knjizevnost - ii parcijalni

7/25/2019 Knjizevnost - II Parcijalni

1/4

Historija arapske knjievnostiPitanja sa odgovorima za II parcijalni ispit

1. Osnovne karakteristike razdoblja Abasida.Period Abasida traje od 8. do 13. stoljea. Abasidski period vezan je za podruje Bagdada. Od

poetka desetog stoljea vlast bagdadskog halife ne dopire nogo dalje od !raka. "oko naredna trivijeka# koliko je institu$ija uspjela da opstane# ona i dalje vr%i fukn$ije oralnog sredi%ta islaskogsvijeta. &nji'evnost u ovo doba vi%e nije istoarapska# iako se e(u njeni prevashodni

predstavni$ia i dalje nalaze nogi izdan$i arapske rase. Arapska prevlast se izgubila u vrijeeOejada# a u novoj kulturi ravnopravno sara(uju pobije(eni narodi. Oni ak poku%avaju da izrazesvoju nado u odnosu na Arape# hvale se prvenstvo i ugledo svojih drevnih kultura inagla%avaju univerzalnu vrijednost )uhaedove poruke* to je znaajni pokret uubija +zahtjevinaroda, koji je potresao prve abasidske vjekove. Ovo je bio period kulturno-historijskog i naunog

pro$vata# period poezije i njene ujetnike# historijske i kaparativne vrijednosti. "ako(er ovo je iperiod proze# postoji proza adaba+pripovjedna# zabavna i pouna,# kao i kitnjasta ujetnika proza.2.Najznaajnije jezike kole abasijskog perioda.

ajznaajnija jezika %kola u abasijko periodu bila je abasidska //oderna %kola// Ovi //oderni//+isli se na graatiare oderne %kole, osjeaju neprijerenost tradi$ionalne pustinjske poezijenovo dru%tveno i kulturno 'ivotu# izvje%taenost stare kaside# ovje%talost njenih kanonskihtea# te izrazito poleino suprotstavljaju svoju novu ujetnost* kratke fragente izvan svakeshee# bez jezikih arhaizaa# koji neposredno izra'avaju njihova iskustva veseljaka i dvorjana#kakvi su veino ovi pjesni$i# ali i du%evne uke i religiozne sunje. "o je poezija vina# ljubavi#slasti 'ivljenja u kulturnoj i prefinjenoj sredini# opisi palata i dotjeranih perivoja# ujesto turobne

pustinje# lovakih pasa# pijetlova# riba i kaila. Abasidski //odernisti// sastavljaju iz virtuoznosti ilipo narud'bini# prigodne stihove u staro aniru +drevna kasida nikada ne uire u arapskojknji'evnosti# ak ni danas nije sasvi rtva,# ali je njihovo najiskrenije i najspontanije nadahnue unovo svijetu i novo stilu koji trijufuje na dvoru.3. Bejtul!ik"e# uloga i znaaj ove institu$ije.

Nisam mogao nai

%. Najznaajniji pjesni$i abasijske "oderne.ajznaajniji pjesni$i abasijske oderne su* Abu uvas# Be%ar ibn Burd# Abu-l-Atahija# )usliibn el-0elid# Abas ibn el-Ahnaf# !bn er-ui# !bn el-)utaz# !bn el-2ad'ad'# Abu "ea# l-Buhturi# l-)utenebi# Abu 4iras el-2adani +s ti da Abu "ea# Buhturi# )utenebi i 2adanispadaju u neoklasiare# e(uti oni se nisu suprotstavljali odernia# ak su se i osjealiodernia,.&. 'bu Nuvas ( kratka biogra)ija.5ro je oko 816. godine. 7itao$iHiljadu i jedne noipoznaju ga kao linost iz kruga 2aruna er-

a%ida. 5 bu uvasu prepoznajeo pravu pjesniku narav kakvu je iao i Oer ibn Abi abia.Bio je iz Ahvaza u 2uzistanu# iranske krvi# no boravio je u pustinji# u kojoj je i njeu proteklovrijee jezikog %agrtovanja# a zati su ga u Basri uputili u sve tajne arapskog jezika. ivio jeveseli i razuzdani 'ivoto koji se odra'ava u njegovoj poeziji. jegov divansadr'i ono najbolje%to je dala nova poezija +opisna# erotska# dionizijska,.*. Osnovne karakteristike 'bu Nuvasove poezije.0eliki dio Abu uvasove poezije posveen je lijepi li$ia i tijelia 'ena i u%kara$a# a naglas$isu tu sasvi drugaiji nego u uzritskoj ljubavi i pristojnoj galantnosti. 5 pjesaa o vinu osjeao

pravog pjesnika. 5'ivanjia je dao ono najbolje od svojih fizikih i unih snaga.+. Bear bin Burd kratka biogra)ija.5ro je 986. godine. Poezijo je poeo da se bavi jo% u doba Oejada. 5 najvee dijelu

njegovog stvarala%tva nalaze se sve odlike nove %kole* realiza bez predrasuda# tean i razgovjetanjezik# esta upotreba dijaloga# gradska pozadina. Ba%arova linost je slo'enija# sadr'i intelektualne#filozofske i religiozne eleente. :avr%io je kao 'rtva linih neprijatelja i religiozne netrpeljivosti


2/4

koja je harala za vrijee halife el-)ehdija. Od njega je u poeziji ostao onaj sreni realizaljubavne pjese.,.Najznaajnije karakteristike 'bu Ata!ijine poezije.:naenje njegovog nadika je //luda glava//. jegovu poeziju karakteri%u stihovi o 'ivotu i ljubavi.0i%e od ljubavi prea Bogu opsjedala ga je isao o prolaznosti 'ivota. Asketsko raspolo'enje on jeizrazio u nogi svoji stihovia. jegovu poeziju karakteri%e jednostavnost jezika# jasnog i

bliskog svakodnevno govoru.-. Najznaajniji pjesni$i ljubavne poezije arapske "oderne.Abu uvas# Be%ar ibn Burd# )usli ibn el-0elid# Abas ibn el-Ahnaf# !bn ui# !bn )utaz#2ad'ad'.1. Abas ibn elA!na) i njegovo s!vatanje ljubavi.;a Abaso ljubavni otivi popriaju posebni# //ugla(eni// oblik. Abas ljubav shvata kao su%tinski

prin$ip pobo'nog slu'enja voljenoj. On ljubav shvata kao opleenjujuu silu koja ga navodi da volii daje ljubav svojoj dragoj 4auz +izi%ljeno ie,.11. /bn 0u"i ( kratka biogra)ija.!bn ui iao je te'ak 'ivot zagoravan nepriznavanje njegovog ujetnikog dara# knji'evnisuparni%tvia# srtni sluajevia u porodi$i. Ove nevolje izo%trile su njegovu uro(enu o

zapa'anja ljudskih ana# psiholo%kog analiziranja i sklonost ka autobiografsko ispovijedanju.jegov divan obiluje dugaki kasidaa iji jezik nije jednostavan# ali u kojia on zato estonapu%ta uobiajene otive da bi sebi dao odu%ka.12. Najznaajniji predstavni$i neoklasi$iz"a.

ajznaajniji predstavni$i neoklasi$iza su* Abu "ea# l-Buhturi# l-)utenebi# Abu 4iras el-2adani# Abu-l-Ala el-)aari.13. Osnovne karakteristike 'bu e"a"ove poezije.bu "ea je u vlastito stvarala%tvu bezbojan i izvje%taen# nejasan i te'ak. On svojirijeniko# strukturo# a naroito duho svojih ostvarenja o'ivljava iitiranje starine# dodajui

pone%to novo kao %to su barokne slike ili sofistika senten$ioznost.1%. Osnovne karakteristike Bu!turijeve poezije.

Buhturijev divan zaniljiv je zbog autobiografskih i abijentalnih odraza# kao i istananijegujetnikog sisla. Opisao je halifske palate i perivoje# vje%taka jezera i la(e za u'ivanje naabasidsko dvoru. O'ivio je poeziju ru%evina# opjevao i izrekaa ukrasio posjetu osta$ia2usrevove palate.1&. 'bu ajib el utenebi ( kratka biogra)ija.odio se u skronoj porodi$i u &ufi . godine# a ubijen . godine u blizini Bagdada. 0odio je'ivot dvorskog pjesnika. ajljep%e godine proveo je u ;iriji. jegovo stvarala%tvo bilo je usjerenona stvaranje panegirika# visokopravne elegije i olbene pjese. )e(uti on je u sve uveo spontanitalenat# senzibilitet i verbalno obilje. &ralji$a )utenebijevih etafora je hiperbola# ponekad istinskidjelotvorna# a ponekad groteskna. 5 ovo ovjeku se nalazila iskrena pjesnika 'i$a# izrazito

na$ionalno osjeanje# 'al za staro arapsko slobodo i dostojanstvo.1*.arakteristike utenebijeve poezije.Odgovor se nalazi u prethodnom pitanju.

1+. 4oezije 'bu '5ala el earija i njene osnovne karakteristike.On je bio slijep# ali je razvio veoa 'ivu intelektualnu djelatnost u kojoj se stapaju dva aspekta @nauni i pjesniki. On je bio naunik i virtuoz. &ada se prodre kroz njegov ueni oklop# ulazi se uoriginalni isaoni i osjeajni svijet. 5 svoji djelia daje sr' linih edita$ija o 'ivotu i sudbini#Otkrovenju i obeano rugo svijetu# Bogu# ovjeku i ljudsko dru%tvu. jegova isao nikadanije ogla biti li%ena protivrjenosti niti je ogla biti pre$izno forulisana.1,. 4redstavni$i "istine poezije.l-)eki# es-;arad'# el-&alabadi# 'elal ed-din ui Atara'elaludin ui# 2afiz# 'ai# el-

2alad'# Oer ibn el-4arid.


3/4

1-. Osnovne karakteristike arapske poezije na zapadu 6Andaluzija7.Poeziju zapada karakteri%e razliitost unutar su%tinskog jedinstva. !stok ovoj poeziji dajetradi$ionalni knji'evni jezik# etriku# osnovne tee# stil# pa i odraze svojih knji'evnih iskustava ievolu$ije. :apad# Cpanija# sve to prihvaa i razra(uje te na sve to dodaje svoj doprinos# ne%totipino zapadno* strofinu poeziju.2. /bn Hani el 'ndelusi i karakteristike njegove poezije.

jelovao je izvan Cpanije i posvetio je svoj panegiriki talenat hvalospjevia i politikojpropagandi jeretikih egipatskih 4atiida.21. /bn Haz" i njegovo s!vatanje ljubavi.Autor djela Dolubiin (erdan +"auk el-haaa,. "o djelo je ljupka rasprava o ljubavi koja jeostvarila veliki uspjeh u uropi. &roz svoju teoretsku i anegdotsku prozu protkao je obilje poetskih$itata. "o su ladanaki stihovi koji ponavljaju kon$ep$iju ugla(ene ljubavi u stilu Abasa ibn el-Ahnafa.22. uvee! ( objasniti.)uve%eh (''opasana ili sloena poput pasa''!je pjesa od pet# seda ili vi%e strofa u kojoj se riarazliito kobinuje. ;adr'aj muveehe je identian onoe iz poezije sa isto rio# te iaoljubavne pjese# hvalospjeve# satire# elegije# a identian je i jezik @ klasini arapski.

23. 8edel ( objasniti.a kraju posljednjih strofa muveeheuba$ivale su se izreke ili itavi stihovi na govorno jeziku."ako je do%lo do ije%anja dva govora* vulgarnog i roanskog. 0reeno se ovo pro%irilo naitavu muveehu"te je tako nastaozedel@ strofina pjesa na andaluzijsko vulgarno jeziku.2%. Najznaajniji prozni stvarao$i arapske knjievnosti u abasijsko" periodu.!bn el-)ukafa# el-'ahiz# et-"auhidi# et-"enuhi.2&.Najznaajnija djela prozni! autora u abasijsko" periodu.!bn el-)ukafa*

preveo knjigu#elila i $imna prevevo indijskuPan%atanatru

stvorio originalna djela*&dab elebir ()elia njiga adaba! prirunik savr%enog svjetskog ovjeka*isala o drugovima

l-'ahiz* #itab elbejan vattebjin (#njiga o elovenciji i jasnom izlaganju!

#itab alhajavan (#njiga o ivotinjama!

#itab elbuhala (#njiga o rcima!

t-"auhidi* +uabasat (,ilozosa predavanja!

#itab elimta valmuanasa (#njiga povjerljivog prou%avanja!

-ssadaa vassadi (*asprava o prijateljstvu!

t."enuhi* Nivar elmuhadara (#una gozba!

,ered ba'de 'ida (Olaanje poslije opasnosti!


4/4

0ijei iji prijevod treba znati napa"et

arguentovanje EFGHIJiskaziskazi KFLMN QLM

klasiari RFSTU

utvr(ivanje VFWXY graatiati ZF[\ iskaziskazi VJ]FW Z]FW^

arguentovanje _FW`HJsavreenioderni cXT[S

proza ]c`Spoezija c`S

analogno zakluivanje FUkriterijiuslovi _

terinolo%ki izrazi VF[mSstavstajali%te UcS

znaenjeznaenja FS q `Sanaliza J^Ypredaja J]

arguentovanje wTHJ dokazdokazi xGI GI

prenosila$ ZJ]znaenje yJS

graatika gre%ka {[M

konstruk$ija |}~dokaz M

dozvoljavanje cG~zabranjivanje `Sponavljanje ~

klasiari SJTUgraatiki c[\

koentar ~predstavljanjeizlaganje ^

knjizevnost - ii parcijalni

Documents