I. UVOD

Među najraširenije bolesti današnjice ubrajamo alergijske bolesti. Alergija ili preosjetljivost je neuobičajena i prekomjerna reakcija imunološkog sustava na različite, inače neškodljive, čimbenike okoliša. Razne biološke čestice prenosive zrakom glavni su uzročnici respiratornih bolesti. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u razvijenim zemljama. Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju simptome tipične za alergijski rinitis, djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu.

Osnovno je obilježje polinoza godišnja periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u vrijeme polinacije biljaka. Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da je 25% svjetske populacije alergično, s tendencijom povećanja bez obzira na dob, rasu i socijalni status. 

Ovisno o geografsko-klimatskom području i vegetacijskom pokrovu određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori. Alergenu pelud posjeduje manje od stotinu biljaka širom svijeta, a glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke. Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uvjete:

rasprostranjenost, proizvodnja peluda u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom (anemofilnost) i sadržavanje alergenih spojeva u peludom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju

alergijsku reakciju. 

Alergeno djelovanje se ispoljava preko specifične ornamentike površinskog sloja i preko fiziološki aktivnih materija koje sadrži polen. Zrela polenova zrna sadže karbohidrate (šećer i skrob), lipide, bjelančevine, aminokoiseline, nukleinske kiseline, fermente (citohromoksidazu, peroksidazu i dr.), vitamine, karotinoide, mineralne soli. Primjena histohemijskih metoda u istraživanju polena pokazala je veliku varijabilnost fiziološki aktivnih materija u toku polenogeneze kao i ekoloških prilika u kojima se biljka razvija.

Broj osoba alergičnih na biljni polen je sve veći, naročito u velikim gradovima i industrijskim zonama. Alergijski rinitis jedna je od najčešćih alergijskih bolesti, a često se javlja s alergijskim konjunktivitisom i astmom. Obično predstavlja početni stadij puno kompleksnijih bolesti dišnog i imunološkog sistema, koje ugrožavaju 15% do 25% populacije našeg stanovništva. Ovisno o geografsko – klimatskom području i vegetaciji alergogene biljke su karakteristične za pojedina područja. Koncentracija polena takvih vrsta, ovisi o fenofazama pojedine vrste, a naročito o meteorološkim prilikama određenog područja. Kako bi se poboljšala kvaliteta življenja alergičnih osoba ključno je njihovo preventivno obavještavanje o pojavljivanju polenskih alergena na području gdje žive i rade, jer je najbolja preventiva oboljelih od polenske alergije izbjegavanje dodira s alergenima. Predviđanje početka sezone polena može omogućiti pacijentima da počnu sa preventivnim tretmanom prije nego što sezona startuje. Zbog toga monitoring aeropolena (tip i koncentracija) tokom polenske sezone je od posebnog značaja. Zbog praćenja pojavljivanja pojedinih polenskih alergena mnoge evropske zemlje počele su provoditi tzv.»polen monitoring».

Aerobiologija se bavi izučavanjem tvari koje se nađu u zraku, u smislu izvora, koncentracije u okolišu, udaljenosti i načina prenošenja od izvora postanka, metodama mjerenja koncentracije, impakcije na sluznicu čovjeka. Sve to zahtijeva multidisciplinaran rad botaničara, biljnih patologa, meteorologa, inženjera za zaštitu okoliša i liječnika. Potrebu za određivanjem specifičnih čestica u zraku uvidjeli su već znanstvenici u početcima razvoja alergologije, kao Blackleyjevo ispitivanje alergije na pelude trava krajem XIX.st. i Marcha

1

koji je najveću pažnju poklonio ispitivanju alergije na pelud ambrozije. U zraku se nalaze različite tvari ovisno o mnogim čimbenicima, u prvom redu ovisno o okolišu. Među značajnim čimbenicima su geografski položaj, klimatsko područje, strujanje zraka, nadmorska visina, blizina mora i rijeka, vegetacija i njena vrsta, industrija, naseljenost područja i urbaniziranost. Alergogene biljke su uglavnom one koje se oprašuju vjetrom, tj. vjetar prenosi u peludnim zrncima muške gamete do tučka ženskog cvijeta iste vrste gdje je ženska gameta. Za oprašivanje vjetrom potrebno je daleko više peluda nego za biljke koje se oprašuju insektima, a taj pelud je i sitniji i aerodinamičan što pogoduje raznošenju na veće udaljenosti. Biljke koje se oprašuju vjetrom zovu se anemofilne (grčki; anemos-vjetar, filos-prijatelj) i među njima se uglavnom nalazi alergogeni pelud, dok one koje oprašuju insekti obično nisu alergogene.

Za razvoj alergijskih bolesti u Bosni i Hercegovini važna je polinacija biljaka triju botaničkih skupina: drveća, trava i korova. Glavna polinacijska sezona traje od ranog proljeća do kasne jeseni. Sve biljne svojte nemaju jednako alergenu pelud. Jako alergenu pelud ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

Drvenaste vrste s visokom emisijom peluda i znatnom peludnom agresivnošću bile su: Corylus avellana, C. olurna, C. maxima, Betula verrucosa, B. americana, B. papyrifera, Castanea sativa, Sambucus nigra, Fraxinus sp. div., Tilia sp. Breza i lijeska su bile kvantitativno zastupljene s 36% od ukupnog peluda. Velike količine peluda nađene su i za porodice Pinaceae, Taxaceae i Cupressaceae, koje nisu smatrane alergogenima.

1.1. Pelud

Pelud ili polen je cvijetni prah koji nosi muške zametne gene biljaka. Peludni prah je niske gustoće, lako se rasprši i biljke koje se oprašuju vjetrom stvaraju ga u izobilju, što su pretpostavke za održavanje vrste. Veličina peludnih zrnaca varira u veličini od 10 do preko 200 µm. Među 250.000 dobro opisanih biljnih vrsta koje produciraju pelud, manje od 100 njih je značajno za peludne alergije.

Pelud se dijeli prema podrijetlu na peludi drveća, trava i korova. Razlozi podjele peluda nisu samo njihovo podrijetlo, već i sezona pojavljivanja. Mada postoje i vremenska preklapanja cvjetanja, odnosno polinacije, među pojedinim biljkama iz ove tri velike skupine, stabala, trava i korova, u kontinentalnom dijelu uglavnom stabla cvjetaju od kraja zime do početka ljeta, trave cvjetaju od sredine proljeća i ljeti, a korovi od sredine ljeta do sredine jeseni. Ova gruba vremenska podjela polinacije navedenih skupina biljaka, ovisna je i o klimatskim prilikama tijekom godine, nadmorskoj visini i geografskoj širini.

1.2. Građa peluda

Zrnce peluda nosi muške spolne gamete u jezgri, a uz to i neke za vrstu specifične spojeve za prepoznavanje, koji se na vlažnoj podlozi tučka otpuštaju i bivaju identificirani, prije nego se peludnoj cjevčici dozvoli urastanje u tučak, što su preduvjeti za oplodnju. Uz ove za vrstu specifične proteine iz peludnog zrnca otpušta se i velik broj proteina i enzima, kojih je ista funkcija i slična molekulska građa u srodnim rodovima ili čak porodicama. Zrnca peluda alergogenih biljaka su prosječne veličine 10-50 µm, male gustoće, oblika većinom sferičnog, ovalnog, elipsoidnog ili lobuliranog.

Peludna zrnca građena su od vanjske ovojnice (ektine) i unutranje (intine), unutar koje su citoplazma, škrobna zrnca i jezgra s genetskim materijalom. Vanjska ovojnica može biti glatke ili naborane površine sa šiljatim izdancima. Na eksini se nalaze otvori, pore, kojih može biti jedna, dvije, tri ili više, i kroz koje izrasta peludna cjevčica kroz koju izlaze muški gameti u tučak pri oplodnji.

2

II. STRUKTURA I SISTEMATSKA PRIPADNOST ALERGENIH DRVENASTIH BILJAKA NA PODRUČJU

SARAJEVA

Biljna vrsta Biljna vrsta Biljna vrsta Alergeno svojstvoLatinski naziv biljne

vrste/Botanička porodica

(narodni naziv) (engleski naziv)

Por.: Taxaceae (Tise)

Taxus baccata L.Taxus sp.

tise jew umjereno

Por. Cupressaceae(Čempresi, Tuje)

Thuja sp.Juniperus communis L.Chamaecyparis sp. Čempresi, tuje, kleka juniper umjereno

Por. Pinaceae(Borovi, smrče, jele)

Pinus sp.P. nigra Arnold.P. mugo TurraP. sylvestris L.Abies alba MillPicea abies (L.) KarstenP. omorika (Panč.)PurkinjePicea sp.

borovi pines umjereno

Por.: Betulaceae (Brezovke)Corylus sp.C. avellana L.C. colurna L. Lijeske, lješnik haselnut umjerenoAlnus sp.A. glutinosaA. incana johe alder umjereno do

jako

Betula verrucosaBetula sp. breze brich jako

Carpinus betulus L.Carpinus orientalis Mill. grabovi hornbeam umjereno

3

Por.: Ulmaceae (Brijestovi)Ulmus sp.U. minor Mill.U. laevis Pall. brijest elm umjereno

Por. Aceraceae (Javori)Acer sp.A. campestre L.A. negundo L.A. tataricum L.A. peudoplatanusL.A. platanoidesL.A. obtusatumW.K.A. heldreichiiOrph. javor maple / sycamore umjereno

Por.: Salicaceae(Vrbe i topole)

Salix sp.S. alba L.S. fragilis L.S. babilonica S. purpuraea

vrbe, rakite willow slabo

Populus sp.P. tremula L.P. nigraP. pyramidalis topole, jasike polar, aspen ne bas znacajno

Por. Caprifoliaceae (Kozokrvine)Sambucus sp. zohe, bazge umjerenoSambucus nigra L. crna zoha umjereno

Por.: Oleaceae (maslinjače)Fraxinus sp.F. ornus L.F. excelsior L. jaseni asc slabo do

umjereno

Por. Fagaceae (Bukovke)Fagus sp.Fagus sylvatica L.Quercus sp.Q. petraea Liebl.Q. robur L.Q. pubescens Willd.

bukva

hrastovi

beech

oaks

mala

nedovoljno

Por. Platanaceae (Platani)Platanus sp.P. acerifolia

platani plane tree slabo

4

Por. Juglandaceae (Orasi)Juglans sp. orah walnut nedovoljno

Por. Tiliaceae (Lipe)Tilia sp.T. cordataT.platyphyllosT. argentea lipa lime,linde nedovoljno

Por. Hippocastanaceae (Kestenjače)Aesculus hippocastanum

divlji kesten chesnut slabo

Por. Rosaceae (Ružovke)Rosa sp. ruža rose malaPrunus sp.P. avium L.P. insititiaP. domestica Trešnje,višnje,šljive cherry,plum tree mala

Malus sp.M. sylvestris Mill.M. communis L. jabuke apple malaPyrus pyrasterP. communis Pyrus sp. kruške pear mala

Por. Fabaceae/Laguminosae/Papilionaceae(Leptirnjače, Mahunarke)

Robinia sp. bagrem acacia niskaLotus sp. svindjuša niskaTrifolium sp. djeteline trefoil niska

2.1. Fenologija drveća

Na području Sarajeva prvo startuje polinacija drveća, uglavnom iz familije Betulaceae (krajem zime i u rano proljeće) i obično traje do prve polovine juna. Alergogena drveća ili stabla koja se oprašuju vjetrom prema porijeklu se dijele u dvije velike grupe.

Prva je predstavljena redom Fagales koji sadrži porodice Betulaaceae, Corylaceae i Fagaceae. Druga grupa drveća sadrži različite nesrodne porodice od kojih su kao alergogene u našem mediteranskom podneblju Oleaceae i Cupressaceae. Od drveća, pelud breze (Betula) je najjači alergen (s najvećim alergogenim potencijalom), slijede peludi johe i lijeske u sjevernoj, centralnoj i istočnoj Europi dok u području Mediterana je to pelud masline (Olea europaea) i čempresa (Cupressus).

5

Breza je glavni izvor alergogenog peluda u sjevernoj Europi. U zapadnoj Europi glavna sezona cvjetanja obično počinje krajem ožujka, a u centralnoj i istočnoj Europi u prvoj polovici travnja, sjevernije sezona cvjetanja nastupa kasnije, ovisno o zemljopisnoj širini, od kraja travnja do kraja svibnja na sjeveru Europe. Najviše vrijednosti broja peludnih zrnaca u zraku su od prvog do trećeg tjedna od početka cvjetanja. Trajanje glavne sezone cvjetanja značajno ovisi o temperaturi i varira od dva do osam tjedana.

Skraćivanje i produženje vremena cvjetanja s godišnjim promjenama niske i visoke produkcije peluda opaženo je u različitim regijama Europe. Iz porodice Corylace, lijeska i joha prve otpuštaju pelud u Europi slijede breza, grab i hmelj. Kao posljedica ranijeg cvjetanja i križne reaktivnosti, između breze, lijeske i johe, lijeska i joha mogu djelovati kao okidači alergijske senzibilizacije na alergene peluda breze, a da klinički simptomi postaju više naglašeni kasnije, tijekom sezone cvjetanja breze.

Pelud slatkog kestena javlja se u lipnju i srpnju u srednjoj i zapadnoj Europi i planinskim dijelovima južne Europe. Slično, početak polinacije hrasta počinje u proljeće, kratko prije polinacije bukve, koje je obično dosta blago, te može produžiti peludnu hunjavicu na brezu u zapadnoj, srednjoj i istočnoj Europi.

2.1.1. Borovi (Pinus sp.)

Stupanj alergenosti: Nizak

Uvijek zeleni crnogorični grmovi i drveća. Među najzastupljenijim su vrstama u mediteranskom peludnom spektru. U velikim količinama proizvode pelud niskoga alergijskog potencijala.

2.1.2. Breza (Betula sp.)

Stupanj alergenosti: Visok

Vrlo je prilagodljiva i široko rasprostranjena vrsta. Proizvodi najalergeniji pelud iz skupine drveća. Cvate krajem marta i početkom aprila te vrlo brzo doseže visoke koncentracije.

Nakon razdoblja visokih koncentracija, ovisno o meteorološkim uvjetima, zadržava se u niskim koncentracijama u zraku najčešće do kraja maja. Često se sadi kao ukrasna drvenasta biljka u gradovima. Preporučuje se poseban oprez osobama alergičnim na ovu vrstu peluda.

Breza posjeduje pelud s najvećim alergenim potencijalom. Procjenjuje se da je u Evropi od 10 do 20 % osoba alergično na pelud breze. Povezuje se alergija na pelud breze sa

6

alergijom na jabuku, marelicu, tresnju, kivi, breskvu, krušku i monoge druge sjemenka kao što su sjemenke suncokreta, kikirikija i oraha.

2.1.3. Čempresi (Cupressaceae sp.)

Stupanj alergenosti: Umjeren

Velika su porodica zimzelenih drvenastih biljaka, čempresa, borovice i tuja. Široko su rasprostranjeni po Bosni i Hercegovini, posebno na Jadranu. Proizvode pelud u velikim količinama, umjerenoga alergijskog potencijala.

U kontinentalnim krajevima, ovisno o meteorološkim uvjetima, pelud je prisutan u zraku najčešće do kraja lipnja, a na Jadranu kroz cijelu godinu.

2.1.4. Grab (Carpinus sp.)

Stupanj alergenosti: Umjeren

Pelud je po stupnju alergenosti umjeren, a pojavljuje se u zraku početkom travnja i rijetko doseže visoke koncentracije. Često je stablo u našim šumama. Široko je rasprostranjen i kao ukrasno drvo u hortikulturi.

7

2.1.5. Hrast (Quercus sp.)

Stupanj alergenosti: Umjeren

„Otac svih šuma", izvrsno podnosi gradska zagađenja. Posjeduje pelud umjerenoga alergijskog potencijala i vrlo je rasprostranjen po cijeloj Bosni i Hercegovini. Cvate od aprila do maja.

2.1.6. Hrast crnika (Quercus ilex)

Stupanj alergenosti: Umjeren

Zimzeleno drvo iz roda hrastova, uspijeva u Sredozemlju. Najvažnija je vrsta sredozemne zimzelene šumske vegetacije. U različitim je stanjima degradacije od makije do krških priobalnih kamenjara. Posjeduje pelud umjerenoga alergijskog potencijala.

2.1.7. Jasen (Fraxinus sp.)

Stupanj alergenosti: Umjeren do visok

Pripada porodici maslina. Pelud je umjereno do jako alergen. Cvate i lista istodobno, ovisno o vrsti, tijekom ožujka, travnja i svibnja.

8

Cvatovi su vrlo intenzivnoga mirisa pa se osim vjetrom oprašuju i kukcima. Rijetko dosežu visoke koncentracije.

2.1.8. Joha (Alnus sp.)

Stupanj alergenosti: Visok

Pelud johe ima visok alergijski potencijal. Raste uz nizinske i brdske potoke i rijeke. Poznata je križna reakcija s brezom i lijeskom. Također, uz lijesku „vjesnik" je peludnih alergija, pa se u zraku pojavljuje tijekom veljače ili ožujka.

2.1.9. Lijeska (Corylus sp.)

Stupanj alergenosti: Visok

Posjeduje pelud visokoga alergenog potencijala i „vjesnik" je peludnih alergija. Cvate u veljači i ožujku, prije listanja. Uzgaja se zbog plodova oraščića - lješnjaka. Poznate su križne reakcije između peluda lijeske, johe i breze.

9

2.1.10. Maslina (Olea sp.)

Stupanj alergenosti: Visok

U mediteranskom području jedan je od najznačajnijih uzročnika sezonskih respiratornih alergija. Polinacijska sezona masline traje od travnja do kraja lipnja i ponekad izaziva vrlo jake alergijske simptome. Maslina ima reprodukcijske ritmove visokih i niskih abundancija peluda, ovisno o vremenskim uvjetima tijekom formiranja i raspršivanja. Kod osoba osjetljivih na alergenu pelud masline klinički simptomi vrlo često nisu ograničeni na polinacijsku sezonu (svibanj-lipanj), već su prisutni tijekom čitave godine.

2.1.11. Pitomi kesten (Castanea sativa)

Stupanj alergenosti: Umjeren do visok

Osim vjetrom oprašuje se i kukcima. Posjeduje pelud umjerenog do visokog alergijskog potencijala. Pelud je prisutan u zraku krajem svibnja i u lipnju te ne doseže visoke koncentracije.

10

2.1.12. Platani (Platanus sp.)

Stupanj alergenosti: Umjeren do visok

U novije vrijeme sve se više pažnje posvećuje alergijama na pelud platana. S obzirom da izvrsno podnosi smog, drvo je urbanih područja. Posjeduje umjereno do jak alergijski potencijal. Cvate krajem ožujka i tijekom travnja te u kratkom razdoblju doseže visoku koncentraciju.

2.1.13. Topola (Populus sp.)

Stupanj alergenosti: Nizak

Proizvodi velike količine peluda koji posjeduje slabo alergeni potencijal. Cvate prije listanja, od veljače do travnja.

2.1.14. Vrba (Salix sp.)

Stupanj alergenosti: Niska

Posjeduje pelud slabo alergenog potencijala. Cvate istodobno s listanjem ili poslije listanja, u ožujku i travnju.

11

2.2. Utjecaj alergenih biljaka na ljude

Uzrok za alergiju je pogrešna reakcija organizma. Imuni sistem reaguje prejako na određene supstance u prirodi, koje u stvari nisu opasne. Alergije ne nastaju preko noći. Tijelo prvo mora doći u kontakt sa određenom supstancom, takozvanim alergenom, na primjer polenom koji disanjem uđe u nosnicu. Imuni sistem misli da je polen opasan za organizam i pravi specijalna antitijela (IgE) protiv njega. Osoba je tada senzibilizirana protiv alergena, ali ne pokazuje još nikakve primjetne reakcije. Tek kada ponovo dođe u kontakt sa polenom, dolazi do javljanja simptoma alergije. Ako je osoba senzibilizirana na jedan ili više alergena, ne znači da će automatski dobiti alergiju. Mnogi ljudi imaju u sebi antitijela protiv alergena, bez da ikada pokažu simptome alergije.  

U alergijske bolesti se ubrajaju:

 alergijske bolesti disajnih puteva: alergijski rinitis, alergijska astma alergijske bolesti kože: urtikarija, atopijski i kontaktni dermatitis ostale alergijske bolesti: alergijski konjuktivitis, alergija na hranu, alergija na ubode insekata i

alergija na vakcine i lijekove

Kod alergičnih reakcija dolazi do povećane produkcije histamina, koji dovodi do tipičnih simptoma. U zavisnosti od alergena su simptomi alergije različiti: osjećaj peckanja i suzenje očiju, svrbež i crvenilo nosa i očiju, osip na koži, kihanje, začepljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa, podražajni kašalj i grebanje u grlu, te u najgorem slučaju jaki bolovi sa grčevima, problemi sa disanjem, srcem i krvotokom, što može dovesti i do smrti. Trenutno postoje tri načina terapiranja alergije: izbjegavanje alergena, simptomatična terapija i imunološka terapija.

Izbjegavanje alergena koji se nalaze u zraku (kao polen) je jako teško. Pratite redovno informacije da li su i koji poleni trenutno u zraku, zatvarajte prozore, nemojte sušiti veš vani, perite kosu svako veče, usisavajte stan svaki dan, planirajte odlaske u prirodu na osnovu kalendara polena, izbjegavajte alkohol i nikotin, redovno ispirajte nos. Simptomatična terapija (antihistamini i lokalni steroidi) omogućava kratkotrajno olakšavanje simptoma, ne može liječiti uzrok bolesti i zbog toga nije optimalno dugoročno rješenje. Najčešće se koriste kapi za oči, kapi ili sprejovi za nos , a kod težih simptoma i tablete, kapsule i kapi. Imunološka terapija terapira uzrok alergije i ima potencijal da dovede do dugotrajnog rješenja. Različite kliničke studije su pokazale prednosti ove terapije kod terapiranja pacijenata sa alergijskom astmom, kao i kod prevencije nastajanja novih alergija ili astme.  

Onečišćenje zraka kontinuirano i dugotrajno utječe na zdravlje stanovništva, osobito urbane populacije, i u današnjem civilizacijskom okruženju sve je veći javno zdravstveni problem. Urbanizacija, pojačana emisija ispušnih plinova i zapadnjački način života povezani su s povećanom učestalošću alergijskih respiratornih bolesti uzrokovanih najsnažnijim prirodnim aeroalergenom - peludom. Kod djece iz ruralnih sredina uočena je niža stopa alergijske osjetljivosti i alergija, što se tumači nižim razinama onečišćenja zraka u tim sredinama. Glavni izvor alergenog peluda u gradovima su drvenaste biljke.

Za većinu drvenastih biljaka koje cvatu od februara do maja karakteristično je kratko, ali vrlo intenzivno razdoblje otpuštanja peluda (polinacija), pri čemu se u tom razdoblju dosežu visoke i vrlo visoke koncentracije peluda u zraku, osobito u martu i aprilu kada je polinacija najintenzivnija. Sve su učestalije alergije na više tipova peluda, dok je mali postotak osoba alergičan samo na jedan tip. Najviše je pacijenata alergičnih na kombinaciju peluda lijeske, johe, breze, trave i ambrozije.

12

Ta činjenica otežava stanje pacijentima jer se vrijeme trajanja simptoma produljuje. Kod takvih osoba prvi se simptomi razvijaju u februar kada u zraku nalazimo pelud lijeske i johe, nastavljaju se u vrijeme cvatnje breze te tijekom ljeta i sve do juna kada su u zraku najviše koncentracije peluda ambrozije. Uočena je i tzv. unakrsna reakcija između alergije na pelud i pojedinog voća i povrća.

III. ZAKLJUČAK

Permanentna istraživanja strukture i dinamike polena alergenih biljaka na prostoru Sarajeva i okoline ukazuju na prisustvo izuzetno velikog broja vrsta čiji polen u potrebnoj koncentraciji izaziva neželjene efekte kod stanovništva, naročito u uzorku djece do 15 godina, kao i kod starijih osoba. Dobijeni rezultati indiciraju trend povećanja broja alergenih vrsta u odnosu na raniji period što ukazuje na sve veće prisustvo invazivnih vrsta koje svakodnevno dolaze na ovaj prostor i osvajaju slobodne ekološke niše ili pak zauzimaju ekološka mjesta postojećih prirodnih vrsta.

Ukupan broj polenovih zrna u 2013.godini je iznosio 14946 zrna/m3. U odnosu na protekle godine utvrđeni iznos ukazuje na manju koncentraciju polena/m3 zraka. Smanjena koncentracija polena u gradu Sarajevu u 2013.godini je rezultat meteoroloških uslova koje utiču na fenofaze biljaka, koncentraciju i širenje polenovih zrna. Veća količina vlažnosti praćena obimnijim padavinama su osnovna karakteristika ljetne sezone 2013.godine. Pad temperature zraka je uvjetovao manje koncentracije polena naročito pred jesen. Konstatovan je polen svih biljnih vrsta u 2013.godini, a koje su i prije stvarale prijetnje stanovništvu, što dokazuje na njihovo prisustvo na području grada Sarajeva.

Na području općina Novo Sarajevo i Stari Grad najviše polena iz grupe drveća pripada vrstama rodova breze, graba, čempresa, jasena, kestena i lipe. Od korovskih vrsta najviše je zastupljen polen pelina, žare (kopriva), ambrozije, biljka iz porodice glavočika kao i raznih vrsta trava. Razvrstamo li biljne vrste u skupine drveće, trave i korovi, u prva tri mjeseca u zraku grada Sarajeva nalazimo isključivo polen drveća. Tokom mjeseca maja se pojavljuje polen trava i korova, a za period augusta i septembra dominantan je polen korova.

Rano u proljeće pojavljuje se polen breze, graba, lijeske, javora i čempresa. Zatim slijedi polen jasena, brijesta i divljeg kestena. Većina navedenog drveća koje cvate od marta do maja otpušta velike količine alergenog polena. Polen se širi vjetrom i tako u zraku doseže visoke koncentracije, naročito u mjesecima april i maj. Nakon toga od juna do oktobra slijedi razdoblje cvjetanja trava i korova (pelin, ambrozija, glavočike, kiselica, žara/kopriva). Za kvalitetnije razumjevanje pojave alergijskih reakcija na pojedine vrste polena neophodno je vršiti analize duži vremenski period. Tako bi se definisala dinamika sezonskih varijacija polena na području Sarajeva.

13

IV. LITERATURA

Global Initiative for Asthma: Global Strategy for Asthma Management and Prevention. NHLB/WHO Workshop Report. NIH Publication No.95 3659, 1995. Haathela T and all. Prevalence of asthma in Finnish young men. BMJ 1990; 301: 26-68.

Izvještaj Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine za sezonu proljeća 2013 godine. (Izvor: http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/KLIMATOLOGIJA/K-9.hp) Radišić P. i saradnici. Aeroalergogeni polen kao riziko-faktor alergijskih bolesti respiratornog trakta. Zdravlje ljudi u Vojvodini. 2002;125-31.

Redžić S., Mehić B. 2009. Seasonal and spatial variations of pollen allergens in Sarajevo region. Health Med, 3(3) Suppl.1: 8-14.

Redžić, 2010. Sezonske i prostorne varijacije polenskih alergena na području Sarajevo. Izvještaj za 2010. godinu. Laboratorija za palinologiju. Centar za ekologiju i prirodne resurse, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo.

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/20161/Aerobiologija-i-peludne-alergije.html

http://www.zdrav-zivot.com.hr/index.php?cat=drvenaste_biljke___glavni_izvor_alergenog_peluda&nrsp=1

http://www.plivazdravlje.hr/alergije/alergeni

14