)
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška umrežavanju ribara i ugostitelja
• Podrška suradnji i umrežavanju ribara i dionika turističkog sektora
Pokazatelji • br. provedenih projekata suradnje
• br. novih proizvoda i usluga nastalih kao rezultat umrežavanja
• porast prihoda nastalih zbog udruživanja
• porast broja posjetitelja zbog povećanja ponude rezultirane suradnjom ribara i ugostitelja
• br. specijaliziranih „ribarskih“ ugostiteljskih sadržaja
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente sektora ribarstva
• projekt rezultira novim proizvodima/uslugama
• projekt sadrži aktivnost suradnje i umrežavanja
• projekt rezultira suradnjom i umrežavanjem
• projekt rezultira suradnjom različitih sektora, od kojih je jedan obavezno sektor ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 4.000,00 € - 25.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
i zajedničkog korisnika
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 68.965,52 € (3,13%) Procijenjeni broj projekata 4
Mjera 3.2.3 Jačanje poduzetničkih vještina i kompetencija lokalnih dionika
Opis mjere: Ostvarivanje definiranih ciljeva i gospodarski razvoj područja LAGUR-a velikim dijelom ovisi
40
o kvaliteti ljudskih resursa ne samo u sektoru ribarstva, već svim ostalim povezanim djelatnostima i
područjima djelovanja. Promjene u tržišno-poslovnom okruženju i razvoj novih tehnologija zahtijevaju
kontinuirano stjecanje novih znanja, ne samo na operativnoj već i na aplikativnoj razini, što znači da su
suvremena znanja i vještine neophodne da bi se ojačala aktivnost lokalne zajednice te lokalne ekonomije.
Svrha ove mjere je omogućiti kvalitetno cjeloživotno podizanje stručnih znanja i vještina svim postojećim i
potencijalnim poduzetnicima (prvenstveno ribarima) i zainteresiranim dionicima, i to prije svega kroz
provođenje edukativnih aktivnosti prilagođenih i „skrojenih“ prema njihovim iskazanim potrebama.
Učinkovito korištenje stečenog znanja omogućit će postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti na
području LAGUR-a. Osim toga, postiže se veća društvena uključenost građana, razvoj aktivnog građanstva
te razvijanje individualnih potencijala pojedinaca. Time će se doprinijeti uspostavi društva znanja koje je
jedan od ključnih faktora konkurentnosti.
Korisnici LAGUR, odgojno-obrazovne ustanove, POU, OCD
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Provedba aktivnosti edukacija/tečajeva/osposobljavanja informatičke pismenosti
• Organiziranje poslovnih i računovodstvenih treninga za ribare i njihove obitelji
• Podrška provedbi trening-tečajeva za stjecanje vještina i znanja namijenjenih mladima (npr.
izrada alata, brodica)
• Provedba edukacija o marketingu i brendiranju
• Potpora edukativnim aktivnostima i tečajevima za područje turizma
Pokazatelji • br. održanih edukacija/tečajeva informatičke pismenosti
• br. polaznika
• br. održanih edukacija definiranih prema potrebama lokalnih dionika
• br. polaznika
• porast poslovanja polaznika edukacija
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju prvenstveno biti namijenjene dionicima koji su
direktno/indirektno povezani sa sektorom ribarstva
• projektne aktivnosti osiguravaju transfer novih znanja i vještina
• projekt sadrži elemente objedinjavanja sektora ribarstva i sektora turizma
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 2.000,00 € - 10.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 68.965,52 € (3,13%) Procijenjeni broj projekata 4
Mjera 3.2.4 Održivo korištenje ribljih stokova uz primjenu odgovarajuće opreme i alata
Opis mjere: Odgovoran i održiv ribolov od posebnog je interesa za područje LAGUR-a „Istarska batana“,
stoga je svrha ove mjere stvoriti preduvjete za postupnu zamjenu zastarjelih ribolovnih alata i opreme
lokalnih ribara putem podupiranja ulaganja u nabavku novih alata, i to prije svega onih kojima se
ograničavaju učinci ribolova na morski okoliš i olakšava prijelaz na održivo korištenje živih morskih
bioloških resursa. Kroz korištenje novih tehnika i alata pridonijet će se povećanju sposobnosti i
konkurentnosti ribara za održivo korištenje morskih resursa, uz istovoremeno podupiranje obnove stokova
kroz uporabu opreme kojom se poboljšava selektivnost ribolovnih alata vezano uz veličinu ili vrstu.
Korisnici Ribari, vlasnici ribarskih plovila
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška ulaganjima u opremu kojom se poboljšava selektivnost ribolovnih alata vezano uz
veličinu ili vrstu
• Podrška ulaganjima u opremu kojom se ograničavaju i, ako je to moguće, uklanjaju fizički i
biološki učinci ribolova na ekosustav ili morsko dno
Pokazatelji • br. ribara/vlasnika plovila koji su nabavili novu opremu
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• korisnik mora biti vlasnik ili ovlaštenik važeće povlastice
• ribarsko plovilo mora posjedovati dozvolu za plovidbu brodice odnosno svjedodžbu o
sposobnosti broda za plovidbu, važeću u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu, čime se
dokazuje da je plovilo u funkciji
• ribarsko plovilo koje obavlja gospodarski ribolov na moru mora biti upisano u Registar
ribarske flote Republike Hrvatske najmanje pet godina
• ribarsko plovilo mora imati dostatnu ribolovnu aktivnost od najmanje 20 ribolovnih dana
ostvarenih u godini koja prethodi podnošenju Zahtjeva za potporu
41
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 4.000,00 € - 25.000,00 €
• intenzitet potpore: 80% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 120.689,66 € (5,49%) Procijenjeni broj projekata 7
Prioritet 3.3 Potpora uspostavi i aktivnostima udruženja u ribarstvu i akvakulturi
Mjera 3.3.1 Podrška uspostavi i aktivnostima udruženja u ribarstvu i akvakulturi
Opis mjere: Udruživanje ribara u organizirane oblike jedan je od najboljih načina da se ribarima olakša
njihov rad bilo kroz pronalaženje tržišta i postizanje najboljih cijena za ulovljenu ribu bilo kroz nabavu
repromaterijala po povoljnijim cijenama, ali i u slučaju izražavanja svojih potreba i objedinjenih zahtjeva
prema nadležnim institucijama. Interesno povezivanje ribara i udruživanje proizvođača radi zajedničkog
nastupa na tržištu te jačanje postojećih oblika udruživanja moguće je poduprijeti kroz aktivnosti predmetne
mjere u sklopu koje će se sufinancirati opremanje prostora udruženja u ribarstvu, organiziranje i sudjelovanje
na manifestacijama te aktivnosti promidžbe.
Korisnici Udruženja u ribarstvu – zadruge, udruge, klasteri u ribarstvu
Mehanizmi
provedbe/ind
ikativni
popis
aktivnosti
• Potpora razvoju različitih oblika udruživanja
• Sufinanciranje opremanja prostora udruženja u ribarstvu
• Potpora udruženjima u ribarstvu za organiziranje i sudjelovanje na manifestacijama
• Potpora udruženjima u ribarstvu za marketinške aktivnosti
Pokazatelji • br. novih oblika udruženja
• br. opremljenih prostora udruženja u ribarstvu
• br. organiziranih manifestacija
• br. posjetitelja manifestacija
• br. provedenih marketinških aktivnosti
• br. marketinških aktivnosti koje imaju naznaku očuvanja okoliša (web aplikacije)
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju obuhvaćati elemente sektora ribarstva
• projekt sadrži aktivnost suradnje i umrežavanja i/ili rezultira novim udruživanjima
• projektne aktivnosti imaju za cilj, između ostalog, osvješćivanje o mogućnostima i
prednostima udruživanja
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 4.000,00 € - 20.000,00 €
• intenzitet potpore: 100% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
interesa i zajedničkog korisnika
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 51.724,14 (2,35%) Procijenjeni broj projekata 3
Prioritet 3.4 Poboljšanje ribarske infrastrukture na području LAGUR-a
Mjera 3.4.1 Podrška razvoju i osuvremenjivanju ribarske infrastrukture
Opis mjere: Kroz analizu opisa područja i SWOT analizu detektirano je kako se ograničena i neadekvatna
ribarska infrastruktura (to se prije svega odnosi na iskrcajna mjesta) pojavljuje kao ograničavajući faktor
razvoja ribarstva na području LAGUR-a „Istarska batana“. Međutim, budući da su projekti ulaganja u
unaprjeđenje i osuvremenjivanje infrastrukture postojećih luka i iskrcajnih mjesta financijski višestruko
zahtjevne i izdašne investicije, predmetnom mjerom LRSR Podrška razvoju i osuvremenjivanju ribarske
infrastrukture predviđeno je provođenje aktivnosti koje se odnose na sufinanciranje izrade tehničke
dokumentacije (studije, projektni i izvedbeni dokumenti i sl.) kao podrška fazi koja prethodi realizaciji
projekata te uvelike olakšava put od ideje do realizacije. Kroz provedbu aktivnosti unutar mjere sufinancirat
će se priprema dokumentacije za strateški važne investicijske projekte u području ribarske infrastrukture na
području LAGUR-a za koje je iskazan interes putem Obrasca za prikupljanje projektnih prijedloga, čime će
se pridonijeti jačanju uloge ribarstvene zajednice u lokalnom razvoju i upravljanja lokalnim resursima.
Korisnici JLS, Lučka uprava
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Podrška izradi tehničke dokumentacije (studije, projektni i izvedbeni dokumenti i sl.) za
strateški važne investicijske projekte u području ribarske infrastrukture
Temeljem dostavljenih projektnih prijedloga iskazan je interes za, kako slijedi:
• Izrada dokumentacije za izgradnju i proširenje iskrcajnog mjesta u luci Valdibora
• Izrada projektne dokumentacije rekonstrukcija postojeće ribarske luke/iskrcajnog mjesta u
Ližnjanu
42
• Priprema dokumentacije za nadogradnju i revitalizaciju ribarske luke Medulin
• Priprema projektne dokumentacije za ribarsku luku Banjole
• Izrada tehničke dokumentacije za rekonstrukcija molova u zakloništa u Peroju
Pokazatelji • br. sufinanciranih projekata
• br. projekata sa izrađenom tehničkom dokumentacijom
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju sadržavati elemente i/ili biti povezane sa sektorom ribarstva
• projektne aktivnosti prvenstveno su namijenjene dionicima u sektoru ribarstva
• projektne aktivnosti imaju za cilj unaprjeđenje konkurentnosti ribara i ostalih dionika u
sektoru ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 1.000,00 € - 70.000,00 €
• intenzitet potpore: 60% prihvatljivih troškova, zadovoljavanje kriterija zajedničkog
korisnika i zajedničkog interesa
Indikativna alokacija za mjeru (% od
ukupnog proračuna za provedbu LRSR) 379.310,34 € (17,24%) Procijenjeni broj projekata 22
Mjera 3.4.2 Poboljšanje kvalitete male infrastrukture u području ribarstva i akvakulture
Opis mjere Ova mjera je usmjerena na podršku razvoju male ribarske infrastrukture na području
LAGUR-a koja je značajna za svakodnevne poslovne djelatnosti ribara i mogućnosti
obavljanja ribolova. Unutar mjere podupirat će se ulaganja u postojeće objekte kako bi se
prenamjenili/osposobili kao mjesta za popravak i servis brodova i brodica, skladištenje
ribolovnih alata te za prodaju ribljih proizvoda („mini“ ribarnica, kiosk, štand i sl.) i ostale
definirane potrebe.
Korisnici JLS, Lučka uprava
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Potpora za uređenje prodajnih mjesta
• Potpora za uređenje prostora za popravak i servis brodova i plovila
• Potpora za uređenje prostora za popravak alata u sektoru ribarstva te povezanim sektorima
• Potpora za uređenje male infrastruktre namijenjene razvoju poslovanja sektora ribarstva
Pokazatelji • br. uređenih prodajnih mjesta
• br. uređenih prostora za popravak i servis brodova i plovila
• br. uređenih prostora za izradu i/ili popravak alata u ribarstvu
• br. rekonstruirane/obnovljene male infrastrukture u ribarstvu i stavljene u funkciju
• površina rekonstruirane/obnovljene male infrastrukture u ribarstvu i stavljene u funkciju
• br. korisnika obnovljene male infrastrukture
• udio novih korisnika u sektoru ribarstva
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivos
ti specifični
za mjeru
• projektne aktivnosti moraju sadržavati elemente i/ili biti povezane sa sektorom ribarstva
• projektne aktivnosti rezultiraju gotovim proizvodom - završenim ciklusom (stavljeno u
funkciju)
• projektne aktivnosti prvenstveno namijenjene dionicima u sektoru ribarstva
• projektne aktivnosti provode se u okviru male infrastrukture
• projektne aktivnosti imaju za cilj unaprjeđenje konkurentnosti ribara i ostalih dionika u
sektoru ribarstva
• projektne aktivnosti rezultiraju povećanjem dionika u sektoru ribarstva te sektorima koji
odgovaraju na (tehničke) potrebe dionika u sektoru ribarstva
Potpora • min. i max. iznos potpore po projektu: 4.000,00 € - 20.000,00 €
• intenzitet potpore: 50% prihvatljivih troškova
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 120.689,66 (5,49%) Procijenjeni broj projekata 7
Cilj 4. Poboljšanje učinkovitosti i jačanje kapaciteta LAGUR-a „Istarska batana“ za aktivnu ulogu u
održivom razvoju ribarstvenog područja
Prioritet 4.1 Razvoj ljudskih i operativnih kapaciteta LAGUR-a „Istarska batana“
Mjera 4.1.1 Podrška funkcioniranju LAGUR-a „Istarska batana“
Opis mjere: Lokalna inicijativa u ribarstvu naziva Lokalna grupa u ribarstvu „Istarska batana“ osnovana je u
43
veljači 2016. godine s namjerom izrade LRSR. U skladu s Prioritetom Unije 4. ciljevi provedbe LRSR su:
dodavanje vrijednosti, stvaranje radnih mjesta, privlačenje mladih ljudi i promicanje inovacija u svim fazama
opskrbnog lanca proizvoda ribarstva i akvakulture; poticanje diversifikacije unutar ili izvan gospodarskog
ribolova, cjeloživotnog učenja i stvaranja radnih mjesta u ribarstvenim i akvakulturnim područjima; jačanje i
iskorištavanje prednosti koje se odnose na okoliš u ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući i
operacije za ublažavanje učinaka klimatskih promjena; promicanje društvene dobrobiti i kulturne baštine u
ribarstvenim i akvakulturnim područjima, uključujući ribarstvenu, akvakulturnu i pomorsku kulturnu baštinu;
jačanje uloge ribarstvenih zajednica u lokalnom razvoju i upravljanju lokalnim ribarstvenim resursima te
pomorskim aktivnostima. U svrhu ispunjavanja navedenih ciljeva u narednom je razdoblju nužno pružiti
potporu jačanju ljudskih, operativnih i financijskih kapaciteta novoosnovanog LAGUR-a kako bi se
osigurala učinkovita provedba LRSR-a odnosno ostvarivanje lokalnih razvojnih ciljeva. Mjera je usmjerena
na aktivnosti kojima će se omogućiti funkcioniranje LAGUR-a kao središta i pokretača razvojnih aktivnosti
na predmetnom ribarstvenom području, a poseban naglasak stavljen je na osposobljavanje djelatnika
LAGUR-a, imajući u vidu kako su upravo ljudi, motivirani i entuzijastični pojedinici, najvažnija karika
uspjeha. Prihvatljivi troškovi namijenjeni za provođenje planiranih aktivnosti jačanja kapaciteta LAGUR-a
definirani su Pravilnikom o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih razvojnih
strategija u ribarstvu, stoga su isti predviđeni unutar predmetne mjere.
Korisnici LAGUR
Troškovi • Troškovi rada LAGUR-a
• Troškovi osoblja LAGUR-a
• Troškovi osposobljavanja, uključujući projekte suradnje
• Troškovi povezani s odnosima s javnošću
• Financijski troškovi
• Ostali troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR (Unapređenje informacijskog
sustava (IS)
Kriteriji prihvatljivosti
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projektne aktivnosti rezultiraju jačanjem kapaciteta LAGUR-a
• projektne aktivnosti prvenstveno namijenjene dionicima na području LAGUR-a
• projektne aktivnosti imaju za cilj promociju integriranog razvoja na području LAGUR-a
Potpora Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova.
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 340.000,00 € (15,45%)
Procijenjeni broj
projekata 20
P 4.2 Jačanje prepoznatljivosti LAGUR-a kroz dijalog i komunikaciju s lokalnim dionicima
Mjera 4.2.1 Troškovi vođenja LRSR
Opis mjere: Lokalni razvoj koji predvodi zajednica provodi se pristupom „odozdo prema gore“ te je njegova
temeljna postavka kako lokalni dionici najbolje poznaju probleme i potrebe svoga područja. Ova mjera je
usmjerena na razmjenu informacija i animaciju šireg kruga dionika te promicanje LRSR među lokalnim
stanovništvom ribarstvenog područja, kao i potporu potencijalnim korisnicima u razvoju operacija. U okviru
mjere predviđene su aktivnosti organiziranja okruglih stolova, info-dana, raznih događanja s ciljem
promicanja LRSR-a te slične aktivnosti koje pridonose jačanju prepoznatljivosti LAGUR-a i LRSR-a među
lokalnim dionicima. Također, u sklopu mjere je predviđeno provođenje projekata suradnje, kao načina
umrežavanja i upoznavanja primjera dobre prakse koji će dodatno potaknuti željene promjene unutar
ribarstvenog područja. Prihvatljivi troškovi namijenjeni za provođenje planiranih aktivnosti definirani su
Pravilnikom o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u
ribarstvu, stoga su isti predviđeni unutar predmetne mjere.
Korisnici LAGUR
Mehanizmi
provedbe /
aktivnosti
• Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR
• Potpora potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi Zahtjeva za potporu
Pokazatelji
• br. događanja s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR
• br. podnesenih Zahtjeva za potporu
• br. projekata umrežavanja i suradnje
• br. članova
Kriteriji prihvatljivosti
44
Uvjeti
prihvatljivosti
specifični za
mjeru
• projektne aktivnosti moraju sadržavati elemente i/ili biti povezane sa sektorom ribarstva
• projektne aktivnosti rezultiraju prepoznatljivosti LAGUR-a među stanovništvom i
posjetiteljima
• projektne aktivnosti prvenstveno namijenjene jačanju kapaciteta dionika na području
LAGUR-a
• projektne aktivnosti imaju za cilj promociju integriranog razvoja na području LAGUR-a
• projektne aktivnosti sastoje se od suradnje i umrežavanja sa sličnim organizacijama na
području RH i EU
Potpora Intenzitet potpore iznosi 100% prihvatljivih troškova.
Indikativna alokacija za mjeru (% od ukupnog
proračuna za provedbu LRSR) 210.000,00 € (9,55%)
Procijenjeni broj
projekata 20
3.3 Opis postupka odabira projekata na razini LAGUR-a (način odabira projekata, kriteriji,
sastav tijela za odabir projekata uključujući i opis procedure davanja prioriteta
odabranim projektima u skladu s njihovim doprinosom u ostvarenju ciljeva LRSR)
Ključnu ulogu u postupku odabira projekata ima Povjerenstvo za ocjenu projekata koje će
imenovati Upravni odbor LAGUR-a, najkasnije do pripreme i objave prvog poziva na dostavu
prijedloga odnosno raspisivanja natječaja. Povjerenstvo se sastoji od tri člana, neovisnih vanjskih
stručnjaka, pri čemu se jamči da kod donošenja odluka o odabiru najmanje 50% glasova pripada
partnerima koji ne pripadaju tijelima javne vlasti. Uz imenovanje članova Povjerenstva, Upravni
odbor će imenovati i njihove zamjene kako bi u slučaju spriječenosti, ili potencijalnog sukoba
interesa člana/članova, isti mogli sudjelovati u procesu ocjene i odabira projekata.
Odmah po odobrenju LRSR-a od strane Upravljačkog tijela zaposlenici LAGUR-a primijenit će
odgovarajuće mjere za osiguravanje efikasnosti i transparentnosti, koje uključuju aktivnosti koje će
se kontinuirano provoditi za cijelo vrijeme provedbe LRSR-a. Elementi osiguravanja efikasnosti i
transparentnosti prije svega su namijenjeni informiranju zainteresiranih prijavitelja o natječajima
koji će se provoditi te upoznavanju šire javnosti s mogućnostima u okviru LRSR-a. Navedeno se
odnosi na sve ciljeve, prioritete i mjere LRSR-a, a detaljan pregled dan je u nastavku:
Efikasnost i transparentnost
Mjere za
osiguravanje
• Provedba marketinških aktivnosti o pravovremenom informiranju o postupcima
otvaranja natječaja i prihvatljivosti prijavitelja
• Uspostava info-točke za nadolazeće natječaje i o aktivnostima LAGUR-a
• Jasno definirani kriteriji i pružena obrazloženja o odabiru projekata
• Izrada Pravilnika o odabiru projekata
• Uspostavljen proces spječavanja sukoba interesa
• Kontinuirana analiza natječaja i objava izvješća o uspješnosti
• Osiguravanje oznaka vidljivosti na odabranim projektima
• Objava na web stranicama o aktivnostima LAGUR-a
• Kreirana aplikacija o objavi natječaja i mogućnostima prijavitelja
Odgovornost LAGUR „Istarska batana“ (Voditelj, zaposlenici)
Nositelji odabranih projekata
LAGUR „Istarska batana“ će raspisati natječaj za sve mjere navedene u okviru LRSR-a sukladno
vremenskom planu, a prilikom raspisivanja natječaja vodit će se računa o nekoliko koraka. Radi
operativnosti procedure, pismeni obrasci i dokumentacija se dostavljaju temeljem definiranog
Pravilnika za objavu natječaja i odabir projekata (kojeg će izraditi LAGUR). Natječaji koje će
provoditi LAGUR bit će otvoreni za dostavu projektnih prijedloga minimalno 45 dana, čime se
osigurava nediskriminirajući i transparentan postupak. Uz svaki natječaj LAGUR će objaviti: 1.
Poziv na natječaj za dostavu Zahtjeva za potporu; 2. Upute za prijavitelje; 3. Prijavni obrazac
(obrazac projektnog sažetka); 4. Listu prihvatljivih aktivnosti i troškova; 5. Kriterije za bodovanje
projektnih prijedloga; 6.Uvjete prihvatljivosti. Potencijalni korisnici putem pošte svoje prijave šalju
s vidljivim vremenom podnošenja. Nakon zaprimanja pristiglih zahtjeva za potporu na propisanim
obrascima, u roku sedam dana LAGUR će izdati pismenu potvrdu zaprimanja prijave.
45
Nakon prikupljanja prijava i zatvaranja natječaja Voditelj/ica LAGUR-a saziva sjednicu
Povjerenstva za ocjenu projekata sa unaprijed pripremljenom dokumentacijom. Otvaranje i
ocjenjivanje pristiglih projektnih prijedloga je moguće uz prisutnost natpolovične većine članova
Povjerenstva. U koordinaciji s Voditelj/icom LAGUR-a, Povjerenstvo vrši provjeru usklađenosti
pristiglih zahtjeva s LRSR-om.
Povjerenstvo provjerava pravovremenost, potpunost, udovoljavanje propisanim uvjetima i
kriterijima, broj bodova sukladno kriterijima odabira. Ukoliko projekt ne zadovoljava osnovne
kriterije prihvatljivosti iz natječaja, bit će isključen iz daljnjeg postupka ocjenjivanja. Po potrebi se
u rad Povjerenstva mogu uključivati i drugi stručnjaci, naročito ukoliko se u praksi ukaže potreba za
boljom provjerom prihvatljivosti projekata. Sva dokumentacija procesa odabira se čuva i podliježe
kontroli i evaluaciji.
Povjerenstvo za ocjenu projekata formira rang listu, koja je prilog zapisnika sjednice kojeg
potpisuju svi prisutni članovi. Voditelj/ica LAGUR-a proslijeđuje zapisnik, sa završnom tablicom
kriterija odabira, iz koje je razvidan ostvaren broj bodova po svakom ocjenjivaču te sumarnim
prijedlogom konačne oduke o odabiru/rang liste svih prijava, članovima Upravnog odbora kao
materijal za sjednicu. Na sjednici UO potvrđuje se ispravnost provedenog postupka te se donosi
konačna odluka/rang lista odobrenih projekata s dodatnim obrazloženjem u slučaju dodjeljivanja
višeg intenziteta potpore. Najmanje 51% članova UO mora odobriti projekte, pri čemu se jamči da
kod donošenja odluka o odabiru najmanje 50% glasova pripada partnerima koji ne pripadaju
tijelima javne vlasti. Sve navedeno je dio zapisnika sa sjednice.
Nakon otvaranja i popisivanja prijava pristiglih na natječaj, Voditelj/ica LAGUR-a, članovi
Povjerenstva za ocjenu projekata te Upravnog odbora potpisat će Izjavu o nepostojanju sukoba
interesa u odnosu na projekte/korisnike prijavljene na natječaj.
Član Povjerenstva za ocjenu projekata ne može biti i podnositelj projektne prijave, kako bi se
izbjegao sukob interesa. U svrhu izbjegavanja sukoba interesa, sve osobe uključene u procese
zaprimanja, otvaranja, obrade, ocjenjivanja i donošenja odluka će Izjavom prihvatiti izuzeće u bilo
kojoj fazi postupka i to na vlastiti zahtjev i/ili zahtjev ostalih uključenih dionika u procesu. Na taj će
se način onemogućiti da svojom odlukom, ili drugim djelovanjem, uključeni pogoduju sebi ili sebi
bliskim osobama, i osobama s kojima su povezani u slučajevima obiteljske povezanosti,
ekonomskih interesa ili drugog zajedničkog interesa. Dodatni kriteriji za izuzeće člana
povjerenstva:
- član povjerenstva za odabir je podnositelj, predstavnik podnositelja, član obitelji ili rođak
podnositelja prijave;
- član povjerenstva za odabir je u poslovnom, radnom ili drugačijem odnosu s podnositeljem
prijave;
- član povjerenstva za odabir povezan je s podnositeljem na drugi način ili postoje okolnosti
koje mogu utjecati na objektivnost pri odabiru.
Ukoliko se prijavi ili utvrdi (od strane drugih osoba), sukob interesa, osoba u sukobu interesa izuzet
će se iz postupka odabira projekata na predmetnom natječaju. Za izuzetu osobu/osobe, koja je/koje
su član/članovi Povjerenstva za ocjenu projekata bit će osigurana zamjena, a ukoliko se radi o
članu/članovima UO, isti će biti isključen/i iz procesa odlučivanja. Pridržavanje procedure o sukobu
interesa izuzetno je važno za osiguranje transparentnog i nediskriminatornog procesa, pa će se svi
sudionici procesa dodatno educirati o toj temi. Ukoliko za nekog od sudionika procesa, po prijavi
treće strane, bude utvrđeno da je, ili je bio, u sukobu interesa, a nije se sam izuzeo iz procesa
odlučivanja, bit će pokrenut postupak za isključivanje iz članstva na Skupštini LAGUR-a.
Evaluacijska faza ne može trajati duže od 100 dana od dana zaprimanja projektne prijave, a provodi
se temeljem definiranih kriterija. Prag prolaznosti za pojedinu mjeru/operaciju bit će definiran
ovisno o natječaju, a definirani su kriteriji, kako slijedi:
Kriteriji odabira Broj bodova
Kr
ite
riji
• Stručnost i kapacitet prijavitelja 3
Stručno iskustvo prijavitelja u području za koje se prijavljuje 3
46
Projektno iskustvo prijavitelja 2
Nijedno od navedenog 0
• Broj dionika za koje je aktivnost namijenjena? 4
2 – 10 1
10 – 20 2
20 – 40 3
40 + 4
• Doprinosi li projekt uključivanju novih dionika u sektor ribarstva? 5
Da 5
Ne 0
• Doprinosi li projekt povećanju broja posjetitelja na područje LAGUR-a? 3
Da, više od 10% 3
Da, ali manje od 10% 2
Ne 0
• Broj dionika uključenih u provedbu aktivnosti? Iz kojih sektora i/ili skupina stanovništva
dolaze?
10
Sektor ribarstva 10
Sektor turizma i/ili ugostiteljstva 6
Ostali sektori 4
• Kojoj skupini stanovnika su namijenjene aktivnosti? 20
Djeci i mladima 5
Osobama s invaliditetom 5
Ženama 5
Nezaposlenima 5
• U kojem stupnju predloženi projekt odgovara zadanim pokazateljima? 5
Projekt ispunjava više od 3 pokazatelja 5
Projekt ispunjava više od 1 pokazatelja 3
Projekt ispunjava 1 pokazatelj 2
• Da li se predloženim projektom kreiraju nova radna mjesta? 5
Da, kreiraju se nova radna mjesta 5
Ne, ne kreiraju se nova radna mjesta 0
• Doprinosi li projekt očuvanju radnih mjesta? 5
Da, doprinosi kroz jačanje vještina 5
Ne 0
• Projekt doprinosti kreiranju novih poslovnih jedinica 6
Da 6
Ne 0
• Projekt doprinosti ispunjavanju horizontalnih načela 10
Učinak na okoliš 2
Utjecaj na klimatske promjene 2
Doprinos inovacijama 2
Ravnopravnost spolova 2
Sprječavanje diskriminacije 2
• Projekt doprinosti umrežavanju i suradnji 15
Da, umrežavanje i suradnja sektora 15
Da, umrežavanje i suradnja dionika 10
Ne 3
• Projekt ima komponentu održivosti 9
Financijska održivost 3
Komercijalna održivost 3
Doprinos kvaliteti života 3
Nijedno od navedenog 0
UKUPNO 100
O pritužbama na rad Povjerenstva za ocjenu projekata i Odlukama o odabiru prioritetnih projekata
po pojedinom natječaju odlučuje Upravni odbor LAGUR-a.
Povjerenstvo za ocjenu projekata, temeljem definiranih kriterija u LRSR-u, te pokazatelja na dvije
razine (cilj i mjera), donosi odluku o prijedlogu za odabir projekata. Nakon provedbe evaluacije
47
izrađuje se zapisnik sa izvršene evaluacije te ga Povjerenstvo dostavlja Upravnom odboru, koji
potom donosi konačnu odluku o daljnjem postupku i upućivanju projektnog prijedloga na obradu.
Uz proces evaluacije, Povjerenstvo za ocjenu projekata i Upravni odbor trebaju voditi računa o
kapacitetima podnositelja projektnog prijedloga, pri čemu se slabiji ili nedovoljno razvijeni
kapaciteti o upravljanju projektnim ciklusom i postizanju doprinosa LRSR-a, mogu riješiti
edukativnim ciklusima minimalno 30 dana prije planirane objave natječaja. U trenutku dodjele
sredstava, LAGUR će prijavitelje detaljno upoznati sa pravilima komunikacije i vidljivosti, načinu i
formi podnošenja izvješća i zahtjeva za isplatom.
3.4 Opis tema planiranih projekata suradnje i načina odabira projekata suradnje
LAGUR „Istarska batana“ svjestan je potrebe umrežavanja i suradnje – kako lokalnih dionika tako i
sa ostalim dionicima na području RH i EU. Izbor projekata suradnje bit će usko vezan uz sadržaje
strateških ciljeva i prioriteta u dijelu njihove horizontalne komponente i mogućnosti da se kroz
suradnju poveća razvojni kapacitet svih dionika razvoja na području LAGUR-a. Prvenstveno se pri
tome snažan naglasak stavlja na razvoj sektora ribarstva i transfera znanja unutar sektora, koji će
posljedično kroz efekt prelijevanja utjecati na povećanje konkurentnosti ostalih gospodarskih
sektora na području LAGUR-a. Kroz projekte suradnje dodatno će se ohrabriti lokalna zajednica u
daljnjem jačanju integriranog bottom-up pristupa u uvjetima kada je potrebno odgovoriti na lokalne
izazove s kojim se područje suočava.
Temeljem potpore za akcije osposobljavanja za lokalne dionike (Mjera III.1 „Pripremna potpora“)
od strane Lokalne inicijative organizirat će se studijski posjet u mjesto Chioggia u Italiji te su
uspostavljeni prvi kontakti s tamošnjim FLAG-om, GAC Chioggia e Delta del Po, budući da su od
strane lokalnih dionika, prije svega ribara, identificirani zajednički izazovi i potrebe s kojima se
ribarstvena područja suočavaju. U narednom je razdoblju planiran intenzivan nastavak započete
suradnje, a kao glavna tema detektirano je područje jačanja uloge ribarstvene zajednice u
lokalnom razvoju odnosno sagledavanje primjera dobre prakse uspješnog ostvarivanja dijaloga i
komunikacije između lokalnih vlasti i lokalnih ribara.
Kao potencijalni partner identificiran je također španjolski FLAG, Litoral Costa del Ebro, a
planirane teme suradnje prate definirane ciljeve unutar LRSR, kako slijedi:
- Predstavljanje ribolovne tradicije na inovativan način;
- Korištenje inovativnih modela transfera znanja o tradiciji i ribarstvu te njihovoj kombinaciji;
- Oblikovanje i stavljanje novih mogućnosti lokalne enogastronomije kroz jačanje
gastronomskih vještina prilagođenih dobi, spolu, oboljenjima i sl.;
- Unaprjeđenje mogućnosti zaštite okoliša kroz prilagodbu svakodnevnih aktivnosti;
- Recikliranje otpada te stvaranje novih proizvoda sa dodanom vrijednošću;
- Uspješnost primjene energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u sektoru ribarstva;
- Poticanje (samo)zapošljavanja u sektoru ribarstva ;
- Razvoj i funkcioniranje ribarskih zadruga – razmjena dobre prakse;
- Učinkovito povezivanje sektora ribarstva i turizma kao dviju sinergijskih elemenata razvoja
lokalne zajednice:
- Primjena inovativnih oblika transfera znanja i vještina u sektoru ribarstva.
LAGUR „Istarska batana“ očekuje da će se kroz projekte suradnje dodatno doprinijeti izgradnji
kapaciteta u zajednici te istovremeno stimulirati inovacije (uključujući socijalne inovacije),
poduzetništvo i kapacitete za promjene kroz poticanje razvoja i istraživanja potencijala unutar
zajednice i teritorija. Bitan naglasak u projektima suradnje bit će na stanovništvu područja LAGUR-
a, s naglaskom na ribare, te djecu i mlade, osobe s invaliditetom te nezaposlene.
Nakon što LAGUR javno iskaže interes za uključivanjem u projekte suradnje na definirane teme,
pristupit će se odlučivanju o projektnim partnerima koji su mu geografski i tematski srodni.
LAGUR planira provedbu najmanje 4 projekta suradnje, na RH i EU razini. Odluku o pokretanju
projekata suradnje i partnerstvu na projektima suradnje, a na prijedlog Voditelja/ice LAGUR-a,
48
donosi Skupština LAGUR-a. Prilikom ulaska u projekte suradnje LAGUR će potpisati Sporazum o
suradnji s odabranim LAGUR-om (FLAG-om) u kojem se jasno navode zadaci, prava i obveze
projekta. Sporazum o suradnji bt će javno dostupan, kako bi se osigurala transparentnost i
pravovremeno uključivanje zainteresiranih dionika u aktivnosti.
3.5 Usklađenost sa strateškim dokumentima više razine (županijska razvojna strategija,
Operativni program)
Prilikom definiranja ciljeva LRSR LAGUR-a „Istarska batana“ jedna od glavnih premisa
uključivala je vođenje načelima ukupnog teritorijalnog i integriranog razvoja lokalne zajednice te
je, shodno tome, bilo potrebno proučiti i u razvojne ciljeve LAGUR-a ugraditi komponente
strateških dokumenata više i niže razine. U pogledu niže razine, od strane jedinica lokalne
samouprave na području LAGUR-a dostavljeni su razvojni strateški dokumenti u skladu s kojma su,
nakon dogovora i konsenzusa, definirani ciljevi LRSR-a.
Kao ključni dokumenti više razine, definirani su Županijska razvojna strategija Istarske županije
2011.-2013. te Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH 2014.-2020.
U trenutku izrade LRSR-a nije usvojena ŽRS Istarske županije za razdoblje do 2020. godine stoga
se vodilo računa o usklađenosti sa ŽRS Istarske županije 2011.-2013., koja je još uvijek na snazi.
Detaljnom analizom ŽRS-a, razvidno je kako su slične i/ili iste potrebe definirane na višoj razini,
čime se postiže stabilan i održiv sinergijski i integrirani razvoj. ŽRS sagledava višu, županijsku
razinu, pri čemu je upravo LAGUR premosnica prema konkretnim, području prilagođenim
odgovorima. Slijedom navedenog, definirani ciljevi u potpunosti su usklađeni sa ŽRS Istarske
županije i oblikovanim ciljevima i zadanim pokazateljima. Upravo pokazatelji definirani unutar
LRSR-a doprinose, između ostalog, i uspješnijoj provedbi ŽRS-a i ispunjavanju njihovih
pokazatelja.
Lokalna razvojna strategija u ribarstvu LAGUR-a
„Istarska batana“
Županijska razvojna strategija Istarske županije
2011.-2013.
Cilj 1: Očuvanje i promicanje ribolovne tradicije područja
LAGUR-a
Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta
Cilj 2: Unaprjeđenje procesa zaštite okoliša i podizanje
ekološke svijesti među lokalnim stanovništvom i
turistima
Strateški cilj 3: Zaštita prirodnih resursa i upravljanje
prostorom
Cilj 3: Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti
područja LAGUR-a u sektoru ribarstva i akvakulture te
povezanih aktivnosti
Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo
Cilj 4: Poboljšanje učinkovitosti i jačanje kapaciteta
LAGUR-a za aktivnu ulogu u održivom razvoju
ribarstvenog područja
Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa
Strateški cilj Zajedničke ribarstvene politike na razini EU, a koji je i RH preuzela, je osigurati da
aktivnosti ribarstva i akvakulture doprinose dugoročnim, održivim uvjetima koji se odnose na
okoliš i koji su potrebni za gospodarski i socijalni razvoj. Unutar oblikovanih ciljeva u OP-u za
pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. definirane su aktivnosti koje će doprinijeti povećanoj
produktivnosti, primjerenom životnom standardu u sektoru ribarstva i stabilnim tržištima, te bi se
trebala osigurati dostupnost resursa te dostupnost ponude za potrošače. LAGUR se prilikom
oblikovanja strateških ciljeva, uz komunikaciju sa lokalnim dionicima, vodio i sa predviđenim
ciljevima i definiranim pokazateljima OP-a.
Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ostvaruje pravo na korištenje potpore iz
Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), financijskog instrumenta Europske unije za
pomoć u ostvarivanju ciljeva iz Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) za programsko razdoblje
2014.-2020. Shodno navedenom, OP za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020, preuzeo je strateške
ciljeve EFPR-a.
49
Lokalna razvojna strategija u ribarstvu
LAGUR-a „Istarska batana“
Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike
Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020.
Cilj 1: Očuvanje i promicanje ribolovne
tradicije područja LAGUR-a
Promicanje gospodarskog rasta, društvene uključenosti,
stvaranje radnih mjesta i pružanje podrške upošljivosti i
mobilnosti radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama
koje ovise o ribarstvu i akvakulturi, uključujući diversifikaciju
aktivnosti u ribarstvu te prema ostalim sektorima pomorskog
gospodarstva
Zaštita i očuvanje akvatične bioraznolikosti i akvatičnih
ekosustava
Potpora jačanju tehnološkog razvoja i inovacija koje uključuju
povećanje energetske učinkovitosti i prijenosa znanja
Poboljšanje i pružanje znanstvenih spoznaja kao i poboljšanje
prikupljanja i upravljanja podacima
Potpora jačanju prijenosa tehnološkog razvoja, inovacija i
znanja
Jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća koja se bave
ribarstvom, uključujući flote za mali priobalni ribolov i
poboljšanje zaštite na radu ili radnih uvjeta
Poticanje ulaganja u sektore prerade i stavljanja na tržište
Cilj 2: Unaprjeđenje procesa zaštite okoliša i
podizanje ekološke svijesti među lokalnim
stanovništvom i turistima
Cilj 3: Povećanje gospodarske aktivnosti i
konkurentnosti područja LAGUR-a u sektoru
ribarstva i akvakulture te povezanih aktivnosti
Cilj 4: Poboljšanje učinkovitosti i jačanje
kapaciteta LAGUR-a za aktivnu ulogu u
održivom razvoju ribarstvenog područja
4. OPIS UKLJUČENOSTI LOKALNIH DIONIKA U IZRADU LRSR
Primjena načela „odozdo prema gore“ i uključivanje zainteresiranih dionika iz gospodarskog,
javnog i civilnog sektora u cjelokupan proces izrade LRSR ključan je moment CLLD pristupa
korišten u svim fazama izrade razvojne strategije LAGUR-a „Istarska batana“.
4.1 Opis sudjelovanja različitih interesnih skupina u izradu LRSR i primjena načela „odozdo
prema gore“
Proces izrade LRSR LAGUR-a „Istarska batana“ započeo je u lipnju 2016. godine te je trajao sve
do listopada 2016. Cjelokupni proces pripreme i izrade strategije temeljio se na partnerskom
pristupu i participativnoj metodologiji kojoj je je svrha postići konsenzus predstavnika svih ciljnih
skupina (javni, privatni i civilni sektor) u definiranju razvojne politike. Od svog osnivanja, LAGUR
je aktivno radio na jačanju svijesti lokalnih multisektorskih dionika o razvojnim mogućnostima
područja, s posebnim naglaskom na CLLD pristupu, Operativnom programu za pomorstvo i
ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. te na animaciji lokalnih dionika
na sudjelovanje u postupku izrade LRSR i osmišljavanju projekata u svrhu provedbe LRSR.
Prilikom izrade razvojne strategije značajan trud je uložen u uključivanje šire javnosti i
zainteresiranih dionika u proces izrade, i to kroz ciljane i koordinirane pozive za sudjelovanje u
aktivnostima vezanim uz proces oblikovanja LRSR-a. Sama izrada strategije obuhvatila je nekoliko
različitih faza:
identificiranje radne skupine za izradu LRSR-a,
prikupljanje informacija i podataka za oblikovanje temeljnih odrednica LRSR-a,
održavanje radnih sastanaka/radionica u svrhu izrade LRSR-a sa predstavnicima
gospodarskog, javnog i privatnog sektora,
prikupljanje projektnih ideja putem pripremljenih obrazaca,
usklađivanje informacija, inputa, mišljenja, projektnih ideja,
oblikovanje finalne verzije LRSR-a.
Prikupljanje informacija i podataka potrebnih za izradu opisa područja koje strategija obuhvaća
uključivalo je primarna i sekundarna istraživanja. Primarno istraživanje temeljilo se na analizi
postojeće prakse i stanja na terenu putem intervjua, upitnika, i sl., dok se sekundarno istraživanje
50
sastojalo se od pregleda i analize svih dostupnih dokumenata bitnih za izradu LRSR-a, statističkih
baza, analiza zakonskog i institucionalnog okvira i dr. Paralelno sa završetkom procesa prikupljanja
podataka, započelo je održavanje radionica u svrhu izrade strategije koje su obuhvatile
predstavnike javnog, gospodarskog i civilnog sektora, kao i odrađivanje intervjua sa
zainteresiranim lokalnim dionicima.
Tijekom procesa izrade LRSR-a održane su četiri radionice na kojima je sudjelovao velik broj
predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora te su njihova mišljenja i preporuke posebno
doprinijeli fokusiranju na specifičnosti i potrebe područja LAGUR-a. Štoviše, predstavnici sva tri
sektora činili su „glas“ onih koji su izravno povezani s lokalnim područjem i koji najbolje poznaju
lokalne prilike i potrebe, stoga se njihovo sudjelovanje pokazalo ključnim prilikom definiranja
strateškog usmjerenja LRSR-a.
Također, predstavnici LAGUR-a uzeli su u obzir i eventualnu nemogućnost prisustvovanja na
radionicama izrade LRSR-a, stoga su pristupili neformalnoj komunikaciji sa stanovništvom
LAGUR-a. Navedenim načinom zaokružio se ciklus komunikacije te ujedno i minimizirao rizik
nepotpune spoznaje potreba dionika uzrokovanim izostankom komunikacije.
Kako bi se osigurala značajna razina sudjelovanja zainteresiranih dionika u procesu izrade LRSR,
aktivnosti LAGUR-a uključile su javne pozive na radionice putem tiskanih i elektroničkih medija te
kontaktiranje članova inicijative i lokalnog stanovništva putem e-maila i telefona. Na taj se način
osiguralo sudjelovanje lokalnog stanovništva u svakoj od ključnih faza strukturiranja strategije, tj.
sudjelovanje u:
utvrđivanju snaga, slabosti, prilika i prijetnji;
pretvaranju istih u glavne razvojne potrebe i potencijal;
odabiru glavnih ciljeva, željenih rezultata i njima dodijeljenih prioriteta;
odabiru vrsta aktivnosti koje mogu dovesti do tih rezultata.
Paralelno sa radionicama za izradu LRSR-a, LAGUR je organizirao radionice o mogućnostima
umrežavanja različitih sektora, oblikovanju i provedbi marketinških aktivnosti, brendiranju
proizvoda i sl. Sudionici na radionicama komunicirali su o problemima s kojim se suočavaju u
poslovanju i ostalim aktivnostima, što je ujedno poslužilo za kreiranje palete aktivnosti koja jasno i
direktno odgovara na iskazane potrebe. Kroz čitav proces izrade LRSR-a prikupljali su se projektni
prijedlozi putem prethodno kreiranih obrazaca koje su zainteresirani dionici mogli preuzeti, ispuniti
i dostaviti osobno na radionicama ili elektronskim putem na adresu LAGUR-a. Zainteresirano
stanovništvo područja LAGUR-a na taj je način dobilo priliku da aktivno sudjeluje u oblikovanju
lokalne razvojne strategije u ribarstvu svoga područja. Detaljan opis sudjelovanja lokalnih dionika
u pripremi LRSR-a dan je u Prilogu X. U cilju daljnjeg intenzivnog sudjelovanja lokalnih dionika u
provedbi LRSR-a te uključenosti u buduće aktivnosti, LAGUR će najmanje dva puta godišnje
objaviti poziv zainteresiranom stanovništvu za sastanke/radionice na kojima će se razmotriti tijek
provedbe Strategije te pružiti informacije o nadolazećim natječajima i aktivnostima.
4.2 Opis partnerstva
Lokalna inicijativa u ribarstvu naziva Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“
osnovana je 18. veljače 2016. godine kao partnerstvo predstavnika gospodarskog, civilnog i
javnog sektora za ribarstveno područje 10 jedinica lokalne samouprave s područja Istarske županije
(općine Bale-Valle, Barban, Fažana-Fasana, Kanfanar, Ližnjan-Lisignano, Marčana, Medulin,
Svetvinčenat te gradovi Rovinj-Rovigno i Vodnjan-Dignano). Zajednička obilježja i povezanost u
zemljopisnom, gospodarskom i društvenom smislu pridonijeli su činjenici da na području LAGUR-
a postoji duga i razvijena tradicija suradnje dionika iz različitih sektora tako da oformljeno
partnerstvo predstavlja nastavak te suradnje kroz formalan oblik povezivanja u svrhu izrade LRSR.
Prilikom izgrađivanja partnerstva posebna je pažnja posvećena formiranju uravnoteženog i
inkluzivnog partnerstva koje osigurava snažnu prisutnost ribarskog sektora te upravljačku strukturu
koju sačinjavaju predstavnici civilnog, javnog i gospodarskog sektora ribarstva.
51
Tablica 12: Struktura LAGUR-a „Istarska batana“ Partneri Broj članova Udio
Gospodarski sektor 17 53,1%
Javni sektor 10 31,3%
Civilni sektor 5 15,6%
Ukupno 32 100,0%
Izvor: LAGUR „Istarska batana“, 2016.
Putem uključenosti javnog, civilnog i gospodarskog sektora u samu aktivnost izrade LRSR
potaknuta je suradnja između sektora koji su ključni za održivi razvoj ribarstvenog područja.
Koristeći načela CLLD pristupa u svakodnevnom djelovanju, uključivanjem i umrežavanjem ostalih
dionika na lokalnoj razini uz inovativan pristup, LAGUR „Istarska batana“ je u kratkom roku od
osnivanja postao prepoznatljiv nositelj aktivnosti promocije ribarstva i povezanih
proizvoda/usluga. Razumijevajući ribarstvo kao ključnu okosnicu generacija na području LAGUR-
a, u središte djelovanja postavljen je transfer znanja, koji u kombinaciji s modernim tehnologijama,
modelima i alatima rezultira inovativnim i integriranim razvojem. Aktivnom primjenom načela
CLLD-a, LAGUR mobilizira i uključuje lokalnu zajednicu u postizanju strateških ciljeva Europa
2020., koji podrazumijevaju pametan, održiv i uključiv rast, a koji istovremeno doprinose
specifičnim ciljevima razvoja područja. Također, sve aktivnosti koje će LAGUR u narednom
razdoblju provoditi bit će komunicirane prema lokalnim dionicima i njihovim iskazanim potrebama.
Svjesnost o nužnosti prilagođavanja, uslijed promjene potreba lokalnog stanovništva, rezultirat će
konkretnijim i uspješnijim postizanjem definiranih ciljeva te visokom razinom integriranog razvoja.
5. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE LRSR
Akcijski plan provedbe prikazuje indikativno vremensko postizanje ciljeva putem mjera LRSR-a te
pokriva razdoblje od 2016. do 2023. godine. U 2016. godini nije predviđeno raspisivanje natječaja
(objava poziva na dostavu projektnih prijedloga) te je taj period predviđen za pripremne aktivnosti u
svrhu izrade LRSR te pripreme za samu provedbu LRSR-a. S obzirom na prioritete i mjere za koje
je tijekom izrade LRSR-a iskazan najveći interes za početak vremenskog rasporeda provedbe (prva
polovica 2017.) predviđena je objava natječaja Cilja 1. Nakon provedenih natječaja, očekuje se
objava natječaja za Cilj 2. tijekom sredine godine, dok je za Cilj 3. objava natječaja predviđena u
2018. godini. Ciljevi i aktivnosti međusobno su integrirani te ostvarenje jednog cilja doprinosi
boljem i bržem ostvarenju ostalih ciljeva. Posebno se to ogleda u komplementarnosti svih ciljeva te
je Cilj 4. ujedno integriran kao horizontalni cilj kroz koji se odvija cjelokupna administracija
aktivnosti unutar LRSR te osigurava efikasna provedba planiranih akcija. Temeljem navedenog,
pojedine aktivnosti je potrebno provoditi tijekom cijelog razdoblja provedbe LRSR (rad LAGUR-a,
edukacija i jačanje kapaciteta, prijenos znanja i dobrih praksi, animacija i informiranje dionika te
evaluacija LRSR-a), stoga su aktivnosti Cilja 4. planirane za cijelo vrijeme trajanja provedbe LRSR.
Stručna služba LAGUR-a odabrala je navedeni, uravnoteženi pristup objave natječaja sukladno
vremenskom okviru moguće provedbe projektnih aktivnosti te mogućnostima dionika –
potencijalnih prijavitelja i njihovim planovima provedbe aktivnosti.
U donjem vremenskom dijagramu izrađen je tablični prikaz indikativnog akcijskog plana 2016.-
2023. Akcijski plan donosi i pregled broja predviđenih projekata (sukladno iskazanom interesu)
prema definiranim ciljevima, prioritetima i mjerama LRSR-a.
5.1 Planirani tijek provedbe LRSR na razini svake godine za razdoblje provedbe Operativnog
programa do kraja 2023. godine
52
Razdoblje provedbe
2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
2016. I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV SC1
Prip
remn
e aktiv
no
sti
Zav
ršne ak
tivno
sti
P1.1
M1.1.1
M1.1.2
P1.2
M1.2.1
M1.2.2
P1.3
M1.3.1
M1.3.2
SC2
P2.1
M2.1.1
M2.1.2
P2.2
M2.2.1
M2.2.2
P2.3
M2.3.1
SC3
P3.1
M3.1.1
M3.1.2
P3.2
M3.2.1
M3.2.2
M3.2.3
M3.2.4
P3.3
M3.3.1
P3.4
M3.4.1
M3.4.2
SC4
P4.1
M4.1.1
P4.2
M4.2.1
53
5.2 Procjena broja projekata za razdoblje provedbe Operativnog programa do kraja 2023.
godine
Priprema akcijskog plana je temeljena na informacijama dobivenim od korisnika tijekom pripreme
LRSR. Analizom projektnih prijedloga su potvrđeni rezultati analize stanja i hijerarhija postavljenih
ciljeva. LRSR predviđa provedbu 39 projekata unutar Cilja 1., 19 projekta unutar Cilja 2. te 61
projekt unutar Cilja 3., iz čega proizlazi kako Cilj 3. postaje najvažniji cilj LRSR. Za provedbu Cilja
4. predviđeno je 40 projekta. Akcijski plan provedbe prati i financijski plan detaljno prikazan u
poglavlju 8.
Razdoblje provedbe 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
SC1
Prip
remne ak
tivnosti
6 7 7 7 7 5
Zav
ršne ak
tivnosti
M1.1.1 2 2 2 2 2 2
M1.1.2 2 2 2 2 2 2
M1.2.1 1 1 1 1 1
M1.2.2 1 1 1 1 1
M1.3.1 1 1
M1.3.2 1 1 1
SC2 2 4 5 3 4 1
M2.1.1 1 1 1 1
M2.1.2 1 1 1
M2.2.1 1 1 1 1 1 1
M2.2.2 1 1 1
M2.3.1 1 1 1
SC3 9 12 10 11 11 8
M3.1.1 1 1 1 1 1
M3.1.2 1 1 1 1 1
M3.2.1 1 1 1 1
M3.2.2 1 1 1 1
M3.2.3 1 1 1 1
M3.2.4 1 1 1 1 3
M3.3.1 1 1 1
M3.4.1 4 4 4 4 4 2
M3.4.2 1 2 2 1 1
SC4 6 6 6 6 6 6 4
M4.1.1 3 3 3 3 3 3 2
M4.2.1 3 3 3 3 3 3 2
6. NAČIN PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE LRSR (NAČIN UPRAVLJANJA
PROVEDBOM, NADZORA PROVEDBE I OCJENJIVANJA USPJEŠNOSTI PROVEDBE STARTEGIJE)
Praćenje provedbe LRSR i operacija za koje je dodijeljena potpora te provođenje evaluacije LRSR
ubraja se u osnovne aktivnosti LAGUR-a „Istarska batana“ kojima će se osigurati visoka kvaliteta
realizacije LRSR-a te uspješno postizanje definiranih prioriteta i ciljeva.
Za uspješnu provedbu LRSR ključno je s jedne strane uspostaviti mehanizme kontinuiranog
praćenja provedbe Strategije te, s druge strane, predvidjeti potrebne preduvjete za omogućavanje
evaluacije odnosno vrednovanja provedbe LRSR nakon određenih perioda provedbe.
Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR
Odgovornost za praćenje provedbe LRSR u nadležnosti je LAGUR-a „Istarska batana“. Za praćenje
provedbe i evaluciju Strategije na razini LAGUR-a formira se Tijelo za provedbu, praćenje i
evaluaciju LRSR koje se sastoji od 3 člana (dva člana UO + jedan neovisni/vanjski stručnjak), a
54
kojim rukovodi Voditelj/ica LAGUR-a. Članovi Tijela Upravnom odboru podnose izvješće o
provedbi aktivnosti i proračun predviđene LRSR-om te izvješće o vrednovanju strategije.
6.1 Opis praćenja provedbe LRSR
Praćenje provedbe Strategije provodi se kontinuirano te je ključan preduvjet za kasnije postupke
vrednovanja Strategije. Praćenje provedbe organizira Upravni odbor, a provodi Tijelo za provedbu,
praćenje i evaluaciju LRSR koje pripremljena godišnja izvješća dostavlja na usvajanje Upravnom
odboru. Tijelo je dužno procijenjivati na razini kvartala te jednom godišnje podnositi izvješće. U
slučaju da se prilikom kvartalne analize definiraju izmjene/oscilacije veće od 30% od predviđenog
LRSR-om, Tijelo je dužno odmah po zaključenju analize obavijestiti Voditelja/icu LAGUR-a, koja
potom obavještava Upravni odbor.
Praćenje provedbe strategije
Organizira Upravni odbor
Odgovorno tijelo Tijelo za provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR-a
Elementi praćenja • Analiza proračuna LAGUR-a
• Statistika prijava projekata
• Doprinos projekta ciljevima i
pokazateljima LRSR
• Aktivnosti animacije LAGUR-a i projekti suradnje
• Praćenje ostalih pokazatelja
Efekt Polazišna točka za unaprjeđenje, evaluaciju i modifikaciju po potrebi.
Vremenski raspored Kvartalno
Razdoblje izvještavanja Jednom godišnje
Rezultat Akcijski plan za narednu godinu
Tijelo koje odobrava izvješće Upravni odbor
Procedure praćenja provedbe LRSR-a će pomoći u pravovremenom uočavanju mogućih rizika te
pokretanje procedure za ublažavanje i/ili izbjegavanje negativnih posljedica. Djelatnici LAGUR-a
će biti odgovorni za prikupljanje podataka za praćenje učinkovitost provedbe LRSR-a te će u tu
svrhu biti izrađen IT mehanizam koji omogućava kontinuirano unošenje najnovijih podataka.
Temeljem unesenih podataka će biti omogućeno sintetiziranje izvještaja u svakom trenutku. Podaci
koji će se pratiti odnose se na: dinamiku trošenja proračuna; statistiku prijavljenih, obrađenih,
odobrenih i provedenih projektnih prijedloga; doprinos provedenih projekata ciljevima i
pokazateljima LRSR-a; opis aktivnosti edukacije i jačanja kapaciteta, prijenosa znanja i dobrih
praksi te animacije i informiranja stanovništva LAGUR-a, kao i napredak projekata suradnje.
Zaposlenici LAGUR-a će pripremati Godišnje izvješće o provedbi LRSR za godinu „n-1“ koje se
odnosi na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine „n-1“ koje će prezentirati Upravnom
odboru i Skupštini. Također, navedeno Izvješće će najkasnije do 15. veljače godine „n“ dostaviti i
Upravljačkom tijelu. Ukoliko se pojave odstupanja, koja imaju direktne financijske učinke na
planove, ili se promijene okolnosti koje su dovele do postavljanja intervencijske logike LRSR-a,
pokrenut će se postupak izmjene i usvajanja nove LRSR, sukladno procesu donošenja LRSR.
Godišnje izvješće će biti predstavljeno i zainteresiranoj javnosti kroz sjednice tijela LAGUR-a te
kroz objavu na javno dostupan način (web stranica).
Na taj način će se dodatno osigurati transparentnost provedbe LRSR-a. Temeljem pripremljenog
Godišnjeg izvješća o radu LAGUR-a Upravni odbor će po potrebi, i prema preporukama Tijela za
provedbu, praćenje i evaluaciju LRSR-a, poboljšavati mehanizme praćenja i provedbe LRSR-a.
Poseban naglasak je na praćenju provedbe i realizacije operacija odnosno projekata korisnika u
okviru provedbe LRSR, i to na način da se prati ispunjavanje ugovornih obveza i postizanje ciljnih
vrijednosti. Obzirom da će prikupljanje podataka u velikoj mjeri ovisiti o ažurnosti i suradnji
korisnika, u fazi objave natječaja i edukacije mogućih korisnika, dodatno će se naglasiti obveza
pravovremenog dostavljanja podataka te dijaloga s LAGUR-om. Osim redovitih kontrola tijekom
55
provedbe, kontrole na terenu mogu se obavljati i u bilo kojem trenutku od podnošenja Zahtjeva za
potporu do isteka 5 godina nakon izvršenog konačnog plaćanja.
6.2 Indikatori za mjerenje učinaka provedbe
Kako bi odgovorne osobe pravovremeno i pravovaljano analizirale provedbu LRSR-a, osmišljena je
tablica praćenja učinka (prikazana u nastavku). Unificiranje obrazaca vođeno je namjerom
postizanja visokog stupnja transparentnosti te efikasnijeg i efektivnijeg praćenja provedbe.
Navedenim postupkom, LAGUR minimizira rizike neispunjavanja ciljeva definiranih LRSR-om.
Detaljne tablice prikazane su u Prilogu XI.
Praćenje provedbe Broj natječaja Broj prijavljenih projekata Broj odobrenih projekata
SC1
SC2
SC3
Broj aktivnosti Broj korisnika Vrijednost aktivnosti
SC4
Praćenje
provedbe
Ukupna vrijednost
ulaganja
Ukupna vrijednost
dodijeljene potpore
Definirani/
postignuti pokazatelji
Ciljana skupina
SC1
SC2
SC3
Trajanje provedbe
aktivnosti
Rezultat Definirani/
postignuti pokazatelji
Ciljana skupina
SC4
6.3 Opis vrednovanja LRSR
Redovito praćenje provedbe LRSR-a provodi se putem godišnjih izvješća o provedbi aktivnosti i
realizacije programskih prioriteta, a prema definiranim pokazateljima učinka, odnosno,
indikatorima provedbe. Redovito praćenje u nadležnosti je Tijela za provedbu, praćenje i evaluaciju
LRSR koje se sastoji od 3 člana, a kojim rukovodi Voditelj/ica LAGUR-a. Tijelo je dužno na
godišnjoj razini, po zaključenju analize dostaviti narativna i financijska izvješća Voditelju/ici
LAGUR-a. Vrednovanje (evaluacija) strategije mora biti pripremljena krajem svake kalendarske
godine, kao temelj detaljnog planiranja aktivnosti za naredno razdoblje.
Vrednovanje (evaluacija)
strategije
Ex-post vrednovanje (evaluacija)
strategije
Organizira Upravni odbor Upravni odbor
Odgovorno tijelo Tijelo za provedbu, praćenje i
evaluaciju LRSR-a
Tijelo za provedbu, praćenje i
evaluaciju LRSR-a
Elementi praćenja • Godišnja izvješća o
praćenju
• Rezultati i učinci
provedenih projekata
• Praćenje uspješnosti na dvije
razine definiranih pokazatelja
• Mjerenje efikasnost i efektivnost
provođenja integriranog i
inovativnog razvoja područja
• Analiza proračuna LAGUR-a
• Statistika prijava projekata
• Statistika uspješnosti natječaja
• Rezultati i učinci
provedenih projekata
• Praćenje uspješnosti na dvije razine
definiranih pokazatelja
Efekt Polazišna točka za definiranje
promijenjenog stanja na području
Izrada razvojnog dokumenta za novo
programsko razdoblje
56
LAGUR-a „Istarska batana“. Na
transparentan način doprinosi
uspostavi ranog dijaloga među
lokalnim javno-privatnim
partnerstvom o povratnim
informacijama i preporukama
provedbe LRSR-a
Vremenski raspored Godišnje Na kraju programskog razdoblja
Razdoblje izvještavanja Jednom godišnje Na kraju programskog razdoblja
Rezultat Izmjena LRSR-a, ukoliko je
potrebno
Ex-post izvješće
Tijelo koje odobrava
izvješće
Skupština Skupština
Sažeto, osnovni elementi vrednovanja su:
Razdoblje vrednovanja
Opis područja – zemljopisne, kulturno-povijesne,
društvene i komunalne značajke
Opis područja – gospodarske značajke
Opis područja – demografske i socijalne značajke
Ciljevi,prioriteti i mjere odgovaraju području
Uključenost dionika i partnerstvo
Izvješće vrednovanja ide na odobravanje Upravnom tijelu LAGUR-a, nakon čega će Voditelj/ica
isto prezentirati Skupštini LAGUR-a. Nakon sjednice Skupštine, izvješće o vrednovanju bit će
dostupno široj javnosti (brošure, priopćenja, web stranica..). Navedenim načinom, potencijalno
zainteresirani dionici biti će upoznati s analizom, preporukama i zaključcima te će moći
pravovremeno djelovati u smislu poboljšanja LRSR-a i njezine provedbe.
7. OPIS SPOSOBNOSTI ZA PROVEDBU LRSR
Kroz opis ljudskih i financijskih kapaciteta za provedbu LRSR-a te iskustva u provedbi LEADER
pristupa i projekata izvan mjere LEADER prikazana je sposobnost LAGUR-a za provedbu Lokalne
razvojne strategije u ribarstvu – LRSR.
7.1 Ljudski kapaciteti za provedbu LRSR
Lokalna inicijativa pod nazivom Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“ registrirana je
kao udruga te u svom radu djeluje sukladno zakonskim propisima koji određuju rad udruga. Po
odobrenju LRSR-a lokalnoj inicijativi Upravljačko će tijelo priznati status FLAG-a odnosno
„lokalne akcijske grupe u ribarstvu“. Temeljni dokument udruge je Statut kojim je definirana
organizacijska struktura te obveze i prava članova, kao i popis zadataka tijela udruge. Tijela udruge
su: Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Dopredsjednik, Nadzorni odbor, Stegovna komisija.
Predsjednik zastupa i predstavlja LAGUR, obavlja izvršne poslove te brine o izvršenju usvojenog
programa rada i provedbi odluka ostalih tijela LAGUR-a. Predsjednik LAGUR-a ujedno je i
predsjednik Upravnog odbora. Funkciju Predsjednika LAGUR-a i Upravnog odbora obavlja
načelnik Općine Medulin koji ima bogato iskustvo vezano uz funkcioniranje JLS-a i upravljanje
javnim sredstvima. Po ovlaštenju Predsjednika, povjerene mu dužnosti ovlašten je obavljati i
Dopredsjednik udruge. Upravni odbor je izvršno i koordinativno tijelo LAGUR-a koje organizira i
obavlja tekuće poslove između zasjedanja Skupštine, provodi odluke Skupštine te izrađuje Program
rada i Financijski plan LAGUR-a. Upravni odbor ima 11 članova, od kojih su 3 predstavnika javnog
sektora, 3 predstavnika civilnog te 5 predstavnika gospodarskog sektora ribarstva. Skupština je
57
predstavničko i najviše tijelo upravljanja LAGUR-om koje donosi Lokalnu razvojnu strategiju u
ribarstvu, njezine izmjene i dopune te Program rada i Financijski plan. Skupštinu čine svi redovni
članovi LAGUR-a te ukupno broji 32 člana iz gospodarskog, civilnog i javnog sektora. Tijelo koje
vrši nadzor nad zakonitošću rada LAGUR-a je Nadzorni odbor koji ima Predsjednika i 2 člana koje
iz reda svojih članova bira Skupština, a odluku o stegovnoj odgovornosti članova LAGUR-a donosi
Stegovna komisija sastavljena od tri člana koje između svojih članova bira Skupštna.
U provedbu LRSR-a LAGUR-a „Istarska batana“ bit će uključeni svi ljudski kapaciteti s kojima
LAGUR raspolaže (zaposlenici, volonteri i članovi). LAGUR trenutno zapošljava dvije osobe na
puno radno vrijeme te ima dva volontera, od kojih svi imaju visoku stručne spremu te su
kvalificirani za obavljanje poslova koji se od njih zahtijevaju za uspješno funkcioniranje LAGUR-a.
Voditeljica LAGUR-a (mag.oec.) certificirani je stručnjak za izradu i provedbu projekata
financiranih iz EU fondova te svoje dužnosti obavlja od samog osnivanja LAGUR-a. Također,
Voditeljica LAGUR-a posjeduje iskustvo rada u Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) „Južna Istra“,
čime se osigurava visoka razina poznavanja CLLD pristupa i razvijanja suradnje javnog,
gospodarskog i privatnog sektora. Volonteri LAGUR-a „Istarska batana“ kroz svoj rad promoviraju
vrijednosti područja LAGUR-a, djeluju u smjeru održivog razvoja svog ribarstvenog područja te su
zaduženi za promotivne i organizacijske poslove, kao i predlaganje i razradu ideja za razvojne
projekte na LAGUR području, a sukladno svojim znanjima i područjima interesa. U narednom
razdoblju iskustvo i znanje djelatnika LAGUR-a dodatno će se razvijati i usavršavati kroz
pohađanje specijaliziranih seminara i edukacija, a stečeno znanje i iskustvo potom će biti usmjereno
na animaciju stanovništva te što intenzivnije uključivanje u provedbu LRSR i korištenje
raspoloživih mogućnosti financiranja. LAGUR „Istarska batana“ posjeduje objedinjenu bazu
projektnih ideja s cjelokupnog područja LAGUR-a koju redovito ažurira s ciljem što boljeg
praćenja projekata s područja LAGUR-a.
Ključan element održivosti LRSR-a i njezinih aktivnosti su stanovnici područja LAGUR-a.
Operativni rad LAGUR-a stoga mora biti usmjeren na maksimalno uključivanje što šire populacije i
poticanje aktivnog uključivanja u implementacijske aktivnosti..
7.2 Financijski kapaciteti za provedbu LRSR
Provedba LRSR-a se financira javnim i privatnim sredstvima. Za provedbu Lokalne razvojne
strategije u ribarstvu i funkcioniranje LAGUR-a predviđeni su izvori financiranja putem članarina
članova LAGUR-a, bespovratna sredstva OP-a za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. u sklopu mjere
III.2/III.3 Provedba lokalnih strategija razvoja u ribarstvu, donacije te mogućnosti korištenja
bespovratnih sredstava iz drugih nacionalnih i EU izvora. Privatna sredstva su sredstva korisnika
(nositelja projekata), ovisno o stopi sufinanciranja, kako je opisano u pojedinim mjerama. Privatna
sredstva nositelji će osigurati vlastitim ili kreditnim izvorima.
Iznosi članarina predmet su odluke Skupštine LAGUR-a „Istarska batana“ te ovise o financijskim
mogućnostima članova. Budući da je lokalna inicijativa osnovana u veljači 2016. godine, Skupština
nije donijela Odluku o članarinama zbog nemogućnosti uvrštavanja stavke u proračune JLS-a te je
za 2016. donesena odluka UO o uplati dotacija JLS (5.000,00 kn obalne JLS, 3.000,00 kn
kontinentalne JLS), 50,00 kn za predstavnike civilnog sektora te 100,00 kn za predstavnike
gospodarskog sektora ribarstva. Na prijedlog Upravnog odbora utvrditi će se visina članarina za
2017. godinu te će Skupština u narednom razdoblju, do kraja tekuće godine, donijeti Odluku o
članarinama LAGUR-a „Istarska batana“ kako bi jedinice lokalne samouprave definirane stavke
mogle uvrstiti u lokalni proračun. Procjena godišnjih prihoda lokalne incijative temeljem članarina i
drugih izvora financiranja prikazana je u poglavlju 8.1.
7.3 Iskustvo u provedbi LEADER pristupa
U okviru mjere III.1. „Pripremna potpora“ OP-a za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko
razdoblje 2014.-2020. lokalnoj inicijativi Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) „Istarska
58
batana“ odobrena je potpora za: akcije osposobljavanja za lokalne dionike; studiju ribarstvenog
područja; troškove povezane s izradom LRSR i troškove povezane s konzultacijama dionika u svrhu
pripreme LRSR; administrativne troškove lokalne inicijative, pilot-projekt.
U prikazu stečenog iskustva, posebno je važno istaknuti provedbu pilot-projekta Od mora do stola,
čija je osnovna ideja umrežavanje lokalnih ribara i lokalnih ugostitelja. Tijekom provedbe pilot-
projekta značajno je podignuta razina svijesti lokalnih dionika o ulozi LAGUR-a te je ostvarena
visoka razina suradnje s dionicima iz različitih sektora (ugostiteljstvo, turizam). Ojačani su
kapaciteti LAGUR-a za aktivnu ulogu u održivom razvoju ribarstvenog područja te je stečeno
iskustvo kroz provedbu pilot-projekta iznimno značajno za daljnje aktivnosti vođenja LRSR-a.
7.4 Iskustvo u provedbi projekata izvan mjere LEADER
Lokalna incijativa naziva Lokalna akcijska grupa u ribarstvu „Istarska batana“ osnovana je u veljači
2016. godine, iz čega proizlazi činjenica kako je aktivno djelovanje LAGUR-a u trenutku pisanja
LRSR-a ograničeno relativno kratkim vremenom postojanja. Unatoč navedenom, projektno
iskustvo LAGUR-a izvan mjere LEADER uključuje dva projekata, od kojih je jedan u fazi
provedbe, a drugi uspješno završen 30. rujna 2016. Ukupna vrijednost navedenih projekata iznosi
30.000,00 kn.
8. FINANCIJSKI PLAN
8.1 Financiranje rada FLAG-a
Za financiranje rada LAGUR-a navedeni su okvirni iznosi koje će u promatranom programskom
razdoblju LAGUR koristiti za grupe svojih aktivnosti, te će za svaku grupu koristiti odgovarajući
izvor financiranja.
U tablici je prikazana procjena godišnjih prihoda LAGUR-a temeljem članarina, drugih izvora
financiranja (potpore temljem natječaja JL(R)S, zaklada…) i EFPR potpore te procjena godišnjih
rashoda. Procjena godišnjih prihoda temeljem članarina i drugih izvora za 2017. iznosi 29.972,19 €
(približno 225.250,00 kn), a sukladno iskazanom interesu i povećanju broja članova u narednim
godinama, projicirano je i povećanje prihoda od članarina te drugih izvora. Prihodi od članarina i
članskih doprinosa te drugih izvora koristit će se za financiranje dijela troškova rada, tj.
funkcioniranje LAGUR-a. Prihodi po posebnim propisima (EFPR potpora) koristit će se za
provedbu operacija u okviru LRSR-a te dijela troškova za funkcioniranje LAGUR-a (tekući
troškovi i troškovi vođenja LRSR).
Naziv Plan 2017. Plan 2018. Plan 2019. Plan 2020. Plan 2021. Plan 2022. Plan 2023.
Prihodi od članarina i
članskih doprinosa (€) 15.335,38 15.435,38 15.535,38 15.635,38 15.735,38 15.835,38 15.935,38
Prihodi iz drugih
izvora (potpora
JL(R)S, zaklade…) (€)
14.638,81 15.967,43 17.298,05 18.628,66 19.959,28 21.289,90 22.620,52
Prihodi po posebnim
propisima (€) 318.624,52 403.864,89 381.396,66 374.608,98 386.623,51 279.881,44 55.000,00
Prihodi UKUPNO (€) 348.596,71 435.267,69 414.230,09 408.873,03 422.318,17 317.006,72 93.555,90
Rashodi za provedbu
LRSR (€) 236.124,52 321.364,89 298.896,66 292.108,98 304.123,51 197.381,44 0,00
Rashodi za
funkcioniranje
LAGUR-a (€)
109.145,64 110.576,26 112.006,88 113.437,50 114.868,12 116.298,73 90.229,35
Rashodi UKUPNO (€) 348.596,71 435.267,69 414.230,09 408.873,03 422.318,17 317.006,72 93.555,90
Razlika - višak/
manjak (€) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
59
Troškovi za funkcioniranje LAGUR-a (€) – EFPR potpora
Troškovi rada LAGUR-a 56.000,00
Troškovi osoblja LAGUR-a 110.000,00
Troškovi povezani s odnosima s javnošću 34.166,67
Financijski troškovi 30.166,67
Ostali troškovi povezani s praćenjem i evaluacijom LRSR (Unapređenje informacijskog
sustava (IS)
109.666,66
Troškovi nastali s ciljem razmjene informacija i promicanja LRSR 110.000,00
Potpora potencijalnim korisnicima u razvoju operacija i pripremi Zahtjeva za potporu 100.000,00
Ukupno (€) 550.000,00
8.2 Financiranje provedbe LRSR
Prilikom procjene broja projekata i pratećom alokacijom sredstava za pojedinačne projekte,
korištena je simulacija iznosa na raspolaganju LAGUR-u u skladu s Pravilnikom o uvjetima,
kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu.
Mjera Br. projekata Iznos javne potpore (€) Udio u ukupnoj alokaciji
CILJ 1. 39 370.000,00 € 16,82%
M1.1.1 12 113.846,15 5,17%
M1.1.2 12 113.846,15 5,17%
M1.2.1 5 47.435,90 2,16%
M1.2.2 5 47.435,90 2,16%
M1.3.1 2 18.974,36 0,86%
M1.3.2 3 28.461,54 1,29%
CILJ 2. 19 228.276,04 € 10,38%
M2.1.1 4 48.058,13 2,18%
M2.1.2 3 36.043,60 1,64%
M2.2.1 6 72.087,21 3,28%
M2.2.2 3 36.043,55 1,64%
M2.3.1 3 36.043,55 1,64%
CILJ 3. 61 1.051.723,96 € 47,81%
M3.1.1 5 86.206,80 3,92%
M3.1.2 5 86.206,80 3,92%
M3.2.1 4 68.965,52 3,13%
M3.2.2 4 68.965,52 3,13%
M3.2.3 4 68.965,52 3,13%
M3.2.4 7 120.689,66 5,49%
M3.3.1 3 51.724,14 2,35%
M3.4.1 22 379.310,34 17,24%
M3.4.2 7 120.689,66 5,49%
CILJ 4. 40 550.000,00 € 25,00%
M4.1.1 20 340.000,00 15,45%
M4.1.2 20 210.000,00 9,55%
UKUPNO 159 2.200.000,00 € 100,00%
8.3 Procjena potrebnih financijskih sredstava za provedbu
Sukladno Akcijskom planu, predviđenom broju projekata i ukupnom raspoloživom iznosu temeljem
Pravilnika o uvjetima, kriterijima, načinu odabira, financiranja i provedbe lokalnih razvojnih
strategija u ribarstvu, u nastavku je prikazan indikativni financijski plan po godinama provedbe.
Uzimajući u obzir najvažnije razvojne potrebe područja te prikupljene projektne ideje kao
najvažnija okosnica daljnjeg razvoja prepoznat je Cilj 3. Povećanje gospodarske aktivnosti i
konkurentnosti područja LAGUR-a u sektoru ribarstva i akvakulture te povezanih aktivnosti.
60
Fin. alokacija po g. (€) 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2022. 2023. UKUPNO
SC1
Prip
remn
e aktiv
no
sti
56.923,08 66.410,26 66.410,26 66.410,26 66.410,26 47.435,90
Zav
ršne ak
tivno
sti
370.000,00
P1.1 37.948,72 37.948,72 37.948,72 37.948,72 37.948,72 37.948,72 227.692,30
M1.1.1 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 113.846,15
M1.1.2 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 113.846,15
P1.2 9.487,18 18.974,36 18.974,36 18.974,36 18.974,36 9.487,18 94.871,80
M1.2.1 0,00 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 47.435,90
M1.2.2 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 0,00 47.435,90
P1.3 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 9.487,18 0,00 47.435,90
M1.3.1 9.487,18 9.487,18 0,00 0,00 0,00 0,00 18.974,36
M1.3.2 0,00 0,00 9.487,18 9.487,18 9.487,18 0,00 28.461,54
SC2 24.029,06 48.058,11 60.072,64 36.043,59 48.058,11 12.014,53 228.276,04
P2.1 0,00 24.029,07 24.029,07 0,00 24.029,07 12.014,53 84.101,73
M2.1.1 0,00 12.014,53 12.014,53 12.014,53 12.014,53 0,00 48.058,13
M2.1.2 12.014,53 0,00 12.014,53 0,00 0,00 12.014,53 36.043,60
P2.2 24.029,06 24.029,06 24.029,06 24.029,06 12.014,53 0,00 108.130,76
M2.2.1 12.014,54 12.014,54 12.014,54 12.014,54 12.014,54 12.014,54 72.087,21
M2.2.2 12.014,52 12.014,52 12.014,52 0,00 0,00 0,00 36.043,55
P2.3 0,00 0,00 12.014,52 12.014,52 12.014,52 0,00 36.043,55
M2.3.1 0,00 0,00 12.014,52 12.014,52 12.014,52 0,00 36.043,55
SC3 155.172,39 206.896,52 172.413,76 189.655,14 189.655,14 137.931,01 1.051.723,96
P3.1 34.482,72 17.241,36 34.482,72 34.482,72 34.482,72 17.241,36 172.413,60
M3.1.1 17.241,36 17.241,36 17.241,36 17.241,36 17.241,36 0,00 86.206,80
M3.1.2 17.241,36 0,00 17.241,36 17.241,36 17.241,36 17.241,36 86.206,80
P3.2 34.482,76 68.965,52 34.482,76 51.724,14 68.965,52 68.965,52 327.586,22
M3.2.1 0,00 17.241,38 17.241,38 17.241,38 17.241,38 0,00 68.965,52
M3.2.2 17.241,38 17.241,38 0,00 17.241,38 17.241,38 0,00 68.965,52
M3.2.3 0,00 17.241,38 17.241,38 0,00 17.241,38 17.241,38 68.965,52
M3.2.4 17.241,38 17.241,38 0,00 17.241,38 17.241,38 51.724,14 120.689,66
P3.3 0,00 17.241,38 0,00 17.241,38 0,00 17.241,38 51.724,14
M3.3.1 0,00 17.241,38 0,00 17.241,38 0,00 17.241,38 51.724,14
P3.4 86.206,90 103.448,28 103.448,28 86.206,90 86.206,90 34.482,76 500.000,00
M3.4.1 68.965,52 68.965,52 68.965,52 68.965,52 68.965,52 34.482,76 379.310,34
M3.4.2 17.241,38 34.482,76 34.482,76 17.241,38 17.241,38 0,00 120.689,66
SC4 82.500,00 82.500,00 82.500,00 82.500,00 82.500,00 82.500,00 55.000,00 550.000,00
P4.1 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 34.000,00 340.000,00
M4.1.1 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 51.000,00 34.000,00 340.000,00
P4.2 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 21.000,00 210.000,00
M4.2.1 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 31.500,00 21.000,00 210.000,00