!

!

KLASA: 601-02/15-11/01

URBROJ: 2170/01-54-05/04-15-01

Viškovo, 30. rujna 2015.

� KURIKULUM ♪ Dječjeg vrtića „Maza“

za pegadošku 2015./2016. godinu

U Viškovu, rujan 2015.

!

!

ŽUPANIJA: PRIMORSKO-GORANSKA

GRAD: VIŠKOVO

ADRESA: MARINIĆI 80B, 51216 VIŠKOVO

E-MAIL: info@vrtici-maza.hr

URL: www.vrtici-maza.hr

Telefon: 051/68 31 85

Kontakt koordinatora: 091/500 30 41

Matični broj: 1376306

OIB: 30842777910

OSNIVAČ /RAVNATELJ: Zvjezdana Balen Vuglač, prof.

GODINA OSNIVANJA: 1991.

RAVNATELJICA: ZVJEZDANA BALEN-VUGLAČ, prof.

PODRUŽNICE:

„MAZA-KLANA“: ZATREP 6, KLANA, tel. 051/808-671

„MAZA-RIJEKA“: VENUCCIEVE STUBE 2, KRNJEVO, tel. 051/648-277

• NAŠA MISIJA

Dječji vrtić „Maza“ je Ustanova za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koja djeluje na

području Primorsko-goranske županije. Cjelokupan rast usmjeren je na rast i razvoj,

poštivanje i uvažavanje individualnih potreba.

Zajedno s obitelji odgajamo i obrazujemo generacije najmlađe populacije.

• NAŠA VIZIJA

Kontinuirani interaktivni odnos djeteta kao središta obitelji, vrtića i društvene zajednice.

!

!

SADRŽAJ'1. POJAM KURIKULUMA ...................................................................................................... 1

1.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma ..................................................................... 2

1.2. Struktura predškolskoga kurikuluma ............................................................................... 2

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija ............................................................................... 3

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića .......................................................................................... 4

1.5. Kurikulum Dječjeg vrtića MAZA ................................................................................... 4

2. PROGRAMI ........................................................................................................................... 5

2.1. Redoviti program ............................................................................................................. 5

2.2. Program integriranog engleskog jezika ........................................................................... 8

2.3. Program predškole ........................................................................................................... 9

2.4. Sigurnosno-zaštitni i preventivni program .................................................................... 10

3. ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE ...................... 12

3.1. Suradnja s roditeljima .................................................................................................... 16

3.1.1. Roditeljski sastanci i individualne informacije ....................................................... 17

3.1.2. Kreativne radionice ................................................................................................. 17

3.1.3. Druženja s roditeljima, svečanosti i priredbe .......................................................... 18

3.1.4. Aktivno sudjelovanje u životu odgojne skupine ..................................................... 18

3.1.5. Društvene mreže i informatička povezanost ........................................................... 18

4. PROJEKTI ........................................................................................................................... 19

5. VREDNOVANJE I SAMOVREDNOVANJE U VRTIĆU ................................................. 23

!

1!!

1.'POJAM'KURIKULUMA' Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje je novi dokument iz

ovog područja koji polazi od POSTOJEĆIH nacionalnih dokumenata (Programskog usmjerenja

odgoja i obrazovanja predškolske djece (1991.), Konvencije o pravima djeteta (2001.),

Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i

srednjoškolsko obrazovanje (2011.), Smjernica za strategiju obrazovanja, znanosti i

tehnologije Republike Hrvatske (2012.) i Priručnika za samovrednovanje ustanova ranoga i

predškolskog odgoja i obrazovanja (2012.)), primjera dobre odgojno-obrazovne prakse u

Republici Hrvatskoj i svijetu te od znanstvenih studija o dosezima u području inicijalnog

obrazovanja i profesionalnog razvoja odgojitelja i drugih stručnih djelatnika vrtića,

publiciranih u posljednjih dvadeset godina.

Kurikulum se shvaća kao teorijska koncepcija koja se u praksi određenog vrtića

provjerava, modificira, izgrađuje, kontinuirano mijenja i razvija. Kurikulum vrtića predstavlja

implementaciju Nacionalnoga kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u

pojedinome vrtiću s obzirom na njegove posebnosti. Kurikulum vrtića u svakoj ustanovi

oblikuje se s obzirom na specifičan kontekst tj. njezinu kulturu te kulturu i tradiciju okruženja

u kojem se ustanova nalazi. Kvalitetu kurikuluma vrtića određuju kontekstualni uvjeti u

njemu (kvaliteta prostorno-materijalnog i socijalnog okruženja te organizacijska kultura), koje

se kontinuirano propituje i unapređuje.

Kurikulum ranog odgoja otvoren je, dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na

temelju učenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji

djetetova učenja nisu strogo propisani jer se poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem,

izravnim stjecanjem iskustva, pa se materijali i sadržaji nude na temelju praćenja i

podržavanja interesa i inicijativa djece. Holistička, tj. integrirana priroda kurikuluma

podrazumijeva cjelovit odgoj i obrazovanje, usklađen s integriranom prirodom odgoja i

učenja djeteta. Humanistička i razvojno-primjerena orijentacija kurikuluma usmjerena je na

razvoj kapaciteta svakoga pojedinog djeteta te na poštovanje interesa, potreba i prava djeteta.

Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, slobodno bira sadržaje i

partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na način na koji je njemu svrhovit.

Zadatak vrtića je poticati procese osposobljavanja djece za snalaženje u sadašnjosti i u

budućnosti. Zato veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja djeci

!

2!!

omogućavanju „učenje učenja“ – nego učenje određenih sadržaja. Razvoj kurikuluma

započinje proučavanjem i mijenjanjem okruženja, na način da ono omogućuje interakciju,

istraživanje, kretanje i neovisnost. Djeca uče aktivno, sudjelujući, čineći, surađujući s

drugima. Konstruiranje znanja je socijalni proces. Najbolje je kad sudioničko i posvećeno

konstrukciji značenja umjesto suhoparnoj reprodukciji.

1.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma

Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za

potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno,

kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga odgoja i obrazovanja osigurati

takve uvjete koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake

mogućnosti svoj djeci. U ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se

materijalni i kadrovski uvjeti te društveno okružje za kvalitetan život djeteta.

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta

u ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge

čimbenike (osobne potrebe,obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se način potiče

razvoj kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u

svakodnevnom osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Nizom aktivnosti i

poticaja stvaraju se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za

njegovu samostalnost u učenju. Djetetova sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih

izravnih i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje

različitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno

razumijevanje i suradnju čime se ostvaruju jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi

odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogućnostima djeteta.

1.2. Struktura predškolskoga kurikuluma

Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodručja

u kojima dijete stječe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža

društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno

okružje, kulturna baština, održivi razvoj).

U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke

dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima

!

3!!

neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni

tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

1.3. Područja kompetencijskih dimenzija

Temeljna znanja: usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete razumije i

objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruženju te sa

svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi

znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i odraslima, te

međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutačnomu

okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je, primjerice, polazak

u školu.

Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja, logičkog

mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost propitivanja

vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina razmišljanja;

sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje

inicijative, (samo) organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost

razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,

komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv

način. Sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom

i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje

različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima

(drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i

okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u

komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i

(samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova

djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima

(okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost

promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost, inovativnost i

poduzetničke sposobnosti.

Vrijednosti i stavovi: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i

društva.

!

4!!

1.4. Naša vizija kurikuluma vrtića

Kurikulum našeg vrtića je teorijska osnova na kojoj se zasniva odgojno-obrazovni rad

dječjeg vrtića, te predstavlja osobnu iskaznicu vrtića kao i odraz naše vlastite odgojno-

obrazovne filozofije. Sadrži našu misiju i viziju, polazišta, definira naš program rada, smjer

profesionalnog razvoja i osiguravanje kvalitete vrednovanjem programa i drugih segmenata

našeg rada.

1.5. Kurikulum Dječjeg vrtića Maza

Vrtićkim kurikulumom utvrđen je okvirni plan i program rada kroz redovne programe,

program integriranog engleskog jezika, programa predškole i sigurnosno-zaštitni

preventivnog programa. Za uspješan odgoj djeteta značajan je odnos obitelji i ustanove, pri

čemu se na utjecaj djeteta, ti odnosi međusobno povezuju i konstantno isprepliću. Pri izradi

kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić djeluje. Središte i

polazište rada jesu potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice.

Naša vizija ovog kurikuluma je osiguravanje uvjeta potrebnim za cjeloviti razvoj

svakog djeteta. Poticanje aktivnog suradničkog učenja djece jest kontinuirano stvaranje

primjerenog okruženja jer upravo stimulirajućim okruženjem stvaramo pozitivne društvene

interakcije i međusobno povjerenje. U takvom okruženju, djeca stvaraju potrebne socijalne

vještine i kompetencije.

Bitne pretpostavke za ostvarivanje ciljeva postavljenih u kurikulumu su: podizanje

stručnih kompetencija odgojitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji-vrtić,

prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.

Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su: organizacijsko vođenje

ustanove, kultura ustanove te kurikulum i odgojno-obrazovni proces. Sukladno razvojnom

planu ustanove postavljeni su sljedeći razvojni ciljevi:

1. Osnaživanje timskog rada ;

2. Poboljšanje komunikacije i kvalitete odnosa;

3. Razvijati kulturu dijaloga među svim djelatnicima ;

4. Povećati planiranje temeljeno na praćenju i prepoznavanju individualnih kompetencija

djece.

Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni zadaci odgojno

obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne pedagoške godine.

!

!

5!!

2.'PROGRAMI'

2.1. Redoviti program

Programi odgoja i obrazovanja predškolske djece polaze od stvarnih potreba djeteta

kao cjelovite dinamične osobnosti, koja se nalazi u stalnoj interakciji s fizičkim i društvenim

okruženjem, što čini bitan faktor djetetovog vlastitog razvoja.

Redoviti program se provodi u svim skupinama našeg vrtića kao cjelodnevni program.

U svim odgojnim skupinama odgojno-obrazovni rad temelji se na Zakonu o ranom i

predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97/, 107/07 i 94/13) i podzakonskim aktima, na

Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva

prosvjete i kulture RH, br.7/8 od 10. lipnja 1991.god.) te na Nacionalnom kurikulumu za rani

i predškolski odgoj i obrazovanje i prilagođen je razvojnim potrebama djece, te socijalnim,

ekonomskim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji djece polaznika našeg vrtića i

sredine u kojoj živimo.

Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno primjerenom

kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja,

što znači:

! pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi

razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu

! poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju

svoj rad

! učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno

okruženje

! poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju

zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta

! poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati

uključivanje i socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove)

! kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i

stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika

rada s djecom predškolske dobi

!

6!!

Cilj programa

Poticanje cjelovitog razvoja djeteta kroz igru, raznovrsne aktivnosti, istraživanje i stvaranje,

otkrivanje, komunikaciju, međusobnu interakciju, socijalizaciju, poticajno okruženje uz

partnerski odnos s roditeljima.

Obilježja programa

Različitost - većina skupina je dobno mješovita što omogućuje poticajnu socijalnu interakciju

i suradničko učenje djece različite dobi te prihvaćanje djece s posebnim potrebama.

Prostor - nastojimo organizirati bogato strukturirano okruženje i poticajnu materijalnu

sredinu koja omogućuje djetetu razvoj svih potencijala, učenje kroz istraživanje, razvoj

kreativnosti i stvaralaštva.

Suradnja - smatramo da nas suradnja u svakom smislu oplemenjuje, a pod njom

podrazumijevamo suradnju među skupinama, suradnju s roditeljima i s društvenim

čimbenicima u lokalnoj zajednici i izvan.

Fleksibilnost - organizacija vremenskog konteksta je fleksibilna u smislu usklađivanja

djetetovih potreba, interesa, njegovog biološkog ritma i rutine koju zahtjeva organizacija rada

u vrtiću.

Nositelji programa

Programe provode educirani i stručno kompetentni djelatnici: odgojitelji i stručni suradnici.

Namjena i vremenik programa

Namjena programa je odgoj i obrazovanje djece u dobi od tri godine do polaska u osnovnu

školu. Pedagoška godina 2015./2016. traje od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2016. god.

Program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za svu upisanu djecu traje do 30. lipnja

2016. god. Vrtić radi pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.

Način vrednovanja programa

" kroz dnevna, tjedna, tromjesečna, godišnja planiranja i zapažanja

" kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i izvještavanje

" upitnik za roditelje – vrednovanje programa od strane roditelja (njihovi upiti, ideje,

valorizacija programa rada i suradnje)

" kroz različite skale, dosjee djeteta, upitnike, ankete (ovisno o potrebi)

" kroz radne grupe i timska planiranja

!

7!!

PREGLED SKUPINA, BROJ DJECE I ODGAJATELJICE

Skupina Radno vrijeme Odgojitelji/profesori engleskog jezika

Radno mjesto Stručna sprema

DJEČJI VRTIĆ „MAZA“

Mješovita skupina: The Beatles

06:30-16:30 Milica I. Odgojiteljica VŠS

Martina D. Odgojiteljica VŠS

Mješovita skupina: Rolling stones

06:30-16:30 Sandra R. Odgojiteljica VŠS

Gabrijela T. Profesorica eng. Jezika

VSS

Kristina E. Odgojiteljica VŠS

DJEČJI VRTIĆ „MAZA-KRNJEVO“

Mješovita skupina: Bubamare

07:00-17:00 Sanja O. Odgojiteljica VŠS

Manuela M. B. Odgojiteljica VŠS

Mješovita skupina: Bubbles

07:00-17:00 Marina H. Odgojiteljica VŠS

Vedrane B. Profesorica eng. Jezika

VSS

DJEČJI VRTIĆ „MAZA-KLANA“

Mješovita skupina: Poničvice

06:30-16:30 Ana K. Odgojiteljica VŠS

Marko S. Odgojitelj VŠS

Mješovita skupina: Teddy Bears

06:30-16:30 Irena Š. Odgojiteljica VŠS

Ivona N. Profesorica eng. Jezika

VSS

Redoviti program našeg Vrtića temeljito je razrađen u Godišnjem planu i programu rada

vrtića, te je prilagođen aktualnim okolnostima i pedagoškim potrebama perioda u kojem se

odvija.

!

8!!

2.2. Program integriranog engleskog jezika

Odgoj predškolske djece utemeljen je na humanističkom pristupu, te omogućuje

unaprjeđivanje djetetova života u cjelini, kroz ostvarivanje i razvijanje individualnih potreba

djeteta. Svako dijete ima pravo na cjelovit razvoj prema njegovim sposobnostima,

individualnim potrebama i interesima.

Ove godine u objektima Dječjeg vrtića „ Maza“, „Maza-Klana“ i „Maza-Krnjevo“ -

(skupine: The Beatles, RollingStones, Bubbles, Teddy Bears, Poničvice) osim redovnog

programa provodimo integrirani program ranog učenja engleskog jezika kao dio cjelovitog

programa. Ranim učenjem engleskog jezika koje je u skladu s djetetovim bićem i provodi se

kroz spontane igre i aktivnosti, razvija se senzibilitet za strani jezik i utječe na cjelokupni

razvoj djeteta, naročito njegove govorne sposobnosti i percepciju. Rad s djecom u potpunosti

će se prilagoditi djetetovim razvojnim mogućnostima i potrebama, uz uvažavanje principa

postupnosti i sistematičnosti, kroz oblikovanje materijalne sredine, primjerene sadržaje,

metode i oblike rada.

Cilj

Glavni cilj nam je da djeci kroz situacijsko učenje i učenjem kroz igru, prateći njihove

interese i želje približimo engleski jezik te stvorimo dovoljno znanja i temelja za njihov

budući razvoj. Učenjem stranog jezika ujedno učimo o nekoj drugoj kulturi i drugačijim

običajima. Uočavajući razlike i sličnosti između naše i drugih kultura djeca će usvajati

pozitivne vrijednosti, toleranciju i otvorenost te mogućnost stjecanja dubljeg razumijevanja

procesa u društvu.

Također, cilj nam je djeci omogućiti adekvatne poticaje i okruženje za cjelokupni

razvoj djeteta, posebno one kojima će se zadovoljiti potreba za učenje stranog jezika.

Iz ciljeva proizlaze i specifične zadaće programa, a to su:

! Poticati pripadnost skupini za rano učenje engleskog jezika i međusobne odnose

! Usvajanje i korištenje pojedinih riječi i kratkih rečenica koje se koriste pri uporabi i

predstavljanju s djecom na engleskom jeziku

! Stvarati kod djeteta naviku slušanja i razumijevanja engleskoga jezika

! Pjevati poznate pjesme na engleskom jeziku u novim i drugačijim situacijama

!

9!!

! Poticanje djece da koriste usvojeni jezik u svakodnevnoj komunikaciji

! Poticanje na usvajanje pojmova o predškolskoj ustanovi, prostorima i predmetima

kojima se koristimo na engleskom jeziku

! Razvijanje navika slušanja i razumijevanja engleskog jezika

! Poticati i motivirati dijete na situacijsko učenje riječi na engleskom jeziku,

povezivanje i korištenje novih riječi uz svakodnevne aktivnosti

! Usvajanje pojmova o obitelji i o sebi na engleskom jeziku

! Svakodnevno proširivanje rječnika engleskog jezika kroz različite oblike izražavanja;

kratke pjesmice, stihovi, brojalice, igra raznovrsnim materijalima, igre u pokretu...

! Poticati djecu na ponavljanje pojedinih riječi, jednostavnih rečenica na engleskome

jeziku te korištenje istih u govoru

2.3. Program predškole

Program predškole se kao naš cijelokupni odgojno-obrazovni rad temelji na Zakonu o

predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97/, 107/07 i 94/13) i podzakonskim aktima, na

Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva

prosvjete i kulture RH, br.7/8 od 10. lipnja 1991.god.), Državnom pedagoškom standardu te

na Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje i prilagođen je

razvojnim potrebama djece, socijalnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama

obitelji djece polaznika našeg vrtića i sredine u kojoj živimo.!

Cilj

Cilj programa predškole je priprema djeteta za polazak u školu, poticanje njegova cjelovitog

razvoja te socijalizacija u skupini vršnjaka. No, osim razvijanja vještina neophodnih za školu,

poput grafomotorike, predčitalačkih i predmatematičkih vještina, naglasak je na razvoju

djetetovih umijeća i znanja u svim razvojnim područjima (tjelesnom, emocionalnom,

socijalnom i intelektualnom), a sve u sigurnoj i podržavajućoj okolini.

Program razvija djetetovo samopouzdanje, osjećaj vlastite sposobnosti i pozitivan odnos

prema ljudima, stvarima i spoznajama. Svako dijete se promatra kao jedinstvena osoba, te se

!

10!!

uvažavaju različite razine sposobnosti i razvoja, djetetovi interesi i aktualna zbivanja

neposrednog okružja. Program ima namjeru djecu poučiti kako učiti i omogućiti im da stječu

znanja aktivnim putem, te na taj način uspostave temelje za cjeloživotno učenje.

Bitne zadaće:

! Intenziviranje rada na primjerenom izboru sadržaja i aktivnosti za poticanje cjelovitog

razvoja djeteta

! Rad na grafo motoričkim, pred čitalačkim i pred matematičkim vještinama

! Rad na Individualiziranim odgojno - obrazovnim programima s djecom s posebnim

potrebama

! Rad na Individualiziranim odgojno - obrazovnim programima s djecom sa odgodama

od škole

Namjena programa

Program je namjenjen djeci u godini prije polaska u školu.

- školski obveznici (djeca rođena 2009. i do 31.03.2010. godine)

- djeca čiji roditelji traže prijevremeni upis u školu

- djeca s odgodom od škole

Program predškole je obavezan za svu djecu u dobi prije polaska u Osnovnu školu u trajanju

od minimalno 250 sati.

Način vrednovanja

! kroz dnevna, tjedna, tromjesečna, godišnja planiranja i zapažanja

! kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i izvještavanje

! kroz razliĉite skale, dosjee djeteta, upitnike, ankete (ovisno o potrebi)

! kroz radne grupe i timska planiranja

2.4. Sigurnosno-zaštitni i preventivni program

Sigurnost djece kao profesionalna obveza zaposlenika regulirat će se funkcionalnim

mjerama sigurnosti, usklađenih sa zakonskom regulativom, posebnostima ustanove i

!

11!!

programskim okvirom. Bitne zadaće odgojno obrazovnog rada planirat će se, ostvarivati i

valorizirati u svjetlu Konvencije o dječjim pravima.

!

Cilj:

! Zaštita sigurnosti i zdravlja djece, poticanje samozaštitnog odgovornog ponašanja i

svjesnog izbjegavanja rizika, osnaživanje djeteta za sigurno ponašanje

! Afirmacija potencijala djeteta i izgrađivanje osobe koja poštuje ljudska prava i

humane vrijednosti

Ciljevi ovoga programa ostvarivat će se kroz nekoliko razina:

Odgojitelji:

! Timskom suradnjom odgojitelja i stručnih suradnika utvrditi rizike i procijeniti

postojeću situaciju s obzirom na sigurnost djeteta u vrtiću

! U okvirima stručnog usavršavanja odgojitelja dati prednost temama koje su usklađene

s ciljevima ovoga Programa

! Uključiti odgojitelje u izradu protokola postupanja u rizičnim situacijama

! Sustavna edukacija odgojitelja i stručnih suradnika

Djeca:

! Kroz odgojno obrazovne sadržaje i projekte osnaživati dijete u odgovornom i

samozaštitnom ponašanju ( razvoj pozitivne slike o sebi, stjecanje socijalnih vještina u

smislu samozaštite, odupiranja nasilnom ponašanju, odgoj za i o dječjim pravima,

odgoj za zdrave stilove života itd.)

Roditelji:

! Informiranje roditelja o sigurnosno zaštitnim programima u dječjem vrtiću,

utvrđivanje prava, obaveza i odgovornosti svih sudionika;

! Pružanje podrške i jačanje roditeljske kompetencije u području odgoja i poticanja

dječjeg razvoja s ciljem sigurnog i sretnog odrastanja (uključivanje roditelja u neke

odgojno obrazovne sadržaje s djecom, edukativni rad s roditeljima- tematske radionice

i predavanja, individualni savjetodavni rad itd.)

!

!

12!!

3.'ZADACI'ODGOJNO7OBRAZOVNOG'RADA'NA'NIVOU'USTANOVE' U ovoj pedagoškoj godini globalni cilj koji smo u okviru unapređivanja odgojno obrazovnog

rada postavili odnosi se na sljedeće:

• Odgojno- obrazovni rad će se bazirati na osnovnim polazištima iz „Programskog

usmjerenja odgoja i obrazovanja predškolske djece“ u svrhu ostvarenja planiranih

zadataka i aktivnosti za ovu pedagošku godinu.

• Cjelokupni rad usmjerit ćemo na rast i razvoj, poštivanje i uvažavanje individualnih

potreba svakog djeteta u našoj predškolskoj ustanovi, kvaliteti njegova obiteljskoga

života te osiguravanje uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i

osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci.

• Unapređivanje opće kvalitete življenja u vrtiću obogaćivanjem programa sadržajima iz

kulture, stranih jezika.

• Doprinos povoljnom cjelovitom razvoju osobnosti djeteta (tjelesnom i

psihomotornom razvoju, socio-emocionalnom i razvoju ličnosti, spoznajnom razvoju,

govoru, komunikaciji, izražavanju i stvaralaštvu), i kvaliteti njegova življenja.

• Poštivanje prava djeteta u svim vidovima njegova života: tjelesnog, emotivnog,

psihosocijalnog, kognitivnog, društvenog, kulturnog – podržavanje prava

preživljavanja, razvojna prava, zaštitna prava, prava sudjelovanja.

Naglasak u provođenju odgojno-obrazovnog rada u pojedinim skupinama biti će na sljedećim

sadržajima:

ZADAĆE, SADRŽAJI I AKTIVNOSTI REALIZACIJA

U ODNOSU NA DIJETE

• poticanje djeteta na sve oblike kretanja; razvijanje sposobnosti ravnoteže i pravilnog držanja tijela; razvijanje sposobnosti manipulacije šakom i prstima šake.

• utjecati na razvoj emocionalne stabilnosti djeteta; poticati kvalitetnu komunikaciju i razvijanje socijalizacije djeteta

kontinuirano 9.,10. mj. kontinuirano

!

13!!

• pomagati djetetu da prevlada teškoće u uspostavljanju novih emocionalno – socijalnih veza i odnosa u jaslicama/vrtiću

• zadovoljavati bio psihosocijalne potrebe djeteta za hranom, zrakom, kretanjem, igrom, boravkom na zraku, u prirodi, povećavanjem otpornosti organizma na nepovoljne vremenske i druge uvjete, odgoj za održivi razvoj,

• razvijati pozitivnu sliku o sebi, sigurnost, samopouzdanje i samopoštovanje,

• zadovoljavanje općih i posebnih potreba djeteta kroz individualizaciju odgojno-obrazovnog procesa

• razvijanje takovih emocionalno socijalnih veza i odnosa s kojima dijete neće imati potrebu za različitim sredstvima ovisnosti

• razvijanje komunikacijskih vještina • poticanje verbalnog izraza potreba i želja djeteta • živjeti i učiti prava djeteta • poticanje nenasilnog rješavanja sukoba uz poštivanje

svojih i tuđih prava • omogućavati različite oblike opažanja, postupno

razvijati mogućnosti uviđanja općih i posebnih svojstava odnosa i pojava, veličina i oblika, kvalitativnih i kvantitativnih veza i odnosa,

• unapređivanje opće kvalitete življenja u vrtiću obogaćivanjem programa sadržajima iz kulture, športa, stranih jezika

• uz ovladavanje komunikacije na materinskom jeziku, omogućavati djetetu i verbalnu komunikaciju na engleskom

• omogućavati djetetu stjecanje znanja i navika, važnih za njegovu sigurnost u prometu,

• poticati aktivno sudjelovanje djeteta u svim sferama odgojnog procesa

• osmišljavati boravak na zraku (organizacijski, sadržajno, pedagoško-psihološki, didaktičko-metodički,)

• razvijanje tradicijske kulture i narodnih običaja • osiguravati slobodan izbor sadržaja, aktivnosti i

materijala • Poticanje i razvijanje sigurnosti djeteta u prometu • Poticanje razvoja komunikacijskih sustava

(neverbalni, verbalni, simbolički); razvoj različitih oblika izražavanja (govornog, likovnog, tjelesnog...); razvoj stvaralaštva

• Uključivanje djeteta i roditelja u kreativne programe u

9., 10. mj. i prilikom novo upisanog djeteta kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano posebni program 2xtjedno kulturno javne institucije s verificiranim programom 4xgodišnje kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano Tromjesečno po 1 zajednička

!

14!!

suglasju s odgojiteljima (oblikovanje poticajnog okruženja, dramsko-scenska grupa, glazbena grupa, likovna grupa)

radionica

U ODNOSU NA ODGOJITELJE I

DRUGE RADNIKE

• stvarati poticajno okruženje • fleksibilna organizacija rada svih zaposlenih

(uključivanje svih radnika u odgojno-obrazovni proces, preklapanje smjena, kvalitetni raspored radnog vremena)

• fleksibilna iskoristivost postojećeg i nadogradnja, • praćenje i unapređivanje higijensko-zdravstvenih

uvjeta unutarnjeg i vanjskog prostora i opreme, • omogućavanje prava djeteta na kretanje u svim

vrstama programa (specijalizirani programi, kraći programi, izmjena dinamičnih i statičnih djelatnosti),

• edukativni i savjetodavni rad • jačanje svijesti o važnosti poštovanja prava djeteta,

(informiranost, edukacija, korištenje prostora, sudjelovanje djeteta, prezentiranje prakse, razumijevanje i procjenjivanje ostvarenog)

• stvarati osnove za samozaštitu djeteta i čuvanje od opasnih naprava, otpada i oružja,

• provođenje preventivne zdravstvene zaštite djece u jaslicama/vrtiću

• poticanje timskog rada odgojitelja • stvarati poticajnu atmosferu • njegovati projektni rad s djecom • poticanje i razvijanje sigurnosti djeteta u prometu • poticanje primjerenih oblika emocionalno socijalnih

veza i odnosa radi učenja djeteta optimalnim oblicima reakcija na određene nepoželjne životne situacije (različite vrste ovisnosti, nasilje, svoja i tuđa prava....)

• zajednički rad tima odgojitelja prema kreativnoj osobnosti u poticajnom oblikovanju okruženja, u dramsko-scenskoj grupi, u glazbenoj grupi, u likovnoj grupi

kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano kontinuirano i prema dobivenim rezultatima evaluacije kontinuirano kontinuirano osobito u vrijeme većih izostanaka djece kontinuirano kontinuirano kontinuirano osobito uoči blagdana

U ODNOSU NA RODITELJE

• precizno dogovarati, dobro organizirati i stručno-kompetentno pripremati sve oblike suradnje s roditeljima

• uključivati roditelje u odgojno-obrazovni proces • poticanje preventivne zdravstvene zaštite djece • pomoć roditelju u izboru programa iz kulture, športa,

stranih jezika • pomoć roditelju u izboru kraćih programa i tečajeva • poticanje provođenja općih i posebnih mjera za

sigurnost djece • praćenje i primjena odgovarajućih mjera za

Individualni razgovori kontinuirano Roditeljski sastanci u svakom tromjesečju, 3 tematske radionice Kutići za roditelje kontinuirano praćene i

!

15!!

sprječavanje svih oblika nasilja u skladu s posebnim programima vrtića i protokolima za djelovanje

poduzimanje odgovarajućih mjera

• osvješćivanje roditelja o pravima djeteta, te pravima na izbor vrste i sadržaja aktivnosti

• Poticanje i razvijanje sigurnosti djeteta u prometu • Sudjelovanje roditelja prema kreativnoj osobnosti u

poticajnom oblikovanju okruženja, u dramsko-scenskoj grupi, u glazbenoj grupi, u likovnoj grupi (donacije, prikupljanje pedagoški neoblikovanih materijala, radionice, prezentacije vlastitih ili uvježbanih osobnosti za ovu svrhu)

kontinuirano kontinuirano jedanput mjesečno

U ODNOSU NA VANJSKE

INSTITUCIJE

• povezivanje sa stručnim i društvenim čimbenicima u neposrednom okruženju i šire, radi obogaćivanja programa verificiranim sadržajima iz kulture, športa i stranih jezika prema Godišnjem planu i programu odgojno obrazovnog rada

• uključivanje djece i roditelja u raznovrsne aktivnosti u interakciji s društvenom sredinom i ostalim stručnjacima, radi obogaćivanja programa, cjelovitijih doživljaja i konkretnijih spoznaja djeteta,

• u povezivanju s društvenom sredinom poticati takve emocionalno-socijalne odnose kojima će se poboljšati razina razumijevanja i doživljavanja programskih zadaća, sadržaja i aktivnosti,

• edukativni i savjetodavni rad prema iskazanim interesima svih subjekata u odgojno-obrazovnom procesu,

• evaluacija indikatora praćenja uspješnosti ostvarenih rezultata,

• izrada izvješća i prezentiranje ostvarenih rezultata • Poticanje i razvijanje sigurnosti djeteta u prometu

KORACI: VRIJEME TRAJANJA: PROVODI: NAPOMENE

Poticajno uređivanje vrtića kolovoz, rujan, te po potrebi

svi

Snimanje odgojnih situacija kontinuirano odgojitelji

ravnateljica

vanjski suradnici

Rad u skupinama prema osobnoj kreativnoj sposobnosti sudionika (kreativno-radnoj za uređenje poticajnog okruženja, dramsko-scenskoj grupi, glazbenoj grupi, likovnoj grupi)

Kontinuirano prema aktualnoj potrebi

!

16!!

Stručni aktivi, odgojiteljska vijeća, radionice

Kontinuirano i prema zakonskoj obvezi

Ravnateljica

vanjski suradnici

odgojitelji

Praćenje rada po skupinama kontinuirano ravnateljica

stručni suradnici

Procjene dostignuća krajem pedagoške godine, te kontinuirano

ravnateljica

stručni suradnici

tajnica

odgojitelji

Sudjelovanje u programu

Edukativni i savjetodavni rad s roditeljima

kontinuirano Ravnateljica

tajnica

svi djelatnici vrtića

vanjski suradnici prema planu vrtića

INDIKATORI USPJEŠNOSTI

" praćenje rada u skupini " rezultati analize namjenski utrošenih materijalnih sredstava " kvantitativna i kvalitativna analiza pedagoške dokumentacije " kvantitativna i kvalitativna analiza ostvarenog programa/zadaće " razgovori, ankete, protokoli " grafički prikazi ostvarenog " zadovoljstvo djeteta dobivenim rezultatima " zadovoljstvo roditelja dobivenim rezultatima

3.1. Suradnja s roditeljima

Ciljevi i zadaci u suradnji s roditeljima teži osnaživanju predškolske ustanove u

pružanju što kvalitetnije podrške roditeljima u interesu djece koja se ostvaruje kroz roditeljske

sastanke, individualne razgovore tijekom cijele godine s roditeljima, te radionice s

roditeljima.

Tijekom ove pedagoške godine planiramo ostvariti uspješnu suradnju s roditeljima

kroz niz različitih aktivnosti, druženja svečanosti, radionica te roditeljskih i individualnih

sastanaka i informacija te uključujući ih u aktivno sudjelovanje u život odgojnih skupina.

!

17!!

Planiramo roditelje također uključiti u naše projekte, te ih svakodnevno pružiti što više

informacija o rastu i razvoju vlastitog djeteta. Ove godine planiramo svaki mjesec pisati

edukativne članke za roditelje na teme koje njih najviše zanimaju. Također će roditelji putem

oglasne ploče imati priliku saznati koja područja na engleskom jeziku mislimo obraditi s

djecom u pojedinom razdoblju.

3.1.1. Roditeljski sastanci i individualne informacije

Kroz ovu godinu planiramo napraviti roditeljski sastanak na početku pedagoške

godine kako bi roditelji dobili uvid u plan i program rada našeg dječjeg vrtića za novu

pedagošku godinu. Roditeljima će biti dostupan Godišnji plan i program rada, te detaljni plan

i program za rano učenje engleskog jezika kako bi mogli pratiti napredak vlastitog djeteta.

Tijekom ove pedagoške godine organizirat ćemo nekoliko roditeljskih sastanaka s ciljem da

roditeljima damo uvid u informacije o zbivanjima o vrtiću.

Roditelji će imati priliku svaki drugi tjedan u mjesecu zabilježiti se za dolazak na

individualne informacije na oglasnoj ploči kamo će biti izvješen raspored termina kada se

održavaju individualne informacije. Planiramo održavati individualne informacije s

roditeljima kako bi svaki pojedini roditelj koji se bude zabilježio taj dan moći saznati sve što

ga zanima o rastu, razvoju i napretku svog djeteta obuhvaćajući sva razvojna područja rada s

djetetom. Individualne informacije osim na taj način održavat će se i izvan planiranog datuma

ako za to bude potreba ili roditeljima bude upućen poziv od odgojitelja.

3.1.2. Kreativne radionice

Ove godine plan je surađivati više s roditeljima kroz kreativne i raznovrsne radionice

kako bi stvorili partnere u odgoju i obrazovanju djece te zajedno kao ravnopravni sudionici

donosili odluke o danjem razvoju i napretku njihove djece. Radionice koje planiramo

realizirati su:

- Skup radionica vezanih uz projekt „ Igrom do znanja“ ( 4 - 6 radionica kroz pedagošku

godinu )

- „The book of children's rights and responsibilities“ - radionica za roditelje i djecu na

kojoj bi roditelje upoznali i informirali o dječjim pravima i obavezama u sklopu

projekta

- „Izazovi roditeljstva“ - radionica s gostom predavačem majkom sociologom

- Radionica povodom obilježavanja blagdana Božića, te Božićne svečane priredbe

!

18!!

- „Primjena prirodno neoblikovanog materijala za rad s djecom“

- „Stilovi odgoja“ predavanje i kreativna radionica za roditelje

- Radionica povodom dana očeva 19. ožujka, elementarne i natjecateljske igre

3.1.3. Druženja s roditeljima, svečanosti i priredbe

Kao i svake godine tako i ove planiramo organizirati raznovrsna druženja, svečanosti i

priredbe u koje će biti uključeni i roditelji. Svečanosti i priredbe održavat će se povodom

Božićnih blagdana, maškara i završetka ove pedagoške godine. Druženja s roditeljima

organizirat ćemo putem kreativnih i zabavnih radionica, povodom dana očeva i

"Družbodana". Druženja ćemo organizirati i putem obilježavanja pojedinih važnih datuma.

3.1.4. Aktivno sudjelovanje u životu odgojne skupine

I ove godine planiramo roditelje uključiti u aktivno sudjelovanje u život odgojne

skupine prilikom izvedbe i realizacije projekata i aktivnosti tako da nam pomognu u

prikupljanju određenog neoblikovanog materijala, da ih svakodnevno uključujemo u

aktivnosti dana ili mjeseca kroz informiranje putem oglasne ploče ili usmenim putem.

3.1.5. Društvene mreže i informatička povezanost

Zbog velike brzine života mladih ljudi i sve veće informatičke obrazovanosti,

roditeljima smo omogućili lakšu komunikaciju i jednostavniji uvid u rad Ustanove tako da

svaki roditelj ima mogućnost praćenja svakodnevnog rada njegova djeteta, skupine na

vrtićkim društvenim mrežama. Ujedno, sve obavijesti vezane za njihovo dijete vrtićka

koordinatorica ažurno šalje na roditeljev e-mail kako bi isti mogli pratiti sve novine, u toku

dana kada njima to najviše odgovara. Upravo zbog ovog olakšanog načina komunikacije,

svaki roditelj je pri upisu ispunio izjavu o dopuštenju korištenja vlastitih i djetetovih

podataka, slika i video zapisa.

!

19!!

4.'PROJEKTI'

Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na projektu

nije moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije strukturirati, nije unaprijed određena

duljina njegova trajanja niti se zna u kojem će se smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira

smjera razvoja projekata interes djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt

sadržavati istraživanje, izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika. S

obzirom na to da je interese djece nemoguće planirati unaprijed (za razdoblje cijele pedagoške

godine) ovdje je naveden glavni projekt na nivou cijele ustanove. Sukladno interesima djece

odgojitelji će ove godine planirati materijale kojima će poticati djecu na daljnja istraživanja i

prema potrebi organizirati refleksije.

• Projekt: “Odgoj za mir” (glavni projekt na nivou ustanove Dječjeg vrtića Maza)

Glavni nosioc istog je DV Maza-Krnjevo, dok su DV Maza i DV Maza-Klana sudionici.

Projekt je krenuo od spoznaje kako je djetetu potrebno osigurati udobnost prostora

zaštićenog od vanjskih čimbenika koji unose nervozu kao što je npr. buka, te je na taj način

važno pripremiti okolinu koja će mu omogućiti razvoj njegove individualnosti. U određenim

razdobljima djeteta postoji unutarnja snaga koja vodi ka stvaranju divnih djela. Dijete mora

imati svoj prostor za kretanje i naučiti hodati smireno. Mirnoća, polagani i odmjereni pokreti

dovode do razvoja sposobnosti razmišljanja, a ono dalje je pokretač u komunikaciji i

međusobnoj suradnji. Stoga, cilj ovog projekta je utjecati na razvoj djeteta kao mirnog,

senzibilnog čovjeka koji je staložen kao pojedinac te koji utječe na razvoj mirne atmosfere u

skupini. Isto tako, na ovaj način se lakše potiču mirni međuljudski odnosi, širi mir i

zadovoljstvo oko sebe i pridonosi se izgradnji i širenju mira u svijetu.

Ovaj projekt zamišljen je da se provodi od dolaska djeteta u skupinu do odlaska iz

skupine. S obzirom na to da je za ostvarenje suradnje među djecom potrebno izgraditi

zajednicu s vlastitim pravilima i međusobnom pripadnošću, važno je da djeca u skupini

osvijeste svakog pojedinca posebno i s jedinstvenim potrebama pri čemu jačaju svoju

pripadnost skupini. Sukladno tome, početak rada ovog projekta započinje sa zajedničkim

donošenjem „DOBRIH PRAVILA“, a svako pravilo se razrađuje različitim aktivnostima i

neprestano se nadopunjuje.

!

20!!

Pravila kojima se teži odnose se na svakodnevno osvještavanje djeteta o potrebama drugoga i

njihovih potreba, samostalnog uočavanja i pomaganja, slušanje drugoga, zatim osvještavanje

djece o važnosti poštivanja djece za vrijeme igre i pravo djece na njihov prostor i igru.

Također, u dogovoru s djecom radi se na poticanje djece na rješavanje konflikta na

konstruktivan način, odnosno da djeca samostalno razgovaraju, uočavaju problem i rješavaju

ga uspostavljajući dobar i miran međuljudski odnos. Prilikom ulaska djece u skupini, jedna od

aktivnosti odnosi se na prihvaćanje različitosti odnosno poticanje djece na osvještavanje

međusobnih razlika.

• Projekt: "The book of life - Knjiga života"

Prateći današnji način života, širenje granica življenja, komunikacije s ostatkom

svijeta s jednostavnim razlogom preživljavanja i pronalaska vlastite „sretne zvijezde“,

predškolska ustanova je uvela u mješovite skupine strani jezik kao sastavni dio obrazovanja

najmlađih i ponudila djeci usvajanje drugog jezika na što jednostavniji, prirodniji način. Osim

jedinstvenih programa u odgojno-obrazovnim skupinama odgojitelji sa stručnim suradnicima

konstantno promatrajući dječju znatiželju i zainteresiranost u određenim područjima pružaju

na prilagođenom nivou opće znanje kroz interaktivnu igru, aktivnosti i projekte.

Krajem pedagoške godine 2014./2015. započeo je rad na projektu „The book of life“ i

nastavlja se i ove pedagoške 2015./2016. godine, a nastao je prilikom dječje šale i

postavljanja pitanja „Kako to bebe dolaze na svijet?“. Stoga cilj ovog projekta je približiti

djeci proces nastanka života, njihovo pravo na život, sudjelovanje u procesu odgoja i

obrazovanja, slobodno izražavanje svojih misli te pravo na dobivanje informacija kroz

situacijsko učenje i učenje kroz igru. U projekt su uključena djeca starije mješovite skupine u

dobi od 5 do 7 godina, njihove obitelji i stručni suradnici odgojno-obrazovne ustanove.

Početak projekta krenuo je s postavljanjem pitanja vezanim uz temu koja roditeljima i

odgojiteljima predstavlja izazov prilikom objašnjavanja iste, objašnjenja spolne, fizičke i

kulturološke razlike između dječaka i djevojčica, približavanja djeci kako nastaje beba i

njezin razvoj u majčinom trbuhu. Zajedničkim istraživanjem odgojitelji su s djecom

konstantno tražili odgovore na njihova postavljena pitanja te ponukani znatiželjom započelo

je istraživanje o nastanku života. Ideja projekta „The book of life“ obuhvaća cjelokupan

likovni i istraživački rad djece na projektu, dječje izreke, mišljenja i zaključke te razmišljanja

!

21!!

njihovih roditelja. Planirani su dogovori s nekolicinom kompetentnih stručnjaka bliskih ovoj

temi koji će gostovati u skupini te djeci približiti određene pojmove i upoznati ih s njihovih

nepoznanicama, te odgovoriti na sva njihova pitanja.

Također, plan je prijaviti i prezentirati projekt kao primjer dobre prakse.

• Projekt: „Say hello to the world“

Projekt je krenuo od spoznaje kako je jedna od važnijih stavki u odgojno-obrazovnom

procesu međusobna suradnja djece koja predstavlja bitnu sastavnicu socijalne kompetencije te

ju je kao takvu potrebno poticati i primjenjivati kako bi se djeca osposobila za postizanje

ciljeva u suradnji s drugim osobama i u svakodnevnom životu. Sama ideja ovog projekta

proizašla je kroz praćenje djece koja su prvenstveno pokazivala veliki interes za samostalno

osobno predstavljanje i uvažavanje drugih te za upoznavanje novih kultura, ujedno uvođenje

moderne tehnologije i prikaz svih olakšanih, mogućih komunikacija u današnjem svijetu.

Kreiranjem aktivnosti kroz koje se djeca međusobno uvažavaju, razgovaraju i

proširuju svoja znanja o samome sebi, potiče se pozitivni pogled na samoga sebe i na vlastite

mogućnosti. Projekt je zamišljen da se djeci kroz kreativno predstavljanje sebe i svoje obitelji,

kasnije omogući komunikacija i povezivanje s ostalim državama putem video mreže Skype, a

cilj je predstavljanje sličnosti i različitosti među djecom čime se podiže razina

samopoštovanja kod svakog djeteta pojedinačno

Kroz ovaj projekt nastoji se poticati jezik kao važan dio kulture jer se kroz različitost

jezika mogu upoznavati i druge kulture što predstavlja cilj ovog projekta, a osim usvajanja i

usavršavanja materinjeg i engleskog jezika, otvara se prilika za upoznavanje i učenje nekog

novog jezika te ujedno učimo o nekoj drugoj kulturi, njihovim običajima, i uočavamo razlike i

sličnosti između naše i drugih kultura, odnosno kroz komunikaciju ostvarujemo kvalitetniju i

bolju suradnju.

!

22!!

• Projekt: „Povijest likovne umjetnosti i likovnih djela kroz dječje oči“

Od početka prošle pedagoške godine, u skupinama DV Maza i DV Klana, pokazao se

veliki interes za likovno izražavanje, koji se nastavio i ove pedagoške godine 2015./2016.

Sudionici projekta su djeca starije mješovite skupine u dobi od 5 do 7 godina, njihove obitelji,

stručni suradnici odgojno- obrazovne ustanove te Prirodoslovni muzej u Rijeci.

Svijet dječjeg likovnog stvaralaštva izuzetno je važno područje, puno neočekivanog i

nepredvidivog. Prateći interes djece, pokazalo se da se samostalno i samoinicijativno

uključuju u proces likovnog izražavanja dok način na koji djeca stvaraju od svoje najranije

dobi svojom svježinom i autentičnošću nadmašuje sva očekivanja.

Cilj ovog projekta je kod djece razviti pozitivan stav prema umjetnosti te ih

istovremeno potaknuti na vlastiti likovni izražaj. Omogućiti im da kroz vlastito likovno

spoznavanje, izražavaju vlastito mišljenje i stavove te razvijaju samopouzdanje i osobnost.

Zadovoljavanjem i ispunjavanjem postavljenog cilja dobivamo priliku zaviriti u dječji

unutrašnji svijet kao i priliku da bolje upoznamo dijete i učimo od njega. Također, djeci su

predstavljeni poznati umjetnički autori s njihovim slavnim djelima iz različitih stvaralačkih

razdoblja. Upoznati su s osnovnim pojmovima o umjetnicima i njihovim fascinantnim

umovima, te je djeci pušteno na slobodu da prenesu svoj doživljaj različitim likovnim

tehnikama.

Naša profesionalna zadaća kao stručnjaka, pedagoga i odgojitelja je da svakodnevno

osluškujemo i pokušavamo razumjeti dječji likovni jezik, a iznad svega da ga poštujemo jer u

kvalitetnom likovnom procesu dijete otkriva vlastite potencijale, ono uči i stvara kroz igru i

likovno izražavanje, tj. stvarajući – uči, stječući tako naviku koja će mu kroz život biti najveći

oslonac.

Svi dječji radovi će u prosincu biti predstavljeni u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci.

!

23!!

5.'VREDNOVANJE'I'SAMOVREDNOVANJE'U'VRTIĆU' Suvremeno koncipiran rani i predškolski odgoj i obrazovanje bazira se na

humanističko-razvojnom pristupu i znanstvenim spoznajama o načinima učenja djece. Svrha

mu je osigurati optimalne uvjete za uspješan odgoj i cjelovit razvoj svakog djeteta kako bi u

potpunosti razvilo sve svoje potencijale, svoje vještine, sposobnosti učenja i druge kapacitete,

te kako bi razvilo dostojanstvo, samopoštovanje i samopouzdanje. Kvaliteta sustava

predškolskog odgoja i obrazovanja određuje se kao rezultat djelovanja niz subjektivnih i

objektivnih čimbenika koji u sinergiji omogućuju uspješno zadovoljavanje potreba svih

sudionika odgojno-obrazovnog procesa u ozračju prijateljskih i suradničkih odnosa uz stalnu

tendenciju rasta. Predodžba vrtića kao zajednice subjekata koji uče, koji su stalni istraživači,

zahtjeva kontinuirano vrednovanje usmjereno na istraživanje, razumijevanje i usavršavanje

odgojno-obrazovne prakse.

Dva su glavna pristupa vrednovanja kvalitete odgojno-obrazovnog sustava: eksterno

(vanjsko) i interno (unutarnje), odnosno samovrednovanje. Smatramo da je vrednovanje, i

vanjsko i unutarnje, nezaobilazan dio odgojno obrazovnog procesa, no posebno bismo se

fokusirali na osnaživanje ustanova i svih njihovih članova, na osvješćivanje važnosti i

nužnosti unutarnjeg vrednovanja, jer upravo je to put prema mijenjanju pojedinca i cijele

ustanove na bolje. Vrednovanje i samovrednovanje su nužni procesi sustavnoga i

kontinuiranog praćenja, analiziranja i procjenjivanja kvalitete rada ustanove. Definicija

kvalitete odgojno-obrazovne prakse nije nepromjenjivo, statično pitanje sa samo jednim

ispravnim odgovorom. Zahtjevi za kvalitetom temelje se na živoj razmjeni znanja, iskustava i

sklonosti svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Iz navedenog proizlazi da je kurikulum

odgojno-obrazovne ustanove neodvojiv od procesa učenja djece i odraslih, a ističe da je

sukonstrukcija znanja moguća jedino u zajednici koja uči. Stoga jedan od kriterija

vrednovanja i samovrednovanja sustava ranog i predškolskog obrazovanja, odnosno dječjih

vrtića, treba ići u smjeru istraživanja, praćenja i osvješćivanja te stalnog inoviranja postojeće

prakse, radi unapređivanja dječjih vrtića i njihove transformacije u zajednice koje uče.

Kvalitetno vrednovanje i samovrednovanje je najmoćnije sredstvo za poticanje

promjena na bolje, to je utvrđivanje trenutnog stanja, detektiranje problema i/ili dobre prakse,

određivanje prioritetnih zadaća, pronalaženje ideja za rješavanje problema i/ili unapređivanje

!

24!!

prakse i utvrđivanje pozitivnih postignuća i njihovo osnaživanje. Kvalitetnim

samovrednovanjem svih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa (ravnatelj, stručni djelatnici,

djeca, roditelji, čimbenici lokalne zajednice) značajno bi se unaprijedila odgojno-obrazovna

praksa u dječjim vrtićima.

Krajnji cilj vrednovanja i samovrednovanja dječjeg vrtića je utvrđivanje postojećeg

stanja te jačanje kapaciteta ustanove da samu sebe mijenja i usavršava u zacrtanom smjeru,

vodeći računa o stvaranju uvjeta za uspješno zadovoljavanje potreba i prava svih. U skladu s

navedenim nužno je stvoriti okruženje i ozračje za slobodan dijalog u kojem će

samovrednovanje i refleksije pojedinaca biti nadopunjene refleksijama svih sudionika

odgojno-obrazovnog procesa.

Vrednovanje programa vršit će odgojitelji, stručni suradnici, roditelji, ravnatelj, u

suradnji s vanjskim institucijama. Samostalno ćemo izrađivati različite protokole praćenja i

procjenjivanja dobivenih rezultata, te njihovo prezentiranje u ustanovi i nadležnim

institucijama u skladu sa zakonskim propisima i pravilima struke. U tu svrhu ćemo koristiti

metode, postupke i tehnike praćenja, prikupljanja, obrade podataka i valorizacije:

Sociometrijski postupak (izbor, odbijanje):

• proučavanje međunarodnih dokumentima kojima se uređuju ljudska prava proučavanje

temeljnih dokumenata Republike Hrvatske

• praćenje suvremenih znanstvenih spoznaje o razvoju i odgoju djece školske dobi

• praćenje različitih koncepcija odgoja za ljudska prava u svijetu (UNICEF, UNESCO)

• proučavanje stručne literature

• analiza sadržaja i aktivnosti

• video i foto zapisi

• opažanje (introspekcija, ekstrospekcija)

• vođenje i valorizacija pedagoške dokumentacije

Tehnike sređivanja i prikupljanja podataka:

• izrade protokola i instrumenata praćenja, prikupljanja i sređivanja podataka

• izrada plakata

• prikupljanje izjava djece

• kvalitativni podaci

• kvantitativni podaci

• izrada indikatora uspješnosti

Tehnike obrađivanja podataka:

• aritmetička sredina

!

25!!

• raspon varijacije

• korelacija

• rangiranje

• statistički prikaz distribucije podataka

• tablice

• grafički prikazi

• evaluacija

• usporedba rezultata s novijim istraživanjima i spoznajama

• izrada zaključaka

• prezentiranje rezultata

Metodički pristup za neposredni rad s djecom:

• obrazovne metode ili metoda proučavanja

• verbalne metode

• otkrivačke metode

• istraživalačke metode

• problemske metode

• metode promatranja

• metoda demonstracije

• igra

• pokazivačke metode

U cjelovitom procesu vrednovanja programa izrađivat ćemo indikatore kvalitete prema

područjima:

• Kurikulum

• Napredovanje i razvoj djeteta

• Podrška djetetu

• Resursi

• Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

___________________________________________________________________________