kurikulum djeČjeg vrtiĆa · pdf filemoralni i duhovni razvoj djeteta. 6 ... dječji vrtić...

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA OPATIJA

ZA PEDAGOŠKU 2015./2016. GODINU

Rujan, 2015.

2

Županija: Primorsko-goranska

Grad: Opatija

Adresa: Stubište Miroslava Krleže 1, 51410 Opatija

E-mail: [email protected]

WEB: www.djecji-vrtic-opatija.hr

Tel./fax: 051/271-665; 051-272-407

Matični broj: 01125346

OIB: 48948564754

Osnivač: Grad Opatija

Godina osnivanja: 1995

Ravnateljica: Sabrina Jelić

Objekti: Opatija, Volosko, Ičići, Veprinac, Lovran

Ustanova Dječji vrtić Opatija upisana je u Trgovački sud u Rijeci pod

registarskim brojem (MBS) 40001367

mailto:[email protected]

http://www.djecji-vrtic-opatija.hr/

3

SADRŽAJ

1. POJAM KURIKULUMA ............................................................................................................... 4

Svrha i važnost predškolskog kurikuluma .............................................................................. 4

Struktura predškolskog kurikuluma ........................................................................................ 5

Područja temeljnih kompetencija ............................................................................................ 6

2. O NAMA ........................................................................................................................................ 7

2.1. Naša misija .............................................................................................................................. 7

2.2. Naša vizija ............................................................................................................................... 7

3. POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEČJEG VRTIĆA OPATIJA.................................................... 8

4. NAČELA ........................................................................................................................................ 8

Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa ............................................................................. 9

Njegovanje posebnosti ............................................................................................................ 9

Organizacija poticajnog okruženja .......................................................................................... 9

Inkluzija djece s teškoćama u razvoju ................................................................................... 10

Suradnja s roditeljima i lokalnom sredinom ......................................................................... 11

5. PRAĆENJE I DOKUMENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA ...................... 12

6. PROGRAMI ................................................................................................................................. 12

Redoviti programi ................................................................................................................. 12

Program za djecu pripadnika talijanske nacionalne manjine ................................................ 13

Program ranog učenja engleskog jezika ................................................................................ 14

Kraći specijalizirani programi ranog učenja talijanskog i engleskog jezika ......................... 15

Igraonica na talijanskom jeziku............................................................................................. 16

Program predškole................................................................................................................. 17

7. PROGRAMI ZA RODITELJE ..................................................................................................... 18

7.1. Rastimo zajedno .................................................................................................................... 18

8. PROJEKTI .................................................................................................................................... 19

9. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA ........................................................ 19

10. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE ......................................................................... 20

11. LITERATURA ......................................................................................................................... 21

4

1. POJAM KURIKULUMA

Pod pojmom kurikuluma već se duže vrijeme podrazumijeva da je to izlaganje teorijskih osnova

(pedagoških, psiholoških i filozofskih) na kojima se temelji plan i program, tj. izbor sadržaja, ponuda

drugih kurikulumskih materijala te stvaranje potrebnih uvjeta za planiranje, izvođenje i evaluiranje

rezultata.

Uobičajeno je da se pod kurikulumom podrazumijeva cjeloviti tijek odgojno-obrazovnog procesa koji

obuhvaća ciljeve odgoja i obrazovanja, sadržaje, nastavne medije, metode, situacije i strategije te

načine evaluacije.

Kvalitetan kurikulum treba polaziti od trenutne točke razvojnog kontinuuma svakog pojedinog djeteta

i korespondirati s njegovim osobnim preferencijama, stilom učenja i ranijim iskustvom i znanjem.

U širem je smislu kurikulum službena odgojno-obrazovna koncepcija, zajednička na razini države,

sadrži temeljne ideje i načela odgoja i obrazovanja djece u predškolskoj ustanovi.

Kurikulum u užem smislu je koncepcija koja se zajednički razvija i sukonstruira u samoj predškolskoj

ustanovi. To predstavlja način prilagodbe službenog kurikuluma pojedinoj ustanovi s obzirom na njene

posebnosti.

Predškolski kurikulum trebao bi se stalno prilagođavati i usklađivati s interesima, potrebama i

mogućnostima djece kako bi odgovarao svakom djetetu na kojoj god se razvojnoj razini nalazio.

Pristupi koji posebno doprinose stimuliranju dispozicija djeteta jesu spontana dječja igra i rad na

projektima.

Cjeloviti pristup stvaranju kurikuluma važan je jer se učenje i razvoj djeteta rane i predškolske dobi

ne odvijaju odvojeno u usko odvojenim predmetnim područjima.

Kako bi aktivno učenje djeteta u kontekstu vrtića bilo moguće, potrebno je oblikovati odgovarajuće

okruženje bogato obrazovnim i odgojnim potencijalima, a na osnovi praćenja aktivnosti djece vršiti

korekcije i preinake.

Kurikulum treba predstavljati tijek zajedničkog življenja jedne skupine djece, odgajatelja i roditelja

koji zajedno uče, pronalazeći i isprobavajući razne načine boljeg razumijevanja svih životnih situacija

u kojima se svakodnevno nalaze.

Kurikulum ranog odgoja je dinamičan, otvoren i razvojan, tj. u stalnom nastajanju što proizlazi iz

prirode odgojno-obrazovnog procesa vrtića koja je kompleksna i dijelom nepredvidiva. U izgradnji

vrtićkog kurikuluma posebno je važno da se u odgojno-obrazovnom procesu uvažava djetetova aktivna

i stvaralačka priroda te da se omogućava, podržava i potiče dijete na samostalno stjecanje sposobnosti

i znanja.

Svrha i važnost predškolskog kurikuluma

Kvalitetno koncipiran kurikulum treba skrbiti o svim područjima djetetova razvoja i to ujedinjeno jer

to odgovara prirodi djeteta i njegovu učenju. U kvalitetno osmišljenom, pedagoški oblikovanom

okruženju vrtića prilike za učenje djece trebaju biti cjelovitije i raznovrsnije od onih koje im se nude

jednokratno organiziranim aktivnostima namijenjenim određenom području učenja.

Za odgojno-obrazovnu praksu kurikulumski pristup ima značenje promjene odgojno-obrazovne

paradigme, prije svega prelazak sa sadržajnih smjernica odgojno-obrazovne djelatnosti na

kompetencijske i prelazak s dominantne odgojno-obrazovne djelatnosti poučavanja na odgojno-

obrazovni proces – učenje.

5

Integrirani predškolski kurikulum skrbi za sva područja razvoja djetetova razvoja i to objedinjeno jer

to najbolje odgovara prirodi razvoja djeteta. Znanja i vještine stečene na takav način kvalitetnije su

jer se izgrađuju i praktično primjenjuju na način i u kontekstu smislenom za dijete.

Učenje predškolskog djeteta predstavlja rezultat interakcije između djetetovih iskustava s

materijalima, idejama i ljudima – dijete svoja znanja konstruira, a ne prisvaja od odraslih. Dijete uči

čineći i raspravljajući i to putem vlastitog iskustva vođeno prirodnom znatiželjom. Svako dijete ima

jedinstven obrazac razvoja ovisno o specifičnim interesima, osobnim strategijama, tempom učenja,

ranijim iskustvom i sociokulturnim kontekstom sredine u kojoj živi.

Kurikulum treba predstavljati oblik zajedničkog življenja jedne grupe djece, odgajatelja i roditelja koji

zajedno uče, pronalazeći isprobavajući razne načine boljeg razumijevanja svih životnih situacija i sebe

u njima.

Razvoj kurikuluma vrtića treba započeti primjerenom organizacijom vrtićkog okruženja jer to djecu

stavlja u središte odgojno-obrazovnog procesa i omogućava im suautorstvo nad vlastitim aktivnostima

i procesom učenja.

Vrtić je „živa ustanova“ koja se temelji na promjenama, a upravo takvo shvaćanje kurikuluma

doprinosi razvoju, kvaliteti i unaprjeđenju prakse.

Struktura predškolskog kurikuluma

Struktura predškolskog kurikuluma sastoji se od tri područja u kojima dijete stječe kompetencije, a to

su:

slika o sebi (ja)

ja i drugi (obitelj, druga djeca, vrtić, zajednica u kojoj vrtić djeluje)

svijet koji me okružuje (šire prirodno i društveno okruženje, kulturna baština, problematika

održivog razvoja)

Polazeći od slike o djetetu kao osobi kojoj je potreba za istraživanjem i učenjem urođena pa je u tom

smislu ne treba izvana motivirati već ju je potrebno pratiti s ciljem prepoznavanja i podržavanja

interesa kojeg dijete već ima. To bi trebao biti temelj za stvaranje okruženja koje će djetetu omogućiti

zadovoljavanje njegove znatiželje i stjecanje novih iskustava.

U svakom tom području određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-

obrazovnog procesa. Ovisno o uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednog odgojno-obrazovnog

rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni,

moralni i duhovni razvoj djeteta.

6

Područja temeljnih kompetencija

Područja kompetencija odnose se na:

Komunikacija na materinjem jeziku – usmjerena je na osnaživanje i osposobljavanje djeteta za

pravilno usmeno izražavanje i bilježenja vlastitih misli. Ova kompetencija uključuje i razvoj

svijesti o utjecaju jezika na druge, razvija se u poticajnom jezičnom okruženju s ciljem

stvaranja različitih socijalnih interakcija s drugom djecom i odraslima.

Komunikacija na stranim jezicima - učenje stranog jezika provodi se kroz igru i druge

aktivnosti koje su za dijete svrhovite u jezično poticajnom okruženju. Situacijski pristup je

najprimjereniji oblik učenja jer djetetu omogućava upoznavanje, razumijevanje i smisleno

korištenje stranog jezika u raznim situacijama.

Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju – usmjerena je na

poticanje djeteta na razvijanje i primjenu matematičkog mišljenja u svakodnevnim situacijama.

Prirodoslovna se kompetencija razvija u problemskim situacijama kada se dijete navodi da

donosi neke zaključke, a uključuje i razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom

djelatnošću.

Digitalna kompetencija – odnosi se na upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije u

raznim situacijama. Dobra oprema odgojnih skupina računalima preduvjet je za razvoj ove

kompetencije.

Učiti kako učiti – odnosi se na sposobnost odgajatelja da preusmjeri pozornost sa sadržaja

poučavanja na proces učenja i poticanje djeteta na stvaranje vlastite strategije u tom procesu.

Socijalna i građanska kompetencija – podrazumijeva razvijanje odgovornog ponašanja,

pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, međusobnu i međukulturnu suradnju, pomaganje

i prihvaćanje različitosti itd. što podrazumijeva stvaranje poticajnog socijalnog okruženje te

aktivno uključivanje djece u donošenje odluka koje se odnose na organizaciju života u vrtiću.

Inicijativnost i poduzetnost – odnose se na sposobnost djeteta da svoje ideje iznosi i primjenjuje

u različitim aktivnostima i životnim situacijama, a u kojima do izražaja dolaze stvaralaštvo,

inovativnost, originalnost, spremnost djeteta za preuzimanje rizika, samopouzdanje i

samopoštovanje i sl.

Komunikacija na materinjem jeziku

Komunikacija na stranim jezicima

Matematička kompetencija i osnove kompetencije u prirodoslovlju

Digitalna kompetencija

Učiti kako učiti

Socijalna i građanska kompetencija

Inicijativnost i poduzetnost

Kulturna svijest i izražavanje

7

Kulturna svijest i izražavanje – odnosi se na stvaralačko izražavanje ideja, iskustava i emocija

djeteta u raznim umjetničkim područjima. Razvojem svijesti djeteta o lokalnoj, nacionalnoj i

europskoj kulturnoj baštini iste se osnažuju i potiču na razumijevanje kulturne i jezične

raznolikosti. U cilju razvijanja ove kompetencije potrebo je zadovoljavanje visokih estetskih

standarda u vrtićkom okruženju.

2. O NAMA

Dječji vrtić Opatija je predškolska ustanova u kojoj se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje

djece u dobi od navršene prve godine života do polaska u osnovnu školu. Osnivač ustanove je Grad

Opatija. DV Opatija djeluje na području Grada Opatije i Općine Lovran. Na području Grada Opatije

rani i predškolski odgojno-obrazovni program je organiziran u četiri objekta: u vrtiću Opatija, vrtiću

Volosko, vrtiću Ičići i vrtiću Volosko. Na području Općine Lovran rani i predškolski odgojno-

obrazovni program organiziran je u vrtiću Lovran.

U vrtiću se provode redoviti cjelodnevni 11 satni i poludnevni 5,5 satni programi predškolskog odgoja

i obrazovanja. U vrtiću Opatija i Lovran provodi se program za djecu pripadnike talijanske nacionalne

manjine, a u vrtiću Ičići program ranog učenja engleskog jezika u jednoj odgojnoj skupini. U svim

vrtićima provodi se i program predškole inkludiran u redovni program.

Pored redovnih programa, u vrtiću se provode i kraći specijalizirani programi ranog učenja talijanskog

i engleskog jezika u vrtićima Opatija, Volosko, Ičići, Veprinac i Lovran te Igraonica na talijanskom

jeziku u vrtiću Lovran.

2.1. Naša misija

Naš vrtić je mjesto u kojem rad temeljimo na suvremenoj humanističkoj razvojnoj koncepciji.

Usmjereni smo na razvoj cjelokupne ličnosti, uvažavajući dječja prava, individualne potrebe i interese

djece, kulturu i posebnost obitelji te sredine u kojoj djelujemo. Kontinuirano brinemo o razvoju i

podizanju profesionalnih kompetencija djelatnika. Ističući značaj uloge obitelji te pružajući podršku

obitelji, nastojimo pridonijeti i razvoju roditeljskih kompetencija. Otvoreni smo za suradničke odnose

s drugim vrtićima, povezivanju djelatnika sa sustručnjacima i svim važnim tijelima lokalne zajednice

u kojoj vrtić djeluje.

2.2. Naša vizija

Vrtić kao mjesto zajedničkog življenja djece i odraslih u poticajnom i uvažavajućem okruženju.

8

3. POLAZIŠTA KURIKULUMA DJEČJEG VRTIĆA OPATIJA

Usvajanje zdravog načina života - osiguravanje uvjeta za sigurno odrastanje uz razvijanje

pozitivnih navika zdravog načina života.

Učenje u konkretnim životnim situacijama – poticajnim okruženjem osiguravati uvjete za

cjelokupan razvoj i učenje primjereno djetetu.

Igra i stvaralaštvo – osiguravanje uvjeta za razvoj kreativnosti i učenje kroz igru.

Identitet – njegovati i uvažavati posebnosti svakog djeteta, obitelji, odgojne skupine, vrtića i

neposredne okoline.

4. NAČELA

Načela, koja čine vrijednosna uporišta dio su bitne sastavnice kojom se osigurava unutarnja

usklađenost svih sastavnica kurikuluma i partnersko djelovanje sudionika u izradi i primjeni

kurikuluma.

USVAJANJE ZRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA

Dijete ima pravo odrastati u zdravom okruženju.

UČENJE U KONKRETNIM ŽIVOTNIM SITUACIJAMA

Dijete uči čineći i istražujući.

IGRA I STVARALAŠTVO

Dijete uči kroz igru. Dijete je stvaralačko biće.

IDENTITET

Dijete je dio obitelji, odgojne grupe, sredine u kojoj živi.

Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa

Njegovanje posebnosti

Organizacija poticajnog okruženja

Integracija djece s teškoćama u razvoju

Partnerstvo s roditeljima i lokalnom sredinom

9

Fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa

Osiguravanje uvjeta za ostvarivanje visoke razine fleksibilnosti odgojno-obrazovnog procesa

omogućuje prilagodljivost konkretnim mogućnostima, potrebama i interesima djece i odraslih u

ustanovi, kao i uvjetima i kulturi sredini u kojoj ustanova djeluje. Fleksibilnost odražava kvalitetu

našeg sustava odnosno rada. Kako bi se ovo načelo uspješno ostvarivalo, potrebna je fleksibilnost svih

čimbenika odgojno-obrazovnoga procesa, a posebice stručnih djelatnika angažiranih i odgovornih za

visoku razinu kvalitete ustanove u cjelini. Prihvaćanjem i primjenom ovog načela omogućuje se razvoj

kvalitetne zajednice koja uči.

Primjena načela fleksibilnosti također omogućuje cjelovito učenje djece i odraslih, i to aktivnim

propitivanjem prethodno izgrađenih koncepata i kontinuiranim izgrađivanjem novih.

Načelo fleksibilnosti ostvaruje se tako da se:

omogućuje poštovanje prava svakog pojedinca u ustanovi,

teži smanjenu postavljanja nepotrebnih striktnih shema (vremenskih, prostornih,

organizacijskih i sl.),

osigurava zadovoljenje specifičnih potreba, osobnih ritmova i individualno različitih strategija

učenja djece.

Njegovanje posebnosti

Svaki naš vrtić je dio sredine u kojoj djeluje sa svim posebnostima i obilježjima koji određuju njegove

karakteristike i čine ga drugačijim. Svaki od pet objekata u sastavu vrtića njeguje običaje svoga kraja

koji su unatoč blizini ipak različiti prema tradicijskim obilježjima i kulturi. Svaki se vrtić kontinuirano

kroz cijelu pedagošku godinu uključuje aktivno u sva događanja kraja u kojem djeluje i na taj način

njeguje svoj identitet i pripadnost kraju. U našim skupinama borave djeca različite dobi, različitog socio-

ekonomskog konteksta, različite vjerske pripadnosti i nacionalnosti, a provodimo i inkluziju djece s

teškoćama u razvoju. Stoga, je i kod djece i odgajatelja nužno, osim osjećaja pripadnosti i ponosa na svoj

zavičaj, razvijati i interkulturalne kompetencije, osposobljavati se za život u multikulturalnom svijetu,

poticati uvažavanje različitosti i snošljivosti te djelatno i odgovorno sudjelovanje u demokratskom društvu.

Smatramo da s time treba početi od najranije dobi s obzirom da se već tada razvijaju stavovi i predrasude

koji su rezultat djetetova iskustva i usvajanja stavova odraslih, najviše roditelja, ali i drugih koji s djecom

provode vrijeme. Budući da djeca sve više vremena provode u ustanovama one (djeca, odgojitelji i ostali

odrasli u njoj) mogu uvelike utjecati na usvajanje stavova i uvažavanje različitosti. Uvažavanje različitosti

uključuje odgoj za empatiju, odgoj za solidarnost, odgoj za priznavanje i poštivanje različitosti,

poticanje razvoja interkulturalne osjetljivosti te svijesti o sebi i drugima.

Razvijanje tolerancije kao jedne od temeljnih vrijednosti društva uvjet je za uvažavanje različitosti.

Odgoj za toleranciju temelji se na učenju o jednakosti i osobnoj slobodi, ali i na razvijanju

odgovornosti prema drugima, na poštivanju drugih i njihovih prava, prihvaćanju različitosti i

njegovanju demokratskih odnosa u ustanovi. Kao i proteklih godina poticat ćemo povezivanje s drugim

predškolskim ustanovama izvan naše zemlje (različitih kultura, govornih područja, običaja…) i u

takvim interakcijama u konkretnim situacijama stvarati temelje odgoja za toleranciju.

Organizacija poticajnog okruženja

Jedan od važnijih kriterija kvalitete prostornog okruženja je razina ugode koju on pruža djeci.

Okruženje vrtića esencijalni je izvor učenja djece i sadržava visoki obrazovni potencijal – omogućava

im postavljanje hipoteza, istraživanje, eksperimentiranje te konstruiranje znanja i razumijevanja.

Prostorna organizacija bitno određuje kvalitetu socijalnih interakcija djece međusobno kao i djece s

10

odgajateljima. Raznolika i bogata interakcija nije moguća u praznim ili minimalno opremljenim

prostorima. Djeci je potrebna sloboda kretanja, uređen prostor koji sliči radionicama, opremljenim

raznovrsnim materijalima i alatima koji pružaju mogućnost konstruiranja odnosno učenja, jer djeca

svoja znanja ne preuzimaju pasivno već ih aktivno izgrađuju. Okruženje šalje poruku djetetu o

željenom ponašanju, o tome kako treba stupiti u interakciju s drugima i kako koristiti ponuđene

materijale. U kvalitetno organiziranom okruženju svako će dijete obzirom na svoje interese, razvojne

posebnosti i urođene potencijale odabrati ono što je u određenom trenutku za njega najprimjerenije i

najsvrsishodnije. U takvom će okruženju dijete svakodnevno imati priliku stupati u interakciju s

različitim sadržajima učenja (glazbenim, jezičnim, matematičkim, prirodoslovnim i mnogim drugim

koji će za njega imati istraživački karakter. Obogaćivanjem prostora raznim poticajima nastoji se

poticati samoinicirano učenje djece, omogućava se upravljanje procesom vlastitog učenja i

preuzimanja odgovornosti za njega. Poželjno je osmisliti i načine na koji djeca mogu bilježiti rezultate

svojih istraživanja. Uključenost odgajatelja u aktivnosti djece ne bi trebala biti usmjerena na

poučavanje već poticanje djece na samostalno razmišljanje i samostalno rješavanje problema te na igru

s njima. U našem je vrtiću prostor organiziran po centrima, od kojih su najčešći:

Obiteljski centar

Centar građenja

Centar likovnog izražavanja i stvaranja

Centar društvenih igara

Centar stolno-manipulativnih aktivnosti

Centar početnog čitanja i pisanja

Zavičajni centar

Istraživački centar

Centar prirodnih materijala

Tijekom godine ovisno o interesima djece i događanjima u neposrednoj okolini nastaju i mnogi

privremeni centri (trgovine, tržnice, banke, pošte, liječnika, uljepšavanja, stolarske radionice, dramske

igre itsl.)

Različitom organizacijom prostora omogućavamo djeci slobodan izbor materijala i aktivnosti sukladno

njihovim interesima i željama. U tako organiziranim prostorima djeca imaju prilike za kvalitetnije

druženje s drugom djecom i razvijanje socijalne kompetencije.

Inkluzija djece s teškoćama u razvoju

Naš je vrtić otvoren za prihvat djece s teškoćama u razvoju (TUR). Unatoč činjenici da su uvjeti za

inkluziju djece s TUR-om u našim objektima različiti i za većinu teškoća neprimjereni, s obzirom na

uvjete te vrstu i stupanj teškoće djecu uključujemo u redovne programe i redovne skupine 11-satnog i

5,5-satnog programa. Prostor nastojimo prilagoditi specifičnim potrebama, izvršiti dopuna materijala

i opreme za poticanje dječjeg razvoja. Ovisno o vrsti i stupnju teškoće za djecu se osigurava podrška

uključivanjem osobnih pomagača, vanjskih stručnih suradnika – edukacijskog rehabilitatora i

logopeda, sukladno Državnom pedagoškom standardu smanjuje se broj djece u odgojnoj skupini. U

suradnji s odgajateljima stručni tim i vanjski stručni suradnici izrađuju individualne programe i prate

napredak djece. Kontinuirano se provodi suradnja s roditeljima djece s TUR-om kao i pružanje podrške

roditeljima. Odgajateljima se također pruža podrška u radu te ih se potiče na kontinuirano

usavršavanje.

Dobrobiti za djecu s teškoćama u razvoju u uvjetima inkluzije su mnogostruke: ostvarivanje socijalnih

interakcija odnosno druženje s vršnjacima koji im mogu biti uzori za različite vještine i ponašanja

odnosno dobri modeli učenja, razvoj samopoštovanja i stvaranje pozitivne slike o sebi kroz društvene

11

odnose i aktivnosti, odrastanje u sredini u kojoj dijete živi, hrabrost u traženju i primanju pomoći od

drugih. Na taj se način i roditelji osjećaju prihvaćeno, znajući da im dijete ima jednake uvjete za rast i

razvoj kao i ostala djeca, te imaju više vremena za sebe i ostalu djecu. Dobrobiti za djecu bez teškoća

su bolje razumijevanje teškoća u razvoju, razvoj osjetljivosti za potrebe drugih, razvoj empatije,

pomaganje i uvažavanje različitih od sebe te razvoj tolerancije.

Kako bi inkluzija bila što uspješnija važno je imati pozitivne stavove u skupini i na razini vrtića oko

uključivanja djeteta s TUR-om u redovite programe. Važno je osigurati educirane i senzibilizirane

odgojitelje ili osobne pomagače koji će poticati djetetove razvojne mogućnosti. Osim osiguravanja

materijalnih i fizičkih uvjeta rada, edukacija, motivacija za radom i dobra suradnja svih uključenih

(osnivač, ravnatelj, stručni tim, odgojitelji, roditelji, vanjski stručnjaci) je najvažnija.

Suradnja s roditeljima i lokalnom sredinom

Roditelji kao primarni djetetovi odgojitelji odgovorni su za skrb o djetetu, za poticanje njegova razvoja

te za korištenje svih osobnih kapaciteta i društvenih potencijala u cilju postizanja kvalitetnog ranog

razvoja djeteta. Budući da se nalazimo na zajedničkom važnom zadatku odgoja djece, suradnja i

partnerstvo s roditeljima jedna je od najvažnijih zadaća svih djelatnika vrtića. Tijekom pedagoške

godine pored svakodnevne razmjene informacija provodimo i druge oblike suradnje:

Roditeljske sastanke

Individualne informacije

Radionice za djecu i roditelje

Savjetovanje roditelja

Aktivno uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces

Druženja s roditeljima

Pismenu komunikaciju

Komunikaciju putem e-mail

Komunikaciju putem WEB stranice

Roditelji se u našem vrtiću mogu uključiti i u programe za roditelje – program od 11 radionica

„Rastimo zajedno“ te „Rastimo zajedno Plus“ za roditelje djece s teškoćama u razvoju.

Predstavnik roditelja član je Upravnog vijeća uz pomoć kojeg su ostali roditelji aktivno uključeni u

aktualnu problematiku vrtića.

Pored partnerstva s roditeljima veliki naglasak stavljamo i na suradnju s lokalnom zajednicom.

Surađujemo s odgojno-obrazovnim ustanovama i organizacijama civilnog društva u našoj sredini: O.

Š. R. Katalinić Jeretov iz Opatije, O. Š. V. C. Emin iz Lovrana, Udrugom Žmergo, Društvom Naša

djeca Opatija, Crvenim Križem Opatija, Klubom za sportsku rekreaciju Gorovo iz Opatije.

Uključujemo se u većinu gradskih i općinskih, manifestacija, povremeno i u županijske, pratimo sva

aktualna zbivanja, a kroz te aktivnosti djeca upoznaju ljude i običaje iz svoje neposredne okoline te

lakše spoznaju svijeta oko sebe. Važno nam je da djeca od najranije dobi razvijaju osjećaj pripadnosti

kraju, njeguju tradiciju i kulturnu baštinu i nauče biti aktivni članovi zajednice.

Partnerstvo s roditeljima i zajednicom potičemo i osiguravanjem javnosti našeg rada, koji je olakšan

prvenstveno komunikacijom putem vrtićke internetske stranice.

12

5. PRAĆENJE I DOKUMENTIRANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG

PROCESA

Pedagoška dokumentacija ima važnu ulogu u evidentiranju postignuća odgojno-obrazovnog rada

dječjeg vrtića s ciljem istraživanja, praćenja, vrednovanja i unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog

procesa. Dokumentacija pomaže odgajateljima u promišljanju i planiranju mogućih smjerova daljnjeg

razvoja kurikuluma, poštujući prvenstveno smjer interesa djeteta.

Pedagoška dokumentacija je sredstvo za stvaranje društvenog i profesionalnog konteksta, osobu čini

kompetentnijom jer joj olakšava uvid u vlastitu praksu, u proces učenja i olakšava razgovor o tome.

Jedna od najvažnijih namjena dokumentacije je da pomogne pedagoškim djelatnicima da bolje

razumije dijete, upozna način na koji ono razmišlja, što zna, i kako nešto razumije što vodi praksu u

smjeru veće osjetljivosti na dijete.

Dokumentacija nadalje pomaže djetetu da svoju zamisao ili pretpostavku lakše iskomunicira drugoj

djeci, da zajednički s drugom djecom tu zamisao nadograđuje, mijenja i postepeno dolazi do novih

spoznaja.

Dokumentacija omogućava i roditeljima da saznaju što se, kako i zašto radilo u vrtiću. Dakle, ne samo

rezultat već i proces i vrijednost nastajanja dječjeg rada što je obično nevidljivo.

Učenje je konstantno istraživanje i kao takvo mora biti vidljivo, a jedan od načina da to realiziramo je

vođenje pedagoške dokumentacije u kojoj je proces učenja dokumentiran na različite načine tako da

se o njemu može diskutirati, raspravljati i interpretirati. Prikupljene informacije koje odgajatelj bilježi

temelj su budućeg planiranja rada i osnova za odabir poticaja u narednom periodu.

U pedagoškom radu s djecom dokumentiraju se trodimenzionalni radovi, dječji crteži, kontrolne liste,

liste praćenja, video snimke, audio snimke, fotografije, deskriptivno narativne bilješke.

6. PROGRAMI

Programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja polaze od stvarnih potreba djeteta kao cjelovite i

dinamične osobnosti koja se nalazi u stalnoj interakciji s fizičkim i društvenim okruženjem što čini

bitan faktor djetetova razvoja. U funkcionalnom smislu cilj je redovitih programa razvijanje aktualnih

i potencijalnih sposobnosti djeteta dok je cilj ostalih programa (programa predškole i kraćih

specijaliziranih programa) razvoj pojedinih djetetovih sposobnosti.

Redoviti programi

Redoviti 11-satni i 5,5-satni program provodi se u svim objektima i svim odgojnim skupina našeg

vrtića u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/2013.), Državnim

pedagoškim standardom (NN 63/2008) te Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje.

Cilj programa

Pored stvaranja uvjeta za poticanje cjelovitog razvoja djece kroz igru i različite aktivnosti

zadovoljavaju se i potrebe roditelja za smještajem djece u jedan od ponuđenih programa.

Obilježja programa

odgojne skupine 5,5-satnog programa u vrtićima Opatija i Lovran organizirane su kao

mješovite što omogućava poticajnu socijalnu interakciju djece različite dobi, dok su odgojne

13

skupine 11-satnog programa formirane po dobi jer je na taj način moguće obuhvatiti veći broj

djece

odgojne skupine u vrtićima Ičići, Volosko i Veprinac organizirane su kao mješovite, a boravak

djece ovisno o potrebama roditelja može biti 5,5-satni ili 11-satni

organizacija okruženja (unutarnjeg i vanjskog) na način koji omogućava djetetu razvoj svih

potencijala

suradnja odgojnih skupina na razini objekta povodom obilježavanja značajnih datuma i

praznika te zajednički osmišljenih aktivnosti

suradnja odgojnih skupina s osnovnom školom u vrtićima Ičići i Veprinac

njegovanje posebnosti svake odgojne skupine i svakog objekta

njegovanje pripadnosti kraju

Nositelji programa

Redovite 5,5 i 11-satne programe provode odgajatelji koji imaju propisanu spremu za rad s djecom

rane i predškolske dobi.

Namjena i vremenik programa

11-satni program namijenjen je djeci u dobi od 1 godine do polaska u osnovnu školu dok je 5,5-satni

program namijenjen djeci u dobi od 3 godine do polaska u školu. Pedagoška 2015./2016. godina u

vrtićima Opatija i Lovran započinje 01. rujna 2015. i traje do 31. kolovoza 2016., a u vrtićima

Volosko, Ičići i Veprinac započinje 01. rujna 2015. godine i traje do 30. lipnja 2016. godine.

Ljetni rad tijekom mjeseca srpnja i kolovoza organizira se za manji broj djece u vrtićima Opatija i

Lovran.

Način vrednovanja programa

kroz dnevne, tjedne i tromjesečne valorizacije

praćenjem bitnih zadaća iz Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2015./2016. pedagošku

godinu

putem upitnika za roditelje

kroz mjesečne dogovore s odgajateljima

Organizacija rada redovitog programa našeg vrtića razrađena je u Godišnjem planu i programu rada

vrtića za 2015./2016. pedagošku godinu.

Program za djecu pripadnika talijanske nacionalne manjine

Program za djecu pripadnika talijanske nacionalne manjine provodi se u 2 odgojne skupine i to u vrtiću

Opatija i u vrtiću Lovran u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih

manjina (NN 51/00).

Cilj programa

Osmišljavanjem poticajnog okruženja stvoriti uvjete u kojima će djeca na talijanskom jeziku uz

specifične sadržaje kulturne baštine talijanske nacionalne manjine razviti svoje potencijale uz

zadovoljavanje aktualnih interesa i potreba.

Obilježja programa

Provođenje odgojno-obrazovnog rada u kombiniranom 5,5-satnom i 11-satnom programu u 2

odgojne skupine (jednoj u vrtiću Lovran i jednoj u vrtiću Opatija)

14

organizacija poticajnog okruženja (unutarnjeg i vanjskog) na način koji omogućava djetetu na

talijanskom jeziku uz specifične sadržaje razvoj svih potencijala

suradnja odgojnih skupina na razini objekta povodom obilježavanja nekih datuma i praznika

suradnja s drugim predškolskim ustanovama koje provode program za djecu pripadnike

talijanske nacionalne manjine

njegovanje posebnosti odgojne skupine

usvajanje talijanskog jezika kroz igru

upoznavanje kulturne baštine talijanske nacionalne manjine


Nositelji programa

Kombinirani 5,5 i 11-satni program za djecu pripadnika talijanske nacionalne manjine provodit će

odgajatelji koji imaju propisanu spremu Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu

nacionalnih manjina.


Kombinirani 5,5 i 11-satni program namijenjen je djeci pripadnika talijanske nacionalne manjine u

dobi od 3 godine do polaska u školu. Trajanje ovog programa u pedagoškoj 2015./2016. godini u

vrtićima Opatija i Lovran započinje 01. rujna 2015. i traje do 30. lipnja 2016. godine.



praćenjem bitnih zadaća iz Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2015/2016. pedagošku

godinu



putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje

Program ranog učenja engleskog jezika

Program ranog učenja engleskog jezika provodi se u jednoj odgojnoj skupini u vrtiću Ičići prema

posebno izrađenom programu za koji je dobivena suglasnost Ministarstva znanosti obrazovanja i

sporta.

Cilj programa

Osmišljavanjem poticajnog okruženja stvoriti uvjete u kojima će djeca na engleskom jeziku uz

specifične sadržaje razviti svoje potencijale uz zadovoljavanje aktualnih interesa i potreba.

Obilježja programa

Provođenje odgojno-obrazovnog rada u okviru 5,5-satnog programa na engleskom jeziku u

jednoj odgojnoj skupini u vrtiću Ičići

organizacija poticajnog okruženja (unutarnjeg i vanjskog) na način koji potiče dijete na učenje

engleskog jezika

suradnja s odgojnom skupinom redovitog programa povodom obilježavanja nekih datuma i

praznika

suradnja s drugim predškolskim ustanovama koje provode program ranog učenja engleskog

jezika

njegovanje posebnosti odgojne skupine

15

usvajanje engleskog jezika kroz igru


Nositelji programa

Program ranog usvajanja engleskog jezika provodit će odgajatelj koji ima dodatno obrazovanje iz

engleskog jezika sukladno Pravilniku o vrsti i stupnju stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i

stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtići (NN 133/97).


Program ranog učenja engleskog jezika namijenjen je djeci u dobi od 3 godine do polaska u osnovnu

školu. Program ranog usvajanja engleskog jezika u pedagoškoj 2015./2016. godini započinje 01. rujna

2015. i traje do 30. lipnja 2016. godine.



praćenjem bitnih zadaća iz Godišnjeg plana i programa rada vrtića za 2015./2016. pedagošku

godinu



putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje – savjetnicom za područje engleskog

jezika

Kraći specijalizirani programi ranog učenja talijanskog i engleskog jezika

Kraći specijalizirani programi ranog učenja talijanskog jezika provodit će se u svim vrtićima dok će

se učenje engleskog jezika provoditi u vrtićima Opatija, Lovran i Volosko. Za provođenje ovih

programa ishodovana je suglasnost Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

Cilj programa

Osnovni cilj ovih programa je upoznavanje djeteta sa stranim jezicima kroz igru i zabavne aktivnosti

i razvijanje interesa za učenje engleskog ili talijanskog jezika.

Obilježja programa


talijanskog ili engleskog jezika

osigurati individualni pristup svakom djetetu uvažavajući različitosti, a radi stvaranja osjećaja

poštovanja i prihvaćenosti

omogućiti djetetu različite spoznaje u skladu s izraženim interesima

usvajanje engleskog i talijanskog jezika kroz igru

Nositelji programa

Kraće specijalizirane programe ranog učenja talijanskog i engleskog jezika provodit će odgajatelji koji

imaju dodatno obrazovanje iz talijanskog odnosno engleskog jezika sukladno Pravilniku o vrsti i

stupnju stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem

vrtići (NN 133/97)

16


Kraće specijalizirani programi ranog učenja talijanskog i engleskog jezika namijenjeni su djeci u dobi

od 3 godine do polaska u osnovnu školu. Program ranog učenja engleskog jezika u pedagoškoj

2015./2016. godini započinje 01. listopada 2015. i traje do 30. svibnja 2016. godine, a provodit će se

jednom tjedno po 1 sat.

Kraći specijalizirani program ranog učenja talijanskog jezika započinje 01. studenog 2015. i traje do

30. svibnja 2016. godine, a provodit će se jednom tjedno po 1 sat.


Vršenjem analiza planiranih i realiziranih zadaća

Praćenjem napredovanja djece uz pomoć upitnika – lista za praćenje

Provođenjem stručne refleksije – radni sastanci odgajatelja i članova stručnog tima

Uključivanjem djece i roditelja u vrednovanje programa (intervjui, upitnici)

Putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje – savjetnicom za područje engleskog i

talijanskog jezika

Igraonica na talijanskom jeziku

Igraonica na talijanskom jeziku u vrtiću Lovran organizirana je kao prošireni oblik kraćeg

specijaliziranog programa. Na taj se način nastoje u potpunosti zadovoljiti različite potrebe roditelja

za uključivanjem djece u jedan od programa ranog učenja talijanskog jezika.

Cilj programa

Osnovni cilj programa je omogućiti djetetu da razvije interes i motivaciju za učenjem talijanskog jezika

putem igre.

Obilježja programa


talijanskog jezika i na međusobnu komunikaciju

osigurati individualni pristup svakom djetetu uvažavajući različitosti a radi stvaranja osjećaja

poštovanja i prihvaćenosti

omogućiti djetetu različite spoznaje u skladu s izraženim interesima

usvajanje talijanskog jezika kroz igru

Nositelji programa

Igraonicu na talijanskom jeziku provodit će odgajatelj koji ima dodatno obrazovanje iz talijanskog

odnosno jezika sukladno Pravilniku o vrsti i stupnju stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i

stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtići (NN 133/97)


Igraonica na talijanskom jeziku namijenjena je djeci u dobi od 3 godine do polaska u školu. U

2015./2016. pedagoškoj godini s radom započinje 01. studenog 2015. i traje do 30. svibnja 2016.

godine, a provodit će se četiri puta tjedno po 2 sata dnevno u vrtiću Lovran


Vršenjem analiza planiranih i realiziranih zadaća

Praćenjem napredovanja djece uz pomoć upitnika – lista za praćenje

17

Provođenjem stručne refleksije – radni sastanci odgajatelja i članova stručnog tima

Uključivanjem djece i roditelja u vrednovanje programa (intervjui, upitnici)

Putem suradnje s Agencijom za odgoj i obrazovanje – savjetnicom za područje talijanskog

jezika

Program predškole

Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (čl. 15.a, stavak 5) utvrđeno je da se u dječjem vrtiću

ostvaruju programi predškole. Program predškole je obvezni program odgojno-obrazovnog rada s

djecom u godini prije polaska u osnovnu školu i dio je sustava odgoja i obrazovanja u Republici

Hrvatskoj.

Program predškole u našem vrtiću provodi se u svim odgojnim skupinama u kojima su uključena djeca

u godini prije polaska u školu.

Cilj programa

Cilj programa predškole je osigurati uvjete koji će djeci omogućiti razvijanje i unaprjeđivanje vještina,

navika i kompetencija te stjecanje spoznaja i zadovoljavanje interesa koji će im pomoći u prilagodbi

na nove uvjete života, rasta i razvoja koje ga očekuju u školskom okruženju.

Obilježja programa

Program predškole usmjeren je na:

razvoj samostalnosti djeteta

socio-emocionalni razvoj

spoznajni razvoj

razvoj komunikacije (verbalne, likovne, glazbene)

tjelesni razvoj

Nositelji programa

Program predškole provodit će odgajatelji i stručni suradnici koji imaju propisanu spremu za rad s

djecom rane i predškolske dobi.


Program predškole namijenjen je djeci školskim obveznicima koji su uključeni u vrtić i djeci koja to

nisu.

U Dječjem vrtiću Opatija Program predškole provodit će se kontinuirano od 01. 10. do 31. 05. tekuće

pedagoške godine, a tim će programom biti obuhvaćeni svi školski obveznici koji pohađaju redovni

odgojno-obrazovni program.

Djeca koja nisu uključena u redovni odgojno-obrazovni program, bit će uključena u program predškole

nakon objavljenog javnog poziva u trajanju od 250 sati.


praćenjem i provedbom bitnih zadaća iz programa predškole

kroz dnevne, tjedne i mjesečne valorizacije

temeljem snimki i foto dokumentacije

provedbom upitnika za odgajatelje

18

Organizacija rada ovog programa razrađena je u programu rada predškole za koji je vrtić vrtića

ishodovao suglasnost za provođenje od MZOS.

7. PROGRAMI ZA RODITELJE

7.1. Rastimo zajedno

Dječji vrtić Opatija započeo je 2011. godine s provođenjem Programa radionica za roditelje „Rastimo

zajedno“. Program ja razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo

(„Prve tri su najvažnije“) s ciljem osnaživanja odgajatelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama

za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece. U sadržajnom pogledu kroz program

obrađujemo teme razvoja i potreba djeteta, razvoj odnosa te konkretne komunikacijske vještine koje se

uvježbavaju u sigurnom okruženju grupe. Uz suvremene autore iz područja psihologije i komunikacije,

osnovne ideje programa temeljimo prvenstveno na konceptima odgajanja u najboljem interesu djece koji

proizlaze iz Konvencije o pravima djeteta. U razmjeni roditeljskih iskustava i isprobavanju novih vještina

kroz igranje uloga, roditelji uče i provjeravaju vrijednost novih znanja i vještina. Slušajući druge roditelje imaju priliku čuti kako je to u drugim obiteljima što im daje realniju sliku o sebi samima i o svojoj djeci.

Cilj programa

Cilj programa je stvaranje poticajnog i osnažujućeg okruženja u kojem roditelji s voditeljicama

radionica i drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju

sebe kao roditelja, prepoznaju načine na koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge

moguće načine odnošenja prema djetetu (upoznavanje sa znanstvenim stajalištima).

Nositelji programa

Programe provode posebno educirani odgajatelji i stručni suradnici. Voditeljice su licencirani za vođenje

radionica. U našem vrtiću program provodi psihologinja u suradnji sa socijalnom pedagoginjom.


Program je namijenjen roditeljima djece mlađe dobi. Provodi se jednom godišnje (ovisno o potrebi, interesu roditelja). Sastoji se od 11 radionica u trajanju od 2 sata.


Evaluacijske liste voditelja nakon održanih radionica

Evaluacijske lista roditelja na početku i na kraju programa

Uz program radionica „Rastimo zajedno“ prema interesu i potrebama roditelja u vrtiću će se provoditi

i program „Rastimo zajedno Plus“ za roditelje djece s teškoćama u razvoju koji također sadrži 11

radionica. Voditeljica ovog programa u našem vrtiću je psihologinja.

Programa radionica „Rastimo zajedno“ u vrtiću se provodi i s odgajateljima. Radionice s odgojiteljima

nastale su kao odgovor na potrebu da se primjena Programa „Rastimo zajedno“ osim na roditelje

proširi i na odgojitelje s ciljem da i oni usvoje i primjenjuju u svakodnevnom susretanju i radu s djecom

i roditeljima vrijednosti, znanja i vještine koje Program promovira. Radionice s odgojiteljima najvećim

su dijelom identične ili vrlo slične radionicama s roditeljima kako bi odgojitelji neposredno iskusili

kako se radi s roditeljima (i što roditelji govore o svojoj djeci i svom roditeljstvu) te stekli znanja i

vještine koje su ponuđene i roditeljima. Nastale su kombiniranjem, preoblikovanjem i prilagođavanjem

radionica s roditeljima potrebama odgojitelja koji rade u dječjim vrtićima. Program se sastoji od 7

radionica. Provode ih voditeljice koje su educirane i provele su već barem jedan ciklus radionica s

roditeljima.

19

8. PROJEKTI

Rad djece na projektima, ako ih se na primjeren način potiče i podržava, jedan je oblika prirodnog,

integriranog učenja djece. Rad na projektima treba biti rad djece na projektu koji neizravno i diskretno

potiče odgajatelj. To se po mnogo čemu razlikuje od rada odgajatelja na projektu u čijem ostvarenju

sudjeluju i djeca. U radu na projektu djeca trebaju biti rukovođena vlastitim interesom, trebaju imati

mogućnost odabira teme koju će tijekom određenog perioda istraživati, a uloga odgajatelja je da im

pomaže u pribavljanju određenih resursa, da ih potiče na razmišljanje, rješavanje problema, raspravu,

preispitivanje stavova…

Rad na projektu predstavlja sklop različitih istraživačkih aktivnosti djece koje odgajatelj treba dobro

razumjeti kako bi djeci mogao osigurati primjerenu i pravovremenu podršku i na taj način poticati

prirodan tijek razvoja aktivnosti i projekta u cijelosti. Pri to se mogu koristiti različite strategije

promatranja djece i dokumentiranja njihovih aktivnosti. Različita dokumentacija koja nastaje tijekom

projekta ima i mnoge druge namjene kao npr: poticanje djece na raspravu, prisjećanje djece na važne

trenutke i ključne događaje vezane uz projekt, praćenje tijeka razvoja projekta, prezentacije

roditeljima, drugim odgajateljima…

Razumijevanje načina na koji djeca u određenom trenutku razumiju određeni problem ili temu,

predstavlja pravo polazište uključivanja odgajatelja u istraživačke aktivnosti kao i odabir primjerene

strategije podrške razvoju njihovih projekata. U 2015./2016. pedagoškoj godini na razini ustanove

provodit će se projekti vezani uz teme kao što su:

razvoj ekološke svijesti

njegovanje tradicije kraja

unaprjeđivanje zdravlja

razvoj demokratskog građanstva

razvoj socio-emocionalnih vještina.

Prateći interese djece po odgojnim skupinama provodit će se razni projekti tijekom cijele pedagoške

godine za koje će odgajatelji osigurati materijale kojima će poticati djecu na daljnja istraživanja, a po

potrebi organizirati i refleksije.

9. PROFESIONALNI RAZVOJ STRUČNIH DJELATNIKA

Samo kontinuirano profesionalno obrazovanje i kontinuirano preispitivanje vlastite prakse svih

odgojno-obrazovnih djelatnika odnosno profesionalnih suradnika mogu utjecati na njihov rast,

odgovornost, autonomnost, otvorenost, fleksibilnost i kreativnost, a time i na promjenu konteksta u

kojem se provodi rad s djecom i roditeljima odnosno na cjelokupno unaprjeđenje odgojno-obrazovnog

procesa.

U skladu s tim, svim djelatnicima nastojat će se osigurati kontinuirano stručno usavršavanje i

profesionalno učenje i razvoj. U skladu s mogućnostima poticat ćemo stjecanje novih znanja iz ranog

predškolskog odgoja i obrazovanja, putem aktiva, stručnih skupova u organizaciji Ministarstva

znanosti obrazovanja i sporta, Agencije za odgoj i obrazovanje ili neke druge institucije. Pod stručnim

usavršavanjem odgajatelja podrazumijeva se istraživanje i mijenjanje osobne prakse, a to ovisi od

osobnog angažmana odgajatelja i stručnog tima i ima važne implikacije na njihov osobni profesionalni

razvoj. Temeljem praćenja potreba svih odgojno-obrazovnih djelatnika u vrtiću će se organizirati

usavršavanja uključivanjem vanjskih stručnih suradnika kako bi se edukacija ciljano provodila u

pravcu podizanja kvalitete rada.

20

Pored toga nastojat ćemo biti i dio šire profesionalne zajednice i aktivno sudjelovati u radu stručnih

skupova ne samo u zemlji nego i u inozemstvu te vršiti razmjenu iskustva i procjenu vlastitih

postignuća.

10. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE

Kako bi se osigurala kvaliteta odgojno-obrazovnog rada neminovno je provoditi vrednovanje i

samovrednovanje, jer je to put k mijenjanju, ne samo pojedinca, nego i čitave zajednice.

Kriteriji vrednovanja i samovrednovanja vrtića trebaju ići u pravcu istraživanja i praćenja te stalnog

inoviranja postojeće prakse. Kvalitetno vrednovanje i samovrednovanje sredstvo je za utvrđivanje

postojećeg stanja, detektiranja problema, određivanje prioritetnih zadaća i pronalaženje rješenja za

poticanje pozitivnih promjena. Proces vrednovanja i samovrednovanja provodit ćemo obuhvaćanjem

pojedinih segmenata i sustava u cjelini. Vrednovanje unutar ustanove vršit ćemo od strane odgajatelja,

stručnih suradnika, na sastancima stručnog tima, mjesečnim dogovorima s odgajateljima po objektima

te odgajateljsko-zdravstvenim vijećima. Odgajatelji će voditi pedagošku dokumentaciju, izrađivati

izvješća o radu i ispunjavati upitnike osobne evaluacije, temeljem kojih će se raditi zajedničke analize.

I ove pedagoške godine posebnu pozornost posvetit ćemo vrednovanju ustanove od strane roditelja,

koji će krajem godine uz pomoć anonimnih upitnika evaluirati rad vrtića. Rezultate upitnika obradit

će stručni tim, a rezultate prezentirati na odgajateljskom vijeću te u završnom godišnjem izvješću

ustanove.

21

11. LITERATURA

1. Državni pedagoški standard. Narodne novine br. 90/2010.

2. Ljubetić, M. (2009). Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.

3. Ljubetić, M. (2014). Od suradnje do partnerstva. Zagreb: Element.

4. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Zagreb: Narodne novine br.

5/2015.

5. Petrović-Sočo, B. (2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse dječjih vrtića. Zagreb: Mali

profesor.

6. Priručnik za samovrednovanje ustanova ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja. (2012).

Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

7. Slunjski E. (2001). Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor.

8. Slunjski E. (2008). Dječji vrtić zajednica koja uči. Zagreb: Spektar Media.

9. Slunjski E. (2011). Kurikulum ranog odgoja. Zagreb: Školska knjiga.

10. Slunjski E. i sur. (2015). Izvan okvira. Zagreb: Element.

11. Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju. Zastupnički dom sabora Republike Hrvatske.

Narodne novine br. 94/2013.

kurikulum djeČjeg vrtiĆa · pdf filemoralni i duhovni razvoj djeteta. 6 ... dječji vrtić...

Documents