HRVATSKI-KNJIEVNOST-knjievnost-umjetnost rijei-beletristika(franc. belles bettres) lijepa knjievnost-literatura(lat. littera,slovo)zbir djela koja se odnose na znanstvena djela

-znanost-svekoliko znanje->prirodne/prirodoslovne->drutvene->humanistike->tehnike

-znanost o knjievnosti-znanstvena disciplina koja se bavi obuhvatnim i sustavnim prouavanjem knjievnosti

1.Teorija o knjievnosti ili poetika-znanstvena disciplina koja prouava ope zakonitosti knjievnoga oblikovanja i osobitosti jezika knjievnosti ->analiza knjievnoga djela->versifikacija(lat. versus,stih) ili stihotvorstvo-znanost o stihovima->stilistika-ope znaajke knjievnoga izraza->klasifikacija prema:-autorima(po emu su srodnii po emu ine skupinu)-jezicima(engleska,njemaka,hrvatska,ruska itd. knjievnost)-knjievnoj formi/obliku-lirika,epika,drama i diskurzivni knjievni oblici-podrijetlu(usmena/narodna i pisana/umjetnika)-namjeni(za djecu,odrasle,starije,znanstvenike itd.)-prema vremenu nastanka(knjievna razdoblja)

2.Povijest knjievnosti-pruava knjievnost u povijesnom slijedu,utvruje razvojne promjene knjievnosti tijekom vremena i odreuje osobitosti knjievnosti u pojedinim vremenskim razdobljima->opa povijest knjievnosti->povijest pojedine knjievnosti ->komparativna ili poredbena povijest knjievnosti

3.Knjievna kritika-dio znanosti o knjievnosti koje se bavi analizom i tumaenjem knjievnih djela i utvrivanjem i opisivanjem njihovih umjetnikih i kulturnih vrijednosti

4.Knjievna metodologija-prouava metode pristupa djelu

Znanost o knjievnosti i srodne znanosti:-estetika(jezik)-bavi se pruavanjem umjetnosti(spoj ljudske mate i talenta koje umjetnici pretvore u djelo)-lingvistika(jezik)-znanost o jeziku-semiotika(znakovi i slova)-opa znanost o znakovima i znakovnim sustavima

LIRIKA ILI LIRSKA POEZIJAgr.lyra-iani instrument-knjievni rod kojem pripadaju knjievna djela u kojima su iskazani osjeaji, misli i doivljaji

-solo pjesme -->monodijska lirika-melika-karakteristike:subjektivnost,ritminost,slikovitost,saetost-lirska pjesma-knjievno djelo napisano u stihovima ili prozi u kojemu su odabranim i umjetniki oblikovanim rijeima iskazani doivljaji, osjeaji i misli (jedinstvo rijei,ritma i zvuka)

-Lirika D.Cesaria(sva djela)-poezija-->sva djela u stihu-->poezija D.Cesaria(sva djela)

-podjela lirskih pjesama prema sadraju/temi(ono o emu se radi u djelu):ljubavna - izraava ljubavne osjeaje (ljubav, ali i ljubavnu enju, patnju, ljubomoru i sl.) domoljubna - izraava osjeaje ljubavi i privrenost domovini

socijalna - oslikavanje siromane sredine, drutvene nepravde i problema, npr.ovisnosti,kriminala, bolesti i sl. ,izraavaju alost i suut, ali nerijetko i bijes i ljutnju

krajobrazna - putem krajobraza pjesnik izraava svoja unutarnja raspoloenja, ujedno se i divi krajobrazu

misaona - refleksivno, duboko promiljanje o tome to je ovjek, koja je njegova uloga ili smisao ivota, to su vrijednosti ivota

duhovno-religiozna - izraava vjerske osjeaje

pjesma u prozi - ima sve to sadri lirska pjesma, samo nije u formi stiha, a njome se moe izraziti svaka tema, bilo kojim stilskim figurama i ritmom

dijalektalna lirska pjesma - pjesma napisana na narjeju nekog kraja te tako pjesnik izraava svoju ljubav prema tom kraju; najee je to pjesnikov rodni kraj

-podjela lirskih pjesama prema tradiciji:himna(hvalospjev) - pjesma sveanog i ozbiljnog tona, polagana ritma posveena osobi ili pojavi kojoj se iskazuje potovanje, divljenje; moe biti posveena boanstvu, dravi, narodu

oda- zanosna pjesma sveana tona posveena zaslunim osobama i vanim temama

epitaf - prvobitno je znaio samo natpis na grobu, a s vremnom je postao kratka sentencija o ivotu i ljudskoj sudbini

epigram - kratka pjesma duhovita i satirina tona sa neoekivanim zakljukom; najkrai i najotriji oblik misaone lirike

elegija (tualjka) - pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nepovratnim ili nedostinim

ditiramb- vedra tona koja slavi prirodu i ivotne radosti

idila-opisivanje sretno i mirnog ivota ljudi,najee u prirodi na selu

-sastavnice lirskih pjesama:kompozicija-nain na koji je djelo sastavljeno

tema - najaspstraktniji dio sadraja; esto je izreena ve u naslovu pjesme

motivi-najmanje tematske jedinice

stilske figure(papir)

ritam-ravnomjerno izmjenjivanje jezinih elemenata:glasova,slogova i rijei

rima(srok ili slik)-glasovno podudaranje slogova na kraju stiha

vrste:-parna (a-a,b-b)-unakrsna/ukrtena (a-b-a-b)-obrgljena (a-b-b-a)-nagomilana (a-a-a-b-c-d)-isprekidana (a-b-c-b-a-d)odabir rijei

oblik kitice/strofe-motivsko osjeajna cjelina

-monostih-dvostih/distih-trostih/tercet-etverostih/katren-petostih/kvintet-sekstet/sekstina-sedmostih/septima-osmostih/oktava-deveterostih/nona-desetostih/decimaoblik stiha-ritmika,zvukovna i znaenjska jedinica,redak u metrikoj kompoziciji

-->vezani-ima rimu,jednak broj slogova u stihu i broj stihova u strofi-->slobodni-nema ono to vezani ima-svjetska knjievnost:"Vlati trave" Walt Whitman,hrvatska knjievnost:A.B.imi-etverac-peterac-esterac-sedmerac-osmerac-deveterac-deseteracpoanta- glavna misao

SONET-vrsta lirske pjesme koja se sastoji od 4 strofe-1.dvije katreni1.katren(teza)

2.katren(antiteza)-2.dvije tercine(sinteza)-->obrat

-zaetnik Francesco Petrarca,autor Antonio da Tempo,u Hrvatskoj Antun Gustav Mato-3 najpoznatije vrste:talijanski/Petrarkin

francuski/Ronsardov

engleski/Shakespearov

-akrostih-stih u kojemu prva slova stihova u majstorskom sonetu imaju znaenje neke rijei(obino osobe kojoj je vijenac posveen)

-knjievna vrsta-djela koja su po svojemu unutarnjem i vanjskom obliku slina-knjievni rod-LIRIKA,EPIKA,DRAMA,DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI(esej,putopis,dnevnik,memoari,(auto)biografija)-anr-izraavanje knjievnoga djela-grafiki izgled-oblik i izgled djela(strofina ili stihina pjesma)

EPIKA-knjievni rod u kojem se pripovijeda o nekim dogaajima koji su se dogodili, ili se smatra da su se dogodili u prolosti

-ope karakteristike:pripovijedanje/naracija(pripovjeda/narator-1./3.l.) - nizanje motiva prema naelu "to je dalje bilo"

opisivanje(deskripcija) - oznaava nizanje motiva prema zakonu asocijacije (podsjeanja), opisuje se izgled lika, prostor u kojem se odvija radnja, sporedni dogaaji, stvari, osobe

-prostor-likovi-ljudi koji sudjeluju u odreenim dogaajima, oni su nositelji zbivanja i ideja -->karakterizacije:psiholoka(proivljavanje)

etika/moralna(osobine)

fizika(izgled)

socijalna(drutveni status)

govorna(govor lika)

epski dijalog/monolog(unutarnji/vanjski) - slui za iskazivanje miljenja i stavova likova

iznoenje misli - pojavljuje se u nekim epskim vrstama i razvija se postupno,a slino je iznoenju misli u filozofiji ili drugim znanostima

KARAKTERISTIKE(epska pjesma,ep,epopeja)Graa: razliiti sadraji iz stvarnostiDogaaji: kompozicija (uvod, zaplet, vrhunac, preokret, rasplet, kraj)a) Invokacija - zazivanje muza, bogova za pomo za nadahnueb) Kronoloki slijed - obuhvaa pripovijedanje dogaaja od poetka do krajac) Retrospekcija - Vraanje radnje u prolostd) In medias res - U sreditu dogaajae) Simultano - Istovremeno pripovijedanje dva dogaaja-retardacija-postupak odstupanja od glavne radnje-digresija -manje odstupanje od glavne radnje(opisi predmeta,likova i prostora) -epizoda - vea, tematski zaokruena digresija koja se moe izdvojiti iz cjeline djela, a da se sauva osnovna radnja(samostalna kompozicija;likovi,manja radnja)-ponavljanje - slui usporavanju i povezivanju izmeu pojedinih dijelova epskog djela(stalni epiteti,stereotipni poetci i zavreci)

EPSKI OBLICI I VRSTE:-->epika u stihu:ep,epopeja,epska pjesma

-->epika u prozi:jednostavni oblici:saga,bajka,basna,mit,legenda,anegdota,poslovica,zagonetka,vic,crtica,gnoma

sloeni oblici:novela,pripovjetka,roman

KARAKTERISTIKE(BASNA)-lat.fabula-kratka knjievna vrsta u prozi ili stihu-alegorija-temelji se na sukobu i dijalogu-likovi(nositelji radnje):-ljudi,ivotinje,prirodne pojave i predmeti-tipini su,nisu individualizirani-posjeduju ljudske karakteristike-poruke uvijek ima,napisana je,a ako nije sami ju moramo pronai :D

KARAKTERISTIKE(BAJKA)-zapoinje izravno(in medias res)-vrijeme i prostor nisu jasno odreeni-formulaian:-poetak(Bilo jednom davno...) -zavretak(I ivjeli su sretno...) -mistika brojevima(iza 7 brda i 7 dolina....7 patuljaka,pono)-preplitanje stvarnih i nestvarnih dogaaja-likovi:-stvarni i nestvarni(fantastini)-dobri i zli(crno-bijela karakterizacija)-natprirodna bia(vile,vilenjaci,vjetice,divovi,patuljci,zmajevi...)-dobro pobjeuje zloKARAKTERISTIKE(NOVELA)-kratka saeta prozna vrsta koja najee sadri samo jedan dogaaj i samo nekoliko likova na relativno ogranienom prostoru i vremenskom periodu istiui samo najbitnije,a zavrava poantom i obratom-kompozicija:uvod,sredinji dio,obrat-->tradicionalna i modernistikasimbolika novela(lirska)

KARAKTERISTIKE(PRIPOVJETKA)-posebna, moderna literarna forma kratke proze koja sadri temeljitu karakterizaciju likova,sporedne likove,ire opise i due pripovijedanje

KARAKTERISTIKE(ROMAN)-velika pripovjedna prozna vrsta u kojoj pripovjeda pripovijeda priu o nekoj temi u kojoj sudjeluju razliiti likovi -pripovijedanje,opis,razgovor(monolog/dijalog)-tematska podjela:drutveni-drutveni odnosi,potekoe,nepravde

psiholoki

povijesni-zbivanja iz prolosti,poviejsne linosti,stvarna i povijesna mjesta

pustolovni-neobini,uzbudljivi i nesvakidanji obiaji

ljubavni

kriminalistiki-kriminalistike teme:ubojstva,nasilje,krae,otmice

znanstveno-fantastini-nadnaravno,prikazivanje ivota u budunosti ili u svemiru

ratni-ratovi,bitke antiratni stav

-termin-svaki knjievni tekst koji nije bio napisan latinskim jezikom (lingua latina),nego narodnim(lingua romana)*razlika izmeu:-fabula-niz dogaaja povezanih vremenski i rasporeenih onako kako bi se mogli dogoditi u zbilji-sie-niz dogaaja u knjievnom djelu-1.moderni roman:Don Quijte,Cervantes (17.stoljee)-moderni roman-roman u kojemu se teite premjeta s dogaaja na lik,tei se otkrivanju ovjekove unutranjosti,njegovom mislenom i osjeajnom svijetu,vrijeme vie nije tradicionalno-tradicionalni(19.st) moderni(od 20.st.)fabulativnost -defabulativnost-nema razvijenu fabulu

-fabula:kronolokiretrospektivnauokvirena-pripovjeda(narator)1.prema licu:1.l./3.l.2.prema ulozi pripovjedaa u djelu:sveznajui(pouzdani,autorski)

nepouzdani

-raspodjela romana prema:>>stavu autora i opem tonu:tenedeciozni(s nakanom)

humoristiki

satiriki

didaktiki(pouni)

sentimentalni(naglaena osjeajnost)

>>itateljima integracije:roman zbivanja

roman lika

roman prostora

>>knjievnim epohamarealistiki/tradicionalni

moderni

-proza u trapericama-proza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjeda,ugl.glavni lik i u 1.l izgrauje svoj osebujni stil na temelju argona i osporavanja tradicionalne i postojee kultureOPREKA(suprotnost)-"nedorasli"(mladi -"odrasli"(oni,svijet odraslih) -ja(lik mladia) -njihove institucije,kultura,filmovi,-nas dvoje knjige,glazba-mi(drutvo i ja) -njihov jezik argon-naa kultura(glazba,knjige,filmovi,odijevanje)-na jezik(argon)*KNJIEVNE EPOHE:1.Usmena knjievnost i knjievnost mitologije2.Pretpovijest knjievnosti3.Knjievnost antike4.Knjievnost srednjovjekovlja5.Knjievnost renesanse6.Knjievnost manirizma i baroka7.Knjievnost klasicizma i prosvjetiteljstva8.Knjievnost romantizma9.Knjievnost realizma10.Knjievnost modernizma

KARAKTERISTIKE(drama,gr.drama-radnja)

-drama(vrsta)-dramska vrsta koja iznosi ozbiljnu radnju obraujui ivotne probleme,a njezin zavretak moe i ne mora biti tragian

-dijeli se na:popis lica i osoba-napisano na poetku djela

didaskalije-upute glumcima

dijalog

monolog(unutranji i vanjski)

-sastoji se od:ina(akta)-zaokrueni dio radnje,dijeli se na prizore

prizora(scene)-manji dijelovi predstave koji se izmjenjuju ulaskom ili izlaskom lika

-sastoji se od:dramske radnje-ostvaruje se izmjenom dramskih situacija

dramske situacije-predstavlja odnos meu likovima na sceni(suprotstavljeni)

dramskog sukoba-raa se iz suprotstavljenih odnosa meu likovima i razvija se tijekom dramske kompozicije

-dramska kompozicija:uvod ili ekspozicija-upoznavanje likova i okolnosti radnje

zaplet ili komplikacija-dio u kojem zapoinje sukob(toka bez povratka)

vrhunac ili kulminacija-dio ispunjuje napetou,dolazi do sukoba

obrat ili peripetija-trenutak u kojem se dogodi suprotno od oekivanoga

rasplet-zavrni dio drame

KARAKTERISTIKE(tragedija,gr.tragos-jarac i gr.ode-pjesma)-nastala iz ditiramba,kult bogu Dionizusveanosti:-seoske(male)-gradske(velike)arhont(dionizije)->koreg(za sveanost)pokrovitelj-->kor/korifej-voa zbora(korovoa)

1.glumac(iz kora)-Tespis(6st.pr.Kr.)2.glumac-Eshil(6.st.pr.Kr.)3.glumac-Sofoklo(5.st.pr.Kr)glumac-mukarac-->maska(komina,tragina,enska uloga)-->nosili koturne-karakteristike starogrke tragedije:-prolog("uvodni govor")-dio prije ulaska kora,a sastoji se od monologa i dijaloga iz kojeg saznajemo glavnu okosnicu radnje -parod-ulazna pjesma-pjsma koju je pjevao kor ulazei u orkestar-epizodij(dananji in)-niz dijalokih prizora u kojima se razvija radnja-stasim-stajaa pjesma kora koja se umee izmeu epizodija i odjeljuje jedan od drugoga-eksod-izlazna pjesma,zavrni dio drame,izlaze i kor i glumci-uloga glasnika-pripovijeda o dogaajima koji se ne odvijaju pred oima gledatelja zbog nedolinostiAristotel-prvi teoretiar tragedije-grki filozof-djelo Ars poetica-katarza(proienje osjeaja kod gledatelja)

-ope karakteristike tragedije:

tragini junak-rtva vlastite nesretne sudbine,sukobljava se s drugim karakterima i okolinom zbog vjernosti svojim visokim moralnim naelima

tragina krivnja-nije pogreka gl.junaka,nego je rezultat sudbinske zablude te djelovanja u skladu sa svojim moralnim naelima

tragini zavretak-glavni junak plaa za svoju dosljednost,a njegova je najvea rtva najvea koju ovjek moe dati,ivot

uzvieni stil-izbor jezinih sredstava u kojima prevladavaju elementi sveanog i dostojanstvenog govora

KARAKTERISTIKE(komedija,gr.komos-veseli ophod,ode-pjesma)

-dramska vrsta u kojoj se na duhovit i smijean nain prikazuju neke ovjekove mane,karakterne slabosti ili drutvene pojave,a likovi su smijeni zbog naglaavanja njihovih mana

-podrijetlo:Grka-u ast bogu Dionizu-->grki obred,slavili plodnost-kor-fantastina skupina(ptice,ose,abe,oblaci...itd.)

-dijelovi:-parabaza-sredinja pjesma kora upuena publici-agon-natjecanje dvaju glumaca,a jedan obino zastupa autorovo miljenje

farsa-kratka i laka komedija koju esto karakterizira grub i vulgaran humor

satira-komedija koja izruguje i otro osuuje neke pojave ili karaktere

humor-neposredno knjievno i umjetniko prikazivanje smijenoga kada se prema ljudskim manama i slabostima odnosi s razumijevanjem i bez elje da ih se osuuje

groteska-prikazivanje tei izoblienosti,neprirodno fantastinom i nakaznom to djeluje na granici izmeu gorko ozbiljnog i smijenog

-vrste(prema elementima na kojima se zasnivaju komini uinci):

komedija karaktera-temelji komine uinke na naglaavanju neke karakterne osobine

komedija intrige-temelji se na zapletu koji je rezultat nesporazuma

komedija konverzacije-temelji se na duhovitim razgovorima i jezinim dosjetkama

komedija situacije-neoekivane situacije u kojima se nau likovi

!Najee se svi elementi kombiniraju

ESEJISTIKA ili DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI

-lat.diskurz-zasnovan na razmiljanju-knjievno-znanstvene vrste i publicistika(novinarstvo)-opa obiljeja:spoj subjektivnog i objektivnog,slikovite(knjievne) obrade teme i analitiki(znanstveni) pristup

ESEJ

-franc.rije-pokuaj-16.st,a od 20.st. osobito popularna vrsta-hrv.-ogled-knjievno-znanstvena prozna vrsta u kojoj se obrauju razliite teme iz ivota,drtva,umjetnosti i znanosti -temi se pristupljuje znanstveno(na nain koji ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje),u nainu se obrade oituje autorova sposobnost umjetnikog oblikovanja,njegova osobnost i stil -trodijelna struktura(nain na koji je graen):1.uvod-iznosi se tvrdnja/teza2.sredinji dio-tvrdnja se argumentira navoenjem razliitih primjera,objanjenja i navoda3.zavrni dio-navodi se zakljuak i potvruje se teza

Michael de Montaigne-francuski renesansni pisac i filozof -16.st.,zaetnik modernog eseja(O odgoju,O uenju stranih jezika...)

DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI

-lanak i osvrt(manje od eseja);esej(ogled);rasprava(opsenije od eseja,vie znanstvene vrste)

-putopis-prozna knjievna vrsta u kojoj pisac zapisuje knjievno-umjetnikim,znanstveno-popularnim ili publicistikim stilom svoja razmiljanja,dojmove i zapaanja sa putovanja

-dnevnik-knjievno-znanstvena vrsta u kojoj autor iz dana u dan kronolokim redom zapisuje zbivanja,dogaaje,svoja razmiljanja i zapaanja

-ivotopis(biografija)-knjievno-znanstvena vrsta koja donosi opis ivota neke osobe-autobiografija-knjievno-znanstvena vrsta koja donosi opis vlastitoga ivota

-memoari(sjeanja)-knjievno-znanstvena vrsta u kojoj autor pie o znaajnim linostima i dogaajima u kojima je izravno sudjelovao ili im je bio suvremenik

Publicistike vrste(lat.publicus-javni)-->knjievno-popularni stil

-reportaa-novinarsko izvjee o nekoj temi,pojavi ili dogaaju na temelju prikupljenih podataka na terenu-podlistak ili feljton-donosi aktualnu temu iz umjetnosti,znanosti,filozofije i svakodnevnog ivota i esto na zabavan i duhovit nain prihvatljiv itatelju-polemika-otro se suprotstavljaju stavovi o nekom problemu

POVIJEST KNJIEVNOSTI

Knjievnosti Starog istoka

3.-2.tis.pr.KrBliski istok(Egipat)STAROEGIPATSKA KNJIEVNOST-najstariji tekstovi nastajali iz religijskih pobudaRazgovor razoarana ovjeka i njegove due(dijalog o smislu ivljenja)

Pouka mudrosti(pripisuje se dravniku Ptahotepu)

Pjesme s rijeke(zbornik ljubavne poezije)

Himna Nilu

Himna Atonu,bogu Suncu(pripisuje se faraonu Ehnatonu iz 2.tis.pr.Kr.)

2.tis.pr.Kr.Bliski istokBABILONSKO-ASIRSKA (MEZOPOTAMIJSKA) KNJIEVNOSTEp o Gilgameu

Hamurabijev zakonik

Bog nareuje Abrahamu da ode u Kanaan

Mojsije 40god vodi narod u Obeanu zemlju

2.tis.pr.Kr.-1.tis.Bliski istok(Podruje sjevernoga dijela Arapskog poluotoka)STARA HEBREJSKA KNJIEVNOSTBiblija

INDIJSKA KNJIEVNOST-najstariji zbornile djela staroindijskih djela obrednoga karaktera - 4 najznaajnije samhite(zbirke): proza + stih

Vede(zbornik svetih knjiga)

Ryveda SamovedaJadurvedaAtharvaveda

-Upaniad (Tajna nauka)-mlai posljednji dio-Vedanta(vede-konac)

Mahabharata(opseni ep)-pjesma o plemenu Bharata:-Pandava -Kaurava

Ramajana(junaki ep)-kraljevi Rama,govori o kraljeviu Rami,vjernoj Siti

Panatantra(zbirka pounih pria i basni)

1.tis.pr.Kr.Daleki istok(Kina)KINESKA KNJIEVNOSTKnjiga pjesama-antologija najstarije kineske poezije,pripisuje se Konfuciju-razliite po vremenu nastanka,sadraju i formi

ARAPSKA KNJIEVNOSTKur'an 7.st.-sveta knjiga Islama u kojoj su zapisane Alahove rijei prenesene Muhamedu-sastavljena je od 114 poglavlja(sura)rasporeenih po duljini-klasini arapski jezik

1.tis.TALMUD-sveta knjiga Hebreja-zbirka vjerskih spisa,zakona i komentara SZ-dvije verzije:babilonska verzija(500.g.,kanonski priznata)

jeruzalemska ili palestinska verzija(4. I 5.st.,kraa)

-aramejski jezikGRKO PJESNITVO-VERSIFIKACIJA

1.Kvantitativna(antika)-grki i latisnki jezik-utemeljena je na pravilnoj izmjeni dugih i kratkih slogova

kratki slog-->TEZA (u) /mora-duljina trajanja kratkog slogadugi slog-->ARZA (-)

-->STOPA-osnovna ritmiko-melodijska jedinica-stihovi su se odreivali prema broju i vrsti stopaVRSTE STOPA:purihy ( u u )

trohej ( - u )

jamb ( u - )

spondej ( - - )

daktil ( - u u )

VRSTE STIHOVA:heksametar(estostopac)-najstariji 6-5 daktila ili spondeja,a zavrni je trohej-pentametar-5 stopa

2.Silabika (lat.syllaba-slog)-temelj ritmike organizacije-->naelo nizanja stihova jednake duljine(jednaki broj slogova)-dijele se prema broju slogova:(deseterac,dvanaesterac...)-javlja se u srednjem vijeku-->vezana uz pojavu knjievnosti na narodnim jezicima-ulogu ima rima (srok/slik) i cezura(stanka)

3.Akcenatska(tonska)-naelo pravilne izmjene naglaenih,nenaglaenihslogova i raspored naglasaka u stihu

4.Silabikoakcenatona

GRKA KNJIEVNOSTRazdoblja(sinteza)1.Arhajsko ili Pretklasino razdoblje (750.g.pr.Kr.-450.g.pr.Kr.)Homer 8.st.pr.Kr.Ezop 6.st.pr.Kr.Alkej-"Lai"-alegorijska pjesma,4 stiha,katreni-eolsko narjeje s otoka Lezba-alkejska strofaSapfa-"Ljubavna strast"-katren,3 jedanaesterca,peterac-odonej-monostih kojim je zavravala(11)-ljubavna lirika,upravljala kolom-eolsko narjeje-safika strofaAnakreont-"Pijuckajmo" i "Iskren sam"-anakreontska/epikurejska poezija(vino,vinsko raspoloenje,ivotne radosti)

Pindar-"Pjesnik o ratu"-Pindarove ode(strofa,antistrofa,epod)-4 knjige epinikija-oda u ast pobjednika na natjcanjimaOlimpijske

Pitijske

Istamske

Nemejske

-grka lirika(gr.melos-melika)-7./6.st.pr.Kr.-->gl.instrumenti + ples + pjesmakitara(farminga)

frula

lira

a)monodijska lirika-solo lirika uz pratnju instrumenatab)korska-kor pjeva(epitalamij-korska svadbena pjesma,Sapfa)

2.Klasino razdoblje (450.g.pr.Kr.-323.g.pr.Kr)-tragedije-Eshil,Sofoklo i Euripidm g -Eshil-"Okovani Prometej" -->titanske linostii r -Sofoklo-"Antigona,Kralj Edip" -->idealiziranit a -Euripid-"Elektra" -->obini ljudi noeni strau s manama i nedostacimas -deus ex machina- kazalino-knjievni postupak u kojem dolazi do intervencije k a bogovaa-komedija:-starija-Aristofan-novija-Menandar-povjesniar:Herodot-filozofija :Aristotel i Platon

3.Helenistiko razdoblje (323.g.pr.Kr.-30.g.pr.Kr.)-epilij-negdanji ep,krae-pastirska pjesma-epigram-->Marcijal

4.Carsko(rimsko)razdoblje-roman

RIMSKA KNJIEVNOST