B o s n a i H e r c e g o v i n a B R Č K O D I S T R I K T BOSNE I HERCEGOVINE P O L I C I J A DISTRIKTA

o zapošljavanju i odabiru policijskih službenika tijekom

Б о с н а и Х е р ц е г о в и н а Б Р Ч К О Д И С Т Р И К Т БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ ПОЛИЦИЈА ДИСТРИКTA

Temeljem članka 6. Pravilnika

prijelaznog razdoblja („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH „ broj 14/08), a sukladno članku 6. Poslovnika o radu Povjerenstva o izboru kandidata za zapošljavanje u Policiji Brčko distrikta BiH broj; 14.05/1-33-11950/10 od 28.09.2010.godine, Povjerenstvo objavljuje; LISTU PITANJA ZA TESTIRANJE KANDIDATA

1. Sukladno Pravilniku o uporabi sile usmjeravanje vatrenog oružja prema osobi:

a) smatra se upotrebom vatrenog oružja ukoliko je isto napunjeno. b) smatra se upotrebom vatrenog oružja. c) ne smatra se upotrebom vatrenog oružja.

2. Kada policijski službenici vrše službu pod neposrednim rukovodstvom nadređenog službenika:

a) vatreno oružje mogu uporabiti samo po njegovoj naredbi ukoliko se nadređeni službenik nalazi na licu mjesta i u slučajevima i pod uvjetima za uporabu vatrenog oružja. b) vatreno oružje mogu uporabiti samo po njegovoj naredbi. c) vatreno oružje mogu uporabiti samo po njegovoj naredbi ukoliko se nadređeni službenik nalazi na licu mjesta.

3. Pucanje u zrak radi signalizacije i traženja pomoći:

a) u smislu Pravilnika o uporabi sile smatra se uporabom vatrenog oružja. b) smatra se uporabom vatrenog oružja. c) u smislu Pravilnika o uporabi sile ne smatra se uporabom vatrenog oružja.

4. Pucanje u životinje kada ugrožavaju život ljudi:

a) u smislu Pravilnika o uporabi sile smatra se uporabom vatrenog oružja. b) smatra se uporabom vatrenog oružja. c) u smislu Pravilnika o uporabi sile ne smatra se uporabom vatrenog oružja.

5. O pucanju radi signalizacije i obrane od životinja:

a) policijski službenik dužan je sastaviti službenu zabilješku odmah po završetku smjene. b) policijski službenik dužan je podnijeti izvještaj odmah po završetku smjene. c) policijski službenik dužan je podnijeti izvještaj.

6. U smislu Pravilnika o uporabi sile, smrtonosna sila je:

a) ona sila od koje se za posljedicu uzrokuje smrt osobe. b) ona sila od koje se za posljedicu, po pravilu može očekivati da uzrokuje smrt osobe. c) ona sila od koje se za posljedicu očekuju da uzrokuje smrt osobe.

7. U smislu Pravilnika o uporabi sile, otpor je:

a) fizička radnja osobe koja se suprotstavlja naredbi policijskog službenika izdanoj radi osiguranja izvršenja službenog posla. b) radnja osobe koja se suprotstavlja zakonitoj naredbi policijskog službenika izdanoj radi osiguranja izvršenja službenog posla. c) verbalna ili fizička radnja osobe koja se suprotstavlja zakonitoj naredbi policijskog službenika izdanoj radi osiguranja izvršenja službenog posla.

8. U smislu Pravilnika o uporabi sile, aktivan otpor postoji:

a) kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili fizičke snage, ili potiče druge osobe na otpor i na taj način onemogućava policijskog službenika da izvrši službeni posao. b) kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, drugih predmeta ili fizičke snage i na taj način onemogućava policijskog službenika da izvrši službeni posao. c) kad osoba pruža otpor uporabom oružja, oruđa, ili fizičke snage, ili potiče druge osobe na otpor i na taj način onemogućava policijskog službenika da izvrši službeni posao.

9. U smislu Pravilnika o uporabi sile, pasivan otpor postoji:

a) kada osoba ne postupi po zapovjedi policijskog službenika. b) kada osoba ne postupi po zapovjedi policijskog službenika ili se stavi u takav položaj kojim onemogućava izvršenje službenog posla ili potiče druge osobe na otpor. c) kada osoba ne postupi po zapovjedi policijskog službenika ili se stavi u takav položaj kojim onemogućava izvršenje službenog posla.

10. U smislu Pravilnika o uporabi sile, napad je:

a) svaka neposredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog službenika. b) svaka primjena sile kojom se ugrožava život policijskog službenika ili život, zdravlje, sloboda i imovina veće vrijednosti drugih osoba. c) svaka neposredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog službenika ili život, zdravlje, sloboda i imovina veće vrijednosti drugih osoba.

2

11. U smislu Pravilnika o uporabi sile, obuzdavanje je:

a) fizička radnja policijskog službenika poduzeta s namjerom da upravlja ili regulira radnju druge osobe. b) verbalna i fizička radnja policijskog službenika poduzeta s namjerom da upravlja ili regulira radnju druge osobe. c) verbalna ili fizička radnja policijskog službenika poduzeta s namjerom da upravlja ili regulira radnju druge osobe.

12. U smislu Pravilnika o uporabi sile, vezivanje je:

a) službena radnja kojom policijski službenik stavlja osobu pod punu kontrolu vezivanjem ruku ili nogu službenim sredstvima. b) službena radnja kojom policijski službenik stavlja osobu pod punu kontrolu vezivanjem ruku ili nogu službenim sredstvima ili drugim pomagalima. c) službena radnja kojom policijski službenik stavlja osobu pod kontrolu vezivanjem ruku ili nogu službenim sredstvima ili drugim pomagalima.

13. U smislu Pravilnika o uporabi sile, opravdana sila je:

a) radnja policijskog službenika za obuzdavanje osobe koja je razumna, nužna i proporcijalna stupnju otpora osobe poduzete u svrhu provođenja zakona. b) radnja policijskog službenika za obuzdavanje osobe koja je proporcijalna stupnju otpora osobe poduzete u svrhu provođenja zakona. c) radnja policijskog službenika za obuzdavanje osobe koja je razumna, nužna i proporcijalna stupnju otpora osobe.

14. Fizička snaga i palica ne mogu se upotrijebiti prema:

a) osobama mlađim od 14 godina, očito bolesnim, starim i iznemoglim osobama, invalidima i trudnim ženama. b) osobama mlađim od 16 godina, očito bolesnim, starim i iznemoglim osobama, invalidima i ženama čija je trudnoća vidljiva. c) osobama mlađim od 14 godina, očito bolesnim, starim i iznemoglim osobama, invalidima i ženama čija je trudnoća vidljiva.

15. Policijski službenik može uporabiti fizičku snagu u potrebnoj mjeri radi:

a) savlađivanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba privesti, zadržati ili lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada od sebe. b) savlađivanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba privesti, zadržati ili lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada od sebe ili druge osobe ili objekta koji osigurava. c) savlađivanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba privesti, zadržati ili lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada od sebe ili druge osobe.

3

16. Prilikom uporabe palice, policijski službenik će:

a) udarce usmjeriti prema rukama i nogama. b) udarce usmjeriti prema rukama i nogama, pri čemu ne smije nepotrebno grubo postupati. c) udarce usmjeriti prema rukama i nogama, pri čemu ne smije grubo postupati.

17. U zatvorenim prostorijama kemijska sredstva mogu se rabiti:

a) samo radi savlađivanja otpora osobe koja se sakrila ili zabarikadirala, ili prijeti ili pruža otpor upotrebom vatrenog oružja, opasnim oruđem ili drugim opasnim predmetom. b) samo radi savlađivanja otpora osobe koja se sakrila ili zabarikadirala, ili prijeti ili pruža otpor upotrebom vatrenog oružja. c) samo radi savlađivanja otpora osobe koja se sakrila ili zabarikadirala, ili prijeti ili pruža otpor upotrebom vatrenog oružja ili opasnim oruđem.

18. Kada je javni red i mir narušen u većem opsegu kemijska sredstva prisile mogu se upotrijebiti:

a) samo po odobrenju šefa Policije. b) samo po odobrenju šefa Policije ili službenika kojeg on ovlasti. c) samo po odobrenju šefa Policije ili policijskog službenika kojeg on ovlasti.

19. Vodeni topovi mogu se upotrijebiti kada je:

a) javni red i mir narušen u većem opsegu. b) javni red i mir narušen u većem opsegu, a kada fizička snaga ili druga sredstva sile ne daju rezultate. c) javni red i mir narušen u većem opsegu, a kada fizička snaga ili druga sredstva sile ne daju rezultate ili ih nije moguće upotrijebiti radi zaštite osoba i imovine.

20. Uporabu vodenih topova odobrava:

a) šef Policije. b) rukovoditelj operacije. c) rukovoditelj operacije ili akcije na licu mjesta.

21. Eksplozivne naprave upotrebljavaju se:

a) za otvaranje zaključanih prostorija, otklanjanje postavljenih prepreka, privremeno onesposobljavanje osoba. b) za otvaranje zaključanih prostorija, otklanjanje postavljenih prepreka, privremeno onesposobljavanje osoba i u druge policijske svrhe. c) za otvaranje zaključanih prostorija, otklanjanje postavljenih prepreka, privremeno onesposobljavanje osoba ili predmeta.

4

22. Uređaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila može se upotrijebiti:

a) radi sprečavanja bijega motornim vozilom osobe za koje postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili stroža kazna ili osoba koja je lišena slobode ili za koju je izdana naredba za lišenje slobode zbog počinjenja takvog kaznenog djela. b) radi sprečavanja bijega motornim vozilom osobe za koje postoje osnovi sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili stroža kazna ili osoba koja je lišena slobode ili za koju je izdana naredba za lišenje slobode zbog počinjenja takvog kaznenog djela. c) radi sprečavanja bijega motornim vozilom osobe za koje postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili stroža kazna ili osoba koja je lišena slobode .

23. Uređaj za prisilno zaustavljanje osoba upotrebljava se:

a) za zaprječivanje prodora veće skupine osoba na određeno mjesto ili prostor, za zatvaranje ulica, trgova i drugih prostora, presijecanje prostora na kome se održava javni skup, kao i za održavanje javnog reda i mira. b) za zaprječivanje prodora skupine osoba na određeno mjesto ili prostor, za zatvaranje ulica, trgova i drugih prostora, presijecanje prostora na kome se održava javni skup, kao i za održavanje javnog reda i mira. c) za zaprječivanje prodora veće skupine osoba na određeno mjesto ili prostor, za zatvaranje ulica, trgova i drugih prostora ili presijecanje prostora na kome se održava javni skup.

24. Policijski službenik ne smije pucati:

a) ako osoba bježi prema okupljenim građanima pa postoji opasnost da bi netko od građana mogao biti ozlijeđen. b) ako osoba bježi prema okupljenim građanima pa postoji sumnja da bi netko od građana mogao biti povrijeđen. c) ako osoba bježi prema okupljenim građanima pa postoji stvarna opasnost da bi netko od građana mogao biti povrijeđen.

25. Izravnom prijetećom smrtnom opasnošću:

a) smatra se i samo potezanje vatrenog oružja. b) smatra se i samo potezanje vatrenog oružja ili pokušaj da se vatreno oružje potegne. c) smatra se i samo potezanje vatrenog oružja ili pokušaj da se vatreno oružje ili oruđe potegne.

5

26. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru javni red i mir su:

a) postupci i ponašanje građana pojedinačno i u njihovim međusobnim odnosima, a koji su u skladu sa pravilima ponašanja o načinu života. b) ponašanje građana pojedinačno i u njihovim međusobnim odnosima, a koji su u skladu sa pravilima ponašanja o normalnom načinu života. c) postupci i ponašanje građana pojedinačno i u njihovim međusobnim odnosima, a koji su u skladu sa pravilima ponašanja o normalnom načinu života.

27. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru drsko ponašanje je:

a) radnja ili više radnji koje čine cjelinu, kojima se na drzak način vrijeđaju shvaćanja određene sredine i remete ustaljeni međuljudski odnosi kao sto je pljuvanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima, svađa, vika i slično. b) radnja kojom se na drzak način vrijeđaju shvaćanja određene sredine i remete ustaljeni međuljudski odnosi kao što je pljuvanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima., svađa ili vika. c) radnja ili više radnji koje čine cjelinu, kojima se na drzak način vrijeđaju shvaćanja određene sredine i remete ustaljeni međuljudski odnosi kao što je pljuvanje, psovanje ili nazivanje pogrdnim imenima.

28. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru očito pijana osoba je:

a) osoba za koju se i običnim promatranjem može zapaziti da je pijana budući da ima otupjele reflekse, nesigurno se kreće, ima poremećaje u govoru, osjetno se osjeća zadah na alkohol i slično.

b) osoba za koju se i običnim promatranjem može zapaziti da je pijana budući da ima otupjele reflekse, nesigurno se kreće, ima poremećaje u govoru, osjetno se osjeća zadah na alkohol.

c) osoba za koju se promatranjem može zapaziti da je pijana budući da ima otupjele reflekse, nesigurno se kreće, ima poremećaje u govoru, osjetno se osjeća zadah na alkohol.

29. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru fizički napad je:

a) radnja kojom se napada druga osoba neposredno rukama, nogama, glavom, i slično ili uz pomoć pogodnih pomoćnih sredstava. b) radnja kojom se napada druga osoba neposredno rukama, nogama,

glavom, i slično ili uz pomoć pomoćnih sredstava. c) radnja ili više radnji kojim se napada druga osoba neposredno rukama,

nogama, glavom ili uz pomoć pogodnih pomoćnih sredstava.

6

30. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru sudjelovanje u tuči je:

a) radnja dvije ili više osoba poduzeta neposredno rukama, nogama, glavom i slično ili uz pomoć pogodnih pomoćnih sredstava usmjerena od strane jedne prema drugoj ili prema drugim građanima. b) radnja dvije ili više osoba poduzeta rukama, nogama, glavom i slično ili uz pomoć pogodnih pomoćnih sredstava usmjerena od strane jedne prema drugoj ili prema drugim građanima. c) radnja dvije ili više osoba poduzeta neposredno rukama, nogama, glavom i slično, usmjerena od strane jedne prema drugoj ili prema drugim građanima.

31. Sukladno Zakonu o javnom redu i miru zlostavljanje:

a) predstavlja takve radnje postupanja kojim se osoba riječima ili djelom u prisustvu drugih stavlja u podređen položaj i stanje u mjeri u kojoj se omalovažava njezino ljudsko dostojanstvo. b) predstavlja takvu radnju postupanja kojom se osoba riječima ili djelom u prisustvu drugih stavlja u podređen položaj i stanje u mjeri u kojoj se omalovažava njezino ljudsko dostojanstvo. c) predstavlja takve radnje postupanja kojim se osoba riječima u prisustvu drugih stavlja u podređen položaj i stanje u mjeri u kojoj se omalovažava njezino ljudsko dostojanstvo.

32. Vatromet i slična priredba može se prirediti:

a) nakon podnošenja prijave Policiji, najkasnije pet dana prije

održavanja priredbi. b) nakon podnošenja prijave Policiji, najkasnije sedam dana prije održavanja

priredbi. c) nakon podnošenja prijave Policiji, najkasnije osam dana prije održavanja

priredbi.

33. Policija neće odobriti prikupljanje dragovoljnih priloga ako:

a) takvo prikupljanje ugrožava spokojstvo građana i remeti javni red i mir. b) takvo prikupljanje ugrožava sigurnost građana i remeti javni red i mir. c) takvo prikupljanje ugrožava spokojstvo građana ili remeti javni red i mir.

34. Policija može zabraniti vatromet i slične priredbe ako:

a) to zahtijevaju razlozi javne sigurnosti ili je narušen javni red i mir. b) je narušen javni red i mir. c) to zahtijevaju razlozi javne sigurnosti.

7

35. Sukladno Zakonu o oružju i streljivu oružni list može se izdati jednoj osobi:

a) za držanje ili nošenje najviše pet komada lovačkog oružja. b) za držanje ili nošenje najviše triju komada lovačkog oružja. c) za držanje ili nošenje najviše dva komada lovačkog oružja.

36. Sukladno Zakonu o oružju i streljivu, na isto lovačko ili športsko oružje

može se:

a) izdati oružni list najviše za dvije osobe. b) izdati oružni list najviše za tri osobe. c) izdati oružni list najviše za pet osoba.

37. Za držanje trofejnog oružja:

a) nije potrebno odobrenje. b) potrebno je odobrenje koje izdaje Policija. c) potrebno je odobrenje koje izdaje Odjel za javnu sigurnost.

38. Zabranjeno je nošenje oružja na:

a) svim skupovima. b) javnim i vjerskim skupovima. c) političkim skupovima.

39. Osoba kojoj je izdan oružni list za lovačko ili športsko oružje može

nabaviti snajper za to oružje:

a) uz odobrenje Policije. b) uz odobrenje Policije, a u roku od šest mjeseci. c) bez odobrenja Policije.

40. Staro oružje može se nabaviti:

a) bez odobrenja i držati i nositi bez oružnog lista. b) uz odobrenje Policije. c) uz odobrenje i držati i nositi kao i oružni list za isto.

41. Van lovišta vatreno oružje mora se:

a) nositi u futroli, a prethodno rastavljeno. b) nositi u futroli i ne smije biti napunjeno. c) nositi u futroli i smije biti napunjeno.

42. Čuvanje oružja od malodobnika i neovlaštenih osoba osigurava se u:

a) zaključanoj metalnoj kutiji ili metalnom ormaru. b) u metalnoj kutiji i metalnom ormaru. c) zaključavanjem u ormaru ili sefu.

8

43. Osoba koja se bavi sakupljanjem starog oružja: a) ne mora za to imati odobrenje Policije. b) mora za to imati odobrenje Policije. c) mora za to imati odobrenje Odjela za javnu sigurnost.

44. Vlasnik starog oružja:

a) mora za to imati odobrenje Policije. b) dužan je da to oružje prijavi Policiji. c) nije dužan da to oružje prijavi Policiji.

45. Kolekcionar koji se bavi sakupljanjem lovačkog oružja:

a) ne mora za to imati odobrenje Policije. b) može imati odobrenje Policije. c) mora za to imati odobrenje Policije.

46. Osoba kojoj je izdano odobrenje za nabavljanje oružja:

a) dužna je da u roku od osam dana od dana nabavke oružja o tome obavijesti Policiju. b) dužna je da u roku od sedam dana od dana nabavke oružja o tome obavijesti Policiju. c) dužna je da u roku od pet dana od dana nabavke oružja o tome obavijesti Policiju.

47. Odobrenje za nabavljanje oružja ili streljiva neće se izdati:

a) malodobnoj osobi. b) osobi mlađoj od 21 godine života. c) osobi mlađoj od 23 godine života.

48. Odobrenje za nabavljanje oružja ili streljiva neće se izdati:

a) osobi koja je osuđena za kazneno djelo, za vrijeme dok se protiv njega

vodi istraga ili kazneni postupak. b) osobi koja je osuđena za kazneno djelo, za vrijeme dok se protiv njega

vodi istraga. c) osobi koja je osuđena za kazneno djelo, za vrijeme dok se protiv

njega vodi istraga ili kazneni postupak, osim za kaznena djela protiv sigurnosti javnog prometa.

49. Pod streljivom u smislu Zakona o oružju i streljivu podrazumijevaju se:

a) meci, patrone, čahure sa upaljačem, upaljači, zrna, sačma i barut. b) meci, patrone, čahure sa upaljačem, upaljači, zrna i sačme. c) meci, patrone, čahure sa upaljačem, upaljači, zrna, sačma, dijabole i

barut.

9

50. Pod vatrenim oružjem kratke cijevi u smislu zakona o oružju i streljivu smatra se:

a) vatreno oružje s cijevi čija dužina ne prelazi 30 cm, odnosno čija

ukupna dužina ne prelazi 60 cm. b) vatreno oružje s cijevi čija dužina ne prelazi 20 cm, odnosno čija ukupna

dužina ne prelazi 50 cm. c) vatreno oružje s cijevi čija dužina ne prelazi 20 cm, odnosno čija ukupna

dužina ne prelazi 60 cm.

51. U smislu Zakona o oružju i streljivu sačmarica:

a) označava oružje cijevi dužine preko 50 cm, glatke unutrašnjosti i napravljene za ispaljivanje sačme.

b) označava oružje cijevi dužine preko 60 cm, glatke unutrašnjosti i napravljene za ispaljivanje sačme.

c) označava oružje cijevi dužine preko 55 cm, glatke unutrašnjosti i napravljene za ispaljivanje sačme.

52. U smislu Zakona o oružju i streljivu, trofejno oružje je:

a) vatreno i hladno oružje koje se čuva kao uspomena na povijest. b) vatreno i hladno oružje koje se čuva kao uspomena na povijesnu ili

obiteljsku prošlost. c) vatreno oružje koje se čuva kao uspomena na povijest.

53. U smislu Zakona o oružju i streljivu snajper je:

a) optički nišan za pušku. b) optički nišan za vatreno oružje. c) optički nišan za pušku i pištolj.

54. U smislu Zakona o oružju i streljivu dugocijevno označava:

a) oružje čija dužina cijevi prelazi 40 cm, odnosno čija ukupna dužina sa cijevi prelazi 50 cm.

b) oružje čija dužina cijevi prelazi 40 cm, odnosno čija ukupna dužina sa cijevi prelazi 80 cm.

c) oružje čija dužina cijevi prelazi 30 cm, odnosno čija ukupna dužina sa cijevi prelazi 60 cm.

55. Odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja može se izdati:

a) samo osobi koja je položila lovački ispit. b) samo osobi koja je položila lovački ispit i član je lovačkog društva. c) samo osobi koja je položila lovački ispit ili je član lovačkog društva.

10

56. Vlasnik oružja može izvršiti zamjenu vatrenog oružja drugim oružjem: a) samo ako posjeduje oružni list. b) samo ako oružni listovi glase na tu vrstu oružja. c) samo ako posjeduje odobrenje za zamjenu.

57. Oružje se ne smije nositi:

a) na javnom mjestu na način na kojim se može izazvati osjećanje

fizičke ugroženosti, uznemirenosti ili negodovanja građana. b) na javnom mjestu. c) na javnom mjestu na način na kojim se može izazvati osjećanje fizičke

ugroženosti.

58. Osoba koja zamijeni oružje:

a) dužna je da u roku od pet dana od dana kada je zamjenu izvršila, o tome obavijestiti Policiju i podnese zahtjev da joj se izda novi oružni list.

b) dužna je da u roku od pet dana od dana kada je zamjenu izvršila, o tome obavijestiti Policiju.

c) dužna je da u roku od osam dana od dana kada je zamjenu izvršila, o tome obavijestiti Policiju i podnese zahtjev da joj se izda novi oružni list.

59. Vlasnik oružja i streljiva koji odlazi u inozemstvo:

a) na boravak duži od 30 dana, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, dužan je da ih preda na čuvanje Policiji.

b) na boravak duži od 15 dana, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, dužan je da ih preda na čuvanje Policiji.

c) na boravak duži od 60 dana, a oružje i streljivo ne nosi sa sobom, dužan je da ih preda na čuvanje Policiji.

60. U slučaju smrti vlasnika oružja:

a) član njegove obitelji ili druga osoba koja je s njim živjela u zajednici, dužni

su da u roku od 60 dana od dana njegove smrti predaju na čuvanje Policiji oružje, streljivo i oružni list.

b) član njegove obitelji ili druga osoba koja je s njim živjela u zajednici, dužni su da u roku od 30 dana od dana njegove smrti predaju na čuvanje Policiji oružje, streljivo i oružni list.

c) član njegove obitelji ili druga osoba koja je s njim živjela u zajednici, dužni su da u roku od 15 dana od dana njegove smrti predaju na čuvanje Policiji oružje, streljivo i oružni list.

61. Šef Policije odgovara za svoj rad:

a) Skupštini Distrikta. b) Gradonačelniku. c) Vladi Distrikta.

11

62. Struktura uposlenih u Policiji odražava: a) sastav stanovništva Distrikta. b) sastav stanovništva po posljednjem popisu. c) sastav stanovništva po popisu iz 1991.godine.

63. Policija je:

a) institucija Distrikta i operativno je samostalna. b) institucija Distrikta. c) institucija Distrikta bez operativne samostalnosti.

64. Dokumenti koje sačini ili čuva Policija smatraju se:

a) Povjerljivim i koriste se samo za potrebe Policije. b) vrlo povjerljivim i koriste se samo za potrebe Policije. c) tajnim i koriste se samo za potrebe Policije.

65. Sukladno Zakonu o Policiji, Policija se sastoji od najmanje:

a) sedam organizacionih jedinica. b) osam organizacionih jedinica. c) pet organizacionih jedinica.

66. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji donosi: a) šef Policije uz prethodno odobrenje Vlade. b) šef Policije uz prethodno odobrenje Gradonačelnika. c) šef Policije uz prethodno odobrenje Skupštine.

67. Na zahtjev policijskih tijela u BiH, Policija je:

a) dužna surađivati i pružiti pomoć, u okviru svoje nadležnosti, uz prethodno odobrenje Skupštine Brčko distrikta BiH.

b) dužna surađivati i pružiti pomoć uz prethodno odobrenje Skupštine Brčko distrikta BiH.

c) dužna surađivati i pružiti pomoć, u okviru svoje nadležnosti. 68. Policija djeluje:

a) isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupa, ne štiti i ne podriva

interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruge. b) na profesionalnim osnovama, ne zastupa, ne štiti i ne podriva interese

bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruge bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u Distriktu.

c) isključivo na profesionalnim osnovama, ne zastupa, ne štiti i ne podriva interese bilo koje političke stranke, registrirane organizacije ili udruge bilo kojeg konstitutivnog ili drugog naroda u BiH.

12

69. Policija je dužna da pruža pomoć i osigurava izvršenje poslova iz nadležnosti tijela Distrikta, institucija Distrikta i pravnih osoba kojima je Distrikt povjerio vršenje javnih ovlasti:

a) pod uvjetom da se prilikom izvršenja tih poslova i zadataka naiđe na

fizički otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati. b) pod uvjetom da se prilikom izvršenja tih poslova i zadataka naiđe na

otpor. c) pod uvjetom da se prilikom izvršenja tih poslova naiđe na fizički otpor.

70. Neovisni odbor je:

a) privremeno tijelo Skupštine. b) stalno tijelo Skupštine. c) stalno tijelo Vlade.

71. Šef Policije i Zamjenik stegovno odgovaraju: a) za težu i lakšu povredu službene dužnosti. b) za lakšu povredu službene dužnosti. c) za težu povredu službene dužnosti.

72. Policijski službenici policijskih tijela u BiH, kod vršenja poslova u okviru svoje nadležnosti:

a) mogu primjenjivati policijske ovlasti na teritoriju Distrikta po prethodnom

odobrenju Policije. b) mogu primjenjivati policijske ovlasti na teritoriju Distrikta uz javljanje

Policiji. c) mogu primjenjivati policijske ovlasti na teritoriju Distrikta.

73. Policijski službenici Federacije BiH i Republike Srpske kod vršenja poslova

u okviru svoje nadležnosti, mogu primjenjivati policijska ovlaštenja na teritoriju Distrikta:

a) mogu primjenjivati policijske ovlasti na teritoriju Distrikta. b) samo u zajedničkom postupanju sa Policijom. c) mogu primjenjivati policijske ovlasti na teritoriju Distrikta uz obvezu

javljanja Policiji.

74. Tko raspisuje potjernicu:

a) mjerodavno policijsko tijelo. b) mjerodavno policijsko tijelo koje određuje Sud, odnosno ustanova iz

koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne ili zavodske mjere. c) mjerodavno policijsko tijelo koje određuje Tužiteljstvo, odnosno ustanova

iz koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne ili zavodske mjere.

13

75. Međunarodnu potjernicu može raspisati: a) ministarstvo sigurnosti. b) ministarstvo pravosuđa. c) mjerodavno policijsko tijelo.

76. Materijalni dokazi prikupljeni tijekom kaznenog postupka: a) čuvaju se i pohranjuju u posebnoj prostoriji Suda. b) čuvaju se i pohranjuju u posebnoj prostoriji Tužiteljstva. c) čuvaju se i pohranjuju u posebnoj prostoriji policijskog tijela.

77. Optuženiku se:

a) može suditi u odsutnosti. b) ne može suditi u odsutnosti samo za kaznena djela za koja je propisana

kazna zatvora. c) ne može suditi u odsutnosti.

78. Posebna istražna radnja nadzor i tehničko snimanje prostorija:

a) mogu trajati ukupno najdulje devet mjeseci. b) mogu trajati ukupno najdulje tri mjeseca. c) mogu trajati ukupno najdulje šest mjeseci.

79. Ovlaštena službena osoba može ući u stan i druge prostorije bez naredbe i

bez svjedoka i, po potrebi, izvršiti pretresanje ako;

a) stanar tog stana to želi, ako netko zove u pomoć, ako je potrebno uhvatiti počinitelja kaznenog djela koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine.

b) stanar tog stana to želi, ako netko zove u pomoć, ako je potrebno uhvatiti počinitelja kaznenog djela koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prisilno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

c) stanar tog stana to želi, ako netko zove u pomoć, ako je potrebno uhvatiti počinitelja kaznenog djela koji je zatečen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi ima pritvoriti ili prisilno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja.

14

80. Nakon izvršenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlaštena službena osoba mora;

a) podnijeti izvješće tužitelju, koji će o tome obavijestiti suca za prethodni

postupak. Izvješće mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe. b) odmah podnijeti izvješće tužitelju, koji će o tome obavijestiti suca za

prethodni postupak. Izvješće mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe.

c) odmah podnijeti izvješće tužitelju, koji će o tome obavijestiti suca za prethodni postupak. Izvješće mora sadržavati razloge pretresanja bez naredbe te osnove sumnje o počinjenju kaznenog djela.

81. Pritvor se može odrediti;

a) ako postoje osnovi sumnje da je određena osoba učinila kazneno djelo. b) ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinila kazneno

djelo te ukoliko je ispunjen jedan od propisanih razloga za pritvor. c) ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba učinila kazneno djelo.

82. Ispitivanje osumnjičenog u istrazi vrši;

a) Tužitelj. b) Tužitelj ili ovlaštena službena osoba. c) Tužitelj ili sudac.

83. Obustavu izvršenja poduzetih posebnih istražnih radnji donosi:

a) Tužitelj. b) sudac za prethodni postupak na prijedlog policijskog tijela. c) sudac za prethodni postupak.

84. Uvjetna osuda briše se iz kaznene evidencije: a) po proteku roka od jedne godine od dana prestanka vremena

provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

b) po proteku roka od dvije godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

c) po proteku roka od tri godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

85. Osuda na novčanu kaznu briše se iz kaznene evidencije:

a) po proteku roka od jedne godine od dana izvršenja, zastarjele ili oproštene kazne, a za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

b) po proteku roka od tri godine od dana izvršenja, zastarjele ili oproštene kazne, a za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

c) po proteku roka od dvije godine od dana izvršenja, zastarjele ili oproštene kazne, a za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

15

86. Ovlast utvrđivanja i provjere identiteta predmeta primjenjuju se:

a) kada je nužno utvrditi karakteristike i specifične odlike tog predmeta, kao i odnos neke osobe ili događaja prema tom predmetu.

b) kada je nužno utvrditi karakteristike tog predmeta, kao i odnos neke osobe ili događaja prema predmetu.

c) kada je nužno utvrditi karakteristike i specifične odlike tog predmeta i događaja prema tom predmetu.

87. Sukladno Zakonu o policijskim službenicima ovlast obavljanja razgovora

se obavlja:

a) u vremenu između 06:00 i 21:00 sat i ne može trajati duže od šest sati. b) u vremenu između 06:00 i 21:00 sat i ne može trajati duže od 12 sati. c) u vremenu između 06:00 i 21:00 sat i ne može trajati duže od 24 sata.

88. Dugotrajni zatvor ne može se izreći počinitelju koji u vrijeme počinjenja

kaznenog djela nije navršio: a) 18 godina života. b) 21 godinu života. c) 16 godina života.

89. Identitet se utvrđuje:

a) Uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu ispravu. b) Uvidom u osobnu iskaznicu. c) Metodama i sredstvima kriminalističke tehnike.

90. Policijski službenik ili druga ovlaštena službena osoba može lišiti slobode

osobu koja je osumnjičena za prekršaj i pod propisanim uvjetima ali je dužna tu osobu odmah, a najkasnije;

a) u roku od šest sati izvesti pred sud da bi se osigurala njezina nazočnost u sudu. b) u roku od 12 sati izvesti pred sud da bi se osigurala njezina nazočnost u sudu. c) u roku od 24 sati izvesti pred sud da bi se osigurala njezina nazočnost u sudu.

16

91. Policijski službenik ili druga ovlaštena službena osoba može lišiti slobode

osobu koja je osumnjičena za prekršaj;

a) kada osoba odbija ili ne želi dokazati svoj identitet. b) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti dokazati svoj identitet. c) kada osoba odbija ili se sumnja u njen identitet.

92. Policijski službenik ili druga ovlaštena službena osoba može lišiti slobode

osobu koja je osumnjičena za prekršaj;

a) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu. b) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj. c) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći.

93. Policijski službenik ili druga ovlaštena službena osoba može lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj;

a) kada postoji sumnja da će osoba nastaviti s vršenjem prekršaja ili ponovno počiniti istovrsni prekršaj. b) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti s vršenjem prekršaja ili ponovno počiniti istovrsni prekršaj. c) kada postoji osnovi sumnje da će osoba nastaviti s vršenjem prekršaja.

94. Prekršajni postupak ne može se pokrenuti prema osobi koja nije navršila:

a) 16 godina života. b) 18 godina života. c) 14 godina života.

95. Za počinjeni prekršaj mogu se izreći sljedeće sankcije:

a) novčana kazna, uvjetna osuda, zatvor, ukor i zaštitne mjere. b) novčana kazna, uvjetna osuda, ukor i zaštitne mjere. c) novčana kazna, uvjetna osuda, lišenje slobode, ukor i zaštitne mjere.

96. Pored sankcija za prekršaj mogu se izreći i sljedeće mjere:

a) oduzimanje imovinske koristi, obveza naknade štete i kazneni bodovi. b) oduzimanje imovinske koristi, obveza naknade štete, kazneni bodovi

i lišenje slobode radi naplate novčane kazne. c) oduzimanje imovinske koristi, obveza naknade štete, kazneni bodovi i lišenje slobode.

97. Etički kodeks pripadnika Policije obvezuje:

a) da se policijski službenici u profesionalnom životu ponašaju na način koji neće štetiti ugledu Policije.

b) da se pripadnik policije u privatnom i profesionalnom životu ponaša na način koji neće štetiti ugledu Policije.

c) da se pripadnik policije u privatnom i profesionalnom životu ponaša na način koji neće štetiti ugledu Vlade.

18

98. Prekršajni nalog se sastoji;

a) od izvornika i najmanje jedne preslike. b) od izvornika i najmanje dvije preslike. c) od izvornika i dvije preslike.

99. Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći;

a) najviše dvije zaštitne mjere u najkraćem predviđenom trajanju. b) samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju. c) do tri zaštitne mjere u najkraćem predviđenom trajanju.

100. Prekršajni postupak protiv malodobnika se može pokrenuti;

a) zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka ili prekršajnim nalogom. b) samo zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka. c) samo prekršajnim nalogom.

101. Postupak prinudne naplate primjenjuje:

a) Sud. b) Sud na zahtjev mjerodavnog tijela. c) Porezna uprava.

102. Ovlašteni organ će izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove mjerodavnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:

a) podatcima koji su dobiveni uređajima za nadzor. b) podatcima koji su dobiveni uređajima za nadzor ili mjerenje.

c) podatcima koji su dobiveni uređajima za nadzor ili mjerenje ili drugim uređajima.

102. Ovlašteni organ će izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove mjerodavnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:

a) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora. b) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora pregledom dokumentacije, prostorija i robe ili na drugi zakonit način. c) prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora pregledom dokumentacije, prostorija i robe.

103. Ovlašteni organ će izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj

iz njegove mjerodavnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:

a) na osnovi priznanja o izvršenju prekršaja od osumnjičenog. b) na osnovi priznanja o izvršenju prekršaja od okrivljenog u nekom drugom sudskom ili upravnom postupku. c) na osnovi priznanja o izvršenju prekršaja od osumnjičenog u nekom drugom sudskom ili upravnom postupku.

19

104. Ovlašteni organ će izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove mjerodavnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:

a) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe. b) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom

inspekcije, nadzora i pregleda. c) opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i

pregleda.

105. Prekršajni nalog se može izdati;

a) kada odgovarajući zakon određuje fiksnu novčanu kaznu. b) kada odgovarajući zakon ili propis određuje fiksnu novčanu kaznu. c) kada odgovarajući zakon ili uredba određuje fiksnu novčanu kaznu.

106. Prekršajni nalog se može izdati;

a) kada novčana kazna može biti izračunata na bilo koji način. b) kada novčana kazna može biti izračunata uporabom matematičke

formule. c) kada novčana kazna ne može biti izračunata uporabom matematičke formule.

107. Ukoliko prekršaj koji je počinjen u prometu uključuje i motorno vozilo, u prekršajnom nalogu se navode i sljedeći podatci:

a) registracijski broj vozila i broj prometne dozvole, broj vozačke dozvole vozača i broj kaznenih bodova koje zakon propisuje za takav prekršaj. b) registracijski broj vozila i broj prometne dozvole, broj vozačke dozvole vozača, ukoliko je poznat i broj kaznenih bodova koje zakon propisuje za takav prekršaj. c) registracijski broj vozila, ukoliko je poznat broj prometne dozvole, broj vozačke dozvole vozača i broj kaznenih bodova koje zakon propisuje za takav prekršaj.

107. Prekršajni nalog se može izdati;

a) kada ovlašteni organ odluči izreći maksimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju, određenu takvim zakonom ili propisom. b) kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju, određenu takvim zakonom ili propisom. c) kada ovlašteni organ odluči izreći maksimalnu novčanu kaznu i zaštitnu mjeru, određenu takvim zakonom ili propisom.

20

108. Potjernica se može naložiti:

a) Kada se osumnjičenik, odnosno optuženik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna nalazi u bijegu, a za njega postoji dovedbeni nalog ili rješenje o određivanju pritvora.

b) Kada se osumnjičenik, odnosno optuženik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela nalazi u bijegu.

c) Kada se osumnjičenik, odnosno optuženik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora nalazi u bijeg.

109. Policijski službenik vatreno oružje prema malodobniku:

a) može upotrijebiti ako je to jedini način obrane od napada. b) može upotrijebiti ako je to jedini način obrane od napada ili opasnosti. c) može upotrijebiti ako je to jedini način obrane od izravnog napada ili

opasnosti.

110. Policijsko tijelo može osobu lišiti slobode sukladno Zakonu o kaznenom postupku, te iznimno tu osobu mora sprovesti Tužitelju u roku;

a) od 24 sata. b) od 48 sata. c) od 72 sata.

111. Osumnjičeni je:

a) Osoba za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo. b) Osoba protiv koje je jedna ili više tačaka u optužnici potvrđena. c) Osoba za koju postoji sumnja da je počinila kazneno djelo.

112. O primjeni ovlaštenja provjere identiteta:

a) Policijski službenik nije dužan obavještavati osobu o razlozima zbog kojih

je potrebna provjera njegovog identiteta. b) Policijski službenik obavještava osobu o razlozima provjera njegovog

identiteta na zahtjev te osobe. c) Policijski službenik obavještava osobu o razlozima zbog kojih je

potrebna provjera njegovog identiteta.

113. Pokušaj izvršenja kaznenog djela:

a) Kažnjiv, ako se za to kazneno djelo može izreći kazna zatvora od jedne godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog kaznenog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

b) Nije kažnjiv. c) Kažnjiv , ako se za to kazneno djelo može izreći kazna zatvora od tri

godine ili teža kazna, a za pokušaj drugog kaznenog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.

21

114. Policija može vršiti audio i videosnimanje:

a) radi sprečavanja kaznenih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti uz obvezu da priopći primjenu tih ovlasti.

b) radi sprečavanja kaznenih djela ili radi održavanja reda i sigurnosti. c) radi sprečavanja kaznenih djela uz obvezu da priopći primjenu tih ovlasti.

115. Kazneno djelo počinjeno u nužnoj obrani:

a) je kazneno djelo, ako se za to kazneno djelo može izreći kazna zatvora. b) nije kazneno djelo. c) je kazneno djelo, ako se za to kazneno djelo može izreći kazna zatvora

od jedne godine ili teža kazna.

116. Zadržavanje na mjestu učinjena kaznenog djela:

a) Ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zatečene na mjestu počinjenja kaznenog djela zadrži radi prikupljanja izjava. Zadržavanje tih osoba na mjestu počinjenja kaznenog djela ne može trajati duže od šest sati.

b) Ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zatečene na mjestu počinjenja kaznenog djela zadrži radi prikupljanja izjava, ako te osobe mogu dati obavijesti važne za kazneni postupak i o tome je dužna obavijestiti Tužitelja. Zadržavanje tih osoba na mjestu počinjenja kaznenog djela ne može trajati duže od šest sati.

c) Ovlaštena službena osoba ima pravo da osobe zatečene na mjestu počinjenja kaznenog djela zadrži radi prikupljanja izjava ako te osobe mogu dati obavijesti važne za kazneni postupak i o tome je dužna obavijestiti Tužitelja. Zadržavanje tih osoba na mjestu počinjenja kaznenog djela ne može trajati duže od dvanaest sati.

117. Maloljetnik je, u smislu Kaznenog zakona Brčko distrikta BiH:

a) osoba koja nije navršila 21 godinu života. b) osoba koja nije navršila 18 godina života. c) osoba koja nije navršila 16 godina života.

118. Zastara kaznenog progona za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora nastupa kada od počinjena kaznenog djela protekne:

a) trideset i pet godina. b) dvadeset godina. c) trideset godina.

22

119. Prekršajni postupak se pokreće na slijedeći način:

a) Izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

b) Izdavanjem i uručenjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

c) Izdavanjem prekršajnog naloga i podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

120. Kazneno djelo:

a) jest protupravno djelo čija su obilježja propisana zakonom i za koje je

zakonom propisana kaznenopravna sankcija. b) jest protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno

djelo, čija su obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana kaznenopravna sankcija.

c) jest protupravno djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo i za koje je zakonom propisana kaznenopravna sankcija.

121. Vrijeme počinjenja kaznenog djela je:

a) vrijeme kada je počinitelj radio, bez obzira kada je posljedica nastupila. b) vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira kada

je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila. c) vrijeme kada je počinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira kada je

posljedica nastupila.

122. Nužna obrana je:

a) ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći napad, a koji je razmjerna napadu.

b) ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojeći protivpravni napad, a koji je razmjerna napadu.

c) ona obrana koja je prijeko potrebna da počinitelj od sebe ili drugoga odbije predstojeći protivpravni napad, a koji je razmjerna napadu.

123. Krajnja nužda je:

a) da počinitelj od sebe ili od drugoga otkloni istodobnu predstojeću neskrivenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom počinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.

b) da počinitelj od sebe ili od drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom počinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.

c) da počinitelj od sebe ili od drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeću neskrivenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, a pri tom počinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.

23

124. Počinitelj kaznenog djela postupa s izravnom namjerom:

a) kada je bio svjestan svojeg djela da zbog njegovog činjenja može nastupiti posljedica, ali je htio njegovo počinjenje.

b) kada je bio svjestan svojeg djela i htio njegovo počinjenje. c) kada je bio svjestan svojeg djela da zbog njegovog činjenja ili nečinjena

može nastupiti posljedica, ali je htio njegovo počinjenje.

125. Počinitelj kaznenog djela postupa s neizravnom namjerom:

a) kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjena može nastupiti posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

b) kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

c) kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjena može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

126. Produljeno kazneno djelo je:

a) počinjeno kada je počinitelj s namjerom počinio više istih ili istovrsnih kaznenih djela koja s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

b) počinjeno kada je počinitelj počinio više istih ili istovrsnih kaznenih djela koja s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

c) počinjeno kada je počinitelj s namjerom počinio više istih kaznenih djela koja s obzirom na način počinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.

127. Udruga u smislu Kaznenog zakona je:

a) bilo koji oblik udruživanja dvije ili više osoba. b) bilo koji oblik udruživanja pet ili više osoba. c) bilo koji oblik udruživanja triju ili više osoba.

128. Više osoba u smislu kaznenog zakona je:

a) najmanje tri osobe ili više njih. b) najmanje četiri osobe ili više njih. c) najmanje dvije osobe.

129. Skupina ljudi u smislu kaznenog zakona je: a) najmanje pet osoba. b) najmanje tri osobe ili više njih. c) najmanje četiri osobe ili više njih.

24

130. Pretraga osobe može se poduzeti:

a) kada je ta osoba počinila kazneno djelo ili da će se pretragom pronaći predmeti ili tragovi važni za kazneni postupak.

b) kada je vjerojatno da je ta osoba počinila kazneno djelo ili da će se pretragom pronaći predmeti ili tragovi važni za kazneni postupak.

c) kada postoji osnovana sumnja da je ta osoba počinila kazneno djelo ili da će se pretragom pronaći predmeti ili tragovi važni za kazneni postupak.

131. O neprovođenju istrage i razlozima neprovođenja, Tužitelj će obavijestiti:

a) oštećenika i podnositelja prijave u roku od sedam dana. b) oštećenika i podnositelja prijave u roku od tri dana. c) oštećenika u roku od tri dana.

132. Prijavljivanje kaznenog djela od strane građana:

a) Građanin ima pravo prijaviti počinitelja kaznenog djela. b) Građanin je dužan prijaviti počinitelja kaznenog djela. c) Građanin je dužan prijaviti počinitelja kaznenog djela, ako je za isto kazneno

djelo propisana kazna zatvora.

133. Policijski službenik izdaje upozorenje licu:

a) Koje svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem može ugroziti svoju sigurnost ili sigurnost drugih lica ili imovine; za koje postoje osnovi sumnje da bi moglo učiniti ili izazvati drugo lice da učini krivično djelo ili prekršaj.

b) Koje svojim ponašanjem, djelovanjem ili propuštanjem može ugroziti svoju sigurnost ili sigurnost drugih lica ili imovine; za koje postoji osnovana sumnja da bi moglo učiniti ili izazvati drugo lice da učini krivično djelo ili prekršaj.

c) Koje ugrožava svoju sigurnost ili sigurnost drugih lica ili imovine ili za koje postoji sumnja čini krivično djelo ili prekršaj.

134. Što je osnovana sumnja:

a) Viši stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upućuju na zaključak da je izvršeno krivično djelo.

b) Srednji nivo sumnje zasnovan na izjavama svjedoka koje upućuju na indicije da se radi o krivičnom djelu.

c) Osnovni stepen sumnje zasnovan na prikupljenim saznanjima i obavještenjima građana koja upućuju da je počinjeno krivično djelo.

135. Policijske ovlasti Zakonom o policijskim službenicima propisane su u;

a) svrhu otkrivanja kaznenih djela i održavanja javnog reda i mira. b) svrhu sprječavanja kaznenih djela i održavanja javnog reda i mira. c) svrhu istraživanja kaznenih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira.

25

136. Policijski službenici su:

a) Oni pripadnici Policije koji su ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja propisana zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikt BiH i postupaju kao ovlaštena službena lica prema zakonima o krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini.

b) Oni pripadnici Policije koji su ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja propisana zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikt BiH i postupaju kao ovlaštena službena lica prema zakonu o krivičnom postupku Brčko distrikt BiH.

c) Oni pripadnici Policije koji su ovlašteni da primjenjuju ovlaštenja propisana zakonima Brčko distrikta BiH.

137. Što je istraga:

a) Aktivnosti koje preduzima tužilac i sudija za prethodni postupak u skladu sa zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza.

b) Aktivnosti koje preduzima tužilac ili ovlašteno službeno lice u skladu sa zakonom, uključujući prikupljanje i čuvanje izjava i dokaza.

c) Sve aktivnosti koje preduzima tužilac ili ovlašteno službeno lice tokom vršenja službenih dužnosti.

138. Sukladno Zakonu o prekršajima, prekršaji i prekršajne sankcije se mogu propisati:

a) samo zakonom. b) zakonom i drugim propisom Vlade Brčko distrikta BiH. c) zakonom i drugim propisom Skupštine Brčko distrikta BiH.

139. Ovlast utvrđivanja identiteta primjenjuje se;

a) prema osobi koja ne posjeduje osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave. b) prema osobi koja ne posjeduje osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave. c) prema osobi koja ne posjeduje osobnu iskaznicu ili drugu ispravu ili ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost te isprave.

140. Provjera identiteta osobe vrši se;

a) uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu ispravu s fotografijom. b) uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu s fotografijom. c) uvidom u osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu.

141. Privremeno ograničenje slobode kretanja ne može trajati;

a) dulje od šest sati. b) ni u kojem slučaju ne može trajati dulje od šest sati bez službenog odobrenja zasnovanog na Zakonu. c) ni u kojem slučaju ne može trajati dulje od 12 sati bez službenog odobrenja zasnovanog na Zakonu.

26

142. Policijski službenik može rabiti odgovarajuće tuđe vozilo i komunikacijsko sredstvo;

a) radi potjere ili uhićenja počinitelja kaznenog djela, kao i radi prevoženja. b) radi potjere ili uhićenja počinitelja kaznenog djela, kao i radi prevoženja do najbliže liječničke ustanove žrtve kaznenog djela, prirodne nepogode

ili nesreće. c) radi potjere ili uhićenja počinitelja kaznenog djela ili prekršaja, kao i radi prevoženja do najbliže liječničke ustanove žrtve kaznenog djela, prirodne nepogode ili nesreće. 143. Policijski službenik koji je rabio samo sredstva za vezivanje prilikom

uhićenja, privođenja ili sprovođenja osobe u svrhu njezinog sigurnog transporta, sastavlja;

a) izvješće o uporabi sile. b) službenu zabilješku. c) službenu bilješku koja se odmah prosljeđuje Jedinici za profesionalne standarde.

146. Policijski službenik može upotrijebiti silu:

a) Samo kada je to nužno i isključivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.

b) Odbio napad na sebe, druga lica ili lica koja su zadržana, u pritvoru ili uhapšena, savladali otpor jednog ili više lica koja narušavaju javni red i mir, spriječili bjekstvo lica koje je uhapšeno i da bi izvršili zakonito hapšenje kada lice koje se treba uhapsiti pruža otpor.

c) Odbio napad na sebe i lica koja su zadržana,spriječili bjekstvo lica koje je zadržano do 6 sati na mjestu izvršenja krivičnog djela, i izvršili hapšenje lica koje nije platilo novčanu kaznu.

147. Što su prekršaji:

a) Prekršaji predstavljaju kršenje javnog poretka ili pravila o

ekonomskom i financijskom poslovanju za koje su zakonom ili drugim propisom određena obilježja i propisane sankcije.

b) Prekršaji predstavljaju kršenje propisa koje uoče ovlaštena službena lica prilikom pregleda, a za koje su propisane novčane kazne.

c) Povrede propisa koje građani prijave Policiji, a za koje su propisane odgovarajuće sankcije.

148. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine grupa ljudi je:

a) udruga od najmanje tri osobe koje su povezane radi činjenja kaznenih

djela, pri čemu svaka od njih daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela. b) udruga od najmanje dvije osobe koje su povezane radi činjenja kaznenih djela,

pri čemu svaka od njih daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela. c) udruga od najmanje četiri osobe koje su povezane radi činjenja kaznenih djela,

pri čemu svaka od njih daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela.

27

149. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine organizirana grupa ljudi je:

a) grupa ljudi formirana radi neposrednog činjenja kaznenog djela i koja mora

imati formalno definirane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu strukturu.

b) udruga od najviše tri osobe koje su povezane radi činjenja kaznenih djela, pri čemu svaka od njih daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela.

c) udruga od najmanje tri osobe koje su povezane radi činjenja kaznenih djela, pri čemu svaka od njih daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela.

150. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine grupa za organizovani kriminal je:

a) grupa od tri ili više osoba koja postoji u izvjesnom vremenskom razdoblju i koja

djeluje sporazumno s ciljem činjenja dva ili više kaznenih djela za koja se po Zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko pet godina ili teža kazna, a radi stjecanja materijalne koristi.

b) grupa od tri ili više osoba koja postoji u izvjesnom vremenskom razdoblju i koja djeluje sporazumno s ciljem činjenja jednog ili više kaznenih djela za koja se po Zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko tri godine ili teža kazna, a radi stjecanja materijalne koristi.

c) grupa od tri ili više osoba koja postoji u izvjesnom vremenskom razdoblju i koja djeluje sporazumno s ciljem činjenja jednog ili više kaznenih djela za koja se po Zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko deset godine ili teža kazna, a radi stjecanja materijalne koristi.

151. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine teroristička grupa je:

a) organizirana grupa koju čine najmanje tri osobe koja je formirana i djeluje u

određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog od kaznenih djela terorizma.

b) organizirana grupa koju čine najmanje pet osobe koja je formirana i djeluje u određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog od kaznenih djela terorizma.

c) organizirana grupa koju čine najmanje sedam osobe koja je formirana i djeluje u određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog od kaznenih djela terorizma.

152. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine isprava ili dokument je:

a) svaki predmet koji je pogodan ili određen da služi kao dokaz kakve činjenice koja je od značenja za pravne odnose. b) svaki predmet koji je pogodan ili određen da služi kao materijalni dokaz kakve činjenice koja je od značenja za pravne odnose. c) svaki predmet koji je pogodan ili određen da služi kao osnovni dokaz kakve činjenice koja je od značenja za pravne odnose.

28

153. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine Novac je:

a) metalno ili papirnato sredstvo plaćanja koje je temeljom zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini ili u susjednoj državi. b) metalno ili papirnato sredstvo plaćanja koje je temeljom zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi. c) metalno ili papirnato sredstvo plaćanja koje je temeljom zakona u optjecaju u Bosni i Hercegovini ili u inostranoj državi.

154. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine Pokretna stvar je:

a) i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi. b) i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, zračenja ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi. c) i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, topline ili, kao i telefonski i drugi impulsi.

155. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine Prijevozno sredstvo je:

a) svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se može rabiti za prijevoz u suhozemno, vodenom ili zračnom prometu, bez obzira na vrstu pogona. b) svako prevozno sredstvo, biciklo i letjelica, kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se može rabiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zračnom prometu, bez obzira na vrstu pogona. c) svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se može rabiti za prijevoz u suhozemnom i zračnom prometu, bez obzira na vrstu pogona.

156. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine «Načelo krivnje» je da:

a) Nitko ne bi trebao biti kažnjen niti se prema njemu može izreći druge kaznenopravne sankcije, ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo. b) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu ne bi trebale izreći druge kaznenopravne sankcije, ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo. c) Nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može izreći druge kaznenopravne sankcije, ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo.

157. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine svrha kazneno pravnih sankcija je:

a) zaštita društva od činjenja kaznenih djela preventivnim utjecajem na druge da poštuju pravni sustav i ne počine kaznena djela te sprečavanjem počinitelja da počini kaznena djela kao i poticanje njegovog preodgoja te zaštita i satisfakcija žrtve kaznenog djela. b) zaštita društva od činjenja kaznenih djela preventivnim utjecajem na druge da poštuju pravni sustav i ne počine kaznena djela te sprečavanjem počinitelja da počini kaznena djela kao i poticanje njegovog preodgoja i satisfakcija žrtve kaznenog djela. c) zaštita društva od činjenja kaznenih djela preventivnim utjecajem na druge da ne poštuju pravni sustav i ne počine kaznena djela te sprečavanjem počinitelja da počini kaznena djela kao i poticanje njegovog preodgoja te zaštita i satisfakcija žrtve kaznenog djela.

29

158. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine Beznačajno djelo:

a) Kazneno djelo ono djelo koje, iako sadrži zakonom određena obilježja kaznenog djela, zbog prirode i težine djela, ili načina počinjenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stupnja krivnje počinitelja, predstavlja beznačajno djelo. b) Nije kazneno djelo ono djelo koje, iako sadrži zakonom određena obilježja kaznenog djela, zbog prirode i težine djela, ili načina počinjenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stupnja krivnje počinitelja, predstavlja beznačajno djelo. c) Nije kazneno djelo ono djelo koje, iako sadrži zakonom određena obilježja kaznenog djela ili načina počinjenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stupnja krivnje počinitelja, predstavlja beznačajno djelo.

159. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine «Sadržaj krivnje» je:

a) Krivnja postoji ako je počinitelj u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv i pri tome postupao s nehatom.Krivnja za kazneno djelo postoji i ako je počinitelj postupao iz nehaja , ako to zakon izričito predviđa. b) Krivnja postoji ako je počinitelj u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv i pri tome postupao s umišljajem . Krivnja za kazneno djelo postoji i ako je počinitelj postupao iz nehaja, ako to zakon izričito predviđa. c) Krivnja ne postoji ako je počinitelj u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv i pri tome postupao s umišljajem .Krivnja za kazneno djelo postoji i ako je počinitelj postupao iz nehaja , ako to zakon izričito predviđa.

160. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine vrste kazni su:

a) Kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora, novčana kazna. b) Kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora, novčana kazna. c) Kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora, novčana kazna.

161. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine brisanje osude kojom je počinitelj oslobođen od kazne iz kaznene evidencije briše se:

a) ako osuđenik u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. b) ako osuđenik u roku od tri godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. c) ako osuđenik u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

30

162. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine uvjetna osuda briše se iz kaznene evidencije po proteku roka:

a) od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik počini novo kazneno djelo. b)od jedne godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. c)od tri godine od dana prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

163. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine briše se iz kaznene evidencije po;

a) proteku roka od tri godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme ne počini novo kazneno djelo. b) proteku roka od jedne godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme ne počini novo kazneno djelo. c) proteku roka od pet godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme ne počini novo kazneno djelo.

164. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine osuda na kaznu zatvora od jedne do tri godine briše se iz kaznene evidencije po:

a) proteku roka od pet godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. b) proteku roka od pet godina od dana izvršenja i oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. c) proteku roka od pet godina od dana zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

165. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do pet godina briše se iz kaznene evidencije po:

a) proteku roka od pet godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. b) proteku roka od jedne godine od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo. c) proteku roka od deset godina od dana izvršenja, zastare ili oprosta kazne, ako za to vrijeme osuđenik ne počini novo kazneno djelo.

166. Sukladno Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine podatci iz kaznene evidencije:

a) su javni podatci. b) nisu javni podatci. c) mogu biti javni podatci.

31

167. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta BiH asistencija predstavlja:

a) pružanje pomoći Policije organima i institucijama Distrikta radi obezbjeđenja izvršavanja poslova koji spadaju u nadležnost drugih organa, institucija Distrikta, preduzeća i drugih pravnih lica, kada oni na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, ako se prilikom izvršenja tih poslova naiđe na fizički otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati. b) pružanje pomoći Policije organima i institucijama Distrikta radi obezbjeđenja izvršavanja poslova koji spadaju u nadležnost drugih organa, institucija Distrikta, preduzeća i drugih pravnih lica, kada oni na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, ako se prilikom izvršenja tih poslova naiđe na otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati. c) pružanje pomoći Policije organima i institucijama Distrikta radi obezbjeđenja izvršavanja poslova koji spadaju u nadležnost drugih organa, institucija Distrikta, preduzeća i drugih pravnih lica, kada oni na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, ako se prilikom izvršenja tih poslova naiđe na pasivni otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati.

168. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta BiH ne smatra se asistencijom:

a) svakodnevni redovni poslovi Policije kao što su: osiguranje sportskih i drugih manifestacija , vangabaritnog tereta, provjera identiteta i podataka za određena lica, javnih skupova i drugi slični poslovi. b) svakodnevni redovni poslovi Policije kao što su: osiguranje sportskih i drugih manifestacija , vangabaritnog tereta, provjera identiteta i podataka za određena službena i pravna lica i drugi slični poslovi. c) svakodnevni redovni poslovi Policije kao što su: osiguranje sportskih i drugih manifestacija , vangabaritnog tereta, provjera identiteta i podataka za određena lica i drugi slični poslovi.

169. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta BiH uslovi za pružanje asistencije su:

a) ako se radi o organu ili instituciji Distrikta, da su prilikom vršenja poslova iz svoje nadležnosti naišli na fizički otpor ili se takav otpor može očekivati, ako se radi o poduzeću ili drugom pravnom licu, da ova pravna lica na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, a u vršenju tih poslova naišla su na fizički otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati. b) ako se radi o organu ili instituciji Distrikta, da su prilikom vršenja poslova iz svoje nadležnosti naišli na fizički pasivni otpor ili se takav otpor može očekivati, ako se radi o poduzeću ili drugom pravnom licu, da ova pravna lica na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, a u vršenju tih poslova naišla su na fizički otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati. c) ako se radi o organu ili instituciji Distrikta, da su prilikom vršenja poslova iz svoje nadležnosti naišli na fizički aktivni otpor ili se takav otpor može očekivati, ako se radi o poduzeću ili drugom pravnom licu, da ova pravna lica na osnovu Zakona vrše javna ovlaštenja, a u vršenju tih poslova naišla su na fizički otpor ili se takav otpor može osnovano očekivati.

32

170. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta BiH fizički otpor ili osnovano očekivani otpor se ogleda:

a) u neposrednom fizičkom otporu ili ozbiljnim prijetnjama verbalnim napadom prema službenim licima organa, institucija Distrikta ili pravnih lica koja Zakonom vrše javna ovlaštenja. b) u neposrednom fizičkom otporu ili ozbiljnim prijetnjama fizičkim napadom prema službenim licima organa, institucija Distrikta ili pravnih lica koja Zakonom vrše javna ovlaštenja. c) u neposrednom fizičkom otporu ili ozbiljnim prijetnjama fizičkim napadom prema službenim licima organa, institucija Distrikta ili pravnih lica koja Zakonom vrše službena ovlaštenja.

171. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta prilikom pružanja asistencije potrebno je poduzeti sljedeće radnje:

a) izvršiti procjenu sigurnosne situacije, koordinacija sa podnositeljem zahtjeva, izvršiti pozivanje izvršenika na razgovor, sačiniti plan asistencije. b) izvršiti procjenu sigurnosne situacije, koordinacija sa podnositeljem zahtjeva,izvršiti pozivanje izvršenika na razgovor, sačiniti plan asistencije, obavijestiti članove porodice. c) izvršiti procjenu sigurnosne situacije, koordinacija sa podnositeljem zahtjeva,izvršiti pozivanje izvršenika na razgovor, sačiniti plan asistencije, obezbediti lice mjesta.

172. U skladu sa pravilnikom o načinu pružanja pomoći institucijama Brčko distrikta BiH prilikom pružanja asistencije procjena sigurnosne situacije treba da sadrži:

a) razlog traženja pomoći – činjenice koje opravdavaju osnovanost pretpostavke da može doći do otpora i kakvog, aktivnosti koje su prethodno poduzete na savladavanju otpora, procjena broja građana koji bi mogli učestvovati u pružanju otpora i na koji način, kao i ukupni broj građana – znatiželjnika koji bi se u datom momentu mogli staviti na stranu izvršenika, procjena mogućih posljedica, provjera za izvršenika u službenim evidencijama.

b) razlog traženja pomoći – asistencije, činjenice koje opravdavaju osnovanost pretpostavke da može doći do otpora i kakvog, aktivnosti koje su prethodno poduzete na savladavanju otpora, procjena broja građana koji bi mogli učestvovati u pružanju otpora i na koji način, kao i ukupni broj građana – znatiželjnika koji bi se u datom momentu mogli staviti na stranu izvršenika, procjena mogućih posljedica, provjera za izvršenika u službenim evidencijama i sačinjene službene zabilješke.

c) razlog traženja pomoći – asistencije, činjenice koje opravdavaju osnovanost pretpostavke da može doći do otpora i kakvog, aktivnosti koje su prethodno preduzete na savladavanju otpora, procjena broja građana koji bi mogli učestvovati u pružanju otpora i na koji način, kao i ukupni broj građana – znatiželjnika koji bi se u datom momentu mogli staviti na stranu izvršenika, procjena mogućih posljedica, provjera za izvršenika u službenim evidencijama.

33

173. U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka, pristup tajnim podacima imaju tužioci u Brčko distriktu BiH: a) Bez sigurnosne provjere, odnosno izdavanja dozvole za pristup tajnim podacima svih stepena. b) Uz sigurnosnu provjeru, odnosno izdavanja dozvole za pristup tajnim podacima svih stepena. c) Bez sigurnosne provjere, odnosno izdavanja dozvole za pristup tajnim podacima, ali samo do stepena «Povjerljivo». 174. Tajnost podataka, odnosno dokumenata, u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka, ne prestaje: a) Završetkom određenog događaja. b) Određenog datuma. c) Činjenicom priznavanja postojanja određenog tajnog podatka. 175. Pregled saobraćajnih sredstava u skladu sa odredbama Zakona o policijskim službenicima Policije Brčko distrikta BiH, obuhvata pregled:

a) Svih otvorenih prostora saobraćajnih sredstava i predmeta koji se njim prevozi. b) Svih otvorenih i zatvorenih prostora saobraćajnog sredstava i predmeta

koji se njim prevoze. c) Svih zatvorenih prostora saobraćajnog sredstva i predmeta koji se njim prevoze.

176. U skladu sa odredbama Zakona o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH, interni postupak i disciplinski postupak za teže povrede službene dužnosti moraju, od dana kada je povreda prijavljena organizacionoj jedinici nadležnoj za unutrašnju kontrolu, biti okončani u roku:

a) Tri mjeseca. b) Šest mjeseci. c) Devet mjeseci.

177. U skladu sa odredbama Pravilnika Policije Brčko distrikta BiH o upotrebi sile, «napad» je:

a) Svaka neposredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog službenika

ili život, zdravlje, sloboda i imovina manje vrijednosti drugih. b) Svaka neposredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog

službenika ili život, zdravlje, sloboda i imovina veće vrijednosti drugih. c) Svaka neposredna i posredna primjena sile kojom se ugrožava život policijskog

službenika ili život, zdravlje, sloboda i imovina veće vrijednosti drugih.

34

178. Uslov za upotrebu sile, u skladu sa odredbama Pravilnika Policije Brčko distrikta BiH o upotrebi sile, ne predstavlja:

a) Obavještenje porodice ili bliskih prijatelja, lica koja su povrijeđena, prilikom upotrebe sile, što je prije moguće.

b) Minimiziranjem upotrebljene sile kako bi se sačuvao ljudski život. c) Primjena sile samo dok se ne postigne cilj ili dok ne postane jasno da se cilj ne

može postići upotrebom sile. d) Ništa od navedenog.

179. Pojedinačna prava nositelja podataka u skladu sa odredbama Pravilnika o Policiji Brčko distrikta BiH o načinu obrade ličnih podataka, mogu se zakonom ograničiti:

a) U interesu vanjske i unutarnje sigurnosti države. b) U monetarnom interesu države. c) Sve naprijed navedeno.

180. Kada je to propisano, posljedice krivičnog postupka, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, za krivična djela sa propisanom kaznom zatvora preko pet godina, nastupaju:

a) Potvrđivanjem optužnice, ako zakonom nije drugačije određeno. b) Od dana kada je donesena osuđujuća presuda, bez obzira da li je postala pravosnažna. c) Od dana pravosnažnosti osuđujuće presude.

181. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, suučesništvo pravnih lica:

a) Ne postoji suučesništvo pravnih lica, moguće je samo suučesništvo fizičkih lica. b) Postoji u slučaju da dvije ili više pravnih lica učestvuju pri učinjenu

krivičnog djela. c) Postoji u slučaju kada odgovorna lica, upravna ili nadzorna tijela u jednom pravnom licu, učestvuju pri učinjenu krivičnog djela.

182. Obavezu zaštitnog nadzora, u skladu sa odredbama Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH, predstavlja:

a) Osposobljavanje za određeno zanimanje. b) Obavezno liječenje od ovisnosti. c) Zbrana upravljanja motornim vozilom.

183. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH: a) Prikriveni istražitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati

u pravnom prometu. b) Prikriveni istražitelj ne smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati u

pravnom prometu. c) Prikriveni istražitelj smije pod svojim izmijenjenim identitetom učestvovati u

pravnom prometu, samo ako je za izmijenjeni identitet izrađen ili se koristi odgovarajući dokument.

35

184. U slučajevima izdavanja objave, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH, policijski organi mogu objaviti i fotografije leševa i nestalih osoba: a) Ako postoji osnovi sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba,

došlo uslijed krivičnog djela. b) Nije neophodan osnov sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba,

došlo uslijed krivično djela. c) Ako postoji osnovana sumnja da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba, došlo

uslijed krivičnog djela. 185. U skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Brčko distrikta BiH, «kazneni poeni» se izriču: a) Sankcija. b) Mjera. c) Zaštitna mjera. 186. Potjernicu ili objavu u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku raspisuje: a) Nadležni sud. b) Nadležni policijski organ. c) Nadležno tužilaštvo. 187. Teritorija Brčko distrikta BiH u skladu sa Krivičnim zakonom je: a) Suhozemna teritorija na području Distrikta. b) Suhozemna teritorija i vodene površine unutar njegovih granica. c) Suhozemna teritorija i vodene površine unutar njegovih granica, kao i

zračni prostor nad njim. 188. Uzimanje otisaka prstiju od osoba za koje postoji vjerojatnoća da su mogle doći u dodir sa pojedinim predmetima u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku može se: a) Samo od osobe za koju postoje osnovne sumnje da je učinila krivično djelo. b) I od osoba za koje postoji vijerovatnoća da su mogle doći u dodir sa

predmetima. c) Samo od optuženih osoba. 189. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku radnja dokazivanja je: a) Lišavanje slobode. b) Uviđaj i rekonstrukcija. c) Oboje naprijed navedeno.

36

190. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku u sklopu istrage, ako postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično djelo:

a) Ovlaštena službena osoba može raspisati potragu za osobama i stvarima

za kojima se traga. b) Ovlaštena službena osoba može samo po naredbi suda raspisati potragu za

osobama i stvarima za kojima se traga. c) Ovlaštena službena osoba može raspisati potragu samo za osobama za kojima

se traga. 191. Kada to doprinosi efikasnosti postupka, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku ovlaštena osoba: a) Može javno objaviti fotografiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je

učinila krivično djelo, ali samo po odobrenju tužioca. b) Može javno objaviti fotografiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je učinila

krivično djelo i bez odobrenja tužioca kada smatra da je to potrebno. c) Ne može javno objaviti fotografiju osobe za koju postoje osnovi sumnje da je

učinila krivično djelo. 192. U skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, poziv, dovođenje, zabrana napuštanja boravišta, jamstvo i pritvor su: a) Mjere za osiguranje prisustva osumnjičenog odnosno optuženog i

uspješno vođenje krivičnog postupka. b) Radnje dokazivanja. c) Istražne radnje.

193. Sporazum o priznanju krivnje: a) ne može se zaključiti ukoliko se optuženik na ročištu za izjašnjenje o

krivnji izjasnio krivim. b) ne može se zaključiti ukoliko se optuženik na ročištu za izjašnjenje o krivnji

izjasnio da je nedužan. c) ne može se zaključiti ukoliko se optuženik na ročištu za izjašnjenje o krivnji

izjasnio da nije bio svjestan svojih postupak. 194. Prigodom ispitivanjem svjedoka: a) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu nije poznato ono o čemu svjedoči. b) Svjedok će se uvijek pitati da li stoji iza onog o čemu svjedoči. c) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči. 195.Tjelesni pregled osumnjičenika poduzeće se: a) i bez njegove prigode ako je potrebno utvrditi činjenice važne za kazneni postupak. b) i bez njegove prigode ako je potrebno utvrditi činjenice važne za kazneni postupak. c) i bez njegove prigode ako je potrebno utvrditi činjenice važne za kazneni postupak.

37

196. Poduzimanje tjelesnog pregleda osumnjičenika, odnosno optuženika i druge radnje s tim u vezi nalaže: a) Sud, a ukoliko postoji opasnost od odgode tužitelj.

b) Tužitelj. c) Sud, a ukoliko postoji opasnost od odgode sudac za prethodni postupak.

197. Očevid se poduzima: a) kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno opažanje. b) kada je za utvrđivanje neke bitne činjenice u postupku potrebno neposredno

opažanje. c) kada je za utvrđivanje neke važne činjenice u postupku potrebno

neposredno opažanje.

198.Pisani nalog o vještačenju izdaje:

a) Tužitelj ili Sud. b) Tužitelj. c) Sud.

199. Tijekom istrage:

a) branitelj ima pravo razmatranja spisa i razgledavanja pribavljenih predmeta koji idu u korist osumnjičeniku. To se pravo branitelju može uskratiti. b) branitelj ima pravo razmatranja spisa i razgledavanja pribavljenih predmeta koji idu u korist osumnjičeniku. To se pravo branitelju može uskratiti ako se radi o spisima i predmetima čije bi otkrivanje moglo ugroziti cilj istrage. c) branitelj ima pravo razmatranja spisa i razgledavanja pribavljenih predmeta koji idu u korist osumnjičeniku. To se pravo branitelju ne može uskratiti. 200. Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje:

a) postoji i kada na to ukazuju nove činjenice. b) postoji i kada na to ukazuju nove činjenice ili novi dokazi. c) postoji i kada na to ukazuju činjenice ili novi dokazi.

201. Kazneno djelo počinjeno pod djelovanjem neodoljive sile:

a) je kazneno djelo. b) nije kazneno djelo.

c) je kazneno djelo ako je za isto propisna kazna zatvora preko tri godine.

202. Krivnja postoji:

a) ako je počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela bio ubrojiv i pri tome postupa sa umišljajem.

b) ako je počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela bio ubrojiv. c) ako je počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela bio ubrojiv i pri tome postupa s izravnim prekršajem.

38

203. Stvarna zabluda je neotklonjiva:

a) ako počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja. b) ako počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja ili je smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim. c) ako počinitelj u vrijeme počinjena kaznenog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja ili je pogrešno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim.

204. Počinitelju kaznenog djela koji je kriv mogu se izreći: a) kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvori i novčana kazna.

b) kazna zatvora, kazna dugotrajnog zatvora i novčana kazna. c) kazna zatvora, novčana kazna i ukor.

205. Sukladno Kaznenom zakonu teroristička grupa je: a) organizaciona grupa koju čine najmanje tri ili više osobe koja je formirana i djeluje

u određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog kaznenog djela terorizma.

b) organizaciona grupa koju čine najmanje tri osobe koja je formirana i djeluje u određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog kaznenog djela terorizma.

c) organizaciona grupa koju čine najmanje dvije i osobe koja je formirana i djeluje u određenom vremenskom razdoblju u svrhu činjenja nekog kaznenog djela terorizma.

206. Sukladno Kaznenom zakonu masovna grobnica je: a) neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci ljudskih

tijela ili mjesto na koje su takva tijela ili ostaci ljudskih tijela naknadno prebačeni, a nastala je činjenjem kaznenih dijela propisanih člancima od 171-180 Kaznenog zakona.

b) neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela, ili ostaci ljudskih tijela ili mjesto na koje su takva tijela, a nastala je činjenjem kaznenih dijela propisanih člancima od 171-180 Kaznenog zakona.

c) neoznačeno mjesto u kojem se nalaze jedno ili više tijela, ili ostaci ljudskih tijela ili mjesto na koje su takva tijela ili ostaci ljudskih tijela naknadno prebačen, a nastala je činjenjem kaznenih dijela propisanih člancima od 171-180 Kaznenog zakona.

39

207. Sukladno Kaznenom zakonu Holokaust je: a) zločin genocida i zločini protiv čovječnosti počinjenih od Njemačkog nacističkog režima tijekom Drugoga svjetskog rata koji su priznati kao takvi kroz konačne obvezujuće odluke ili presude Međunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od osmog kolovoza 1945. godine. b) zločin genocida i zločini protiv čovječnosti počinjenih tijekom Drugoga svjetskog rata koji su priznati kao takvi kroz konačne obvezujuće odluke ili presude Međunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od osmog kolovoza 1945. godine. c) zločin genocida i zločini protiv čovječnosti počinjenih tijekom Drugoga svjetskog rata koji su priznati kao takvi kroz konačne obvezujuće odluke ili presude Međunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog Londonskim sporazumom od osmog kolovoza 1946. godine.

208. Od koliko se sudaca sastoji Vijeće sudskog kaznenog odjela: a) pet članova. b) dva člana. c) tri člana.

209. Koje je temeljno pravo i temeljna dužnost Tužitelja: a) potrga i progon počinitelja kaznenih djela koja su u nadležnosti Suda. b) progon i ispitivanje počinitelja kaznenih djela koja su u nadležnosti Suda. c) otkrivanje i progon počinitelja kaznenih djela koja su u nadležnosti Suda.

210. Koje osobe mogu odbiti da svjedoče: a) roditelj ili dijete, usvojitelj ili posvojenik osumnjičenika odnosno optuženika. b) roditelj ili dijete, posvojenik osumnjičenika odnosno optuženika. c) roditelj ili dijete, usvojitelj osumnjičenika odnosno optuženika.

211. Za vještaka se neće uzeti osoba koja: a) je ispitana kao svjedok. b) nije ispitana kao svjedok. c) mora biti ispitana kao svjedok. 212. Kada se obavlja analiza DNK: a) za određivanje istovjetnosti ili činjenice potječu li otkriveni tragovi tvari od

osumnjičenih odnosno optuženika ili oštećenog. b) kada je preko potrebna za određivanje činjenice potječu li otkriveni tragovi tvari od

osumnjičenih odnosno optuženika ili oštećenog. c) kada je preko potrebna za određivanje istovjetnosti ili činjenice potječu li

otkriveni tragovi tvari od osumnjičenih odnosno optuženika ili oštećenog.

40

213. Pregled i obdukcija tijela:

a) poduzet će se uvijek kada u kakvu smrtnu slučaju postoji sumnja da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili da je u s vezi s počinjenim kaznenim djelom. b)može se poduzet će se kada u kakvu smrtnu slučaju postoji sumnja da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili da je u s vezi s počinjenim kaznenim djelom.

c)poduzet će se uvijek kada u kakvu smrtnu slučaju postoji osnovana sumnja da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili da je u s vezi s počinjenim kaznenim djelom.

214. Tko vrši obilazak pritvorenika:

a) predsjednik suda, sudac ili predsjednik vijeća.

b) predsjednik suda, sudac za prethodni postupak, sudac ili predsjednik vijeća. c) predsjednik suda i sudac za prethodni postupak. 215. Pravna i fizička osoba te osumnjičenik odnosno optuženik:

a) ne mogu imati istog branitelja.

b) mogu imati istog branitelja. c) mogu imati istog branitelja pod posebnim uvjetima propisnim Zakonom o kaznenom

postupku.

216. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji: a) ako je Sud bio posredno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja. b) ako je Sud bio neposredno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi . c) ako je Sud bio neposredno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi ili koji je pravomoćnom odlukom izuzet od suđenja.

217. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je na raspravi sudjelovao sudac koji se morao izuzeti. b) ako je na glavnoj raspravi sudjelovao sudac koji se morao izuzeti. c) ako na glavnoj raspravi nije sudjelovao sudac koji se morao izuzeti.

41

218. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je glavna rasprava održana u prisustvu osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku, branitelju, ili oštećenom protivno njegovu zahtjevu uskraćeno na glavnoj raspravi služiti se svojim jezikom i na svojem jeziku pratiti tijek glavne rasprave.

b) ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku ili oštećenom protivno njegovu zahtjevu uskraćeno na glavnoj raspravi služiti se svojim jezikom i na svojem jeziku pratiti tijek glavne rasprave.

c) ako je glavna rasprava održana bez osobe čija je nazočnost na glavnoj raspravi po zakonu obvezna ili ako je optuženiku, branitelju, ili oštećenom protivno njegovu zahtjevu uskraćeno na glavnoj raspravi služiti se svojim jezikom i na svojem jeziku pratiti tijek glavne rasprave.

219. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako nije povrijedio pravo na obranu. b) ako je povrijedio pravo na obranu. c) ako je pokušao povrijediti pravo na obranu.

220. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je protivno zakonu s glavne rasprave javnost bila isključena. b) ako je protivno zakonu s glavne rasprave javnost bila zapostavljena. c) ako je protivno zakonu s rasprave javnost bila isključena.

221. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je Sud pokušao povrijediti propise kaznenog postupka o postojanju odobrenja nadležnoga Suda.

b) ako je Sud povrijedio propise krivičnog postupka o postojanju odobrenja nadležnoga Suda.

c) ako je Sud povrijedio propise kaznenog postupka o postojanju odobrenja nadležnoga Suda.

222. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je Sud donio presudu, a nije bio mjesno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti.

b) ako je Sud donio presudu, a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nenadležnosti.

c) ako je Sud donio presudu, a nije bio stvarno nadležan ili ako je nepravilno odbio optužbu zbog stvarne nadležnosti.

223. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je Sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe. b) ako je Sud svojom presudom potpuno riješio predmet optužbe. c) ako Sud svojom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe.

42

224. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako se presuda temelji na osnovnom dokazu na kojem se po odredbama ovoga Zakona ne može temeljiti presuda.

b) ako se presuda temelji na dokazu na kojem se po odredbama ovoga Zakona može temeljiti presuda.

c) ako se presuda temelji na dokazu na kojem se po odredbama Zakona o kaznenom postupku ne može temeljiti presuda.

225. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je optužba prekoračena. b) ako je optužba donesena prije vremena. c) ako je optužba zakašnjela.

226. Bitna povreda Kaznenog postupka postoji:

a) ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

b) ako je izreka presude nerazumljiva, proturječna sama sebi ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

c) ako je izreka presude razumljiva, proturječna sama sebi ili razlozima presude ili ako presuda uopće ne sadrži razloge ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

227. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen u pitanju:

a) je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo. b) je li djelo za koje se optuženik progoni krivično djelo. c) je li djelo za koje se optuženik progoni pravno djelo.

228. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen u pitanju:

a) postoje li okolnosti koje ne uključuju kaznenu odgovornost. b) postoje li okolnosti koje isključuju kaznenu odgovornost. c) postoje li okolnosti koje uključuju kaznenu odgovornost.

43

229. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen po pitanju:

a) postoje li okolnosti koje isključuju kazneni progon, a naročito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon izostavljen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena.

b) postoje li okolnosti koje isključuju kazneni progon, a naročito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog amnestije ili pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena.

c) postoje li okolnosti koje isključuju kazneni progon, a naročito je li nastupila zastara kaznenog progona ili je progon isključen zbog pomilovanja ili je stvar već pravomoćno presuđena.

230. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen u pitanju:

a) je li glede kaznenog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti.

b) je li glede kaznenog djela koje je glavni predmet optužbe primijenjen zakon koji se ne može primijeniti.

c) je li glede kaznenog djela koje je predmet optužbe primijenjen zakon koji se može primijeniti.

231. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen u pitanju je li:

a) odlukom o kazni ili uvjetnoj ili odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju pravne koristi prekoračena ovlast koju Sud ima po zakonu.

b) odlukom o kazni ili uvjetnoj ili odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju Sud ima po zakonu.

c) odlukom o kazni ili uvjetnoj ili odlukom o sigurnosnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoračena obaveza koju Sud ima po zakonu.

232. Povreda Kaznenog zakona postoji, ako je Kazneni zakon povrijeđen u pitanju:

a) jesu li pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i trenutne kazne.

b) jesu li u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.

c) jesu li pravilno primijenjene odredbe o uračunavanju pritvora i izdržane kazne.

44

233. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da se smatra nevinim dok se dokaže njegova odgovornost u skladu sa Zakonom.

b) da se smatra nevinim dok se ne dokaže njegova odgovornost u skladu sa Zakonom.

c) da se s istim postupa kao s nevinim dok se ne dokaže njegova odgovornost u skladu sa Zakonom.

234. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da u najkraćem roku bude obaviješten, detaljno i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlogu optužbi protiv njega.

b) da u kratkom roku bude obaviješten, detaljno i na jeziku koji razumije, o prirodi i razlogu optužbi protiv njega.

c) da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije, o prirodi i razlogu optužbi protiv njega.

235. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da mu se omogući potrebno vrijeme za pripremu odbrane. b) da mu se omogući potrebno mogućnost za pripremu odbrane. c) da mu se omogući potrebno vrijeme i mogućnost za pripremu

odbrane.

236. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da se brani lično ili putem branioca po vlastitom izboru ili ukoliko nema dovoljno sredstava da se omogući branilac besplatno, ako to interesi pravde zahtijevaju.

b) da se brani lično ili putem branioca po Sudskom izboru ili ukoliko nema dovoljno sredstava da se omogući branilac besplatno, ako to interesi pravde zahtijevaju.

c) da se brani lično ili putem branioca po vlastitom izboru ili ukoliko nema dovoljno sredstava da se omogući branilac besplatno, ako to interesi Sudstva zahtijevaju.

237. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da ispita ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga terete. b) da ispita ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga progone. c) da ispita ili da se u njegovo ime ispitaju svjedoci koji ga optužuju.

238. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da se omogući prisustvo svjedoka u njegovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ga terete.

b) da se omogući saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ga terete.

c) da se omogući prisustvo i saslušanje svjedoka u njegovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ga terete.

45

239. Sukladno Zakonu o prekršaju okrivljeni ima pravo:

a) da dobije besplatnu pomoć sudskog tumača ako ne razumije jezik koji se upotrebljava na sudu.

b) da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije jezik koji se upotrebljava na sudu.

c) da dobije besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumije jezik koji se upotrebljava izravno na sudu.

240. Kao sankciju za učinjeni prekršaj u prometu, sud može okrivljenom uvesti ograničenja na upravljanje motornim vozilom za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine:

a) zabranom upravljanja motornim vozilom tijekom noći. b) zabranom upravljanja motornim vozilom tijekom dana. c) zabranom upravljanja motornim vozilom tijekom ranih jutarnjih sati.

241. Kao sankciju za učinjeni prekršaj u prometu, sud može okrivljenom uvesti ograničenja na upravljanje motornim vozilom za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine:

a) zabranom upravljanja vozilom preko određene udaljenosti od radnoga mjesta.

b) zabranom upravljanja vozilom preko određene udaljenosti od posla. c) zabranom upravljanja vozilom preko određene udaljenosti od kuće.

242. Kao sankciju za učinjeni prekršaj u prometu, sud može okrivljenom uvesti ograničenja na upravljanje motornim vozilom za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine:

a) ograničenjem na upravljanje vozilom do i s Općine. b) ograničenjem na upravljanje vozilom do i s posla. c) ograničenjem na upravljanje vozilom do i s bolnice.

243. Kao sankciju za učinjeni prekršaj u prometu, sud može okrivljenom uvesti ograničenja na upravljanje motornim vozilom za period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine: a) ograničenjem na upravljanje vozilom samo za vožnju vezanu za obavljanje fizičkih poslova. b) ograničenjem na upravljanje vozilom samo za vožnju vezanu za obavljanje pravnih poslova. c) ograničenjem na upravljanje vozilom samo za vožnju vezanu za obavljanje posla.

244. Sukladno Zakonu o prekršaju od koliko se može propisati najniža novčana kazna za fizičko lice:

a) od 50 KM. b) od 30 KM. c) od 20 KM.

46

245. Na koji se način uručuje prekršajni nalog okrivljenom:

a) ličnim uručenjem. b) ličnim uručenjem, putem pošte i ostavljanjem prekršajnog naloga na vidljivom mjestu na motornom vozilu, ako je prekršaj počinjen nepropisnim parkiranjem motornoga vozila. c) ličnim uručenjem, putem pošte i ostavljanjem prekršajno naloga na vidljivom mjestu na motornom vozilu.

246. Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji, ako je taj propis povrijeđen s obzirom:

a) da li radnja opisana u prekršajnom postupku ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj. b) da li radnja opisana u prekršajnom postupku za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj. c) da li radnja opisana u prekršajnom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj.

247. Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji, ako je taj propis povrijeđen s obzirom:

a) da li ima okolnosti koje uključuju odgovornost za prekršaj. b) da li ima posebnih okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj. c) da li ima okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj.

248. Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji, ako je taj propis povrijeđen s obzirom:

a) da li je nastupila zastarjelost pokretanja prekršajnog postupka ili je stvar već pravosnažno riješena.

b) da li je nastupila zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravosnažno riješena.

c) da li je nastupila zastarjelost vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravosnažno riješena.

249. Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji, ako je taj propis povrijeđen s obzirom:

a) da li je došlo do pogrešne primjene zakona ili propisa koji

određuje prekršaj. b) da li je došlo do netočne primjene zakona ili propisa koji određuje

prekršaj. c) da li je došlo do pogrešne primjene zakona koji određuje prekršaj.

47

250. Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen s obzirom:

a) da li je odlukom o sankciji Sud prekoračio ovlaštenja koja ima po zakonu. b) da li je odlukom o drugoj mjeri Sud prekoračio ovlaštenja koja ima po

zakonu. c) da li je odlukom o sankciji ili drugoj mjeri Sud prekoračio ovlaštenja

koja ima po zakonu.

NAPOMENA: SAMO JEDAN OD PONUĐENIH ODGOVORA JE U POTPUNOSTI TOČAN. Predsjednik Povjerenstva Đuro Knežević