LISTA PREDLOŽENIH KANDIDATA ZA IZBOR DEKANA PRAVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU ZA MANDATNO

RAZDOBLJE OD 1. LISTOPADA 2016. DO 30. RUJNA 2018 GODINE

I. LISTA PREDLOŽENIH KANDIDATA

(1) dr. sc. ŽELJKO RADIĆ, izvanredni profesor na predmetima: Opća pravna povijest i Hrvatska pravna povijest

(2) dr. sc. MILIJAN SESAR, izvanredni profesor na predmetu Građansko procesno pravo

II. PROGRAM RADA PREDLOŽENIH KANDIDATA

(1) Izv. prof. dr. sc. ŽELJKO RADIĆ

Dr. sc. Željko Radić, izv. prof.

Kao kandidat za dužnost dekana Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu za mandatno razdoblje

od 1. listopada 2016. do 30. rujna 2018. godine, slobodan sam predložiti sljedeći

P R O G R A M R A D A

Program polazi s jedne strane od iskustava upravljanjanja Fakultetom tijekom tekućeg

dekanskog razdoblja, a s druge strane od uvida o nadasve delikatnom položaju u kojemu se

Fakultet nalazi. Na svu osjetljivost toga položaja na svoj način ukazao je i nedavno provedeni

postupak reakreditacije, tijekom kojega su se jasno očitovale i određene slabosti u ustroju i

djelovanju Fakulteta. Iako konačne rezultate postupka reakreditacije u formi rješenja

nadležnog resornog ministra još uvijek očekujemo, već sada imamo dovoljno elemenata na

osnovi kojih se može zacrtati poželjan smjer budućeg razvoja Fakulteta. Ne treba posebno

naglašavati da je u tome ključna odgovornost dekana koji promišljenim djelovanjem može,

štoviše mora, pokazati sposobnost da uočene slabosti pretvori u izazov, odnosno prilike za

nove iskorake.

2. OPĆI ZADATCI

Uz one općenite zadatke koji proizlaze iz pravnih i strateških dokumenata, kao što su

promicanje izvrsnosti i prepoznatljivosti u istraživačkom i nastavnom radu na Fakultetu,

zauzimanje za načela znanstvene i akademske etike i nadasve vladavinu prava, posebno

važnom zadaćom dekana smatram nastojanje na stvaranju klime razumijevanja, solidarnosti i

dobrih odnosa među kolegicama i kolegama na Fakultetu. Kao što sam naglasio u sličnoj

prigodi prije dvije godine, pretpostavka je to moralne obnove te ponovne uspostave

poljuljanog ugleda i izgubljenog intelektualnog vodstva Pravnog fakulteta u našem

2

društvovnom i akademskom okolišu. Skromno izjavljujem da sam i tijekom proteklih dviju

godina iskreno i postojano nastojao na uspostavi uzajamnog povjerenja i na reintegraciji

podijeljene fakultetske zajednice. Spreman sam na tome nastaviti raditi s još većim žarom.

Jednako tako, pripravan sam mnogo odlučnije nego dosad inzistirati na tome da svatko od nas

preuzme srazmjeran, odnosno pripadajući dio odgovornosti i da doprinese ozbiljenju

zajedničkih ciljeva Fakulteta, počevši već od aktivne participacije u radu fakultetskih tijela

kojoj uistinu nema alternative.

Kao dekan spreman sam njegovati otvorenost i uzajamnost u odnosima s javnošću, lokalnom

zajednicom i strukovnim udrugama, te poticati aktivnu suradnju sa srodnim domaćim i

inozemnim institucijama.

Kao dekan Pravnog fakulteta pripravan sam u suradnji s kolegicama i kolegama s drugih

sveučilišnih sastavnica doprinositi izgradnji i ugledu Sveučilišta u Splitu, ali jednako tako i

zauzimati se za posebne probitke i autonomiju Fakulteta, sukladno pravnim i akademskim

standardima.

U nastavku sam slobodan iznijeti svoje viđenje uloge dekana u upravljanju osnovnim

resursima i procesima na Fakultetu.

2. NORMATIVNI OKVIR

Nužno je bez odgađanja ažurirati propise i procedure Fakulteta u skladu s recentnim

znanstvenim, akademskim i društvenim kretanjima. Iako je Pravni fakultet kroz izmjene i

dopune vlastitog Statuta pratio najvažnije promjene zakonskog i sveučilišnog regulativa, u

tom kontekstu osobito se nadaje potreba izrade jednoga posve novoga statutarnog teksta koji

bi u pogledu sadržaja i nomotehničkog izričaja trebao postati obrascem za cijelu sveučilišnu

zajednicu.

Potrebno je donijeti i novi pravilnik o studijima i sustavu studiranja kojim bi se na

nedvosmislen način otklonile dvojbe s obzirom na neka pitanje izvođenja nastave i održavanje

ispita.

S obzirom na istek Strategije razvoja Fakulteta u razdoblju 2010.-2015. godine, nužno je

donijeti novu projekciju razvitka Fakulteta do 2020. godine, s posebnim naglaskom na

strategiju znanstveno-istraživačke djelatnosti.

3. LJUDSKI POTENCIJALI

NASTAVNO OSOBLJE, kao glavni resurs Fakulteta, treba i u narednom razdoblju biti

posebnom brigom uprave, odnosno dekana. Nedavna reakreditaciju upozorila je na, uostalom

i ranije nam dobro poznatu činjenicu, neodgovarajućeg omjera broja nastavnika i studenata na

Fakultetu. Dakako da je taj problem djelomično objektivno uvjetovan, prije svega

financijskom oskudicom u javnom sektoru i zabranom otvaranja novih radnih mjesta na teret

državne riznice. K tome, Fakultet, u nastojanju da taj problem ublaži, već niz godina

sukcesivno reducira upisne kvote za cca 5% godišnje, isprava samo za izvanredne studente, a

sada i one čredovite. Međutim, nepovoljni omjer može se ispravljati i djelovanjem u drugom

smjeru, tj. povećavanjem broja nastavnika. Uprava Fakulteta i u tekućem je dekanskom

razdoblju otvorila više docentskih radnih mjesta, što pod vidom napredovanja iz suradničkih u

znanstveno-nastavna zvanja, što iz portfelja razvojnih radnih mjesta za dosadašnje znanstvene

novake. Usto, uprava na čelu s dekanom mora u granicama razumnih mogućnosti nastojati

ishoditi od Sveučilišta i MZOS-a dopuštenje za angažiranje dodatnih novih nastavnika i

suradnika i izvan okvira raspoloživih koeficijenata koji se oslobađaju odlascima s Fakulteta

zbog umirovljenja ili drugih razloga. Da taj cilj nije posve nerealan, svjedoči i opetovano

3

isticanje sa strane uprave Sveučilišta u Splitu, činjenice kadrovskog zaostajanja našeg

Sveučillišta u odnosu na druga hrvatska sveučilišta, napose Riječko i Osiječko koja imaju

bitno manju studentsku populaciju i osjetno brojnije nastavničko osoblje, kao i očekivanja

određenih mjera za rješavanje toga problema. Dođe li do određenih pomaka u tome, Pravni

fakultet ima pravo gajiti određena očekivanja, s obzirom na potvrđene reakreditacijske

potrebe, ali i činjenicu da je po broju odobrenih razvojnih radnih mjesta tijekom zadnjih

godina zacijelo na začelju Sveučilišta u Splitu.

Što se tiče raspolaganja koeficijentima radnih mjesta oslobođenim odlascima s Fakulteta, kao

jedino moguća nameće se potreba njihovog promišljenog iskorištavanja u skladu s

usuglašenim potrebama i prioritetima.

Ne treba smetnuti s uma okolnost da Fakultet raspolaže i stanovitim vlastitim sredstvima, koja

može interventno upotrijebiti i u riješavanju kadrovskih pitanja, u mjeri i uz uvjete o kojima

se može prozboriti na Fakultetskom vijeću. Na sličnoj se osnovi mogu privremeno upošljavati

i vanjski suradnici, sukladno potrebama nastavnog procesa i financijskim kapacitetima

Fakulteta.

Upravljanje osobljem i ubuduće treba uključivati skrb o održavanju potrebnih kompetencija

nastavnog osoblja. Uprava Fakulteta već je i ranije oraganizirala programe dodatnog

informatičkog, pedagoškog, didaktičkog i metodologijskog osposobljavanja nastavnog

osoblja, s čime treba nastaviti i dalje. Sukladno financijskim prilikama Fakulteta, opravdano

je podupirati studijske boravke i druge oblike pokretljivosti nastavnika i suradnika, njihovo

sudjelovanje na znanstenim konferencijama, publiciranje znanstvenih radova i sl. Razumno je

(su)financirati i tečajeve stranih jezika za zaposlenike, čemu se mogu pridružiti i studenti.

U cilju djelotvornijeg upravljanja Fakultetom, pogotovo u okolnostima sve većeg

administriranja, trebalo bi razmisliti o povećanju postojećeg broja prodekana (primjerice,

Pravni fakultet u Rijeci ima ih petoro, a Pravni fakultet u Osijeku četvoro).

NENASTAVNO OSOBLJE također je važan i neizostavan resurs Fakulteta. Usljed tehničkog

napretka i promjenjihvosti normi po kojima stručne službe postupaju, stručno znanje u njima

brzo zastarijeva. Otud snažna potreba permanentnog obrazovanja stručnog i tehničkog

osoblja, bilo kroz programe stručnog osposobljavanja putem tečajeva, seminara ili radionica,

bilo uključivanjem u programe međunarodne mobilnosti i učenja na stranim primjerima.

Imajući u vidu relativno skromne projektne kapacitete Fakulteta, osobitu brigu trebalo bi

posvetiti vještinama, odnosno znanjima potrebnim za praćenje i administriranje

međunarodnim i drugim projektima. U tom smislu trebalo bi više koristiti mogućnost

upošljavanja osoba na programima stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa,

što nije onerozno za Fakultet koji je nedavno primio dvije takve osobe na rok od godine dana.

U procesu rada stručnih službi zamjetne se određene poteškoće, te se nameće potreba njihova

rekonstrukcije, osobito kroz preraspodjelu i bolju distribuciju radnih zadataka tamo gdje se

javlja potreba za tim, digitalizaciju funkcija, navlastito u studentskoj referadi, i tome sl.

Potrebno je čim prije uspostaviti alate za praćenje i ocjenjivanje rada svih zaposlenika,

nastavnika i nenastavnog osoblja, te poticanja i nagrađivanja najboljih.

4. STUDENTI

U promišljanju mjesta i uloge studenata uvijek treba imati u vidu da su oni još jedan vitalan

resurs te aktivni čimbenik u svim procesima na Fakultetu. Za ilustraciju, dovoljno je istaknuti

njihovu uključenost i doprinos upravljanju Fakultetom kroz Fakultetsko vijeće i druga tijela,

te promicanje ugleda Fakulteta kroz raznovrsne izvannastavne aktivnosti, kadšto i s

međunarodnim elementom, kojih je samo u posljednje dvije akademske godine upriličen

zavidan broj. Usto, ne treba zaboraviti da se iz studentskih redova nerijetko regrutira

znanstveno-nastavni pomladaka Fakulteta.

4

Uprava Fakulteta treba neumorno nastojati na promicanju i poboljšavanju uvjeta studiranja i

standarda studentskog života, što podrazumijeva i osiguravanje odgovarajućih financijskih

sredstava.

Poželjno je i dalje jačati uzajamno povjerenje i suradnju sa studentima i njihovim udrugama,

osobito sa Studentskim zborom kao njihovim legitimnim predstavništvom. Radi bolje

artikulacije studentskih interesa u studiju, trebalo bi razmisliti o obnovi instituta vijeća

studijskih godina.

Najbolje studente valja bodriti različitim poticajnim mjerama. U tom smislu osobito

poticajnom smatram praksu angažiranja studenata-demonstratora i njihovo makar i

simbolično materijalno nagrađivanje, s čime se započelo u tekućem dekanskom manadatu.

U mandatu ove uprave ustanovljena je i nagrada za najbolje pisane radove studenata, a planira

se i konačna implementacija tradicionalnog i međunarodno prepoznatljivog akademskog

priznanja cum laude, s njegovim izvedenicama magna cum laude i summa cum laude, što bi

također poboljšalo kompetitivnost naših studenata, primjerice kad konkruriraju za domaće i

strane stipendije ili različite nastavne i/ili izvannastavne programe.

Uspjesi naših studenata u govorništvu, simuliranim suđenjima i parlamentarnim debatama,

sportskim i drugim oblicima izvannastavnih aktivnosti, obvezuju nas da ih u tome i nadalje

podupiremo svim sredstvima, uključujući i financijska.

Dojam je da nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene mogućnosti koje nudi program Erasmus, ali i

drugi oblici međunarodne pokretljivosti studenata. Stoga je osobito važno bodriti vlastite

studente da se u njih smjelije uključuju, kao i privlačiti veći broj dolaznih studenata.

5. NASTAVNA DJELATNOST

Iz neprijepornog uvida da sveučilišni studijski programi moraju odražavati recentne

znanstvene spoznaje, i iz potrebe njihove usmjerenosti na rješavanje društvenih zadaća, izvire

i zahtjev za njihovim permanentmim preispitivanjem i preoblikovanjem. To u punoj mjeri

vrijedi za pravni studij koji je najpozvaniji promišljati neke od temeljnih društvenih problema

(javna uprava, pravosuđe, korupcija i sl.).

Stoga je i studijske programe koji se izvode na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu

potrebno stalno osvježavati i dopunjavati novim sadržajima, u skladu sa znanstvenim

kretanjima i društvenim potrebama.

U svim kolegijima treba i nadalje afirmirati europsku pravnu stečevinu i nacionalne

posebnosti, nastojeći uvijek na njihovoj usklađenoj ravnoteži. U postojećoj impostaciji studija

kao posebno podatan put za programske inovacije ukazuju nam se izborni predmeti za

završnim godinama studija, premda ne treba zazirati ni od intervencija u obvezatne kolegije.

U kontekstu nedavno provedene reakreditacije svi studijski programi Pravnog fakulteta u

Splitu ažurirani su i opskrbljeni odgovarajućim ishodima učenja, kako to zahtijeva europski i

hrvatski kvalifikacijski okvir.

No, i dalje se u postojećim studijskim programima zapažaju određeni nedostaci na čijem

otklanjanju treba žurno raditi.

Dojam je da u praksi Fakulteta i nadalje postoje manja ili veća razilaženja u modalitetima

provođenja ispita. Zapažaju se i disproporcije u broju mentorstava seminarskih i diplomskih,

odnosno završnih radova, a iste je usto nužno i dizajnirati na jedinstven način, što iziskuje već

i softver za elektroničko pohranjivanje studentskih radova (sustav DABAR), koji je u procesu

implementacije na Fakultetu. Sve se to planira urediti pravilnikom o sustavu studiranja koji će

se u skoro vrijeme prezentirati Fakultetskom vijeću na razumatranje i usvajanje.

Već sam u prethodnom razdoblju ukazivao na potrebu redimenzioniranja značaja seminarskih

radova kao studijske obveze koja je u strukturi pojedinih studijskih godina dobila preveliki

prostor. Taj problem posebno tišti prvu godinu diplomskog studija prava, na kojoj su

5

predviđena dva obvezatna seminarska rad s po 6 pripadajućih ECTS bodova svaki, što s jedne

strane stvara očiti nesrazmjer u bodovnoj vrijednosti seminarsih radova i nastavnih kolegija, a

s druge strane izlaže nastavnike nepotrebnom i zapravo nepodnošljivom opterećenju koje

onemogućava individualni pristup i zainteresirano mentorstvo. Planira se to pitanje konačno

staviti na raspravu, uz prijedlog ukidanja jednog od dvaju seminarskih radova po studijskoj

godini i odgovarajućom preraspodjelom tako oslobodđeniha ECTS bodova.

Čini se da se pitanje uvođenja kolegija na engleskom jeziku više ne može odgađati. Tome je

doprinio niz razloga, počevši od političke integracije RH u EU, akademske integracije u

europski visokoškolski i istraživački prostor, a posebno afirmacija međunarodne studijske

mobilnosti. Stoga se planira novčanim nagradama potaknuti nositelje pojedinih kolegija na

izvođenje nastave i izradu nastavnih materijala na engleskom jeziku.

Često se kao općenito prihvaćeni nedostatak pravnog obrazovanja ističe nedovoljnost

praktičnih oblika nastave. Valja istaknuti da je Pravni fakultet posljednjih nekoliko

akademskih godina poduzeo znatan napor da studentima završnih godina studija osigura

obavljanje stručne prakse tijekom nekoliko tjedana o odgovarajućim pravničkim institucijma,

što i nadalje treba obdržavati i po mogućnosti povećavati.

Za Pravni fakultet u Splitu zaista je goruće pitanje kašnjenja u uspostavi doktorskog studija.

Vjerujem da nas napori koji su u posljednje vrijeme poduzeti ovlašćuju da s pouzdanjem

očekujemo da će to pitanje u dogledno vrijeme konačno biti riješeno uspostavom jednog

jedinstvenog doktorskog studija modulskog tipa, s odgovarajućom autonomijom pojedinih

modula kako u pogledu sadržajnog oblikovanja, tako i s obzirom na mogućnost uključivanja

međunarodnog elementa.

6. ZNANSTVENA DJELATNOST

Kao znanstveno-nastavna institucija Fakultet se ne smije ograničavati jedino na izobrazbu

pravnih stručnjaka, nego svoj identitet mora potvrđivati i kroz znanstveno-istaživačku

djelatnost. Kako bi u tim nastojanjima bio uspješan, mora raditi na koncentraciji vlastitih

znanstvenih potencijala, te na izgradnji partnerskih odnosa s priznatim znanstvenicima i

institucijama iz zemlje i svijeta.

S obzirom na to da je nedavna reakreditacija ukazala na nezadovoljavajuće stanje znanstvene

djelatnosti Fakulteta, upravo to područje mora biti predmetom pojačanih napora dekana, koji

je kao čelnik Fakulteta glavni jamac znanstvene i akademske izvrsnosti Fakulteta.

U ostvarivanju toga cilja nameće se kao nužno prije svega zacrtati smjer razvitka

znanstevenog rada na Fakultetu za sljedećih pet godina. Svjesna nužnosti i važnosti toga

posla, uprava je Fakulteta inicirala postupak izrade nove znanstvene strategije, koju valja

dovršiti čim prije.

Nadalje, valja poticati osmišljavanje novih inovativnih znanstvenih projekata i aktivnije se

uključiti u podjelu projektnih sredstava, kako onih iz domaćih, tako i onih iz inozemnih

izvora, u prvom redu iz okvirnog programa Obzro 2020. Držim da u narednom dekanskom

razdoblju na Fakultetu treba pokrenuti barem jedan međunarodni i najmanje dva domaća

znanstvena projekta iz portfelja Hrvatske zaklade za znanost.

Suvremeni je društveni, gospodarski i znanstveno-tehnički razvoj izazvao porast važnosti

tehničkih i administrativnih poslova koje prate samo znanstveno istraživanje. Uspješno

upravljanje projektima najčešće pretpostavlja naročite kompetencije i vještine, kojima

istraživači sami ne raspolažu ili se na to ne mogu usredočiti. Stoga jačanje projektnih

kapaciteta podrazumijeva i angažman dobrih projekt-menagera, što također mora biti brigom

odgovornog dekana. Taj se cilj namjerava postići višestrukim nastojanjem, što uključuje

edukaciju postojećih zaposlenika, bilo iz reda mlađih nastavnika bilo iz nenastavnog osoblja,

6

ali i godišnje upošljavanje osoba kroz programe stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog

odnosa.

Uz ona strogo znanstvena istraživanja, Fakultet mora dio svoje istraživačke energije okrenuti i

u pravcu stručnih istraživanja za potrebe profesionalnog sektora, što znači sve razine uprave,

pravosuđa i gospodarstva.

Znanstvena se djelatnost očituje i kroz priređivanje znanstvenih skupova na kojima se

prezentiraju novi uvidi i istraživački rezultati. Držim da možemo biti zadovoljni brojem i

razinom znanstvenih skupova u organizaciji ili suorganizaciji Fakulteta. Stoga s tom praksom

valja i dalje nastaviti, vodeći uvijek računa o financijskim prilikama Fakulteta. Poželjno je

usto finacirati i pojedinačna sudjelovanja nastavnika i suradnika Fakulteta na skupovima u

zemlji i inozemstvu te poticati publiciranje radova na engeskom jeziku i u časopisima koji se

indeksiraju u najcjenjenimjim međunarodnim bazama podataka, u skladu s najnovijim

zahtjevima za znanstveno napredovanje.

7. MEĐUNARODNA SURADNJA I MOBILNOST

U okolnostima izrazite internacionalizacije današnje znanosti i visokog obrazovanja, jačanje

međunarodne suradnje i mobilnosti studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja nameće se

kao snažan i trajan imperativ, pa mu i svakodobna uprava na čelu s dekanom mora posvetiti

odgovarajuću pozornost.

Postojeća suradnja sa stranim partnerima u okviru Centra za njemačko, hrvatsko, europsko i

poredbeno pravo (Slobodno sveučilište u Berlinu i Sveučilište Viadrina u Frankfurtu/O), te

Europskim centrom za dokumentaciju i istraživanje Robert Schuman, kao i partnerima iz

programa francusko-hrvatskih upravnih dana (Sveučilište Paris II. i Francuski državni savjet),

i dalje bi trebali biti okosnicom međunarodne znanstvene i akademske suradnje Fakuleta.

Inicijativa regionalnog okupljanja u mrežu pravnih fakulteta Jugoistočne Europe (SEELS), u

prethodnom razdoblju pokazala je veliki potencijal kojemu treba dati prostora da se dalje

razvija. Usto treba i dalje njegovati plodne veze sa srodnim čustanovama iz bližeg okružja i

Europe.

Na području akademske mobilnosti valja i dalje neumorno nastojati na širenju mreže

partnerskih institucija u okviru programa Erasmus. Osobito treba jače zainteresirati

zaposlenike za mogućnosti koje nude studijski boravci u inozemstvu.

Zbog važnosti pitanja međunarodne suradnje, tijekom tekućeg dekanskog razdoblja ustrojen

je poseban centar koji bi koordinirao tu djelatnost, a razmišlja se i tome da se jedan od

prodekana Fakulteta usredotoči na poslove međunarodne suradnje.

8. PROSTOR I OPREMA

Premda skroman i ograničen, postojeći prostor omogućava nam normalno odvijanje

najvažnijih djelatnosti, uz pretpostavku racionalnog korištenja i upravljanja njime. Dokaz je

tome i okolnost što npr. u tekućem razdoblju nije bilo potebe za korištenjem predavaonica

Sveučilišne knjižnice, što je postojeća uprava za svaki slučaj bila osigurala tripartnitnim

sporazumom sa upravom Sveučilišta i Sveučilišnom knjižnicom.

Potrebno je dovršiti obnovu i opremanje pokućstvom malobrojnih nastavničkih kabineta koji

iz različitih razloga još nisu bili podvrgnuti obnovi.

Treba neprestano zanavljati inventar pojedinih prostora na Fakultetu, osobito predavaonica.

Držim uputnim neke prostore na Fakultetu učiniti vizualno i estetski privlačnijim. Tako bi

primjerice barem glavnu (veliku) predavonicu, vijećnicu i dekant svakako trebalo bolje

dotjerati i učiniti reprezentativnijim.

7

I nadalje treba brinuti o stanju i estetici cjelokupne zgrade i okućnice Fakulteta u cilju

stvaranja povoljnog ozračja, ali i afirmativne percepcije Fakulteta u javnosti.

Planira se uključiti u natječaj za sufinanciranje projekta podizanja energetske učinkovitosti

zgrade Fakulteta.

Treba održati i po mogućnosti podići razinu informatične opremljenosti i učinkovitosti

Fakulteta u čemu su i u prethodnom razdoblju napravljeni hvalevrijedni iskoraci (informatički

su opremljene sve predavaonice, računala se nabavljaju i zanavljaju zadovoljavajućom

dinamikom, uveden je bežični internet). Pribavljena je i oprema za simultano prevođenje, a

preostalo je pribaviti još i kabinu za smještaj prevoditelja. Na taj način razvili bismo i

konferencijski potencijal fakultetskog prostora, što treba povezati s već spomenutom idejom

reprezentativnijeg uređenja velike predavaonice.

9. KNJIŽNICA

Knjižnica i u narednom razdoblju treba biti predmetom povećane brige uprave. Treba

iskoristiti povoljnju konjukturu glede vlastitih sredstava Fakulteta i ne samo održavati, nego i

povećati dinamiku obnavljanja knjižničnog fonda. Naglasak treba biti na elektroniččkim

bazama podataka, premda ni klasične vrste građe ne treba zanemariti. U okviru nastojanja na

povećanju prostora za odlaznu i dolaznu mobilnost studenata u programu Erasmus, uputno bi

bilo oformiti posebnu zbirku tekstova na engleskom i drugim stranim jezicima koje se odnose

ne samo na europsku pravnu stečevinu, već i glavnije europskea nacionalne pravne poretke.

Prostor knjižnice treba kontinuirano održavati, a potrebno je žurno započeti s postupkom

revizije knjižničnog fonda, na što nam je kao zakonsku obvezu skrenula pozornost i nedavno

provedena državna revizija.

Trebalo bi razmišljati i o povećanju prostora čitaonice za studente, a tradicionalno prisutni

problem insuficijencije prostora za skladištenje građe mogao bi se rješavati novim

inovativnim tehnološkim rješenjima koji omogućuju sažimanje prostornog volumena, tzv.

kompaktusima, o čemu se već i dosad razmišljalo.

9. STUDENTSKA REFERADA

U narednom dekanskom razdoblju treba konačno provesti zamisli o digitalizaciji djelatnosti

studetnske referade, čime će se stvoriti znatan prostor za povećanje učinkovitosti. Pod time

mislim u prvom redu digitalizaciju unošenja i kontrole ocjena, e-indeks i drugo.

9. IZDAVAŠTVO

Na krilima povoljne materijalne situacije Fakulteta treba još više dinamizirati izdavačku

djelatnost Fakulteta, podjedanko za sve vrste publikacija: udžbenika, drugih učila, znanstenih

monografija i Zbornika radova. Trajan je zadatak uredništva Zbornika privući što veći broj

tekstova renomiranih autora, i povećati udjel tekstova na engleskom i drugim stranim

jezicima.

Urgentno treba riješiti pitanje indeksacije Zbornika radova u priznatim međunarodnim

referalnim publikacijama, pogotovo u novim okolnostima koje se uspostavljanju najavljenim

izmjenama uvjeta za izbore u znanstvena zvanja.

Dr. sc. Željko Radić

U Splitu, 20. travnja 2016.

8

(2) Izv. prof. dr. sc. MILIJAN SESAR

Izv. prof. dr. sc. Milijan SESAR, izvanredni profesor

Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu

PROGRAM rada za dekanski mandat za razdoblje listopad 2016. – rujan 2018.

I/ Niz je razloga zbog kojih sam se odlučio kandidirati za funkciju dekana Pravnog

fakulteta Sveučilišta u Splitu i zbog kojih smatram da bih tu funkciju mogao uspješno

obnašati. Funkciju dekana doživljavam prvenstveno kao upravljačku funkciju, koja svakako

ima i niz drugih dimenzija: akademsku, kolegijalnu, moralnu, financijsku, administrativnu,

protokolarnu i dr. Radi se o funkciji koja dekanu daje niz ovlasti, ali prvenstveno nameće

dužnosti i odgovornosti. Držim da sam dosegao životnu zrelost i status da bih se u potpunosti

mogao posvetiti toj odgovornoj funkciji. Smatram i da sam tijekom svoje akademske,

profesionalne i društveno-političke karijere stekao nužno iskustvo, znanja i vještine za

obnašanje funkcije dekana. Od 1980. do 1982. Bio sam zaposlen u „Dalmacijacementu“

Solin. Od 1982. do 1990. Bio sam tajnik Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, a

jedno vrijeme i v. d. direktora Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split. Od lipnja 1990.

do prosinca 1992. Bio sam potpredsjednik i član Izvršnog vijeća Grada Splita, a jedno vrijeme

i potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Splita. Od prosinca 1992. do kolovoza 1996. Bio sam

konzul u Generalnom konzulatu RH u Berlinu. Od rujna 1996. zaposlen sam na Pravnom

fakultetu u Splitu, sada sam u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanrednog

profesora. U mandatu 2003.-2007., bio sam vanjski član Odbora za Ustav, poslovnik i

politički sustav Hrvatskog Sabora. Bio sam nositelj više stranačkih funkcija - predsjednik

gradske organizacije, član predsjedništva, predsjednik ogranka, koordinator županijske

organizacije i sl.

Posebno bih naglasio da sam dugogodišnji pročelnik Katedre za građansko procesno

pravo na kojoj vladaju skladni i kolegijalni odnosi te radna atmosfera. Katedra je za vrijeme

mog mandata inicirala, organizirala i/ili provela niz značajnih fakultetskih projekata i poslova:

osnivanje centra, zavoda, međunarodnog znanstvenog projekta, internog znanstvenog

projekta, poslijediplomskog specijalističkog studija, organiziranje međunarodnih i nacionalnih

znanstvenih savjetovanja, okruglih stolova i sl. Iako zasluga za to u velikoj mjeri pripada

članovima Katedre, svoj skromni doprinos vidim u funkcionalnom organiziranju rada Katedre

i davanju svekolike potpore kolegama, što je i smisao upravljačke funkcije.

Jedan od razloga moje kandidature je i općeprihvaćeno razmišljanje da na Fakultetu

postoji niz problema koji zahtijevaju nepristranu, brzu i odlučnu reakciju. Pobrojao bih samo

neke:

1/ MEĐULJUDSKI ODNOSI

Neprijeporno je da su u zadnje vrijeme međuljudski odnosi bitno poremećeni i

narušeni, do te mjere da to značajno utječe na rad i dignitet Fakulteta u sveučilišnoj zajednici i

šire. To se posebno očituje na sjednicama Fakultetskog vijeća. Sebe doživljavam kao

nekonfliktnu osobu. Svako drugo ponašanje mi je strano, vjerujem kao i većini članova

Fakultetskog vijeća. Kao dekan zasigurno neću staviti na dnevni red Fakultetskog vijeća niti

9

jednu točku a da o njoj prethodno ne raspravim sa savjetodavnim tijelom (prošireni dekanski

kolegij) koje ću osnovati, kao i sa svim djelatnicima prema kojima bi pojedina točka dnevnog

reda mogla proizvesti (prema njihovom mišljenju) za njih neželjeni učinak. Posebno neću na

dnevni red stavljati točke koje bi mogle biti pravno dvojbene dok se u potpunosti ne postigne

uvjerenje o pravnoj utemeljenosti. Na Fakultetu treba podržavati, poticati i stvarati odnose

kolegijalne tolerancije i suradnje. Privatni interesi pojedinih djelatnika ne bi smjeli imati

utjecaja na poslovnu sferu i suradnju, a posebno se ne bi smjeli negativno prelijevati na ostale

djelatnike i djelatnost Fakulteta. Svojim radom i ovlastima koje su dekanu na raspolaganju

nastojat ću poticati suradnju i međusobno uvažavanje. Vjerujem da je fakultetska zajednica

dosegnula takvu razinu zrelosti i odgovornosti, da će znati prepoznati i javno osuditi svako

ponašanje koje bi vodilo narušavanju dobrih međuljudskih odnosa i kolegijalne suradnje, a

posebno s pozicije subordinacije, ugrožavanja radno-pravnog statusa i uplitanja u privatni i

obiteljski život.

2/ TRANSPARENTNOST RADA

Fakultet je ustanova koja obavlja javnu djelatnost te je nužna i propisana

transparentnost rada na svim razinama, a posebno na razini rada uprave Fakulteta.

Transparentnost rada ne jamči samo pravo svih djelatnika na obaviještenost o radu uprave,

nego i pravo na mogućnost sudjelovanja u kreiranju odluka, a posebno onih koje se odnose na

pojedine djelatnike ili organizacijske jedinice. To se posebno odnosi na izradu i promjene

studijskih programa, kadrovsku politiku, financijsko poslovanje, odnose prema Sveučilištu i

nadležnom ministarstvu, izradu strategije i samoanalize, razne postupke u kojima je Fakultet

sudionik ili stranka i sl. Transparentnost rada uprave u sebi uključuje i njihovu dužnost

informiranja svih zaposlenika o radu sveučilišta, resornog ministarstva i svih drugih tijela čiji

rad i odluke mogu utjecati na poslovanje Fakulteta i status njegovih zaposlenika (AZVO,

HZZZ, sindikati i sl.).

3/ DECENTRALIZACIJA ODLUČIVANJA I ODGOVORNOSTI

Niti jedna uprava ne može sama ostvariti zacrtane ciljeve pa ni one svakodnevne

zadatke koji se javljaju i nameću Fakultetu. U tom smislu nastojat ću promovirati

organizacijski, institucijski i kadrovski okvir u kojemu će svi djelatnici imati priliku i

mogućnost ponuditi i ostvariti ideje i projekte koji bi pridonosili ugledu i poslovanju

Fakulteta i njegovih djelatnika.

U prvom redu ću predložiti imenovanje tri prodekana. Kako osobno smatram da je i taj

broj nedostatan ne samo za poslovni iskorak, nego i za uobičajeno poslovanje Fakulteta,

predložit ću Fakultetskom vijeću imenovanje još dva prodekana koji bi, do izmjene Statuta i

odobravanja troška od strane MZOS-a, bili (za razliku u plaći) financirani iz vlastitih

sredstava. Planiram osnovati i savjetodavno tijelo (prošireni dekanski kolegij) sastavljeno od

najiskusnijih profesora. Posebno ću poticati inventivni rad i rad koji promiče djelatnost

Fakulteta. Primjenom akata o povećanju sustava kvalitete i nagrađivanja, svaki takav rad bit

će honoriran u skladu s utrošenim vremenom i postignutim učincima. To se posebno odnosi

na međunarodne i znanstvene projekte, ali i na sve izvannastavne poslove koji zahtijevaju

znanja, vještine, odgovornost, organizcijske i upravljačke sposobnosti.

Decentralizacija rada i odgovornosti je, s druge strane, i statutarna obveza svakog

zaposlenika. U tom smislu posebna pozornost posvetit će se aktivnom radu svih fakultetskih

tijela (povjerenstava, studentskog zbora, profesorskog zbora, zavoda, seminara, katedara,

centara i sl.). Svojim djelovanjem nastojat ću osigurati provođenje temeljne misije Fakulteta -

dosizanja izvrsnosti i prepoznatljivosti u istraživačkom i nastavnom djelovanju s ciljem

10

unapređenja obrazovanja budućih pravnika, razvitka pravne znanosti i pravne prakse,

izgradnje društva temeljenog na principima vladavine prava. Nastojat ću sustavno i

organizirano poticati mobilnost i razvijanje istraživačkih karijera, omogućiti izražaj talenata i

poduzetničke energije svakog pojedinca (nastavnika, asistenta, studenta, administratora i

suradnika), kontinuiranu edukaciju vlastitih nastavnika i suradnika, suradnju sa sličnim

institucijama u zemlji i u svijetu, stalno poboljšanje procesa obrazovanja i kvalitete

upravljanja i rukovođenja Fakultetom.

4/ PRAVILNOST I ZAKONITOST RADA FAKULTETA

Kao dekan jednog pravnog fakulteta i odgovorna osoba, bit ću nepopustljiv i dosljedan

u kontroli i provođenju zakonitog rada Fakulteta, svih njegovih službi i organizcijskih

jedinica, svakog pojedinog zaposlenika, a posebno u pogledu rada i donošenja odluka od

strane Fakultetskog vijeća.

5/ SVEUČILIŠNA AUTONOMIJA FAKULTETA I VANJSKA SURADNJA

Unatoč zajamčenoj autonomiji i pravnoj osobnosti, nesporno je da Fakultet ne može

uspješno funkcionirati ukoliko nema kvalitetne suradnje na partnerskoj osnovi s rektorom

Sveučilišta i resornim ministrom. Stječe se dojam da je u zadnje vrijeme nekim potezima i s

naše strane taj odnos narušen te će mi jedan od primarnih ciljeva biti rad na upostavi

partnerskog odnosa sa Sveučilištem, a posebno na pitanjima kvalitete, kadrova, strategije,

pravne pomoći i podrške, nove zgrade Fakulteta, rada u sveučilišnim tijelima i sl.

U svom radu vodit ću se odlukama Fakultetskog vijeća prema kojima je pravna

integracija sveučilišta i pravni status Fakulteta neupitan i već uređen u skladu s Ustavom i

odlukama Ustavnog suda o zajamčenoj autonomiji sveučilišta. S druge strane, poticat ću i

podržavati aktivnosti koje vode učinkovitoj funkcionalnoj integraciji Sveučilišta. Pravni

fakultet, kao jedna od prvih i najstarijih članica Sveučilišta, može i mora značajno pridonijeti

funkcionalnoj integraciji. To se može ostvariti kroz osnivanje zajedničkih studijskih programa

s partnerima sa Sveučilišta, kroz sveučilišne znanstvene projekte, vanjsku suradnju nastavnika

Fakulteta na drugim sastavnicama Sveučilišta, aktivno sudjelovanje u radu sveučilišnih tijela,

izradu strategije razvitka Sveučilišta, pomoć u izradi pravnih propisa i sl.

II/

Što se ostalih aktivnosti koje namjeravam provesti tiče, radi se o uobičajenim

aktivnostima koje bi morao provoditi svaki dekan, a koje će se svakako revidirati prema

novim okolnostima koje nisu bile poznate u trenutku pisanja programa rada, prema

prijedlozima, zahtjevima i potrebama zaposlenika Fakulteta te sukladno strategiji razvitka

koja treba uskoro biti donesena.

U tom smislu izloženi Program rada temelji se na tradiciji, postignućima i dobroj

praksi rada dosadašnjih uprava i Fakulteta u cjelini, na zadacima zacrtanim Strategijom

razvitka Fakulteta za razdoblje 2010. – 2015., na rezultatima Samonanalize i ocjenama

vanjske prosudbe, ali i na svim kratkoročnim i dugoročnim ciljevima i obvezama koje se

nameću društvenim prilikama u kojima Fakultet djeluje, međuodnosom sa Sveučilištem,

nadležnim ministarstvima i drugim državnim i javnim tijelima, gospodarstvom i dr. Značajan

dio aktivnosti Fakulteta u prethodnom razdoblju bio je određen osobnošću i vizijom uprava

Fakulteta. U tom smislu u programu se posebno navode i aktivnosti koje će se nastojati

započeti i/ili provesti u dekanskom mandatu.

11

Da bi se navedene aktivnosti uopće mogle provoditi i ostvariti, potrebno je na

Fakultetu stvoriti pozitivnu klimu, uvažavati institucijski i pravni okvir koji će biti poticaj i

jamac ostvarenja većine zacrtanih ciljeva.

1/ OSIGURANJE KVALITETE

U okviru redovitog poslovanja Fakultet je, imenovanjem ustrojbenih jedinica za

osiguranje kvalitete (Odbora za unapređenje kvalitete, Ureda za odnose sa studentima i

Povjerenstva za unapređivanje nastave), te donošenjem Priručnika o kvaliteti uspostavio

odgovarajuću normativnu i organizacijsku strukturu koja je integralni dio sustava osiguranja

kvalitete visokog obrazovanja na Fakultetu, koja se gradi u svim područjima djelovanja i kroz

sve normativne akte Fakulteta.

Osiguranje kvalitete držim iznimno značajnim zadatkom, dužnošću i odgovornošću

uprave, nastavnika i suradnika, studenata i svih zaposlenika Fakulteta. U tom smislu nastojat

ću poticati i podržati djelovanje svih mehanizama za osiguranje kvalitete – periodičnu izradu

samoanalize/SWOT analize rada Fakulteta, osnivanje i drugih tijela za osiguranje kvalitete

(vijeća godišta i sl.), evaluaciju rada nastavnika, studenata i stručnih službi i dr.

Zbog velikog značaja i opsega zadataka u pogledu osiguranja kvalitete, planiram

predložiti da se na Fakultetu donese odluka o uvođenju trećeg prodekana – prodekana za

osiguranje kvalitete (koji bi imao u nadležnosti i druge poslove), što je u skladu s preporukom

Senata Sveučilišta i praksom u drugim ustanovama izvan sustava visokog obrazovanja.

Nužno je nastaviti certifikaciju sustava kvalitete – ISO standarda, i postaviti internog

auditora, između ostalog zbog povoljnijeg vanjskog vrednovanja Fakulteta te povoljnijeg

položaja Fakulteta u poslovanju i suradnji s drugim subjektima.

2/ STUDIJSKI PROGRAMI

Fakultet treba nastaviti s transformacijom diplomskih i stručnih studija, sukladno

načelima Bolonjske deklaracije, te prvenstveno u skladu sa zahtjevima tržišta rada,

osiguravajući jasno definirani akademski profil koji omogućuje zapošljivost, razvijanje

nacionalnog kvalifikacijskog okvira i prevođenje akademskih profila i kvalifikacija ostvarenih

na Fakultetu u europski kvalifikacijski okvir. Nužne izmjene studijskog programa treba

shvatiti kao otvoreni proces kojemu je cilj još veće približavanje programima fakulteta

europskih zemalja te praćenje najnovijih znanstvenih dostignuća, kao i stjecanje kompeticija

(konkurentnosti) i posebnih kompetencija (znanja, vještina i stavova) koji će studentima

osigurati povoljniji položaj na tržištu rada. Studijske programe treba osuvremeniti i ustrojiti

na način da pravnici završetkom obrazovanja steknu sposobnost da udovolje konkurentnosti te

zahtjevima radnog mjesta i specifičnim radnim zadacima kada izađu na tržište rada. U tom

smislu nužno je kontinuirano raditi na usavršavanju i aktualiziranju obrazovnih ciljeva ili

ciljeva učenja, ishoda učenja i zadataka; u studijske programe treba uvoditi nove predmete

koji prate zahtjeve tržišta rada i zapošljivosti, a posebno je značajno studentima prava

omogućiti stjecanje praktičnih iskustava i obavljanje praktičnog rada tijekom studiranja u

pravosuđu, upravi i gospodarstvu.

Kako bi se ovi zadaci kvalitetno ostvarili nužno je i kontinuirano obrazovanje

nastavnika (edukacija edukatora).

Među glavnim zadacima koje Fakultet mora ostvariti u narednom dekanskom mandatu

svakako je konačno osmišljavanje i organiziranje poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog

studija, kojim se dovršava vertikala studiranja pravnih znanosti. To je značajno za afirmaciju

znanstveno-nastavnog rada nastavnika, ali i za uvođenje studenata u znanstvenoobrazovni

12

proces. Fakultet raspolaže s dostatnim brojem kvalificiranih mentora koji bi bili dostupni

doktorandima za upućivanje u metode znanstvenog istraživanja.

Poticat ću i podržati rad na ustrojavanju i novih poslijediplomskih specijalističkih

studija, posebno onih iz interdisciplinarnih znanstvenih područja. Raspoložive ankete ukazuju

da studenti sve više traže da im se omogući stjecanje multidisciplinarnih znanja tijekom

studiranja, odnosno da im se omogući stjecanje znanja i vještina i iz drugih znanstvenih

područja. U tom smislu treba dodatno podržati postojanje i uvođenje novih nepravnih

predmeta u studijski program, te kroz međusveučilišnu suradnju proširiti mogućnost da

studenti mogu upisivati predmete s drugih visokih učilišta.

Što se tiče postojećih studijskih programa, nastojat ću pokrenuti raspravu i izradu

elaborata o ustrojavanja poslijediplomskog specijalističkog stručnog studija iz područja javne

uprave.

Namjera mi je i pokrenuti inicijativu da Fakultet postane Centar izvrsnosti u području

uprave.

3/ NASTAVA I NASTAVNICI

Uredno izvođenje svih oblika nastave u skladu s nastavnim planovim i programima

obveza je svih nastavnika i suradnika, ali i studenata. Podršku u tome im trebaju dati sve

fakultetske službe, a posebno je uprava Fakulteta dužna skrbiti o urednom izvođenju nastave.

Kao temeljnu djelatnost Fakulteta, nastavnu djelatnost treba kontinuirano realizirati u skladu s

važećim nastavnim planovima i programima, kako svakog studija, tako i svakog predmeta

pojedinačno. Osim usklađivanja nastavnih planova i programa s ostalim pravnim fakultetima

u Republici Hrvatskoj, treba pratiti i usvajati dostignuća na području pravnih znanosti (ali i

drugih znanosti koje se izučavaju na Fakultetu) i pravne prakse Europske unije, što bi

doprinijelo većoj i lakšoj mobilnosti studenata i nastavnika. Nastavni proces nužno je

prilagoditi zahtjevima i potrebama gospodarstva i tržišta rada, posebno s obzirom na rezultate

anketa prema kojima studenti svoje buduće zaposlenje u najvećoj mjeri vide u gospodarstvu i

privatnom sektoru.

Nastava je organizirani, ali i vrlo promjenjivi proces. Stoga nastavnici i suradnici

moraju unaprijeđivati didaktičku i metodičku razinu izvođenja nastave, u okviru cjeloživotnog

učenja trebaju pratiti promjene u pedagogijskim znanostima i stalno osuvremenjivati svoju

nastavu. Na tom području planira se organizirati kontinuirane tečajeve iz područja didaktike i

metodike izvođenja nastave, ali i svih drugih vještina za koje se ocjeni da mogu pridonijeti

većoj kvaliteti izvođenja nastave.

Stalni je zadatak uprave Fakulteta briga za osiguranje dovoljnog broja kvalificiranih

nastavnika i dovoljnog broja radnih mjesta za nove nastavnike i suradnike. U ovom trenutku

je na Fakultetu nužno ishoditi uvjete za zapošljavanje novih ljudi zbog sve izraženijeg starenja

nastavne populacije, ali i zbog postizanja što povoljnijeg omjera između broja studenata i

nastavnika. U tom se smislu planira povećati broj nastavnih i istraživačkih radnih mjesta, uz

napomenu da ostvarenje tog zadatka uvelike zavisi od okolnosti na koje uprava ne može

samostalno utjecati. Ono što uprava zasigurno može i mora uraditi je provođenje analize

postojećeg kadrovskog stanja i određivanje prioriteta i mjera za poboljšanje. Primjerice, tu

treba uključiti i mjere za dodatno materijalno nagrađivanje najproduktivnijih i najbolje

ocjenjenih nastavnika i suradnika u skladu s aktima Fakulteta i Pravilnikom o nagradama i

priznanjima, što se, zajedno sa zapošljavanjem novih djelatnika, predviđa kao jedan od

prioritetnih zadataka. Mogućnost i poticanje uključivanja u obrazovni proces vrsnih

stručnjaka iz pravosuđa, gospodarstva i državne uprave, kao i stvarna realizacija obvezne

pravne prakse studenata tijekom studija, dali bi pravnom studiju novu dimenziju i dodatnu

kvalitetu.

13

Primjetan je i deficit pratećeg osoblja (tajnica katedara, zavoda i sl.), s obzirom na to

da su nastavnici opterećeni nepotrebnim administriranjem, što svakako negativno utječe na

kvalitetu nastave.

4/ STUDENTI

Studenti Pravnog fakulteta u Splitu ravnopravni su članovi akademske zajednice koji

sudjeluju u svim aktivnostima Fakulteta: učenju i nastavi, istraživanjima, unapređenju

kvalitete te sveučilišnom životu uopće.

Nastojat će se održavati i razvijati dosegnuti studenstki standard i standard studiranja te

uspostaviti svu potrebnu infrastrukturu i osigurati (organizacijsku i financijsku) potporu

aktivnostima studenata (kulturnim, društvenim, obrazovnim, šporstkim itd.). Kontinuirano će

se pratiti pokretljivost studenata i permanentno usavršavati ECTS – sustav, ishodi učenja,

objektivni standardi ujednačavanjem kriterija i mjerila, pokazatelji prolaznosti na ispitima,

vremena studiranja, radnog opterećenja studenata, nagrađivanja izvrsnosti, nastavne

metodologije i dr. Uz dodjelu tzv. dekanove nagrade, potrebno je izgraditi još bolji i

mjerljiviji sustav dodjele priznanja i nagrada za uspjehe u studiranju i aktivnostima vezanim

uz studij, kao poticajne mjere kojima će utjecati na bolje rezultate i ostalih studenata. Cilj je

povećati omjer prolaznosti s prve na drugu godinu studija, povećati broj studenata koji

diplomiraju u roku, odnosno koji završe studij, te povećati broj studenata izvan gravitacijskog

područja Fakulteta. Studentima će nastojati pružiti i druge pogodnosti za lakše savladavanje

nastave.

Poseban naglasak bit će na daljnjem inteziviranju studentske prakse – u dužem trajanju

nego sada, i na nižim godinama studija, uz ugovorno angažiranje kvalificiranih mentora na

radlištima gdje se obavlja praksa, kao i na ponovnom izdavanju studentskog lista „Nasciturus“

koji je prestao izlaziti.

Naglasak će biti i na inteziviranju izvannastavnih aktivnosti koje će pridonijeti

dodatnom stjecanju znanja i vještina koja su studentima potrebna za kompetitivni izlazak na

tržište rada. Primjerice kroz osiguravanje ljetne stručne prakse najboljim studentima;

otvaranje fotokopirnice za studente na Fakultetu, uključivanje studenata u znanstveni, stručni i

istraživački rad; organiziranje tečajeva za studente za još najmanje tri strana jezika (njemački,

talijanski, francuski); organiziranje stručnih tečajeva stranih jezika za pravnike; kontinuirano

povećanje ERASMUS partnerskih ustanova gdje će studenti moći obavljati studijske boravke

i sl. Za sve navedene aktivnosti Fakultet će izdvojiti dodatna financijska sredstva.

Što se studentskog standarda tiče, inzistirat će se na otvaranju studentskog kafića te

ulagati napor na otvaranju studentske menze s toplim kuhanim obrocima na Fakultetu ili u

njegovoj neposrednoj blizini. Planira se i potpuno informatiziranje svih nenastavnih procesa

kako bi se, primjerice, studentima omogućio samostalni upisi u višu godinu preko ISVU

sustava, bez dugih čekanja u studentskoj referadi.

Od studenata će se tražiti i provođenje aktivnosti koje bi mogle pridonijeti osiguranju

kvalitete na Fakultetu, pa time i ostvarenju studentskih prava i studentskog standarda, poput:

aktiviranja rada studentskih tijela i izrada zapisnika o njihovom radu; aktivnije sudjelovanje u

postupku vanjske prosudbe; organiziranje „prihvata“ brucoša i promoviranje pravne struke

među srednjoškolcima; sudjelovanje u provođenju fakultetskih anketa o kvaliteti nastave;

sudjelovanje u izradi analize uspješnosti studiranja; izrada izvještaja o uvjetima studiranja na

drugim fakultetima nakon studijskog boravka i sl.

Radi učinkovitijeg ostvarenja navedenih ciljeva, predsjednik studentskog zbora

sudjelovat će u radu dekanskog kolegija kada se bude raspravljalo o pitanjima koja se tiču

studenata. U planu je i formiranje Ureda za studente koji će biti otvoren i dostupan za sve

studente svakim radnim danom i to najmanje šest sati dnevno te uvođenje obveze redovitog

14

kolegija dekana i suradnika (prodekani) sa studentskim zborom, a sve kako bi se studentima

dale potrebne informacije i upute o njihovim pravima i obvezama, nastavi, ocjenjivanju,

ECTS sustavu, mentorima i sl. Jednom mjesečno organizirat će se "Dekanski sat" radi

razgovora studenata s dekanom Fakulteta oko svih problema na Fakultetu. Na njemu bi

studenti bez nazočnosti nastavnika iznosili izravno dekanu svoja razmišljanja, probleme i

ideje. Time bi se potaknula bolja komunikacija između studenata i fakulteta te se motiviralo

studenate da se uključe u razne aktivnosti.

Posebnu pozornost treba posvetiti kretanju tržištu rada, odnosno zapošljivosti

studenata koji završe studijske programe na Fakultetu. U tom smislu planira se uspostaviti

stalnu suradnju sa Zavodom za zapošljavanje.

5/ DJELATNICI IZVAN NASTAVNOG PROCESA

Fakultet treba, u sklopu sveučilišnih i fakultetskih programa cjeloživotnog učenja,

uspostaviti sustav i financijske instrumente za organizirano osposobljavanje administrativnog

i tehničkog osoblja zaposlenog na Fakultetu, te će programirano poticati osposobljavanje

osoblja u drugim domaćim i inozemnim institucijama. Posebni je cilj izgraditi administrativni

kapacitet za upravljanje programima EU. Fakultet će izraditi dodatnu strategiju za razvitak

karijera svojih djelatnika izvan nastavnog procesa u kojoj će utvrditi niz mjera, uključujući i

mjere za dodatno materijalno nagrađivanje najbolje ocjenjenih djelatnika u skladu s aktima

Fakulteta. Nastojat će se kadrovski ojačati informatičku službu.

6/ ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKA DJELATNOST

Jedan od prioritetnih ciljeva je unapređenje i povećanje znanstveno istraživačke

djelatnosti Fakulteta, koja se do sada odvijala uglavnom putem projekata financiranih od

strane MZOS. Neprimjereno je i nedopustivo da Fakultet nema niti jedan aktivni znanstveno-

istraživački projekt. Nastojat ću (kadrovski i financijski) poticati i podupirati pokretanje i

prijavljivanje novih projekata i programa, posebice takvih koji bi bili financirani iz europskih

fondova, odnosno od strane inozemnih/međunarodnih subjekata, Hrvatske zaklade za znanost

te projekata za potrebe pravosuđa, uprave i gospodarstva. Osim pozitivnih znanstvenih i

financijskih učinaka, jedna od glavnih koristi od znanstvenih projekata očituje se u

mogućnosti prijama znanstvenih novaka, čime se dugoročno stvara potencijal za kadrovsko

obnavljanje Fakulteta.

Prema mogućnostima nastojat će se poticati i podupirati tiskanje znanstvenih i stručnih

radova, sudjelovanje u radu znanstvenih skupova i savjetovanja u zemlji i inozemstvu,

sudjelovanje u radu ekspertnih skupina i znanstvenih udruga, državnih i sveučilišnih tijela

koja skrbe o znanstvenoistraživačkom radu i sl.

Dio istraživačkih aktivnosti sustavno i organizirano usmjerit će se prema temeljnim,

razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i zajednice u kojoj Fakultet

djeluje (jedinice lokalne uprave i samouprave, pravosuđe). U tom smislu izradit će se elaborat

o organizacijskom, institucijskom, pravnom i financijskom okviru za uspostavu takve

suradnje.

7/ CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE I UČENJE

Cjeloživotno obrazovanje obuhvaća organizirano učenje koje se provodi najčešće od

strane visokih učilišta (pa time i Fakulteta), a cjeloživotno učenje je širi koncept usavršavanja

pravnika koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja te se može

provoditi cijeli život. Ovo učenje može se obavljati sudjelovanjem u radu strukovnih i

15

stručnih udruga i alumnija, na savjetovanjima i radionicama, proučavanjem sudske prakse,

čitanjem i pisanjem znanstvenih i stručnih radova, a u konačnici i najobičnijom razmjenom

iskustava s kolegama. Nema zapreke da Fakultet organizira i neke od oblika cjeloživotnog

učenja.

Pravni sustav je živi organizam u stalnom procesu, te je pravnicima (praktičarima) sve

potrebnija dodatna edukacija. Završetkom pravnog studija, odrađenim vježbeničkim stažom i

polaganjem nužnih stručnih ispita, pravnici se nalaze tek na početku svoje profesionalne

karijere. Niz je okolnosti koje od profesionalnih pravnika zahtijevaju kontinuirano

obrazovanje i učenje do kraja njihove profesionalne karijere. Spomenuli bismo samo učestale

izmjene pravnih propisa, nova stajališta (sudske i upravne) prakse, napredovanja u struci i

promjene radnih mjesta i poslodavaca, nove uvjete radnih mjesta, ratifikacija međunarodnih

pravnih izvora, izmjene u pravosudnom sustavu, preustroj uprave, novi oblici i načini

upravljanja gospodarskim subjektima, provjere znanja od strane poslodavca i sl.

U tom smislu potrebno je izraditi programe trajne obuke sudaca i državnih odvjetnika,

odvjetnika i javnih bilježnika, pravnika u gospodarstvu i dr., u suradnji s Pravosudnom

akademijom, HOK, HGK i HJK te drugim udruženjima pravnika. Treba ponuditi obuku i

ostalim stručnjacima kojima je potrebno određeno pravno znanje, obuku odraslih i dr. Za

programe cjeloživotnog učenja provodit će se akreditacijski postupak i primjenjivati

standardni kvalitete kao i za sveučilišne studije, pa će se krediti ostvareni na njima moći

koristiti za izgrađivanje i dograđivanje akademskog i kvalifikacijskog profila. Programi

cjeloživotnog učenja bit će sastavni dio redovitih aktivnosti djelatnika Fakulteta.

8/ IZDAVAČKA DJELATNOST

U narednom razdoblju Fakultet će i dalje razvijati svoju izdavačku djelatnost

objavljivanjem radova svojih nastavnika i suradnika kao i mladih znanstvenika, ali i

poticanjem studenata na suradnju i nastavak publiciranja studentskog lista „Nasciturus“. U

tom smislu Fakultet bi, na prijedlog Povjerenstva za izdavačku djelatnost, trebao napraviti

sadržajni i financijski plan izdavačke djelatnosti za naredno razdoblje, u kojem bi trebalo

predvidjeti još veći iznos od sadašnjeg.

Posebno će se poticati i podržavati uredno i pravovremeno objavljivanje Zbornika

radova Pravnoga fakulteta. Najznačajnijim zadatkom smatram ishođenje odobrenja za

citiranost Zbornika u relevantnim bazama (za izbor nastavnika), poput Hein Online,

SCOPUS-a i WOS-a te reaktiviranjem citiranoti u bazi Index to Foreign Legal Periodicals.

9/ IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Prilagođavanje programa našeg studija europskom modelu studiranja proces je koji

ovisi i o mogućnostima dodatnog obrazovanja naših studenata i profesora. Upravo je zato

osnovan Centar za izvannastavne aktivnosti Pravnog fakulteta, zamišljen kao podrška

studentima i profesorima u istraživačkom radu, analitičkom i kreativnom pristupu

obrazovanju i poticanju nazavisnog i odgovornog stava budućih pravnika.

Aktivnosti Centra će se i dalje razvijati kao jedan od važnih zadataka Fakulteta.

Aktivnosti Centra ostvarivat će se kroz raznoliku edukaciju radioničkoga tipa, razmjenom

iskustava sa sličnim centrima u zemlji i inozemstvu, praktičnim djelovanjem u suradnji s

nevladinim udrugama, organiziranjem tribina i okruglih stolova, pomoći u svladavanju

nastavnog gradiva, metodologiju izrade seminarskih i diplomskih radova i pristup učenju,

studijskim putovanjima, usvajanje komunikacijskih vještina, kroz rad debatnog kluba,

sudjelovanjem u radu pravne klinike i klinike za besplatnu pravnu pomoć, informacijsko

16

opismenjavanje, uključivanje u pro bono inicijative, učenjem dodatnog stranog (strukovnog)

jezika i drugim aktivnostima.

10/ KNJIŽNICA

Rad Knjižnice Fakulteta od velikog i posebnog je značaja za kvalitetno obavljanje

nastavnog, znanstvenog i stručnog rada na Fakultetu. Dekan, kao predsjednik Odbora

Knjižnice, dodatno ima posebnu odgovornost za osiguranje kvalitetnog rada Knjižnice.

Stoga ću, u skladu s objektivnim mogućnostima, nastojati osigurati sve uvjete za

ostvarenje radnih zadataka i planova koje predloži uprava knjižnice, a koji se odnose na

sustavnu brigu o domaćoj i međunarodnoj strukovnoj suradnji, povećavanju knjižničnog

fonda, s posebnim naglaskom na održavanje postojećih i nabavu novih stranih baza podataka,

edukaciju osoblja, potrebu dodatnog angažiranja informatičnih stručnjaka i nabavu potrebne

opreme.

11/ PROSTOR I OPREMA

Prostorni problemi Fakulteta planiraju se riješiti izgradnjom nove zgrade u

Sveučilišnom kampusu, što bi u potpunosti otklonilo problem prostora i omogućilo

neometano odvijanje svih sadržaja (nastavnih, znanstvenih, knjižnične djelatnosti,

studentskog standarda i drugih aktivnosti). Do tada treba efikasno i produktivno koristiti

postojeći prostor i opremu, odnosno potrebno se je organizirati tako da postojeći prostor i

oprema u funkciji budu cijelog dana. Po potrebi može se koristiti i prostor Sveučilišta i drugih

sastavnica Sveučilišta.

U obrazovanju danas treba otvarati prostore za nove oblike rada kao što su e-

sveučilište ili učenje na daljinu, što zahtijeva ovladavanje novim tehnologijama i uvođenje

novih metoda kao nadopuna klasične nastave. Stoga držim nužnim organizirati i uključivati u

različite oblike stjecanja vještina za uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije sve

zaposlenike i studente, čime bi se osigurale izravne komunikacije, konzultacije i mentorstva

između studenata i nastavnika, kao i samih studenata.

Usto, potrebno je provesti dodatno razvijanje WEB stranice Fakulteta, te u potpunosti

omogućiti stvaranje prostora za efikasno javno informiranje i učinkovitu konzultaciju

studenata i profesora (osnivanje intranet stranice za nastavnike i studente za nastavne

materijale, obavijesti i sl.).

Dosadašnjim investicijskim ulaganjima u prostor i opremu Fakultet je znatno

unaprijedio stanje na tom području kako bi se mogli i dalje neometano razvijati svi njegovi

sadržaji i provoditi strateški ciljevi daljnjeg razvitka Fakulteta. Kada bi se pronašla financijska

sredstva izvan Fakulteta, bilo bi nužno izvršiti intervenciju u prostoru na način da se sanitarni

čvorovi u prizemlju Fakulteta prilagode potrebama osoba s invaliditetom.

Traženjem povoljnijih ponuda (paketa) mogli bi se smanjiti troškovi telefoniranja, ali i

poboljšati opseg usluga (primjerice mogućnost izravnog biranja brojeva na području Hrvatske

iz nastavničkog kabineta).

S obzirom na mogućnost studiranja na daljinu, jednu bi učionicu trebalo opremiti i

prilagoditi da može udovoljiti svim zahtjevima takvog načina studiranja. U planu je pribaviti

i opremu za simultano prevođenje.

17

12/ ALUMNI

Pri Pravnom fakultetu osnovana je 2001. godine udruga Alumni PFS, u koju se

dragovoljno učlanjuju svi oni koji su završili neki od studijskih programa na ovom Fakultetu,

s ciljem ostvarivanja trajne i uzajamne suradnje, njegovanja odnosa s Fakultetom, pružanja

potpore Fakultetu i fakultetskoj knjižnici, stimuliranja i nagrađivanja najboljih studenata,

organiziranja okruglih stolova i predavanja o aktualnim pravnim pitanjima, provođenju

praktične nastave za studente i sl.

Poticanje aktivnog djelovanja Alumnia i proširenje njegova članstva jedan je od

prioritetnih zadataka Fakulteta u narednom razdoblju, posebno jer je to značajno zbog

vrednovanja Fakulteta i upoznavanja tržišta rada.

13/ MEĐUNARODNA SURADNJA I MOBILNOST

Fakultet surađuje ili je surađivao s brojnim visokoškolskim i znanstvenim ustanovama

u zemlji i inozemstvu. Pojedini profesori Pravnog fakulteta u Splitu članovi su izvršnih tijela

u međunarodnim profesionalnim udrugama pravnika što također predstavlja važan okvir za

međunarodnu suradnju i mobilnost. Fakultet se posebno istaknuo organiziranjem i

domaćinstvom međunarodnih znanstvenih skupova. Nastavnici i suradnici Fakulteta redoviti

su sudionici znanstvenih savjetovanja, konferencija, kongresa i skupova u inozemstvu. Mnogi

od njih sudionici su inozemnih znanstvenih projekata i usavršavali su se na različitim

inozemnim sveučilišnim i znanstvenim institucijama. Tu svakako treba ubrojati i uspješnu i

sve zastupljeniju mobilnost studenata i nastavnika u okviru međunarodnih projekata, kao i u

okviru interkatedarske suradnje ili sudjelovanjem na inozemnim poslijediplomskim studijima.

Iako međunarodnu suradnju Pravnog fakulteta u Splitu možemo smatrati uspješnom,

svakako ima prostora i za njezino daljnje poboljšanje. Prvenstveni zadatak je

institucionalizacija međunarodne suradnje koja je do sada uglavnom počivala na stalnom i

značajnom broju pojedinačnih sudjelovanja nastavnika i suradnika u međunarodnim

aktivnostima. U tom smislu treba osnovati Centar za međunarodnu suradnju kao posebno

tijelo koje bi vršilo koordiniranu međunarodnu suradnju i poticalo mobilnost studenata i

nastavnika u skladu s razvojnim potrebama Fakulteta. Poslove međunarodne suradnje trebalo

bi dati u nadležnost jednom od prodekana.

Težište međunarodne suradnje trebalo bi usmjeriti prema zemljama u susjedstvu,

posebno zbog zajedničkog pravnog nasljeđa.

14/ FINANCIRANJE

Financijska sredstva s kojima Fakultet raspolaže, odnosno s kojima će raspolagati

nova uprava, značajan su preduvjet za uredno obavljanje osnovne djelatnosti Fakulteta i

očuvanje dosegnutog radnog i životnog standarda njegovih zaposlenika i studenata. Svakako

su i značajan preduvjet za ostvarivanje velikog dijela planiranih aktivnosti iz ovoga Programa

rada. Vjerujemo da će nova uprava zateći dostatan iznos vlastitih i namjenskih sredstava za

uredno obavljanje djelatnosti Fakulteta i očuvanje dosegnutog radnog i životnog standarda

njegovih zaposlenika i studenata. U situaciji kada se značajan dio prihoda Fakulteta pretvorio

u namjenska sredstva, Fakultet se treba upustiti u nove projekte kako bi na taj način ostvario i

dodatne prihode, a to bi trebao biti jedan od temeljnih i prioritetnih zadataka uprave i svih

djelatnika Fakulteta.

U Splitu, 18. 04. 2016.

Izv. prof. dr. sc. Milijan Sesar