Komunistička partija Jugoslavije 1952.

godine promijenila naziv u Savez

komunista Jugoslavije (SKJ).

Ustav iz 1963. - samoupravljanje

označeno kao temelj društvenog ustroja.

Ustavom iz 1963. godine promijenjen i naziv države iz

FNRJ u Socijalistička Federativna Republika

Jugoslavija (SFRJ).

Nazive mijenjaju i republike.

Narodna Republika Hrvatska Socijalistička

Republika Hrvatska (SRH).

Grb FNRJ

Grb SFRJ je nakon godine 1963.

sadržavao 6 baklji, umjesto dotadašnjih 5

na grbu FNRJ.

Svaka baklja označavala je jedan od

priznatih jugoslavenskih naroda (Hrvate,

Srbe, Slovence, Crnogorce i Makedonce),

a šesta baklja dodana je nakon što su

muslimani priznati kao poseban narod

(Muslimani s velikim M).

Nakon rata, u Jugoslaviji se

sustavno stvarao kult Titove

ličnosti, a osobito među

mladima.

Titov je rođendan (25. svibnja

– „Dan mladosti“) proglašen

državnim praznikom i

obilježavan svake godine

velikom proslavom.

Isticana Titova uloga u Drugome svjetskom ratu,

njegov otpor Staljinu, zasluge u Pokretu nesvrstanih i

u borbi za mir u svijetu.

Svaka kritički izgovorena riječ ili kritički napisan

tekst o njegovoj osobnosti bili su strogo kažnjavani.

U Jugoslaviji je naglašavano „bratstvo i jedinstvo”

naroda.

Službeno - svi narodi ravnopravni.

U stvarnosti Srbi bili u povlaštenom položaju.

Nametanje unitarizma - stvaranje umjetne

„jugoslavenske” nacije i jezika.

Nametan hrvatsko-srpski jezik.

1967. godine donesena Deklaracija o nazivu i

položaju hrvatskog književnog jezika

Potpisnici Deklaracije tražili da se hrvatski jezik prizna

kao jedan od četiri službena jezika u Jugoslaviji.

Progon autora i potpisnika Deklaracije.

reformu federacije

decentralizaciju

„čiste račune” u raspodjeli sredstava u Jugoslaviji

veće političke slobode

hrvatsku suverenost

zaštitu prava na iskazivanje vlastitog nacionalnog identiteta

Matica hrvatska, hrvatski

sveučilištarci i dio hrvatskog

partijskog vrha zahtijevali:

Hrvatsko proljeće – masovni pokret

hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću

na vrhuncu 1971.

Sjednica Predsjedništva SKJ u prosincu 1971. u

Karađorđevu - početak represija protiv Hrvatske.

Hrvatsko partijsko vodstvo optuženo da je dopustilo jačanje

nacionalističkih i šovinističkih ideja.

posljedice:

- smjena Savke Dabčević-Kučar i Mike Tripala

- uhićenja hrvatskih intelektualaca

- zabranjen rad Matice hrvatske

- otkazi sudionicima otpora

- iseljavanje Hrvata

- zavladala „hrvatska šutnja”

Komunistički vrh na čelu s Titom uvidio nužnost

preuređenja države.

Godine 1974. donesen treći jugoslavenski Ustav.

Ustav 1974. - republike i autonomne pokrajine dobile

veći stupanj samostalnosti.

Potvrđeno pravo jugoslavenskih naroda na

samoodređenje do odcjepljenja od federacije to

će pravo početkom 90-ih iskoristiti Hrvatska i Slovenija

Predznaci sloma

U svibnju 1980. umire

Josip Broz Tito.

Dio političkog vrha Srbije protivio se ustavnim promjenama iz

1974.

Cilj:

ukidanje autonomije Kosova i Vojvodine

nametanje srpske prevlasti i centralizma

Hrvatsko iseljeništvo i politička

emigracija

Nastavak odlaska Hrvata u iseljeništvo i na privremeni rad u

europske zemlje (gastarbajteri).

Razlozi – teško gospodarsko stanje, nezaposlenost.

Hrvatska politička emigracija – prikazivana kao

ekstremno neprijateljska, ustaška, teroristička i nasilna.

U razdoblju od 1946. do

1989. jugoslavenska tajna

policija likvidirala 77

hrvatskih političkih iseljenika

i izvršila 24 atentata koje su

žrtve preživjele.

Jugoslavenski je režim 1978. u Parizu organizirao

likvidaciju istaknutog hrvatskog intelektualca

Brune Bušića (1939. – 1978.).

Smatra se jednim od najistaknutijih branitelja

suvremenog hrvatskog nacionalnog identiteta.

PLAN PLOČE

Socijalistička Federativna Narodna Republika Jugoslavija

Godine 1963. donesen novi ustav – promijenjen naziv države iz FNRJ u

SFRJ.

Hrvatska težnja za nacionalnom ravnopravnošću 1965.-1971.

Traži se reforma federacije, ukidanje centralizacije, pravilna raspodjela

sredstava, veća politićka sloboda, hrvatska suverenost.

Godine 1967. donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog

književnog jezika.

Godine 1974. donesen novi ustav – veći stupanj samostalnosti republika i

pokrajina.

Godine 1980. umire Josip Broz Tito – država ostavljena u potpuno

nesređenim odnosima.

Jugoslavenske vlasti se okrutno obračunavale s hrvatskom emigracijom