KOMISIJA ZA TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

ZAGREB, Ksaver 200A

Z A P I S N I K

3. sjednice Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi ( u daljnjem tekstu Kolektivnog ugovora), sastavljen dana 10. svibnja 2012. godine u prostorijama Ministarstva socijalne politike i mladih Zagreb, Ksaver 200a.

Započeto u 10,oo sati

Nazočni članovi:1. JADRANKA IVEZIĆ, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,2. DRAŽEN MANAGIĆ, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske 3. DIJANA MATIĆ, Ministarstvo socijalne politike i mladih 4. IVAN MATIĆ, kao zamjenik člana, Ministarstvo socijalne politike i mladih,5. MIRJANA ŠVENDA, Ministarstvo socijalne politike i mladih,6. KATA PAŠIĆ, Sindikat zdravstva, socijalne skrbi i MIO osiguranja.

Koordinator Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora Dijana Matić, dipl. pravnik, pozdravlja prisutne, konstatira da postoji kvorum, te predlaže slijedeći

Dnevni red:

1. Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice Komisije,2. Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi

Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi,3. Razno.

Ad 1) Usvajanje zapisnika sa 2. sjednice Komisije:Koordinator je zamolio nazočne da iznesu da li imaju primjedbe na zapisnik Komisije s prethodne sjednice. O obzirom da nije bilo primjedbi, zapisnik je jednoglasno usvojen.

Ad 2) Razmatranje zaprimljenih upita vezano uz tumačenje pojedinih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi

Pitanje 1:

A) Na vašoj sjednici od 12. prosinca 2011. godine (Pitanje 7 i 13) dali ste tumačenje da se staž kod istog poslodavca računa kao ukupni staž bez obzira na prekide.Zanima nas da li radnik koji ne ispunjava taj uvjet (22 god.), ali ispunjava uvjete iz TKU o neprekidnom radnom stažu u javnim službama (20 god.), ima pravo na isplatu jubilarne nagrade.

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 147/09 i 61/11), ako je neko

pravo različito određeno u više pravnih izbora, primjenjuje se pravo koje je za radnika najpovoljnije, ako zakonom nije drukčije određeno. Mogućnost izbora povoljnijeg prava temeljem ukupnog staža postoji od 20. listopada 2011. god. , kada je stupio na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naime, s obzirom da se na radnike u djelatnosti socijalne skrbi primjenjuju dva kolektivna ugovora: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, koji imaju ponešto različite odredbe o uvjetima za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, za radnike se primjenjuje povoljnije pravo.

Koje je to povoljnije pravo, ima pravo izabrati sam radnik.Dakle, radnik ima pravo tražiti da mu se jubilarna nagrada isplati prema Temeljnom

kolektivnom ugovoru, a ne prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi, ako tako želi.

Npr. radnik ima sada 20 godina neprekidnog rada u javnim službama i 23 godine ukupnog rada u javnim službama. Takav radnik ima prvo tražiti jubilarnu nagradu za 20 godina neprekidnog rada u javnim službama, jer je to pravo iz Temeljnog kolektivnog ugovora, koje je za njega povoljnije. Znači, on ne mora čekati još 2 godine da skupi 25 godina ukupnog staža.

Međutim, kada za 2 godine navrši 25 godina ukupnog staža u javnim službama, neće moći dobiti i tu jubilarnu nagradu za 25 godina ukupnog staža. Naime, radnik ima pravo izabrati povoljnije rješenje, dakle, povoljniju jubilarnu nagradu, ali nema pravo dobiti dvije nagrade po dva kolektivna ugovora to bi bila ista situacija kao da je plaća različito riješena s dva dokumenta – ugovorom i kolektivnim ugovorom, kojem slučaju radnik ima pravo izabrati jednu plaću koja je povoljnija, ali ne može uzeti obje plaće).

B) Da li se radni staž proveden u ODGOJNOM ZAVODU TUROPOLJE smatra radni staž proveden u javnoj službi u u smislu čl. 40. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi.

TUMAČENJE:Da, radni staž proveden u navedenoj ustanovi smatra se radnim stažem proveden na poslovima u javnim službama.

Pitanje 2:

Djelatnica je u komadu koristila godišnji odmor u mjesecu kolovozu. Na plaći za osmi mjesec isplata u devetom mjesecu nisu joj isplaćeni troškovi prema čl. 67. st. 16. TKU. Radni odnos djelatnica prekida sa 13. studenog 2011. godine. U mjesecu studenom djelatnica je koristila preostali godišnji odmor i nije radila niti jedan dan. Na plaći za deseti mjesec isplata u jedanaestom mjesecu nismo joj isplatili putne troškove za trinaest dana u mjesecu studeno jer je bila na godišnjem odmoru. Zaprimili smo njezin dopis gdje se poziva na čl. 67. TKU u kojem traži isplatu putnih troškova za dio mjeseca studenog. Da li smo joj dužni isplatiti i da li ima pravo na dio putnih troškova u mjesecu studenom?

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 66. st. 16 Kolektivnog ugovora zbog korištenja godišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevoza neće isplatiti za onaj mjesec u kojem koristi najveći dio godišnjeg odmora. U konkretnom slučaju, radnica ima pravo na isplatu putnih troškova.

2

Pitanje 3:

A) Socijalna radnica P. je odradila pripravnički staž u centru za socijalnu skrb, temeljem ugovora o volontiranju od 01. 6. 2005. do 01. 01. 2007. godine. Nakon toga, od 02. 01. 2007. godine primljena je u stalni radni odnos, znači da se radi o neprekinutom radnom odnosu.Da li se vrijeme provedeno na radu tijekom volonterskog odrađivanja pripravničkog staža računa u godine staža, a koje su potrebne za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu?

TUMAČENJE:Navedeno vrijeme uračunava se u ukupni radni staž u javnim službama, ako se radilo o volontiraju tj. stručnom osposobljavanju za rad sukladno Zakonu o radu (a koje stručno osposobljavanje sada regulira odredba čl. 41. Zakona o radu, Narodne novine 147/09, 61/11).

B)Socijalna radnica A. je odradila pripravnički staž u centru za socijalnu skrb, temeljem ugovora o volontiranju od 02. 11. 1006. do 31. 12. 2007. godine. Uslijed prekida od jednog dana zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme pri drugom centru za socijalnu skrb sa danom o2. 01. 2008. godine.Da li prekid radnog odnosa od jednog dana može predstavljati zapreku za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu, ukoliko se i volontersko odrađivanje pripravničkog staža računa u godine staža?

TUMAČENJE: Prekid između dva radna odnosa kraći od 8 dana, neovisno je li prekid radni ili neradni dan, za primjenu prava iz Kolektivnog ugovora, ne smatra se prekidom, dakle, smatra se da se radi o neprekinutom radnom stažu, pa navedena radnica ima prvo na jubilarnu nagrdu.

c) Od prosinca 1993. pa do siječnja 1999. godine odnosno 5 godina i jedan mjesec radio sam u centru za socijalnu skrb. Nakon toga radio sam kao državni službenik u ministarstvu pravosuđa iduće tri godine. Ponovno sam se vratio u isti centar za socijalnu skrb 15. prosinca 2001. godine. 15. prosinca 2011. godine stječem pravo na jubilarnu nagradu za rad u javnoj službi.Priznaje li mi se kao osnova za isplatu jubilarne nagrade samo neprekidni rad u javnoj službi, a to znači zadnjih 10 godina neprekidnog rada ili mi se priznaje ukupan rad u javnoj službi što bi uz prvotnih pet godina provedenih u javnoj službi s deset godina neprekidnih iznosilo 15 godina rada u istom centru za socijalnu skrb?

TUMAČENJE:

Ako je radniku isplaćena jubilarna nagrada za 10 godina, onda nema pravo na isplatu jubilarne nagrade za 15 godina. U protivnom, ima pravo na isplatu jubilarne nagrade ukupnog staža, ako je tih 15 godina navršio nakon početka primjene Kolektivnog ugovora.

Pitanje 4:

Pravo na jubilarnu nagradu za 40 godina radnog staža u javnim službama:Radni odnos zasnovao sam 01. 9. 1970. god. u OŠ Grab kod Sinja, a 01. 10. 1972. godine prešao sam u sadašnji centar „Juraj Bonači“, gdje sam u radnom odnosu i sada. Dana 12. 9.

3

1974. god. otišao sam na odsluženje vojnog roka, isti završio i vratio se u Centar 11. 8. 1975. Za to vrijeme mirovala su mi prava iz radnog odnosa. Ukupno 40 godina radnog staža navršio sam 11. 8. 2011. god. U mirovinu ću sredinom 2014. god., jer 16. lipnja navršavam 65 godina života. Molim vas tumačenje i odgovor jer mi u Centru osporavaju pravo na jubilarnu nagradu unatoč što su upoznati sa zapisnikom sa sjednice Komisije za tumačenje KU od 12. prosinca 2011. god. u kojem je bilo sličnih pitanja (14, 15, 16).

TUMAČENJE: Navedeni radnik nema pravo na jubilarnu nagradu, budući pravo na jubilarnu nagradu na temelju ukupnog radnog staža u javnim službama, sukladno odredbi čl. 40. Kolektivnog ugovora ima radnik za ukupni radni staž koji je uvjete za jubilarnu nagradu, po odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, stekao nakon početka njegove primjene.

Pitanje 5:

Računa li se volonterstvo u javnoj službi kao staž u javnoj službi u smislu čl. 40. a vezano uz ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu po čl. 68.

TUMAČENJE:Navedeno vrijeme uračunava se u ukupni radni staž u javnim službama, ako se radilo o volontiraju tj. stručnom osposobljavanju za rad sukladno Zakonu o radu (a koje stručno osposobljavanje sada regulira odredba čl. 41. Zakona o radu, Narodne novine 147/09, 61/11).

Pitanje 6:

Prema odredbama ranije važećeg TKU-a, dana 15. 01. 2012. godine radnica je navršila 5 godina neprekidnog staža u javnoj službi s pravom isplate jubilarne nagrade. Prema odredbi čl. 40. TKU od 19. 10. 2011. god. za isplatu jubilarne nagrade računa se ukupni /bez obzira na prekid) radni staž u javnoj službi, te se prema istoj odredbi mijenja i datum kad će djelatnica navršiti pravo na isplatu jubilarne nagrade. Prema toj odredbi djelatnica je 25 godina ukupnog radnog staža u javnoj službi navršila u srpnju 2011. godine, ali nije izvršena isplata jubilarne nagrade. Kako postupiti u takvim situacijama, budući će dio djelatnica tijekom ove godine dobiti jubilarnu nagradu iako su je dobili prije npr. 2 godine, a dio djelatnika koji su trebali uslijediti za isplatu nagrade u ovoj godini će zbog promjene termina imati period od posljednje isplate dugi od 5 pa do 10 godina?

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 147/09 i 61/11), ako je neko pravo različito određeno u više pravnih izbora, primjenjuje se pravo koje je za radnika najpovoljnije, ako zakonom nije drukčije određeno. Mogućnost izbora povoljnijeg prava temeljem ukupnog staža postoji od 20. listopada 2011. god. , kada je stupio na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naime, s obzirom da se na radnike u djelatnosti socijalne skrbi primjenjuju dva kolektivna ugovora: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, koji imaju ponešto različite odredbe o uvjetima za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, za radnike se primjenjuje povoljnije pravo. Koje je to povoljnije pravo, ima pravo izabrati sam radnik.

4

Dakle, radnik ima pravo tražiti da mu se jubilarna nagrada isplati prema Temeljnom kolektivnom ugovoru, a ne prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi, ako tako želi. Npr. radnik ima sada 20 godina neprekidnog rada u javnim službama i 23 godine ukupnog rada u javnim službama. Takav radnik ima prvo tražiti jubilarnu nagradu za 20 godina neprekidnog rada u javnim službama, jer je to pravo iz Temeljnog kolektivnog ugovora, koje je za njega povoljnije. Znači, on ne mora čekati još 2 godine da skupi 25 godina ukupnog staža.Međutim, kada za 2 godine navrši 25 godina ukupnog staža u javnim službama, neće moći dobiti i tu jubilarnu nagradu za 25 godina ukupnog staža. Naime, radnik ima pravo izabrati povoljnije rješenje, dakle, povoljniju jubilarnu nagradu, ali nema pravo dobiti dvije nagrade po dva kolektivna ugovora to bi bila ista situacija kao da je plaća različito riješena s dva dokumenta – ugovorom i kolektivnim ugovorom, kojem slučaju radnik ima pravo izabrati jednu plaću koja je povoljnija, ali ne može uzeti obje plaće)

Pitanje 7:

Dana 20. 10. 2011. kada je stupio na snagu novi KU ostvario sam 5 godina i 5 dana ukupnog staža rada u različiti ustanovama i sa prekidima (OŽB Požega 01. 3. 2005.-28. 02. 2006., DZ Požega 01. 3. 2007.-12. 5. 2009., Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica, 3. 8. 2009-07. 12. 2009., a od 01. 5. 2010. stalni radni odnos, pa me zanima ostvarujem li pravo na jubilarnu nagradu po novom KU?

TUMAČENJE: Navedeni radnik nema pravo na jubilarnu nagradu, budući pravo na jubilarnu nagradu na temelju ukupnog radnog staža u javnim službama, sukladno odredbi čl. 40. Kolektivnog ugovora ima radnik za ukupni radni staž koji je uvjete za jubilarnu nagradu, po odredbama ovoga Kolektivnog ugovora, stekao nakon početka njegove primjene. Pitanje 8:

Ima li radnik pravo na novčanu pomoć za rođenje djeteta rođenog 25. studenog 2011. god., a prema KU koji je stupio na snagu 20. listopada 2011. godine, s obzirom da je primjena članka 63. bila odgođena do 01. travnja 2012. godine, a dijete je rođeno ranije.Imaju li pravo na naknadu roditelji čije dijete je rođeno 01. travnja 2012. god., pa ubuduće ili i roditelji poput našeg radnika čije se dijete rodilo nakon objave gore navedenog članka KU u NN od 21. studenog 2011.?

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 63. al. 4. Kolektivnog ugovora, radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć u slučaju rođenja djeteta u visini 50% proračunske osnovice samo za djecu koja su rođena nakon početaka primjene te odredbe, dakle, od tek 01. travnja 2012. ima pravo na navedenu pomoć.

Pitanje 9.

Članak 76- zaštita radnika Rođena sam 21. 01. 1952. god. Završila sam višu školu u Sarajevu i stekla zvanje socijalni radnik. Od 23. 9. 1998. godine zaposlena sam u centru za socijalnu skrb xx, podružnici xx kao socijalna radnica (obračunski koeficijent 1,25). Od 22. 10. 2010. obavljam poslove

5

predstojnice podružnice (koeficijent za obračun plaće 1,75). Do imenovanja voditelja ureda u Zavodu, rješenjem MZSS od 10. 11. 2011. god. sam određena za v.d. voditelja, sada ne podružnice, nego ureda u xx. Imam 32 godine radnog staža. Prema navedenom čl. imam jedan uvjet-5 godina pred starosnu mirovinu. Da li moram imati i rješenje nadležnog tijela o smanjenju radne sposobnosti i da li mi je poslodavac obvezan osigurati povoljniju normu i to bez smanjenja plaće koju sam ostvarila prije nastupa spomenutih okolnosti.

TUMAČENJE:U konkretnom slučaju, radnica mora imati rješenje nadležnog tijela-Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, o smanjenju njene radne sposobnosti, koje rješenje je osnovni uvjet iz čl. 76. Kolektivnog ugovora. Ukoliko nema navedeno rješenje, poslodavac joj nije obvezan osigurati povoljniju normu.

Pitanje 10: Rješenjem Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske br. 16641 od 11.06.1998. godine priznato mi je pravo na rad s polovicom punog radnog vremena na poslovima radnog – defektolog – zaštita djece i mladeži s poremećajima u ponašanju, pravo mi se priznalo zbog bolesti zbog koje je nastalo smanjenje sposobnosti za rad. Kolektivnim ugovorom za djelatnike socijalne skrbi od 19. listopada 2011. godine, čl. 77. kojim se navodi da je ustanova obavezna radniku koji radni skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili profesionalnog oboljenja isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između invalidske mirovine koju ostvaruje po propisima iz mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen odnosno raspoređen. Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 121/10) čl. 34. st. 1 invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Sukladnom istom zakonu, čl. 35 invalid rada, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.Rješenjem kojim mi se priznaje pravo na rad sa polovicom radnog vremena nije precizirano o kojoj vrsti nesposobnosti za rad mi se priznaje navedeno pravo. Korisnica sam invalidske mirovine kao invalid rada.Sukladno navedenom smatram da mi se treba odobriti pravo iz Kolektivnog ugovora za djelatnike socijalne skrbi. Molim Komisiju za obrazloženje čl. 77 Kolektivnog ugovora.

TUMAČENJE: S obzirom da radnica radi skraćeno radno vrijeme – s polovicom radnog vremena, a koje pravo joj je priznato zbog bolesti zbog koje je nastalo smanjenje njene radne sposobnosti, ali isto smanjenje njene radne sposobnosti nije uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnim oboljenjem, poslodavac nije obvezan toj radnici isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između invalidske mirovine koju ostvaruje po propisima mirovinskog osiguranja i plaća radnog mjesta na koje je postavljena, odnosno raspoređena.

Pitanje 11.

A) Ako stručni djelatnik radi vikendom 12 sati kako se obračunava njegov rad?

TUMAČENJE:

6

Njegov rad se obračunava kao 12 sati neposrednog stručnog rada, sa pripadajućim dodacima. Ako stručni radnik radi 10 sati noću da li mu se pridodaje pola sata na tu satnicu ili da mu se omogući 30 minutna pauza tijekom noći? Da li se na tu satnicu dodaje pola sata marende ako je rad neprekinut. Radnik, sukladno čl. 24. st. 3. i 4. Kolektivnog ugovora ima pravo na stanku tijekom rada.

B) Da li ugovor o radu poništava primjenu povoljnijeg prava iz Kolektivnog ugovora?

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o radu, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili drugim zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Pitanje 12:

Molim Vaše tumačenje da li imam pravo na jubilarnu nagradu za navršenih 40 godina radnog staža, a na temelju kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi. Radni odnos sa srednjom stručnom spremom u zvanju medicinske sestre zasnovala sam dana 21. srpnja 1971. godine u Bolnici za reumatske bolesti i rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama, a zatim u Medicinskom centru Varaždinu do dana 14. prosinca 1993. godine u ukupnom trajanju od 23 godine. Tijekom 1993. godine diplomirala sam na Fakultetu za defektologiju u Zagrebu i stekla zvanje visoke stručne spreme. Dana 15. prosinca 1993. godine zapošljavam se kao profesor defektolog u Centru za socijalnu skrb u Varaždinu, gdje sam i danas zaposlena, ukupno 18 godina. Iz gore navedenog proizlazi da imam preko 40 godina neprekidnog radnog staža u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. Moje pitanje je da li s tog osnova imam pravo na jubilarnu nagradu?

TUMAČENJE: Radnica ima prvo na jubilarnu nagradu za 40 godina neprekinutog radnog staža.

Pitanje 13.

Zaposlena sam u Centru za rehabilitaciju Pula od 03. svibnja 1993. god. pa sve do danas. Radim sa osobama s posebnim potrebama kao „radni instruktor u svsž“. Dana 13. veljače 2012. godine upisala sam se na Razlikovni program za upis na diplomski studij „Rani predškolski odgoj i obrazovanje“ pri Učiteljskom fakultetu u Rijeci. Završetak razlikovnog programa preduvjet je za upis na diplomski studij Radni predškolski odgoj i obrazovanje Učiteljskog fakulteta u Rijeci. Nastava će se izvoditi petkom i subotom u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima. Nakon završenog studija stječem zvanje „magistar primarnog odgoja i obrazovanja „.Upit: da li mogu koristiti slobodne dane (petak i subotu) koji me po Zakonu o radu pripadaju (tijekom tjedna) kako bi mogla redovno prisustvovati predavanjima koja će se održavati na Fakultetu u Rijeci?

TUMAČENJE:Zakon o radu ne poznaje slobodne dane. Ako je radnica mislila na dane tjednog odmora, iste može koristiti jedino u dogovoru sa poslodavcem. Međutim, ukoliko se radi o prekovremenom radu koje misli koristiti kao „slobodne dane“ o korištenju i tih dana mora se dogovoriti sa poslodavcem.

7

Upit: da li je moje stručno usavršavanje za vlastite potrebe vezano za obavljanje poslova i radnog mjesta i djelatnosti socijalne skrbi?

TUMAČENJE :Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Upit: da li defektolog treba raditi u skupini ili u uredu (individualno) i ako treba, koliko sati tjedno (obzirom da ostvaruje pravo na uvjete rada od 25%)?

TUMAČENJE:Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Upit: ako jedan tjedan radim u prvoj smjeni, a drugi u drugoj smjeni, da li je to smjenski rad?

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 57. Kolektivnog rada, smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena), tijekom radnog tjedna.Rad u smjenama je rad radnika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.Rad u smjeni je rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni. U konkretnom slučaju radi se o smjenskom radu.

Pitanje 14:

A)Ove godine, 2012., žene starosti 60 godina i 6 mjeseci imaju pravo na odlazak u starosnu mirovinu. Zanima me da li u tom slučaju žena (odgajateljica) koja je trenutno stara 55 godina i 6 mjeseci i ima 31 godinu i 9 mjeseci radnog staža, dakle, 5 godina je mlađa od žene koja ima pravo na starosnu mirovinu, ima pravo koristiti čl. 76. o zaštiti prava radnika iz KU, kojim bi ju se oslobodilo noćnog rada, na osobni zahtjev, te da li je možda potrebno pri tome potpisati izjavu kojom se ista obvezuje otići u mirovinu nakon daljnjih 5 godina rada?

TUMAČENJE:Radnica ima pravo koristiti pravo iz čl. 76.Kolektivnog ugovora, ukoliko njoj nedostaje 5 godina do starosne mirovine i da ima rješenje nadležnog tijela o smanjenju njene radne sposobnosti.

B) Ima li stručna radnica – odgajateljica, kojoj je resorno Ministarstvo sufinanciralo veći dio troškova doktorskog studija temeljem čl. 33. zatražiti korištenje plaćenog dopusta ove kalendarske godine, za pripremu prezentacije obrane i same obrane Nacrta doktorske disertacije (Nacrt je predan (predala sam) krajem prošle kalendarske godine i usvojen je na Odsjeku doktorskog studija Pedagogije te se očekuje svakoga trenutka poziv za javnu obranu istog), te da li stručna radnica ima pravo na plaćeni dopust za sam dan obrane Nacrta, budući se doktorski studij i analogno tome i obrana ne izvode u Osijeku, već u Zagrebu, dakle, na drugom mjestu?

8

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 33. Kolektivnog ugovora, radnica ima pravo na plaćeni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za polaganje završnog ispita još pet dana.

C) Ima li radnica u tom slučaju pravo i na putne troškove vezane za odlazak u Zagreb? Napominjem da je ista stručna radnica, tijekom cijelog trajanja doškolovanja na doktorskom studiju, a koji je u svezi sa poslom koji obavlja, samo jedne kalendarske godine jednokratno koristila nekoliko plaćenih slobodnih dana za pripremanje ispita na doktorskom studiju, a što je i potvrdila preslikom osjene iz indeksa?

TUMAČENJE: Prema Kolektivnom ugovoru, radnica nema pravo na putne troškove.

Pitanje 15:

U Centru „Juraj Bonači“ zaposlena sam od 1980. godine na poslovima defektologa. 04. 9. 2001. godine imenovana sam (od strane ravnatelja) na dužnost voditelja odjela za predškolski, osnovnoškolski odgoj i obrazovanje i odjela za niže strukovno osposobljavanje . Od navedene odluke do današnjeg dana obnašam dužnost voditelja odjela odgoja i obrazovanja. 01. 3. 2001. godine i 01. 3. 2008. godine uručen mi je aneks ugovora o radu u kojem su navedeni poslovi za koje sam zadužena. 25. 5. 2007. godine potpisujem ugovor o radu. Dolaskom inspekcijskog nadzora nadležnog Ministarstva u svibnju 2007. godine utvrđeno je da osobni dohodak koji pripada ovoj dužnosti (nije radno mjesto) nije usklađen sa zakonom, te mi je odlukom određen osobni dohodak kojem odgovara koeficijent složenosti poslova 1,35.A) Upit: da li se obnašanjem dužnosti voditelja odjela odgoja i obrazovanja (170 korisnika i 48 stručnih radnika zajedno s dislociranim odjelom od 5 korisnika u gradu Splitu, dva odjela s 9 korisnika u Makarskoj i tri odjela s 20 korisnika u Sinju, dodatak na osobni dohodak umanjuje s 25% na j10%? Time je položaj nadređenog radnika u odnosu na stručne radnike u neposrednom radu umanjen za cca 1.000,oo.- kuna mjesečno na osobnom dohotku?

TUMAČENJE: Radnica ostvaruje pravo na uvećanje plaće od 25 % .

B) Upit: što se smatra neposrednim-direktnim radom?

TUMAČENJE: Tumačenje ovoga pojma nije u nadležnosti Komisije.

C) koliko vremena je potrebno provoditi u neposrednom radu s korisnicima da bi se ostvario dodatak od 25% i da li je to regulirano nekim aktom?

TUMAČENJE: Čl. 59. Kolektivnog ugovora ne uvjetuje duljinu rada, odnosno postotak neposrednog rada s korisnicima da bi se ostvario dodatak od 25%, što znači da radnica ima pravo na dodatak osnovne plaće s osnova uvjeta rada-neposrednog stručnog rada.

D) koje radno vrijeme odgovara poslovima voditelja odjela i da li je to regulirano nekim aktom?

9

TUMAČENJE:Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Pitanje 16:

Prema odredbama članka 66. st. 1. KU radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla mjesnim javnim prijevozom, a prema odredbama st. 2. istog članka, ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućava radniku redovit dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran,Prema odredbama st. 4. isto čl., ukoliko nema mogućnosti kupnje godišnje, već mjesečne karte, radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada ima pravo na mjesečnu kartu ako mu ej to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini mjesečne karte, a prema odredbama st. 7, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne karte, ukoliko je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.Prema odredbama st. 10. čl. 66. KU, ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Iz navedenih odredbi KU po našem mišljenju proizlazi da radnik u slučaju kada koristi mjesni i međumjesni javni prijevoz ima pravo na naknadnu troškova prijevoza međumjesnog prijevoza i mjesnog prijevoza ako je u oba slučaja udaljenost veća od 1 km., tj. ako je od mjesta stanovanja do početka međumjesnog prijevoza udaljenost veća od 1 km i ukoliko je međumjesni prijevoz do mjesta rada veći od 1 km., kada su ispunjena obadva uvjeta u mjesnom i međumjesnom prijevozu.Mišljenja smo da radnik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada u mjesnom prijevozu može ostvariti naknadu troškova prijevoza u visini cijene mjesečne vozne karte i da u slučaju kada prebiva u istom mjestu u kojem i radi ne može ostvariti naknadu troškova prijevoza u visini dvije mjesečne vozne karte ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini dvije cijene mjesečne karte, bez obzira ako od mjesta stanovanja do stanice javnog prijevoza ima više od 1 km i od stanice javnog prijevoza do mjesta rada ima više od 1 km, već da može ostvariti naknadu troškova prijevoza samo u visini mjesečne karte ili pravo na mjesečnu kartu.Prema odredbama čl. 12. KU Komisija za tumačenje KU daje obvezujuće tumačenje odredaba KU te molimo da date tumačenje ostvarivanja prava na naknadu troškova koje može radnik ostvariti ako stanuje u mjestu rada.

TUMAČENJE: Ako radnik stanuje u mjestu rada, ima pravo na naknadu troškova prijevoza samo u visini cijene jedne mjesečne karte.

Pitanje 17:

Zaposlena sam u Centru za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ u Splitu, na radnom mjestu socijalni radnik (VŠS) od 01. 11. 19791. godine. U Centru su zaposlene još dvije socijalne radnice G. V. -VŠS i A. M.-VSS. Sve tri socijalne radnice obavljaju iste poslove. S obzirom da radimo u Centru za odgoj i obrazovanje u dio naših poslova spada i neposredan rad s polaznicima Centra (individualan rad i rad u grupi), dežurstva, zamjene u skupinama, socijalna rehabilitacija i sl.).

10

Dvije socijalne radnice koje imaju VŠS mjesečni osobni dohodak primaju prema VŠS. Napominjem da su u centru zaposleni i ostali djelatnici i nastavnici sa V ŠS, no njima je priznato pravo na mjesečni dohodak prema VSS.Kod naših kolega koji su zaposleni u ostalim kućama socijalne skrbi već dosta ranije su izjednačena prava bez obzira na stručnu spremu jer razumijemo se, rade iste poslove. Napominjem i to da se u svim novim aktima više i ne spominje VŠS. Smatram da se radi o malom broju naših kolega u Hrvatskoj /ako ih uopće ima sa ovakvim statusom), te da je to olakšavajuća okolnost za riješiti ovaj problem. Molim komisiju da usvoji argumente i pruži nam pomoć u rješavanju ovog problema.

TUMAČENJE:Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Pitanje 18:

Ja, I.M. djelatnik Centra „Juraj Bonači“ Split, dan 03. lipnja 2012. godine navršavam 65 godina života, radim u nastavnom procesu/nastavnik tehničke kulture/. Nakon završetka nastavne godine slijede sjednice razrednih vijeća, ispunjavanje učeničkih dosjea, dnevnika rada, sjednica nastavničkog vijeća i ostale obveze, a školska godina traje do 31. 8. 2012. godine. Najljepše Vas molim da mi kažete kada ja odlazim u mirovinu, jer mi ravnateljica Centra osporava rad do kraja školske godine, nego me šalje u mirovinu s danom navršenih 65 god., t. 03. lipn ja 2012. godine, plus godišnji odmor. Ja sam je molio da mi produži radni odnos ukupno do 31. kolovoza 2012. godine, odnosno do kraja ove školske godine, ali ponavljam, ravnateljica mi to uporno osporava.

TUMAČENJE:Ovo pitanje nije u nadležnosti Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora.

Pitanje 19: Naš kolega Z. P. ima neprekinuti radni staž u Javnoj službi, ali dio tog staža je ostvario u Teritorijalnoj obrani u Nišu- Srbija. Budući da je dio staža ostvario tamo molimo Vas da nam odgovorite da li ima pravo na dodatak na vjernost ustanovi.

TUMAČENJEPrimjena odredbe čl. 58. Kolektivnog ugovora odgođena je do 01. siječnja 2013. godine, od kada će se moći ostvarivati pravo temeljem osnova ostvarenog radnog staža. Teritorijalna obrana nije javna služba, pa prema tome radni staž ne ubraja se u staž u javnim službama.

Pitanje 20:

Poštovani, molimo pojašnjenje čl. 33. st. 2. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi od 19. 10.2011.g.-dopust za školovanje. Upit: Da li je poslodavac obvezan odobriti plaćeni dopust radniku kojeg nije uputio na školovanje, niti ima potrebu za zanimanjem za koje se osoba školuje za vlastite potrebe? 

11

Ranica Doma za starije i nemoćne osobe Maksimir na poslovima njegovatelja, školuje se za vlastite potrebe za zanimanje MEDICINSKA SESTRA.

TUMAČENJE:Sukladno odredbi čl. 33. st. 2. Kolektivnog ugovora, radnica ima pravo u jednoj kalendarskoj godini plaćeni dopust do 10 dana godišnje, a za polaganje završnog ispita još pet dana.

Pitanje 21:

Po starom načinu obračuna nedostajalo mi je nešto manje od godinu dana za jubilarnu nagradu od 20 godina.Po novome, imam 21 godinu staža za obračun, pa me ista, ovaj puta preskače.Ima li načina da ostvarim svoje pravo, odnosno da novi obračun ne ide na štetu radnika?

TUMAČENJE: Sukladno odredbi čl. 7. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine 147/09 i 61/11), ako je neko

pravo različito određeno u više pravnih izbora, primjenjuje se pravo koje je za radnika najpovoljnije, ako zakonom nije drukčije određeno. Mogućnost izbora povoljnijeg prava temeljem ukupnog staža postoji od 20. listopada 2011. god. , kada je stupio na snagu Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi. Naime, s obzirom da se na radnike u djelatnosti socijalne skrbi primjenjuju dva kolektivna ugovora: Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama i Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, koji imaju ponešto različite odredbe o uvjetima za stjecanje prava na jubilarnu nagradu, za radnike se primjenjuje povoljnije pravo.

Koje je to povoljnije pravo, ima pravo izabrati sam radnik.Dakle, radnik ima pravo tražiti da mu se jubilarna nagrada isplati prema Temeljnom

kolektivnom ugovoru, a ne prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi, ako tako želi.

Npr. radnik ima sada 20 godina neprekidnog rada u javnim službama i 23 godine ukupnog rada u javnim službama. Takav radnik ima prvo tražiti jubilarnu nagradu za 20 godina neprekidnog rada u javnim službama, jer je to pravo iz Temeljnog kolektivnog ugovora, koje je za njega povoljnije. Znači, on ne mora čekati još 2 godine da skupi 25 godina ukupnog staža.

Međutim, kada za 2 godine navrši 25 godina ukupnog staža u javnim službama, neće moći dobiti i tu jubilarnu nagradu za 25 godina ukupnog staža. Naime, radnik ima pravo izabrati povoljnije rješenje, dakle, povoljniju jubilarnu nagradu, ali nema pravo dobiti dvije nagrade po dva kolektivna ugovora to bi bila ista situacija kao da je plaća različito riješena s dva dokumenta – ugovorom i kolektivnim ugovorom, kojem slučaju radnik ima pravo izabrati jednu plaću koja je povoljnija, ali ne može uzeti obje plaće)

Pitanje 22:

Djelatnik ima Ugovor o radu na neodređeno vrijeme  od 10.02.2004, u kojem je definirano da radi poslove noćnog odgajatelja.01.12.2011. godine sklopljen je aneks Ugovora o radu , u kojem je navedeno da isti djelatnik - osim poslova noćnog odgajatelja-  može obavljati po potrebi i poslove dnevnog odgajatelja u stacionarnom tretmanu. 

12

Pošto djelatnik traži dodatak na uvjete rada od 25% kada radi i dnevnu smjenu ( bez obzira na količinu odrađenih sati ) postavio je  slijedeće pitanje Komisiji za tumačenje Kolektivnog ugovora:  Pitanje 31. Noćni odgajatelj koji radi noću dobiva za svoj rad dodatak za rad 12,5%. Međutim, poslodavac stavlja noćnog i da radi danju u smjenama za koje ostali radnici dobivaju 25% dodatka. Kada dnevne odgajatelje stavljaju da rade noćne oni i za te dane dobivaju dodatak od 25%. Po ovome noćni odgajatelji nisu u ravnopravnom položaju iako oni imaju stručnu spremu kao i ostali odgajatelji .Konkretno da li noćni koji rade danju imaju ista prava kao i dnevni odgajatelji (dodatak) jer se poslodavac pravda da nemamo 50% dnevnog rada(mjesečno) ,npr. imamo 30-45%. Po ovome ispada da noćni odgajatelj ima za rad noć-dan isti dodatak 12,5% što je nepravedno. TUMAČENJEOdgajatelj, prema odredbi čl. 59. st. 1 toč.1.1.d. ostavruje pravo na dodatak s osnova uvjeta rada u iznosu od 25%, a isti odgajatelj, ukoliko radi noću za taj rad prema odredbi čl. 59. st.1. toč.1.3.i. ostvaruje pravo na dodatak s osnova rada u iznosu od 12,5% za rad odgajatelja noću.

Tumačenje nam je kao takvo jasno, ali u našoj situaciji imamo nekoliko pitanja:Dnevni odgajatelji, rade noću uglavnom po potrebi, što znači da rade svega nekoliko dana mjesečno, a u Ugovoru o radu definirani su kao dnevni odgajatelji.  Da li bi njima za nekoliko dana noćnog rada trebalo za te odrađene noćne sate posebno obračunavati 12, 5%, što bi bilo vrlo komplicirano , obzirom na postojeći računalni program.Također i obrnuto: kad noćni odgajatelj (u Ugovoru o radu je definiran kao noćni odgajatelj) radi manje od 50% u dnevnim smjenama, da li bi se i njemu za odrađene dnevne sate trebalo posebno obračunati dodatak na uvjete rada od 25%?Da li se i dalje smatra da se dodatak na uvjete rada dodjeljuje  ako djelatnik radi 50% ili više mjesečnog fonda sati na određenim - dnevnim, odnosno noćnom poslovima?  TUMAČENJE:Komisija ostaje kod tumačenja pitanja 31. sa 2. sjednice Komisije.

Upit:Pozorno smo proučili tumačenje sa II. Sjednice Komisije za tumačenje KU za

djelatnost, a koje se odnosi na primjenu članka 46. ZOR-a, odnosno članka 19. KU za djelatnost socijalne skrbi.

Unatoč opširno obrazloženom stavu Komisije držimo da tumačenjem nisu otklonjene dvojbe u svezi primjene predmetnih odredbi.

Naime, u praksi postoje takvi programi tj. poslovi gdje je rad naprosto nemoguće organizirati u petodnevnom radnom tjednu . Konkretno, odredbom članka 60. Pravilnika o vrsti i djelatnosti doma socijalne skrbi ….( N.N. 64/09 ) tjedno radno vrijeme stručnih radnika koji pružaju usluge cjelodnevnog i poludnevnog boravka u domu ili školama strukturirano je na način da se 25 sati neposrednog stručnog rada odrađuje s korisnicima u boravku, 5 sati neposrednog stručnog rada s korisnicima na smještaju, a ostatak do punog radnog vremena ( 10 sati ) na poslovima planiranja, programiranja i vrednovanja rada, rad u stručnim tijelima doma, suradnja sa sudovima za mladež i centrima za socijalnu skrb, savjetodavni rad, s roditeljima i drugim stručnjacima, poslovi stručnog usavršavanja, vođenja evidencije i dokumentacije i dr.

13

Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da se puno radno vrijeme radnika koji pružaju usluge cjelodnevnog i poludnevnog boravka u domu ili školama, mora odrađivati u različitim programima i na različitim lokacijama, s tim da se rad s korisnicima na boravku odvija isključivo od ponedjeljka do petka, sukladno rasporedu rada u školama, a rad s korisnicima na smještaju u sve dane tjedna, uz dodatno ograničenje da neposredni stručni rad, od ponedjeljka do petka,iznosi maksimalno 6 sati dnevno.

Pitanje je kako je za ovu kategoriju stručnih radnika, uz postojeća ograničenja, moguće organizirati posao u punom radnom vremenu i u petodnevnom radnom tjednu ?!

To bi jedino bilo moguće na način da pored 5 sati neposrednog stručnog rada dnevno, s korisnicima na boravku, stručni radnici svakog dana odrađuju još po 1 sat neposrednog stručnog rada s korisnicima na smještaju ( ukupno 6 sati neposrednog stručnog rada dnevno ), što je posve stručno neopravdano i neracionalno. Da ne spominjemo kako većina radnika ne podržava ovakvu organizaciju rada koja podrazumijeva dvokratni rad i putovanje na različita mjesta rada u toku dana.

Držimo da je smisao odredbe o prosječnom radnom vremenu upravo taj da se u iznimnim situacijama, zbog potrebe posla, radno vrijeme može organizirati i na drukčiji način, tj. i u šestodnevnom radnom tjednu,ali uz poštivanje zakonskih ograničenja da tjedni rad ne može biti duži od 48 sati, a mjesečno odstupanje od punog radnog vremena ne može biti veće od 24 sata.

Polazeći od duha propisa, ovakva iznimka zahtjeva šire tumačenje propisa, a ne uže, kako se sugerira u tumačenju Komisije.

I sami sindikati bili su svjesni činjenice da u određenim situacijama nije moguće organizirati posao u petodnevnom radnom tjednu, što je posebice istaknuto od strane g. Managića na XI. sastanku pregovaračkih odbora za sklapanje kolektivnog ugovora, održanom 29.03.2011. godine.

Naposljetku, stručni radnici koji pružaju usluge korisnicima na boravku imaju ugovornu obvezu participirati u radu s korisnicima na smještaju tijekom vikenda, blagdana i neradnih dana, kako se rad u te dane ne bi odnosio samo na jednu kategoriju odgajatelja koja gotovo nikada ne bi mogla koristiti svoje pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom.

Slijedom navedenog, molimo da još jednom preispitate svoje tumačenje od 25. travnja 2012.g., vezano za primjenu odredbe članka 46. Zakona o radu i članka 19. KU za djelatnost socijalne skrbi, isključivo u kontekstu zakonite primjene odredbe članka 60. Pravilnika o vrsti i djelatnosti doma….

TUMAČENJE:Poslodavac je dužan poštivati odredbe Kolektivnog ugovora i rad organizirati rad u

petodnevnom tjednu.

Pitanje 23:

Molim Vas da nam pojasnite na koji način obračunavati sate rada u drugoj smjeni stručnim radnicima koji u direktnom radu u ustanovi rade šest sati. Da li se preostali sati do punog radnog vremena, a koji se odnose na marendu, pripreme, vođenje evidencije i dokumentacije te suradnju sa CZSS, školama i ostalim institucijama, obračunavaju kao redovni sati ili smatrate da i njih treba obračunavati kao ad u drugoj smjeni, vodeći pritom računa o fiskalnoj odgovornosti poslodavaca.

TUMAČENJE:Ako radnik radi u drugoj smjeni, onda se uvećanje plaće za taj rad računa za puno radno vrijeme, tj. za svih 8 sati.

14

Pitanje 24:

Zaposlena sam u domu za odgoj djece i mladeži. Završila sam specijalistički poslijediplomski studij i stekla zvanje magistre dječje i adolescentne psihijatrije, koje je vezano za djelatnost mog poslodavca. Kratica mog zvanja je univ.mag.med. Molim da mi odgovorite da li po kolektivnom ugovoru imam pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%?

TUMAČENJE : Sukladno odredbi čl. 60. Kolektivnog ugovora, radnica ima pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%. 

Dovršeno u 13,oo sati

KOORDINATOR KOMISIJE

Dijana Matić

                                     

15

 

16