lagunine knjige, vreme 1211, 20. mart 2011

5
Lagunine knjige i Laguna preporučuju Esejistika O ljudima u istoriji Izbor esejističko-publicističkih knjiga iz „Lagunine“ ponude, o herojima, zločincima, partizanima, četnicima, revolucionarima i kraljevima, očevima nacije i deci komunizma P ored vrhunskih dela domaće i svetske knji- ževnosti, žanrovskih i popularnih izdanja, „Laguna“ objavljuje i relevantne esejističko- publicističke knjige koje osvetljavaju različi- te segmente nacionalne istorije. Ovo su neke od njih. Četvrt veka nakon prvog, iz štampe je ne- davno izašlo novo izdanje kultne knjige Milo- mira Marića Deca komunizma. Kada je prvi put objavljena krajem osamdesetih godina proš- log veka, ova knjiga izazvala je burne reakci- je u tadašnjoj jugoslovenskoj javnosti i dobi- la epitet „kontroverzne“, jer je prvi put done- la pregršt do tada „zabranjenih priča“ o ljudi- ma čija je sudbina na različite načine bila vezana za komuni- stički pokret. Mustafa Golubić, Vladimir Velebit, Josip Kopinič, Svetozar Vukmanović Tempo, Vladimir Dedijer, Koča Popović, Ante Topić Mimara, Ljubiša Ristić, Dušan Makavejev, Želimir Žilnik, samo se neki od junaka ove knjige, koja je danas važan izvor za upoznavanje sa javnom i tajnom istorijom XX veka. Obimnu biografiju Josipa Broza Tita Tito i drugovi slove- nački istoričar Jože Pirjevec napisao je nakon višedecenijskog istraživanja brojne arhivske građe. U njoj Pirjevec rekonstruiše Titov životni i politički put, njegovu ličnost i psihologiju, a na- ročitu pažnju posvećuje periodu revolucionarne borbe i Re- zoluciji Informbiroa, kao i Titovom odnosu sa najbližim sarad- nicima Đilasom, Kardeljem i Rankovićem, zatim vođama hr- vatskog maspoka i srpskim liberalima, otkrivajući mnoge do sada nepoznate činjenice iz Titove političke biografije i ne ustežući se da iznese i pikantne detalje iz njegovog privat- nog života. Pirjevčevu knjigu Latinka Perović ocenila je kao do sada najkompletniju objavljenu studiju o Titu. Još jedna knjiga iz „Lagunine“ ponude posvećena je Titu. To je delo dvojice autora, istoričara Vilijama Klingera i publiciste Denisa Kuljiša pod naslovom Tito - Neispričane priče. Ova knji- ga sadrži nova i dosad nepoznata svedočanstva ljudi koji su iz neposredne blizine pratili uspon na vlast Josipa Broza Tita, a na osnovnu kominternovskih arhiva objašnjava Titove odnose sa Staljinom i unutrašnje odnose snaga u poratnoj Jugoslaviji. Sa druge strane, u knjizi Povratak kralja Luka Mičeta donosi priču o kralju Petru II Ka- rađorđeviću, kao i o ličnostima i okolnostima koje su tokom dva veka moderne srpske isto- rije određivale sudbinu pripadnika dinastije Karađorđević, od Karađorđa do poslednjeg jugoslovenskog kralja. Publicista Pero Simić u knjizi Draža – Na krstu sudbine bavi se sudbinom Draže Miha- ilovića. Simić opisuje i objašnjava tragičan splet okolnosti i sukobljenih interesa koji je doveo do građanskog sukoba u Jugoslaviji, i ispisujući Mihailovićevu biografiju iznosi naj- važnije i mnoge dosad nepoznate podatke iz života vođe četničkog pokreta. Zbirka tekstova i kolumni Ja. I niko moj je testamentarna knjiga Aleksandra Tijanića, objavljena neposredno nakon nje- gove iznenadne smrti oktobra prošle godine. Tijanić je bio no- vinar koji je obeležio ovdašnji medijski prostor proteklih neko- liko decenija, a ova knjiga svedoči o načinu na koji je to činio. Dušan Veličković u knjizi Đinđić – Lice mladosti osvetljava ljudski i državnički portret Zorana Đinđića, s naročitim osvrtom na godine koje su prethodile njegovom ulasku u politiku, a Luiz Miler knjigom Naš brat daje životopis Engleskinje Flore Sends, jedine žena iz zapadne Evrope koja je učestvovala kao vojnik u Prvom svetskom ratu, i to kao dobrovoljac u srpskoj vojsci. Knjiga Ivana Ivačkovića Kako smo propevali – Jugoslavija i njena muzika govori o poluvekovnoj istoriji popularne muzike kod nas, ali i više od toga. Polazeći od činjenice da je muzika ogledalo društva u kome nastaje, Ivačković objašnjava kako su se kroz popularnu muziku prelamali najvažniji politički, ideološki, socijalni i kulturni procesi druge polovine XX veka. I za kraj, dve knjige iz istorije sporta. Džez basket Aleksan- dra Miletića je svedočanstvo o tome kako je nastajala slavna škola jugoslovenske košarke, a Montevideo, Bog te video! Vladi- mira Stankovića, koja je poslužila je kao predložak za istoime- ni film Dragana Bjelogrlića i njegov nastavak. govori o pravom Moši, Tirketu i drugarima, i o tome kako je zaista bilo u Monte- videu 1930, na Prvom svetskom fudbalskom prvenstvu. VREME REME 20. mart 2014. Lagunine knjige

Upload: truongtram

Post on 01-Feb-2017

216 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

Page 1: Lagunine knjige, Vreme 1211, 20. mart 2011

Lagunineknjigei Laguna

preporučuju

Esejistika

O ljudima u istorijiIzbor esejističko-publicističkih knjiga iz „Lagunine“ ponude, o herojima, zločincima,

partizanima, četnicima, revolucionarima i kraljevima, očevima nacije i deci komunizma

Pored vrhunskih dela domaće i svetske knji-ževnosti, žanrovskih i popularnih izdanja,

„Laguna“ objavljuje i relevantne esejističko-publicističke knjige koje osvetljavaju različi-te segmente nacionalne istorije. Ovo su neke od njih.

Četvrt veka nakon prvog, iz štampe je ne-davno izašlo novo izdanje kultne knjige Milo-mira Marića Deca komunizma. Kada je prvi put objavljena krajem osamdesetih godina proš-log veka, ova knjiga izazvala je burne reakci-je u tadašnjoj jugoslovenskoj javnosti i dobi-la epitet „kontroverzne“, jer je prvi put done-la pregršt do tada „zabranjenih priča“ o ljudi-ma čija je sudbina na različite načine bila vezana za komuni-stički pokret. Mustafa Golubić, Vladimir Velebit, Josip Kopinič, Svetozar Vukmanović Tempo, Vladimir Dedijer, Koča Popović, Ante Topić Mimara, Ljubiša Ristić, Dušan Makavejev, Želimir Žilnik, samo se neki od junaka ove knjige, koja je danas važan izvor za upoznavanje sa javnom i tajnom istorijom XX veka.

Obimnu biografi ju Josipa Broza Tita Tito i drugovi slove-nački istoričar Jože Pirjevec napisao je nakon višedecenijskog istraživanja brojne arhivske građe. U njoj Pirjevec rekonstruiše Titov životni i politički put, njegovu ličnost i psihologiju, a na-ročitu pažnju posvećuje periodu revolucionarne borbe i Re-zoluciji Informbiroa, kao i Titovom odnosu sa najbližim sarad-nicima Đilasom, Kardeljem i Rankovićem, zatim vođama hr-vatskog maspoka i srpskim liberalima, otkrivajući mnoge do sada nepoznate činjenice iz Titove političke biografi je i ne ustežući se da iznese i pikantne detalje iz njegovog privat-nog života. Pirjevčevu knjigu Latinka Perović ocenila je kao do sada najkompletniju objavljenu studiju o Titu.

Još jedna knjiga iz „Lagunine“ ponude posvećena je Titu. To je delo dvojice autora, istoričara Vilijama Klingera i publiciste Denisa Kuljiša pod naslovom Tito - Neispričane priče. Ova knji-ga sadrži nova i dosad nepoznata svedočanstva ljudi koji su iz neposredne blizine pratili uspon na vlast Josipa Broza Tita, a na osnovnu kominternovskih arhiva objašnjava Titove odnose sa Staljinom i unutrašnje odnose snaga u poratnoj Jugoslaviji.

Sa druge strane, u knjizi Povratak kralja Luka Mičeta donosi priču o kralju Petru II Ka-rađorđeviću, kao i o ličnostima i okolnostima koje su tokom dva veka moderne srpske isto-rije određivale sudbinu pripadnika dinastije Karađorđević, od Karađorđa do poslednjeg jugoslovenskog kralja.

Publicista Pero Simić u knjizi Draža – Na krstu sudbine bavi se sudbinom Draže Miha-ilovića. Simić opisuje i objašnjava tragičan splet okolnosti i sukobljenih interesa koji je doveo do građanskog sukoba u Jugoslaviji, i ispisujući Mihailovićevu biografi ju iznosi naj-važnije i mnoge dosad nepoznate podatke iz

života vođe četničkog pokreta. Zbirka tekstova i kolumni Ja. I niko moj je testamentarna

knjiga Aleksandra Tijanića, objavljena neposredno nakon nje-gove iznenadne smrti oktobra prošle godine. Tijanić je bio no-vinar koji je obeležio ovdašnji medijski prostor proteklih neko-liko decenija, a ova knjiga svedoči o načinu na koji je to činio.

Dušan Veličković u knjizi Đinđić – Lice mladosti osvetljava ljudski i državnički portret Zorana Đinđića, s naročitim osvrtom na godine koje su prethodile njegovom ulasku u politiku, a Luiz Miler knjigom Naš brat daje životopis Engleskinje Flore Sends, jedine žena iz zapadne Evrope koja je učestvovala kao vojnik u Prvom svetskom ratu, i to kao dobrovoljac u srpskoj vojsci.

Knjiga Ivana Ivačkovića Kako smo propevali – Jugoslavija i njena muzika govori o poluvekovnoj istoriji popularne muzike kod nas, ali i više od toga. Polazeći od činjenice da je muzika ogledalo društva u kome nastaje, Ivačković objašnjava kako su se kroz popularnu muziku prelamali najvažniji politički, ideološki, socijalni i kulturni procesi druge polovine XX veka.

I za kraj, dve knjige iz istorije sporta. Džez basket Aleksan-dra Miletića je svedočanstvo o tome kako je nastajala slavna škola jugoslovenske košarke, a Montevideo, Bog te video! Vladi-mira Stankovića, koja je poslužila je kao predložak za istoime-ni fi lm Dragana Bjelogrlića i njegov nastavak. govori o pravom Moši, Tirketu i drugarima, i o tome kako je zaista bilo u Monte-videu 1930, na Prvom svetskom fudbalskom prvenstvu.

VREMEREME 20. mart 2014.Lagunine knjige

Page 2: Lagunine knjige, Vreme 1211, 20. mart 2011

Srpska književnost

RADOSLAV PETKOVIĆ:

Sudbina i komentari

Dvadeset godina nakon prvog izdanja, roman Ra-doslava Petkovića Sudbina i komentari - po oceni kriti-ke jedan od najvažnijih romana u srpskoj književnosti poslednjih decenija XX veka - ponovo je pred čitaocima. Petković u romanu pripoveda o sudbinama tri čoveka koji su ži-veli u tri različite epohe. Ruski mornarički ofi cir srpskog porekla Pavel Volkov u vreme Napoleonovih ratova odlazi u tajnoj vojnoj misiji u Trst gde se kreće u krugu tamošnjih Srba koji pomažu Ka-rađorđev ustanak. Vek i po kasnije, istoričar Pavle Vuković biva uhvaćen u vrtlog mađarske pobune 1956. koju guši sovjetska in-tervencija. Kao istoričar, Vuković se bavi istorijom tršćanskih Srba, kao i nacionalnom istorijom XVII i XVIII veka, i u Petkovićev ro-man uvodi trećeg junaka. Reč je o Đorđu Brankoviću, istorijskoj

ličnosti, navodnom potomku srpske srednjovekovne vladarske porodice Brankovića, koji je krajem XVII veka neuspešno pokušao da obnovi srpsku despotovinu pod okriljem Habsburške monarhije, i završio kao au-strijski zatočenik. Sva tri junaka svedoče o burnim isto-rijskim događajima čiji su savremenici i nijedan od njih

ne uspeva da zadrži u rukama konce sopstvenog života. „Petko-vićev roman govori o univerzalnom problemu čovekove emanci-pacije ili prava da ’svojoj sudbini’, odnosno fatumu – ovde prevas-hodno istorijskom – ’kaže ne’“, napisao je o Sudbini i komentarima Tihomir Brajović. „Duhovito i lucidno prikazujući stalno obnovljivi usud Istorije, Petkovićev roman je na izvestan način ’neistoričan’: zamisao o cikličnom ponavljanju sudbine individua i zajednica u svojoj osnovi je ’protivistorijska’, jednako kao i predstava o izbav-ljenju i bekstvu iz Istorije.“

Komedija

TIMUR VERMES:

Opet onPrevod: SLOBODAN DAMNJANOVIĆ

Neobično velika globalna medijska prisutnost Adolfa Hitlera jedan je od simptoma našeg vremena. Svejedno da li se pominje u kontekstu površnih istorijskih analogi-ja, novinskih feljtona, dokumentarnih ili igranih fi lmova, frekventno pojavljivanje njegovog imena ukazuje i na strah od opasnosti koje se nadvijaju nad savremenim svetom. Na tu kartu igrao je nemački autor Timur Vernes i 2012. godine objavio kontroverzni roman pod naslovom Opet on. Ovaj roman, uprkos uzdržanom sudu kritike, u Nemačkoj je za kratko vreme postao književni fenomen prve vrste, oborivši sve dotadašnje rekorde u prodaji. Njegova radnja je zasno-vana na jednostavnoj premisi – šta bi Hitler radio da se danas po-javi i kako bi ga ljudi prihvatili. U Vernesovom romanu Hitler je za-spao aprila 1945, i probudio se u Berlinu leta 2011. godine. Nemačka koju je poznavao više ne postoji. Drugi svetski rat je odavno završen,

nema nacističke partije, u Berlinu živi na hiljade stranaca, zemlju vodi Angela Merkel, a umesto radija, glavno pro-pagandno sredstvo postala je televizija. Hitler pokušava da se prilagodi novim okolnostima i nastavi svoju dav-našnju misiju. Slučajan susret otvoriće mu vrata za javnu pozornicu. Naime, jedna televizijska produkcija, uverena da je pravi Hitler tek neverovatno ubedljiv komični imi-

tator nacističkog vođe, nudi mu tačku u programu. Hitler priliku us-pešno koristi, preko noći postaje televizijska zvezda i stiče priliku da nastavi tamo gde je šezdeset šest godina ranije stao. Iako žanrovski određen kao komedija, roman Timura Vermesa čitaoce će pre uža-snuti nego nasmejati. Vermes je u intervjuima isticao da nije želeo da Hitlera prikaže kao monstruma, ne bi li naterao čitaoce da razmi-sle zašto je on svojevremeno imao masovnu podršku naroda, i kako bi danas ljudi reagovali na ideologiju i ličnost njegovog tipa. „Prvo smo se trudili da ga uopšte ne pominjemo, a onda smo ga pretvo-rili u monstruma“, izjavio je Timur Vermes. „Zatim smo počeli da mu se rugamo. Ovo je sledeća faza.“

Ljubavni

ŠANDOR MARAI:

Tri lica jedne ljubaviPrevod: MARIA TOTH IGNJATOVIĆ

Šandor Marai (1900–1989) bio je jedan je od naj-uticajnijih predstavnika mađarske književnosti izme-đu dva svetska rata. U svom velikom opusu (napisao je četrdeset šest knjiga, uglavnom romana) nostalgično je opisi-vao atmosferu i prilike iz razdoblja nestale Austrougarske imperi-je. Nakon Drugog svetskog rata i sukoba s komunističkim vlastima on odlazi iz Mađarske, najpre u Italiju, a zatim u SAD, gde se polako povlači iz javnosti i 1989. umire, gotovo sasvim zaboravljen. Nedu-go nakon smrti, kritičari iznova otkrivaju njegovo delo, a izdavači

širom sveta počinju da ga prevode i objavljuju. Njegov ro-man iz 1979. pod naslovom Tri lica jedne ljubavi, jedno je od dela kojima Marai duguje svoju posthumnu slavu. Rad-nja je smeštena u period između dva rata i milje visokog buržoaskog društva tog vremena. Peter i Ilonka žive u na-izgled skladnom braku, ali taj sklad je prividan zbog jedne senke iz prošlosti – Peterove ljubavi prema Judit, sluškinji

u njegovom domu iz vremena kad je bio mladić. Ilonka ne uspeva da osvoji ljubav svog supruga, Judit želi život izvan konvencija, Pe-ter ne uspeva da iskorači iz ustaljenog poretka, i ovaj ljubavni tro-ugao u kojem svi gube pokazuje se kao fatalan. Roman Tri lica jed-ne ljubavi uzorno je delo i još jedan dokaz Maraijevog briljantnog stila i njegovog izuzetnog, istančanog prikaza žrtvovanja i čežnje.

20. mart 2014. VREMEREME

4646

Lagunine knjige

Page 3: Lagunine knjige, Vreme 1211, 20. mart 2011

Krimi

TONINO BENAKVISTA:

MalavitaPrevod: GORDANA BREBERINA

Jedna naizgled obična četvoročlana ame-rička porodica nastanjuje se u Normandiji. Otac, Fred Blejk, navodno je istoričar koji piše knjigu o Drugom svetskom ratu; majka, Megi, humanitarna je rad-nica, a deca su uzorni tinejdžeri. Ali ništa nije kao što izgleda. Fred Blejk nije nikakav istoričar, već bivši šef njujorškog mafi jaškog kla-na koji je, da bi se spasao zatvora, postao svedok-saradnik u proce-su suđenja pripadnicima organizovanog kriminala, i sada se, s no-vim identitetom, nalazi u programu zaštite svedoka u organizaci-ji FBI-ja. Ali kada mu u trag uđe Don Mimino, vođa pet njujorških mafi jaških porodica, Fred i njegova porodica dospevaju u niz opa-snih i bizarnih situacija. Ovaj duhovit i uzbudljiv roman napisao je francuski pisac Tonino Benakvista, nagrađivani autor kriminalistič-kih romana, poznat i kao stripski i fi lmski scenarista. Prošle godine je roman Malavita i ekranizovan, u produkciji Martina Skorsezea i režiji Lika Besona. Film je naslovljen Porodica, a glavne uloge u nje-mu tumače Robert De Niro, Mišel Fajfer i Tomi Li Džons.

Chick lit

HELEN FILDING:

Bridžet Džouns – Luda za njimPrevod: MILICA KECOJEVIĆ

Kada se 1996. pojavio prvi roman Helen Fil-ding o usamljenoj tridesetogodišnjakinji u po-trazi za ljubavlju pod naslovom Dnevnik Bridžet Džouns, to je označilo i uspostavljanje novog, danas megapopularnog, žanra „čiklit“ književ-nosti. Roman Bridžet Džouns na ivici razuma (1999), kao i holivudske ekranizacije obe ove knjige Helen Filding, s Rene Zelveger u glavnoj ulozi, učinili su da je Bridžet Džons postala globalna popkulturna ikona. Posle pauze od četrnaest godina, stigao je i treći nastavak doživljaja Bridžet Džouns, pod naslovom Luda za njim. Junakinja je sada u pedesetim godinama. Njen muž Mark Darsi, s kojim ima dvoje dece, umro je pre pet godina. Bridžet i dalje vodi dnevnik, ali aktivno učestvuje i na društvenim mrežama, što otvara čitav niz novih pitanja s kojima mora da se suoči. Je li pogrešno lagati o go-dinama kad se s nekim muvate na internetu? Da li Dalaj Lama tvi-tuje sam, ili to za njega rade pomoćnici? Da li je odlazak s nekim u krevet posle dva sastanka i šest nedelja razmenjivanja SMS-ova isto što je u vreme Džejn Ostin bilo stupanje u brak posle dva vi-đenja i šest meseci dopisivanja? Šta da radite kad vaša prijatelji-ca pravi žurku za svoj šezdeseti rođendan istog dana kad vaš deč-ko slavi trideseti? Razmišljajući o ovim i drugim dilemama, Bridžet Džouns se sapliće o izazove samohranog roditeljstva, tvitovanja, SMS-ova i ponovnog otkrivanja sopstvene seksualnosti u takozva-nim „srednjim godinama“.

Horor

BLEJK KRAUČ:

PajnsPrevod: GORAN SKROBONJA

Američki autor Blejk Krauč je jedan od naj-uspešnijih žanrovskih pisaca današnjice. Imao je dvanaest godina kad je prvi put gledao tele-vizijsku seriju Dejvida Linča Tvin Piks, i zauvek ostao fasciniran njo-me. Sve što je kasnije u književnosti pokušavao, po sopstvenom priznanju, jeste da napiše nešto što će čitaoca naterati da oseti ono što je osetio on kada je prvi put gledao Tvin Piks. Roman Pajns, mešavina trilera, horora, fantastike i misterije, jeste vrhunac ovih Kraučovih nastojanja. Radnja romana je smeštena u Vejvard Pajns, naizgled idiličan gradić u šumovitom planinskom predelu savezne države Ajdaho. U njega stiže tajni agent Itan Berk, s namerom da istraži misteriozni nestanak dva federalna agenta, od kojih je jedan ne samo njegova bivša partnerka već i nešto više od toga. Ali samo što je stigao u Pajns, Berk doživljava saobraćajnu nesreću. Budi se u bolnici, ne seća se šta mu se desilo, dokumenta i stvari su mu ne-stali. Medicinsko osoblje je prema njemu ljubazno, ali on podo-zreva da nešto u vezi s okruženjem u kome se zatekao nije u redu. Istraga koju Berk vodi sa svakim korakom postaje sve kompliko-vanija, tajna koju skriva varošica Pajns sve mračnija i zlokobnija, a svet izvan Pajnsa sve dalji i nedostupniji. Po ovoj knjizi je američka televizijska mreža Foks snimila televizijsku seriju od deset epizoda s Metom Dilonom u glavnoj ulozi, čija se premijera očekuje na leto i koju najavljuju kao – „novi Tvin Piks“.

Fantastika

ROBERT DŽORDAN, BRENDON SANDERSON:

Sećanje na svetlostPrevod: IVAN JOVANOVIĆ

Točak vremena Roberta Džordana je naj-popularniji serijal epske fantastike posle Tol-kinovog Gospodara prstenova. Dvotomni ro-man Sećanje na prošlost je četrnaesta, posled-nja i zaključna knjiga ovog serijala, započetog 1990. objavljivanjem romana Zenica sveta. Ro-bert Džordan je umro 2007, ne stigavši da zao-kruži čitav serijal, pa ga je, po njegovim nacrtima, dovršio američ-ki pisac fantastike Brendon Senderson. Zaključno sa Sećanjem na svetlost, Točak vremena broji četrnaest tomova na ukupno 12.000 stranica, a u audio formatu traje čak devetnaest dana, pet sati i dvadeset pet minuta. Kao i Gospodar prstenova, i serijal Točak vre-mena je monumentalna književna tvorevina, hronika jednog pot-puno izmišljenog sveta koji ima svoju geografi ju, istoriju, mitologi-ju, religiju, čak i izmišljeni jezik stvoren prema potrebama serijala. Radnja Točka vremena je komplikovana i kompleksna, i prati sud-bine junaka iz različitih razdoblja uhvaćenih u vrtlog večite bor-be između Dobra i Zla, čiji ishod određuje sudbinu čovečanstva. Sećanjem na svetlost ova grandiozna književna saga se okončava.

VREMEREME 20. mart 2014.

4747

Lagunine knjige

Page 4: Lagunine knjige, Vreme 1211, 20. mart 2011

AKCIJA NEDELJNIKA I IZDAVAČKE KUĆE Laguna

Knjige zaKnjige za

29299 dinara!

U SVIM KNJIŽARAMA „DELFI” U SRBIJIPonesite ovaj primerak „Vremena” u neku od knjižara „Delfi ” i kupite jedan od dvadeset naslova sa ovog spiska po specijalnoj ceni od 299 dinara.Akcija traje od 20. marta do 23. aprila 2014.

Spisak knjižara u kojima ovaj popust važi:

Delfi knjižare d.o.o. “Kod Vuka” (Bulevar kralja Aleksandra 92, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “SKC” (Kralja Milana 48, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Terazije” (Terazije 38, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Zemun” (Glavna br. 20, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna” (Makedonska 12, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna Kragujevac” (Kralja Petra I 12, Kragujevac)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna Niš” (Voždova 4, Niš)Delfi knjižare d.o.o. “Super Vero” (Milutina Milankovića 86a, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Kalča” (TC Kalča, lamela E, lokal 11, Niš)Delfi knjižare d.o.o. “Kod sata” (Kneza Miloša 33, Valjevo)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna Čačak” (Gradsko šetalište bb, Čačak)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna Novi Sad” (Kralja Aleksandra 3, Novi Sad)Delfi knjižare d.o.o. “Laguna” (Omladinska 16/1, Kraljevo)

Delfi knjižare d.o.o. “Pančevo” (Miloša Obrenovića 12, Pančevo)Delfi knjižare d.o.o. “Rodić” (TC Rodić, Sremska Mitrovica)Delfi knjižare d.o.o. “Zira” (Ruzveltova 33, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “KNEZ” (Knez Mihailova 40, Beograd)MNV Vemex d.o.o. “Bulevar” (Bulevar kralja Aleksandra 146, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Immo” (Gandijeva 21, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Subotica” (Korzo 8, Subotica)Laguna Klub Čitalaca (Resavska 33, Beograd)Delfi knjižare d.o.o. “Miljakovac” (Vareška 4, Miljakovac)Delfi knjižare d.o.o. “Banovo Brdo” (Požeška 118 a, Banovo Brdo)Delfi knjžare d.o.o. “27. mart” (Stanoja Glavaša 1, Beograd) Knjižara Delfi NS (Big Shopping Center, Sentandrejski put 11, Novi Sad)Knjižara Delfi Požarevac (Stari korzo 2, Požarevac)

Šani Bojandžiju:

VEČNI NAROD SE NE

BOJI

Fascinantan roman

izraelske spisateljice

o mladim ženama,

pripadnicama izraelske

vojske, o životu i ljubavi

u svakodnevici punoj

nasilja, pisan na temelju

ličnog iskustva

Hjubert Selbi:

POSLEDNJE SKRETANJE

ZA BRUKLIN

Selbijevo remek-delo,

klasik posleratne američke

književnosti posvećen svetu

besprizornih, siromašnih

i obespravljenih, pisan

divljom i zastrašujućom

snagom i sirovim,

realističnim jezikom

Džon Stivens:

SMARAGDNI ATLAS

Prva knjiga trilogije

“Knjige početka” o

avanturama troje dece,

koja su jedne noći

misteriozno napuštena od

svojih roditelja. Dinamična,

maštovita fantastika za

tinejdžere, naizmenično

jeziva i duhovita

Met Baljo:

OBRED

Autor prati jednog

katoličkog sveštenika

na egzorcističkom kursu

u Rimu i razgovara sa

vodećim egzorcistima,

psihijatrima, teolozima

i kriminolozima o

savremenoj praksi

isterivanja demona

Peter Nadaš:

KRAJ JEDNE

PORODIČNE PRIČE

Život u Mađarskoj

pedesetih godina XX

veka iz ugla jednog

dečaka koji se iz dedinih

priča uči iskrenosti i

slobodi. Maestralno delo

jednog od najznačajnijih

savremenih pisaca Evrope

Stiven Kelman:

NEKA TUĐA PRAVILA

Jedanaestogodišnji

dečak iz Gane sa

majkom i sestrom dolazi

u Englesku, posmatra,

sluša i uči lukavstva

za preživljavanje u

velegradu. Knjiga

iz najužeg izbora za

Bukerovu nagradu 2011

Arno Gajger:

KAO STARI KRALJ U

IZGNANSTVU

Dirljiva priča o ocu čija

vitalnost i mudrost ne

nestaju pod pritiskom

Alchajmerove bolesti,

iz pera jednog od

najznačajnijih

savremenih nemačkih

književnika

Ranulf Fajns:

ELITA UBICA

Krimić zasnovan na

činjenicama o dve tajne

organizacije. Prvu,

Kliniku, čine trojica

plaćenih ubica, a drugu,

Anđele, ljudi posvećeni

zaštiti i dobrobiti bivših

i sadašnjih pripadnika

SAS-a, i njihovih porodica

Tom Bulou:

NEBESKA MEHANIKA

Briljantan roman inspirisan

životom ruskog naučnika

Konstantina Ciolkovskog,

prvog čoveka koji je dao

naučne postavke za odlazak

ljudi u svemir. Izuzetna priča

o jednoj nesvakidašnjoj

sudbini, prirodi i bezgraničnoj

moći imaginacije

Džamil Ahmad:

LUTAJUĆI SOKO

Roman o životu na

tromeđi Irana, Pakistana

i Avganistana. Jedan

dečak luta od plemena

do plemena, susreće

ljude koji se bore pod

različitim zastavama i

žene koje rizikuju sve ako

prekrše zakone tradicije

Page 5: Lagunine knjige, Vreme 1211, 20. mart 2011

Copyright © NP Vreme, Beograd

Upotreba materijala iz ovog fajla u bilo koje svrhe osim za

ličnu arhivu dozvoljena je samo uz pisano odobrenje NP Vreme

PDF izdanje razvili: Saša Marković i Ivan Hrašovec

Obrada: Marjana Hrašovec