OSNOVE REGIONALNOG I PROSTORNOG PLANIRANJA - SEMINAR

TEMA: Sustav središnjih naselja / Tipologija

Valentina Valjak, mag.geogr.

Asistent

vvaljak@geog.pmf.hr

NODALNO-FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA

➢ Nodalno-funkcionalna regija = grad s prostorom s kojim je funkcionalno vezan u obliku kolanja robe, ljudi i informacija (Vresk, 2002).

➢ Prostor koji je ovisan o gradu i pod čijim se utjecajem razvija čini njegovo gravitacijsko područje (Vresk, 2002).

➢Veličina regije proporcionalna je značenju, odnosno nodalnostičvorišta (broju interakcija).

➢ Čvorišta koja su inicijatori djelatnosti neophodna su za egzistenciju regije => SREDIŠNJA/(CENTRALNA) NASELJA➢ Najvažnija čvorišta su gradovi

➢U prostoru postoji sistem čvorišta i njihovih nodalnih regija koje, prema veličini i značenju, čine hijerarhijski sustav (sl. 2.).

➢Za utvrđivanje hijerarhijske strukture nodalno-funkcionalnih regija primjenjuje se nekoliko postupaka od kojih je najraširenija teorija centralnih naselja

Sl. 2. Shematski prikaz hijerarhijskog sustava centara na tri razine

Izvor: Vresk, 2002.

TEORIJA SUSTAVA SREDIŠNJIH (CENTRALNIH) NASELJA

➢Začetnik teorije - Walter Christaller, knjiga „Die zentralen Orte in Suddeutschland“ (1933.)

➢objašnjava proces diferenciranog razvoja naselja

➢Posebno značenje za njegov rad imali su V. E. Kohl, J. von Thünen, A.Weber, R. Gradmanna i drugi

➢ sustav središnjih naselja => određen broj centralnih naselja koja su grupirana oko jednog sustavotvornog centralnog naselja (teorijski koncept)

➢Središnje naselje je ishodište funkcija za određeni prostor

➢ razmještaj centara (u teoriji) mora biti takav da što manji broj većih centara opskrbljuje što veći broj manjih centara na što manjoj udaljenosti (heksagonalna mreža, pčelinje saće)

KRITIKE TEORIJE

➢ Izvorna teorija centralnih naselja kritizirana je zbog idealizirane strukture šesterokutnihopskrbnih područja koja, smatraju mnogi, u stvarnosti ne postoji (Vresk, 2002:217).

➢ Druga skupina kritika odnosi se na činjenicu da je „opća teorija o sistemu centara, kakvu je razradio W. Christaller, zapravo teorija o lokaciji tercijarnih djelatnosti, što u znatnoj mjeriograničava njezinu širu primjenu“ (Žuljić, 1983:121).

➢ Kritikama usprkos, izvorna Christallerova ideja temelj je metodoloških pristupa kojimase sve do današnjih dana ocjenjuje i planira mreža naselja u prostorno-planerskimdokumentima brojnih država, što pokazuje da je iz sfere znanstvene znatiželje prešla u stručnu praksu (Kovačič i dr., 2000; Radica, Paunović i Salaj, 1997).

ZNAČENJE SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA U PLANIRANJU I RAZVIJENOSTI PROSTORA

➢ utječe na organizaciju prostora

➢ velika važnost za očuvanje strukture naselja, posebice ruralnih, tesu preduvjet ravnomjernom regionalnom razvoju

➢ centralna naselja imaju važnu opskrbnu, radnu i administrativnu(upravnu) funkciju koje omogućuju zadovoljenje društvenihpotreba i zadržavanje stanovništva (Vresk, 2002)

➢ Grad u prostoru ima žarišno značenje!

➢ mjesto koncentracije stanovništva, radnih mjesta te proizvodnih i uslužnihdjelatnosti

➢ svojim funkcijama grad okuplja stanovništvo regije koja zatim poprimastabilna ekonomska, demografska i druga obilježja pod uvjetom da polarizacija funkcija nije prenaglašena i isključivo centripetalna pa ondavodi hipertrofiranom rastu pojedinih centara i na kraju centralizaciji

ZNAČENJE SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA U PLANIRANJU I RAZVIJENOSTI PROSTORA

➢ Posljedica nerazvijenosti sustava središnjih naselja =>veći intenzitet iseljavanja i ograničene mogućnosti bržeg iuspješnijeg rješavanja problema nedovoljne razvijenosti(Cvitanović, 1976; Žuljić, 1982 i 1983).

➢ U dijelovima Hrvatske u kojima se nisu razvili jakiregionalni centri izostalo je pozitivno djelovanje procesapolarizacije funkcija pa su takva područja prostoriemigracije i populacijskog pražnjenja (Cvitanović, 1976).

Sl. 7. Mreža središnjih naselja Hrvatske

Izvor: Lukić, 2012.

Sl.2.: Tipovi općeg kretanja stanovništva Hrvatske 2001. godine – pokazatelj upućuje na izrazitu

depopulaciju i izumiranje na velikom dijelu hrvatskog teritorija

(preuzeto iz [URL-3])

PRIMJENA KONCEPTA SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA U PROSTORNO-PLANSKIM DOKUMENTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

• Sustav središnjih naselja prepoznat kao temeljni element uravnoteženije organizacije prostora: • Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

• Nit vodilja = POLICENTRIČNOST

• Sustav središnjih naselja objekt je i instrument prostornog uređenja i regionalnog razvoja

• Problem - Dezintegracija i nedostatak horizontalne iz koje proizlazi terminološka definiranost i ujednačenost. Različiti prostorni planovi na vlastiti način diferenciraju stupnjeve centraliteta.

KZŽ: Regionalno središte; Manje regionalno središte; Područno središte; Lokalno središte (inicijalno razvojno središte);

VŽ: Županijsko središte-regionalno središte; Gradsko središte-subregionalno središte; Manje gradsko središte; Općinsko središte;

Zagrebačka: Središte županije; Središte grada; Središte općine; Manje lokalno poticajno razvojno središte (pomoćno središnje naselje); Naselje s pojedinačnim središnjim funkcijama

TEORIJA CENTRALNIH NASELJA U HRVATSKOJ GEOGRAFIJI

➢ od šezdesetih godina 20. stoljeća➢ početak brže industrijalizacije uvjetovao je i snažniju diferencijaciju centralnih naselja u odnosu na ostala naselja

➢ Vrišer I. - 1968. objavio je, prema Crkvenčiću (1976), „do sada najkompletniji geografski prikaz centralnih naselja“ (za cijelu bivšu Jugoslaviju)

➢ prva cjelovita analiza centralnih naselja Hrvatske, objavljena 1976., slijedila je Vrišerovu metodologiju➢ izrađena je u okviru projekta „Gradovi SR Hrvatske“, voditelja dr. sc. Ivana Crkvenčića

➢ u Hrvatskoj izdvojeno 498 centralnih naselja odnosno 7,5 % od ukupnog broja naselja u Hrvatskoj

➢ Malić - 1980-ih analizirao osnovne razvojne karakteristike centralnih naselja nižega reda, analizirao centralne funkcije naselja Središnje Hrvatske (1981) i unutrašnje Istre (1992)

➢ Laci – 1979 - sustav centralnih naselja Međimurja

➢ Novosel-Žic – 1986 - elementi centralnomjesne organizacije Krka

➢ Njegač - 1999 - funkcionalna diferencijacija I centralnomjesna organizacija Hrvatskog Zagorja

➢ Strategija prostornog uređenja RH, Program prostornog uređenja RH

➢ Lukić – 2009 – Sustav središnjih naselja Hrvatske

➢ Novija istraživanja također ukazuju na vrlo slabu funkcionalnu opremljenost ruralnih naselja.

➢ M. Štambuk i A. Mišetić izračunali su da osnovnu školu ima samo 27 % naselja u ruralnim područjima, zdravstvenu ambulantu 11,5 %, stomatološku ordinaciju 6,1 % i poštanski ured 12 %, a u zastupljenosti tih funkcija postoje i znatne regionalne razlike (Štambuk i Mišetić,2002).

➢ Je li to puno ili malo? Od našeg, ipak urbanocentričnog mišljenja, puno je važnije što o tome misle oni koji u ruralnim područjima žive, a velika većina (83,3 %) primjerice ruralnogstanovništva Lonjskog polja smatra da je u njihovom selu izražen problem manjka društvenih sadržaja (kulturni i zdravstveni objekti, škole, vrtići i sl.) (Štambuk i Mišetić, 2002).

➢R. Franić ocjenjuje infrastrukturnu opremljenost hrvatskog sela, posebno socijalnu, nedovoljno razvijenom: smatra kako je „nedostatna zdravstvena zaštita, socijalna skrb za starije, nedostaje mogućnosti za zapošljavanje, nisu svugdje dostupne predškolske i srednjoškolske institucije, loše je organiziran javni prijevoz. Osim toga, velike su regionalne razlike u stupnjurazvijenosti gospodarske i socijalne infrastrukture“ (Franić, 2006:226).

IZRADA SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA

➢ Ključne zaključke Christallerove teorije Lukić (2009) je sažeo u tri elementa:

1. prepoznavanje osnovne uloge grada kao središta posredovanja dobara iusluga za određeno područje;

2. veći stupanj centraliteta (koncentracije usluga i njihovih korisnika) određuje većedruštveno značenje grada i veći obujam gospodarskih djelatnosti;

3. centralna naselja mogu se rangirati na temelju zastupljenosti i razvijenostipojedinih funkcija.

IZDVAJANJE SREDIŠNJIH NASELJA

Skupine kriterija:

- Opskrba

- Školstvo

- Zdravstvo

- Uprava i sudstvo

- Bankarstvo i financije

- Pošta

IZRADA SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA – KRITERIJI IZDVAJANJA

Izvor: Lukić, 2012.

STUPNJEVI CENTRALITETA:

➢ GLAVNI GRAD

➢ MAKROREGIONALNI CENTAR

➢ REGIONALNI CENTAR

➢ SUBREGIONALNI CENTAR

➢ PODRUČNI CENTAR

➢ LOKALNI CENTAR

IZRADA SUSTAVA SREDIŠNJIH NASELJA – PRONALAZAK PODATAKA

Izvor: Lukić, 2012.

➢ POPIS ŠKOLA, FAKULTETA I VISOKIH UČILIŠTA – www.skole.hr - adresar ; https://www.postani-

student.hr/Ucilista/Nositelji.aspx

➢ POPIS POŠTA – www.posta.hr – pretraživanje poštanskih ureda

➢ POPIS ZDRAVSTVENIH USTANOVA – www.hzjz.hr/mreza-zavoda/ ; dom zdravlja xy županije

➢ POPIS BANAKA – HNB, FINA, stranice banaka

➢ POPIS SUDOVA - https://sudovi.pravosudje.hr/

➢ POPIS PRODAVAONICA – stranice trg.centara, teren, … - u zadnjem koraku!

PRIMJER

FUNKCIJE Područna ili osnovna škola Ambulanta opće medicine Poštanski ured Prodavaonica Ljekarna Stomatolog Supereta Srednja škola Dom zdravlja Prekršajni sud Supermarket Opća bolnica Općinski i županijski sud Hipermarket Sveučilište Klinička bolnica/Klinički bolnički centar Većina trgovačkih prodavaonica STUPANJ SREDIŠNJIH NASELJA

Aleksinica 1 0 x

Bakovac Kosinjski 0 x

Bilaj 1 0 x

Brinje 1 1 1 1 1 1 1 0 4

Brlog 1 0 x

Brloška Dubrava 0 x

Brušane 1 0 1 x

Gospić 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 2

Jablanac 1 1 1 1 1 0 5

FUNKCIJE Područna ili osnovna škola Ambulanta opće medicine Poštanski ured Prodavaonica Ljekarna Stomatolog Supereta Srednja škola Dom zdravlja Prekršajni sud Supermarket Opća bolnica Općinski i županijski sud Hipermarket Sveučilište Klinička bolnica/Klinički bolnički centar Većina trgovačkih prodavaonica STUPANJ SREDIŠNJIH NASELJA

Aleksinica 1 0 x

Bakovac Kosinjski 0 x

Bilaj 1 0 x

Brinje 1 1 1 1 1 1 1 0 4

Brlog 1 0 x

Brloška Dubrava 0 x

Brušane 1 0 1 x

Gospić 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 1 2

Jablanac 1 1 1 1 1 0 5

PRIMJERNASELJE OP/GR Područna škola Osnovna škola Srednja škola

Visoko učilište ili

podružnica

sveučilišta

Sveučilište Ambulante Stomatolog Ljekarne Dom zdravljaDom zdravlja-

ispostaveOpća bolnica

Specijalna bolnica,

liječilište, hospicijKBC Prodavaonice Superete Supermarket Hipermarket Poštanski uredi

Poslovnice

FINA-eOpćinski sud

Općinski sud-

stalna službaŽupanijski sud Prekršajni sud

Prekršajni sud-

stalna službaTrgovački sud Policijske postaje Vatrogasna društva Stupanj centraliteta Kategorija

Bakar BAKAR NE DA DA NE NE NE NE DA NE DA NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA Subregionalni centar 3

Bakarac KRALJEVICA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Banjol RAB DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Barbat RAB DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Bašćanska Draga BAŠKA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Baška BAŠKA DA NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA Lokalni centar 5

Begovo Razdolje MRKOPALJ NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Blaževci VRBOVSKO NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA Naselja sa slabim centralitetom 6

Veli Brgud MATULJI DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE Naselja sa slabim centralitetom 6

Bribir VINODOLSKA OPĆINA NE DA NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA Područni centar 4

Brod Moravice BROD MORAVICE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA Lokalni centar 5

Brod na Kupi DELNICE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE DA Lokalni centar 5

Brseč MOŠĆENIČKA DRAGA DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE Lokalni centar 5

Bukov Vrh SKRAD NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE NE DA Naselja sa slabim centralitetom 6

Cres CRES NE DA NE NE NE DA NE DA NE DA NE NE NE DA NE DA NE DA DA NE NE NE NE NE NE NE DA Područni centar 4

Crikvenica CRIKVENICA NE DA DA NE NE DA DA DA NE DA NE DA NE DA NE DA NE DA DA NE DA NE NE DA NE DA DA Subregionalni centar 3

ZADATAK 1

✓ Za izabranu županiju izraditi sustav središnjih naselja s 5 stupnjeva centraliteta, vizualizacija pomoću GIS programa➢ Lokalni centar

➢ Područni centar

➢ Subregionalni centar

➢ Regionalni centar

➢ Makroregionalni centar

✓ Usporediti sa prostornim planom odabrane županije i sustavom središnjih naselja iz 2008. godine (Lukić, 2012: Mozaik izvan grada).

✓Predložiti mjere za ravnomjerniji razvoj izabrane županije kroz sustav središnjih naselja (min 2).

TIPOLOGIJA – ISTRAŽIVAČKA METODA

➢ Tipologija prostora je često primjenjivana metoda geografskih i srodnih istraživanja

➢ FUNKCIJA:

➢ identifikacija, simplifikacija i poredak podataka radi usporedivosti

➢ pridonosi sređivanju, analizi i komparaciji iskustvenih podataka te postavljanju hipoteze

➢ NEDOSTATAK: statičko promatranje prostora

VAŽNOST TIPOLOGIJA

➢ Sve važniji instrument za oblikovanje regionalno i lokalno usmjerenih razvojnih mjera te praćenje razvitka

➢Sve je evidentnija potreba i za specifičnim mjerama (npr. za ruralna područja).

➢ naime, postavlja se pitanje objektivnosti definiranja jasnih, neupitnih zajedničkih kriterija, posebno kada su oni temelj određivanja financijske potpore

➢ Te specifične mjere ruralnog razvoja većinom su lokalnog i regionalnog karaktera, provođene uz određenu nacionalnu podršku i podršku EU-a.

➢ Namijenjene određenim regijama ili nižim prostornim razinama (obično NUTS3 ili nižim razinama, LAU1 i LAU2).

PRISTUPI IZRADI TIPOLOGIJE

➢ AGREGATIVNI➢ pojedinačne prostorne jedinice okupljaju se u veće klastere temeljem međusobnih sličnosti

➢ polaze od nehomogenosti područja (raznovrsnost demografskih, socio-ekonomskih, funkcionalnih, morfoloških i ostalih obilježja)

➢ analiza više pokazatelja => usporedba => kompleksnost međusobnih odnosa => niz različitih prostornih obrazaca

➢ primjena multivarijatnih analiza

➢ ishod ovisi o inicijalnom odabiru varijabli

➢ DISAGREGATIVNI➢ sve prostorne jedinice promatraju se kao jedna skupina koja se dijeli u niz podskupina, temeljem unaprijed odabranih

diskriminacijskih kriterija (jedna cjelina => svaka prostorna jedinica svrstava se u jednu od skupina u više etapa)

➢ polazište čini nekoliko ključnih kriterija za koje se smatra da najbolje odgovaraju postavljenim ciljevima klasifikacije => redoslijed važnosti odabranih kriterija (za svaki kriterij se bira relevantan indikator)

➢ broj skupina unutar pojedinog kriterija ovisi o cilju istraživanja, odnosno o odluci znanstvenika

➢ najjednostavnija podjela prostornih jedinca je na one iznad i ispod prosjeka vrijednosti određenog indikatora

➢ pristup se smatra fleksibilnijim od agregativnog jer omogućuje jasnije i jednostavnije određivanje principa klasifikacije

➢ ishod ovisi o definiranju kriterija, njihovog redoslijeda i indikatora

Identification

code typ_urbrur

name Typology on urban-rural regions

units index

abstract Urban-rural typology developed jointly by DG Agri, Eurostat, JRC and DG Regio

methodology As described in Regional Focus No. 1/2011

"The classification is completed in three steps:

- identify rural area population,

- classify NUTS 3 regions and

- adjust classification based on the presence of cities."

More information on how to apply the typology can be found in the guidance note.

classification 1 Predominantly urban region

21 Intermediate region, close to a city

22 Intermediate region, remote

31 Predominantly rural region, close to a city

32 Predominantly rural region, remote

PRIMJER - ESPON TIPOLOGIJA URBAN-RURAL

NASELJE OP/GR Bodovi (1) Bodovi (2) Bodovi (ukupno)

Bajčići KRK -4 6 2

Bakar BAKAR -4 5 1

Bakar dio-Sveti Kuzam RIJEKA 1 8 9

Bakarac KRALJEVICA -4 5 1

Banjol RAB -1 7 6

Barbat RAB -1 7 6

Barušići MALINSKA-DUBAŠNICA -4 6 2

Baška BAŠKA 2 8 10

Bodovi (ukupno) Tip

(-2)- 0 Vrlo mali razvojni potencijal

0 - 5 Mali razvojni potencijal

5 - 10 Prosječni razvojni potencijal

10 - 12 Visoki razvojni potencijal

NASELJE OP/GR Bodovi (ukupno)Tip naselja prema

razvojnom potencijaluBajčići KRK 2 Mali razvojni potencijal

Bakar BAKAR 1 Mali razvojni potencijal

Bakar dio-Sveti Kuzam RIJEKA 9 Prosječni razvojni potencijalBakarac KRALJEVICA 1 Mali razvojni potencijalBanjol RAB 6 Prosječni razvojni potencijal

Barbat RAB 6 Prosječni razvojni potencijalBarušići MALINSKA-DUBAŠNICA 2 Mali razvojni potencijalBaška BAŠKA 10 Prosječni razvojni potencijal

Tip Bodovi (1)

A 4

B 2

C 1

D -1

E -2

F -4

BAKAR 7,773 8,279 586,46 1,07 14,12 11,36 2,97 509,52 0,03 32,88 C

CRES 2,959 2,879 655,82 0,97 12,85 11,88 0,56 82,93 0,025 18,47 D

CRIKVENICA 11,348 11,122 1004,12 0,98 12,63 10,2 0,58 73,2 0,03 32,32 C

ČABAR 4,387 3,77 407,63 0,86 11,01 10,61 0,31 31,02 0,025 10,97 D

DELNICE 6,262 5,952 666,79 0,95 12,43 11,68 0,43 59,51 0,025 18,16 D

Općina/Grad P2001 P2011

Indeks

obrazovanosti

(io)

Relativna

promjena broja

stanovnika

2001.-2011.

godine

[i(Pn/Pn-1)]

Tip

Sudjelovanje

mladog

stanovništva

starosti 0-14 godina

u ukupnoj

populaciji prema

Sudjelovanje mlađeg

ženskog fertilnog

kontingenta u ukupnom

ženskom kontingentu

prema referentnom

popisu [pf

Indeks

vitalnosti (iv)

Demografski

indeks

(idem)

Indeks

demografski

h resursa

(ider)

Koeficije

nt

(k)

BAKAR 108,73 8

CRES 111,395 8

CRIKVENICA 109,121 8

ČABAR 100,179 5

DELNICE 104,355 6

Općina/Grad Indeks razvijenosti Razvojna skupina

Razvojna skupina Bodovi (2)

1 1

2 2

3 3

4 4

5 5

6 6

7 7

8 8

STUDENTSKI PRIMJERIBroj turističkih postelja 2015. SDŽ

Broj turističkih dolazaka 2015. SDŽ

Broj turističkih noćenja 2015. SDŽ Koeficijent turističke funkcionalnosti 20015. SDŽ

Naselja Broj turističkih postelja Naselje Broj dolazaka Naselje Broj noćenja Naselje Koeficijent turističke funkcionalnosti*

BAŠKA VODA 12951 BAŠKA VODA 143042 BAŠKA VODA 982762 BAŠKA VODA 467BOL 6517 BOL 91759 BOL 562052 BOL 400BRELA 6424 BRELA 84971 BRELA 568889 BRELA 377

CISTA PROVO 8 CISTA PROVO -1 CISTA PROVO -1 CISTA PROVO 0.3

DICMO 10 DICMO -1 DICMO -1 DICMO 0.4

DUGI RAT 5735 DUGI RAT 41823 DUGI RAT 243977 DUGI RAT 81

DUGOPOLJE 369 DUGOPOLJE 27601 DUGOPOLJE 38923 DUGOPOLJE 11GRADAC 11349 GRADAC 96751 GRADAC 899090 GRADAC 348

HRVACE 9 HRVACE -1 HRVACE -1 HRVACE 0.2

HVAR 8691 HVAR 154216 HVAR 586538 HVAR 204

INDIKATOR 1 2 3 4 5

Broj turističkih postelja <100 100-1000 1000-5000 5000-10 000 ≥10 000

Broj turističkih dolazaka <5000 5000-20 000 20 000-50 000 50000-100 000 ≥100 000

Broj turističkih noćenja <20 000 20 000-100 000 100 000-500 000 500 000-1 000 000 ≥1 000 000

Koeficijant turističke funkcionalnosti <10 10-50 50-100 100-200 ≥200

TIP TURISTIČKOG MJESTA BODOVI

Turističko mjesto 1. reda 20-15

Turističko mjesto 2. reda 15-10

Turističko mjesto 3. reda 10-5

Turističko mjesto 4. reda 5-0

BODOVI

KRITERIJI I INDIKATORI KORIŠTENI U IZRADI TIPOLOGIJE TURISTIČKIH MJESTA

Bodovi

NaseljaBroj postelja

Broj dolazaka

Broj noćenja

Koeficijent turističkefunkcionalnosti UKUPNO TIP TURISTIČKOG MJESTA

BAŠKA VODA 5 5 4 5 19 Turističko mjesto 1. redaBOL 4 4 4 5 17 Turističko mjesto 1. reda

BRELA 4 4 4 5 17 Turističko mjesto 1. redaCISTA PROVO 1 0 0 1 2 Turističko mjesto 4. redaDICMO 1 0 0 1 2 Turističko mjesto 4. reda

DUGI RAT 4 3 3 3 13 Turističko mjesto 2. redaDUGOPOLJE 2 3 2 2 9 Turističko mjesto 3. redaGRADAC 5 4 4 5 18 Turističko mjesto 1. redaHRVACE 1 0 0 1 2 Turističko mjesto 4. redaHVAR 4 5 4 5 18 Turističko mjesto 1. reda

Sl. 2. Tipologija općina/gradova unutar Ličko-senjske županija prema broju mladog

stanovništva i mogućnosti za obrazovanjem unutar općine/grada

ZADATAK 2

✓ Za izabranu županiju izraditi disagregativnu tipologiju s pomoću arbitrarno odabranih, ali logičnih kriterija (najmanje 2), vizualizacija pomoću GIS programa➢ izraditi Excel tablicu s jasnim postupkom izrade tipologije

➢ izraditi kartografski prikaz

ROKOVI:✓ Sustav središnjih naselja i tipologiju skupno snimiti na CD i donijeti na termin seminara 05.12.2019.

PITANJA?

LITERATURA

o Cvitanović, A. (ur.), 1976: Centralna naselja i gradovi SR Hrvatske - Geografska analiza, Zagreb, Školska knjiga

o Lukić, A. 2009. Tipologija ruralnih područja Hrvatske – geografski aspekt, Doktorska disertacija, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

oLukić, A., 2012: Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor

o Vresk, M., 2002: Grad i urbanizacija, Školska knjiga, Zagreb

o Žuljić, S., 1982: O ulozi regionalnih centara u rješavanju nedovoljne razvijenosti dijelova SR Hrvatske; u Z.Baletić i B.Marednić (ur.), Nedovoljno razvijena područja SR Hrvatske Zagreb, 57-70

o Žuljić, S., 1983: Prostorno planiranje i prostorna istraživanja (odabrani napisi), Ekonomski institut, Zagreb