Kriminal i nasilje utie na ivot milionima ljudi u Latinskoj Americi. Neki smatraju drutvene nejednakosti da je glavni faktor koji doprinosi veliki nivo nasilja u Latinskoj Americi, gdje drave ne spreavaju zloin i organizovani kriminal . U godinama tranzicije od autoritarizma do demokratije, kriminal i nasilje su postali veliki problemi u Latinskoj Americi. Nekoliko studija ukazuju na postojanje epidemije nasilja u regiji. Osim direktnih ljudskih gubitaka, porast kriminala i nasilja je nametnuo znaajne drutvene gubitke i napravio mnogo tee procese ekonomskog i drutvenog razvoja, demokratske konsolidacije i regionalne integracije u Americi.Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Meksiku je 2010. godine ubijeno vie od 20.000 osoba. U Gvatemali se na 100.000 stanovnika u prosjeku dogaa 41 ubojstvo, u El Salavadoru ak 66 samo za usporedbu, u Njemakoj ova brojka iznosi 0,8. Tri spomenute zemlje June Amerike nalaze se na vrhu ljestvice zemalja u kojima je nasilje gotovo dio svakodnevice, no one nipoto nisu jedine. Brutalnost, ubojstva i muenja nekako kao da ve pripadaju tradiciji ovog kontinenta. Kada se govori o tri vodee zemlje, o Meksiku, El Salvadoru i Gvatemali, kao prvo u oi upada injenica da su ove drave u svojoj ne tako davnoj prolosti doivjele razna unutarnja previranja i velike politike sukobe: u El Salvadoru i Gvatemali je u 80-im i 90-im godinama prolog stoljea bjesnio graanski rat, dok je Meksiko poetkom 90-ih bio mjestom estokih okraja izmeu pristaa revolucionarnog zapadistikog pokreta sa snagama sigurnosti.Osim toga, vani faktori su svakako i prebrza urbanizacija i slom tradicionalnih socijalnih veza kroz migraciju iz ruralnih podruja u gradove. Mjesto nekadanjih obiteljskih struktura zauzele su razne kriminalne bande kojima se mladi i djeca vrlo rano prikljuuju, budui da veina iz razno-raznih razloga vie nema roditelje ili nekoga tko se o njima brine. Da stvar bude jo problematinija, kada se govori o bijegu sa sela u gradove nakon nekog oruanog sukoba koji se dogodio prije desetak godina, mora se imati na umu da je pri tome rije o traumatiziranom dijelu stanovnitva, o ljudima koji su na vlastitoj koi iskusili nasilje i gubitke. Samim time situacija u gradovima dolaskom upravo ovakvih osoba je uvelike tea i sloenija nego to je to inae sluaj. Razina spremnosti na nasilje i primjenu oruja je time daleko vea a drava sa svoje strane ne ini gotovo nita kako bi migrantima ponudila pomo ili neku drugu vrstu infrastrukture.Vanu ulogu svakako igraju i organizirani kriminal, posebno trgovina drogom. Meunarodne kriminalne mree najlake se ire tamo gdje za njih postoji plodno tlo, gdje vlada siromatvo i bezakonje i gdje zapravo ne postoje gotovo nikakve sankcije zbog primjene nasilja ili ubojstva. Vaan imbenik je svakako i injenica da su dravne snage sigurnosti koje su danas na vlasti, u ne tako davnoj prolosti bile dijelom vojnih diktatura koje su vladale odnosno da su neko i same sudjelovale u oruanim, brutalnim sukobima. Samim time se postavlja i pitanje je li uope mogue oekivati spremnost ovih snaga na promjene, reforme kao to su recimo stavljanje vojske pod nadlenost civilnih institucija i jaanje pravosua. Zemlje poput Meksika, Gvatemale i El Salvadora primjerice, ulau napore u provoenje ovih reformi, ali za sada bez posebnog uinka.Odluujue za daljnji razvoj neke zemlje nakon zavretka oruanih sukoba, svakako je sueljavanje s prolou, budui da se samo na ovaj nain moe izvui lekcija kako nasilje nije i ne moe biti neko legitimno sredstvo. Samo okonanje nasilnih sukoba ne dovodi nuno do prestanka njegove primjene u tzv. mirnim vremenima, pogotovo ako je rije o drutvima u kojima ionako vlada macho princip u kojima su primjena oruja i nasilja kao dio obrane legitimno sredstvo.Osim javnih diskusija veliku ulogu igraju svakako poboljanje ivotnih uvjeta na rubnim gradskim podrujima u kojima ive najsiromaniji. Ona kao primjer navodi Kolumbiju i projekte koje je vlada ove zemlje zajedno s meunarodnim humanitarnim organizacijama provela u Bogoti. Gradonaelnici razliitih stranki su godinama radili na poboljanju infrastrukture, na obnovi ulica i cesta. Ovdje sada ponovno postoji javna rasvjeta, ljudi se usuuju nou boraviti vani, poveao se opi osjeaj sigurnosti. Ona dodaje da su vlasti pri tome silu primjenjivale vrlo rijetko, samo u iznimnim sluajevima, budui da primjena oruja ionako dovodi do eskalacije sukoba. A koliko to upravo za civile moe biti pogubno, pokazuje i najdramatiniji sluaj kada je u Meksiku 2006. godine u sukobu vlade i kartela koji su kontrolirali trgovinu drogom, stradalo vie od 50.000 civila.Ilegalna trgovina droge u Latinskoj Americi se odnosi prvenstveno na proizvodnju i prodaju kokaina i kanabisa, ukljuujui i izvoz tih zabranjenih tvari u Sjedinjene Drave i Europu. Gajenje Coce je koncentrisano u Andima June Amerike, posebno u Kolumbiji, Peruu i Boliviji te ovo je jedini svjetski izvor regije za cocu.