vreme i klima - nasport.pmf.ni.ac.rsnasport.pmf.ni.ac.rs/materijali/2315/04 vreme i klima.pdf ·...
TRANSCRIPT
VREME I KLIMA
VREME I BILJKE
Vreme je termin koji često upotrebljavamo, a posebno u periodu kada se stalno smenjuju sunčani i veoma topli sa oblačnim i veoma hladnim, često kišovitim i snežnim danima.
Opisujući te promene, mi konstatujemo da je vreme lepo (sunčano) i tada smo raspoloženi ili ružno (sa padavinama), što nas dovodi u
stanje neraspoloženosti.
Na sličan način reaguju i biljke... u toku sunčanih i toplih dana su raspoložene
(cvetaju), a u toku hladnih dana skupljaju svoje cvetove.
Drugim rečima, vremenske prilike mogu povoljno i nepovoljno da utiču na biljke.
Međutim, ni velike vrućine nisu baš omiljene među biljkama.
VREME I KLIMA
Vreme je specifično stanje atmosfere koje se formira
neprestanim odvijanjem fizičkih procesa i promena meteoroloških elemenata u vazdušnom omotaču
oko Zemlje.
Vreme se menja iz dana u dan i nije isto na različitim delovima
Planete. Kada govorimo o vremenu mislimo da li je hladno ili toplo, vlažno ili suvo, vedro ili oblačno. Većina vremenskih fenomena se odvija u troposferi neposredno
ispod stratosfere.
Skup karakterističnih tipova vremena koji preovladava iz godine u godinu na
nekom mestu ili u nekoj oblasti na Zemlji predstavlja klimu datog mesta.
Tropska klima Umerena klima Polarna klima
KLIMA I KLIMATSKI POAJSEVI
Klima je statistika vremena u intervalima od više od 30 godina.
Još su grčki filozofi na osnovu različitih solarnih uticaja izdvajili pet osnovnih
klimatskih pojaseva ili zona (tropska, 2 umerene i 2 polarne zone). Na prelasku između tropske i umerene zone mogu se izdvojiti dve prelazne suptropske zone, a na prelasku između umerene i polarne dve
subpolarne zone.
Klima ne zavisi samo od primljene Sunčeve energije, već i od strujanja vazduha,
nadmorske visine, udaljenosti od obale mora i drugih faktora, tako da je klasifikacija
klimatskih zona daleko složenija. Najprihvatljivija je klasifikacija koju je dao
Köppen, a kasnije modifikovao Geiger.
A- tropska, B – aridna, C – umerena, D –hladna kontinentalna, E – polarna klima
Vreme i klima
U svakoj klimatskoj zoni, u vertikalnom pravcu, od podnožja ka vrhovima planina,
izdvajaju se vertikalni ili planinski klimatski pojasevi, u kojima se na sličan način kao od ekvatora prema polovima,
menjaju vremenski uslovi od nižih ka višim nadmorskim visinama.
Vreme i klima
Vertikalni klimatski pojasevi se razlikuju u zavisnosti od horizontalne klimatske zone u
kojoj se planina nalazi. Najveća raznovrsnost vertikalnog zoniranja uočava
se na planinama tropske, a najmanja na planinama polarne klimatske zone.
Vreme i klima
Sve vremenske pojave i promene koje se dešavaju na velikim prostorima na Zemlji, u okviru klimatskih zona utiču na formiranje zonalne makroklime. Makroklima uslovljava
razvoj specifične zonalne vegetacije i odgovarajućeg tipa zonalnog zemljišta.
Vreme i klima
Klimatske razlike lokalnog karaktera, između sasvim bliskih područja, kao sto su specifične geomorfološke odlike pojedinih predela mogu uticati na formiranje lokalne ili mezoklime.
Klima na malom, ograničenom prostoru i u prizemnom sloju vazduha, koja se formira pod
uticajem lokalnih razlika u reljefu, vodenim tokovima, zemljištu i vegetacije, naziva se
mikroklima.
Horizontalni raspored temperature
Horizontalni raspored padavina
Zonobiomi
Vegetacijski pojasevi na Zemlji
Zonobiomi
Vegetacijski pojasevi na Zemlji
Zonobiom večnozelenih tropskih kišnih šuma (Pluvisilvae)na lateritnom zemljištu u vlažnoj ekvatorijalnoj klimi
Rasprostranjenje tropskih kišnih šuma
Srednje mesečne temperature: 23-27oCTemperaturna amplituda mala (1-6oC)
Padavine ravnomerno raspoređene ili ima dva perioda sa maksimumom padavinaGodišnja suma padavina velika (mesečno i do 700 mm)
Vegetacija: džinovsko drveće, palme, drvenaste paprati, lijane i epifite
Vrste rodova Calamus, BignoniaVrste Combretum latifolium, indijski orahčić –
Myristica fragrans, kafa – Coffea arabica
Zonobiom večnozelenih tropskih kišnih šuma (Pluvisilvae)na lateritnom zemljištu u vlažnoj ekvatorijalnoj klimi
Daskasti korenovi – mnoge drvenaste vrste, a posebno neki predstavnici roda Ficus, odlikuju
se prisustvom daskastih korenova koji obezbeđuju stabilnost na močvarnom zemljištu.
Epifite
Epifite su veoma česte u flori tropskih kišnih šuma. Veliki broj predstavnika familije Orchidaceae živi epifitski na
drvenastim biljkama.
Daskasti korenovi
Zonobiom listopadnih tropskih (monsunskih) šuma (Hiemilignosa)i savana na crvenkastom lateritnom zemljištu
u periodično vlažno-suvoj tropskoj klimi
Temperaturna amplituda mala (oko 10oC)Naizmenično se menjaju vlažni i sušni periodVlažni period se karakteriše temperaturnim
maksimumom
Vegetacija: listopadne tropske monsunske šume
savanske šumesavane
Savane i savanske šume
Zonobiom pustinjske vegetacije na sivom pustinjskom zemljištuu suvoj suptropskoj klimi
Temperaturna amplituda tokom godine velikaIzraženi i dugotrajni periodi suše sa vrlo
velikim temperaturama
Pustinjska vegetacija je jednostavne strukture, otvorenog sklopa, sa veoma specifičnim ekološkim oblicima biljaka,
izuzetne veličine i sukulentnih vegetativnih organa
Zonobiom pustinjske vegetacije na sivom pustinjskom zemljištuu suvoj suptropskoj klimi
Calligonum comosumposeduje bočne korenove dugačke 10 do 15 metara, afilna forma
Zonobiom pustinjske vegetacije na sivom pustinjskom zemljištuu suvoj suptropskoj klimi
Cereus giganteus
Pustinjske biljke se odlikuju nizom adaptacijakoje doprinose boljem ekonomisanju vodom.
Zonobiom tvrdolisne drvenaste (mediteranske) vegetacije (Durilignosa) na crvenici (terra rossa) u periodično vlažno-suvoj suptropskoj klimi
Klima se odlikuje žarkim i suvim letima i toplim i vlažnim zimama.
Vegetacija tvrdolisna šumska i žbunasta, sa velikim učešćem večnozelenih biljaka.
Zonobiom večnozelenih šuma na crvenkastom podzolastom zemljištuu prohladnoj i vlažnoj (maritimnoj) umerenoj klimi
Temperature umereno niske, a temperaturne razlike između leta i zime veoma male (oko 10oC). Relativna vlažnost velika (čak i oko
90%), kao i ukupna godišnja količina vodenog taloga.
Vegetacija večnozelenih maritimnih šuma od četinarskih vrsta (Sequoia sempervirens,
Tsuga heterophylla, Thuja plicata...).Na južnoj hemisferi, u Čileu, Novom Zelandu,
Tasmaniji i jugozapadnom delu Australije četinari Araucaria, Podocarpus i Agathis, kao
i lišćarske vrste iz rodova Nothofagus, Drymys, Laurelia...)
Zonobiom vegetacije listopadnih šuma (Aestisilvae)na smeđem šumskom zemljištu
u vlažnoj (maritimnoj ili primorskoj) umerenoj klimi
Karakteristična smena hladnog i toplog perioda godine.
Za ovo područje su karakteristične bujne i veoma produktivne listopadne
šume koje su izgrađene od vrsta rodova Quercus, Fagus, Acer,
Fraxinus, Carpinus i druge.
Zonobiom stepske vegetacije (Aestiduriherbosa) na černozemu u suvoj (kontinentalnoj) umerenoj klimi
Klima kontinentalna i ultrakontinentalna, sa relativno malom količinom padavina tokom
žarkog leta, zime su hladne. Sušni period jako dug.
Pod stepama se podrazumeva zeljasta vegetacija u kojoj nema drveća. Ovaj tip
vegetacije je uglavnom razvijen tokom leta, a vegetacijski sklop je 100%. Za stepsku vegetaciju su karakteristične hamefite i
hemikriptofite. Posebno su karakteristične različite vrste trava iz rodova Stipa, Festuca,
Koeleria.
Zonobiom stepske vegetacije (Aestiduriherbosa) na černozemu u suvoj (kontinentalnoj) umerenoj klimi
Karakteristična je forma kotrljana, odnosno loptastih, laganih biljaka, koje se nakon sazrevanja semena odvajaju od podloge i
kotrljaju, oslobađajući semena.Stipa joannis
Eryngium campestre
Zonobiom večnozelene četinarske vegetacije (tajga) (Aciculisilvae)na podzolastom zemljištu u hladnoj, borealnoj umerenoj klimi
Borealna klima se odlikuje umerenim letom i oštrom zimom, sa relativno velikim količinama
snega.Srednja temperatura najtoplijeg meseca: 10-19oC
a najhladnijeg: +3oC
Zonobiom večnozelene četinarske vegetacije (tajga) (Aciculisilvae)na podzolastom zemljištu u hladnoj, borealnoj umerenoj klimi
Picea obovata
Zonobiom večnozelenih četinarskih šuma okarakterisan je pre svega sibirskom šumom koja se naziva tajga.
Ovu šumu grade drvensate vrste Picea obovata, Pinus sibirica, Abies sibirica, a često i Larix sibirica i L.
dahurica. U Severnoj Americi se javljaju i rodovi Tsugai Pseudotsuga).
U prizemnom spratu su razvijene biljke prilagođene na slabu osvetljenost (Pyrola minor, P. rotundifolia,
Lycopodium annotinum, Polistychum braunii i druge). a česte su i polusaprofitske biljke (Corralorhiza innata,
Monotropa hypopitis, Circea alpina).
Pyrola minor
Monotropahypopithys
Zonobiom tundri i polarnih pustinja na oglejisanom vlažnom, tresetnom zemljištu u polarnoj (arktičkoj i antarktičkoj) klimi
Arktička klima (duga i surova zima do 8 meseci, temperatura i do -50oC, mrazevi mogući i tokom
kratkog leta)
Vegetacija okarakterisana gotovo potpunim odsustvom drveća, izuzev u šumotundrama.
Dominantnu ulogu imaju lišajevi i mahovine, a od vaskularnih biljaka veoma niski žbunići. Biljke prilagođene niskim temperaturama se nazivaju
psihrofite.
Domaći zadatak
Zadatak 1. Za svaki od navedenih zonobioma napisati po 5 karakterističnih biljnih vrsta i uočiti adaptacije na odgovarajuće klimatske uslove.
Zadatak 2. Za svaki od navedenih zonobioma napisati po 5 karakterističnih životinjskih vrsta.