Korozija 3

Opća korozija karakterizira se kao korozija s ravnomijernim smanjenjem debljine metala. Do opće korozije dolazi kada je čitava površina materijala izložena agresivnoj sredini pod približno jednakim uvjetima s obzirom na unutrašnje i vanjske faktore korozije.

Brzina odvijanja ovog vida korozije se predstavlja dubinom prodiranja procesa korozije u metal u određenom vremenskom periodu. Ovaj oblik korozije je znatno manje opasan od lokalnih vidova korozije jer omogućava lako predviđanje vijeka trajanja konstrukcije.

Rupičasta ili pitting korozija je korozija kod koje nastaju rupičasta oštećenja. To je vrlo opasan oblik korozije, čija se brzina općenito povećava sa rastom temperature.

Rupičasta korozija uzrokovana je kada postoji velika katodna i mala anodna površina, zbog čega je jačina napada anode velika. Razlike u potencijalu mogu

biti uzrokovane: •mehaničkom korozijom, •tankom prevlakom oksida, •kiselim đepovima vode, •korozijom zbog soli, rupica ili pukotina, ulja, plinova i djelomične uronjenosti metala.

Selektivna korozija predstavlja vid korozije pri čemu dolazi do selektivnog rastvaranja manje plemenite komponente legure.

Kod mesinga (mjedi) dolazi do tzv. decinkacije. Mesing (mjed) je legura bakra i cinka. Kako je cink anodan prema bakru u morskoj vodi, on korodira ostavljajući šupljikavu masu bakra nalik spužvi.

Grafitizacija lijevanog željeza. Lijevano željezo sadrži do 3.5 % ugljika. U morskoj vodi željezo korodira kao anoda, jer je grafit plemenitiji materijal - katoda.

Interkristalna korozija razara materijal na granicama zrna šireći se na taj način u dubinu i najopasniji je oblik korozije. Može dugo ostati neprimijećena, a dovodi do naglog smanjenja čvrstoće i žilavosti materijala. Konačna posljedica je lom.

Interkristalna korozija se najčešće javlja kod nehrđajućih čelika, zbog izlučivanja krom-karbida duž granice zrna.

Runjanje zrna u medijima te raspad uz zavar (www.pfst.hr/data/materijali/skriptaFSB.pdf)

Čimbenici koji uvjetuju korozijuDa bi došlo do pojave oštećivanja materijala, mora

u promatranom sustavu postojati određena kemijska, mehanička, biološka ili neka druga pokretačka sila.

Kemijski čimbenici U skupinu kemijskih čimbenika spadaju: vlaga, otopljeni plinovi (O2, SO2, H2S, CO2), sadržaj soli, ravnoteža i topljivost karbonata, pH vrijednost.

Koncentracija otopljenog kisika je temeljni čimbenik korozijske aktivnosti morske vode.

Fizikalni čimbenici

U skupinu fizikalnih čimbenika spadaju: mehanička djelovanja, brzina strujanja, zračni mjehurići, svjetlost, temperatura i tlak.

Povećavanjem temperature, povećava se brzina gotovo svih kemijskih reakcija, pa tako i korozije.

Glavni uzročnici korozijskog procesa na brodovima su:

atmosferski uzročnici poput vlage, snijega, magle...; ispušni plinovi i čestice iz motora koje sadrže

kemijske aktivne tvari poput olovnih halogenida, ugljične kiseline, sulfitne kiseline i sl.;

nedovoljna i nepropisna zaštita premazima; nepravilno spajanje različitih metala zbog čega se

uspostavlja galvanski elementi; nedovoljno i nepropisno čišćenje metalnih dijelova; primjena vode za pranje koja sadrži nedozvoljenu

količinu klorida; otpaci hrane, razni voćni sokovi i druge tekućine koje

potječu od posade i putnika.

Korozija metala u morskoj vodi

Morska voda cirkulira, grije i skladišti se unutar broda. Ona je korozivan medij (jaki oksidans) i dobar elektrolit (zbog velikog stupnja disocijacije – na anione OH- i katione H+).

Bitno je napomenuti da se grafitne masti ne upotrebljavaju jer u dodiru sa morskom vodom mogu rezultirati žestokom korozijom bronce i čelika.

Ako se povećava brzina morske vode koja teče preko materijala korozija se povećava do određene granične vrijednosti, zbog:

1) povećane opskrbe kisikom;2) povećane erozija zaštitnog oksidnog filma stvorenog

korozijom.

Pitanja za ponavljanje

1. Definirajte elektrokemijsku koroziju. Što je oksidacija, a što redukcija? Što je katodna, a što anodna reakcija? Kada nastaje vodikova, a kada kisikova depolarizacija?

2. Kako dolazi do stvaranja mikro-elemenata? 3. Kako nastaje galvanski članak? Kako možemo odrediti koji

će od dva metala biti anoda, a koji katoda? Što je elektrodni potencijal metala? Što je naponski niz elemenata ili elektrokemijski niz elemenata?

4. Koja je razlika između opće i lokalne korozije? 5. Objasnite zašto dolazi do pitting korozije! Kako se provodi

ocjena stanja površine?6. Opišite kako do nje dolazi do korozije u procijepu?7. Što znate o selektivnoj koroziji? Što je to decinkacija

mjedi?8. Što znate o interkristalnoj koroziji? Zbog čega dolazi do

pucanja materijala duž granica kristala?9. Kako se izborom veličine anode i katode može utjecati na

elektrokemijsku koroziju?