159

Suppl. 2, 2016

Neurol. Croat. Vol. 65, Suppl. 2, 2016 Poster presentation

Ostale teme (PP-12/3)

KNJIGE O DEMENCIJI NA HRVATSKOM JEZIKU

MIMICA N1,2, Mimica Ne2

1 Klinika za psihijatriju Vrapče Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska2 Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a, Zagreb, Hrvatska

ninoslav.mimica@bolnica-vrapce.hr

Tekstovi o Alzheimerovoj bolesti ili općenito o demenciji na hrvatskom jeziku do unazad desetak godina su predstavljali rijetkost, no u zadnje vrijeme počeli su se pojavljivati. Iako su knjige o demenciji postojale i ranije na drugim, tzv. velikim, jezicima, zainteresiranost naših autora, prevodioca i nakladnika, primjećujemo tek u zadnje vrijeme što korelira s povećanom svjesnošću o važnosti Alzheimerove bolesti za suvremeno društvo. Nadalje, i veći broj stručno-znanstvenih publicistika na području demencija, kako u svjetskim tako i domaćim stručnim časopisima, zatim interes medija (novine, radio, TV, film) za ovu problematiku, doprinijeli su pojavi knjiga na hrvatskom jeziku koje obrađuju ovu tematiku.Kada govorimo o knjigama koje pišu o demenciji, onda tu možemo razlučiti najmanje dva područja: postoje stručno-znanstveni tekstovi za profesionalce s jedne strane te popularni tekstovi namijenjeni laičkoj tj. općoj populaciji. Za očekivati je, s obzirom da se radi o području medicine, da će veći broj tih knjiga biti udžbeničkog karaktera namijenjenih određenim segmentima (budućih) profesionalaca, kao što su studenti, medicinske sestre, liječnici, psihijatri, neurolozi, psiholozi, općenito zdravstveno osoblje. No, kako se ne radi o rijetkim bolestima, već uključujući i njegovatelje, zahvaćen je velik broj ljudi, pojavljuje se i znatan interes za knjigama koje bi bile namijenjene ne-medicinarima, tj. laicima. Dapače, baš su laicima i ne-medicinarima na neki način i potrebnije te knjige na hrvatskom jeziku, jer oni manje posežu za stručnom literaturom na stranom jeziku.Od prijevoda strane literature na hrvatski jezik treba ovdje svakako istaknuti integralni prijevod (936 str.) američke psihijatrijske klasifikacije DSM-5 u izdanju Naklade slap iz Jastrebarskog, 2014. godine, a koji sadrži poglavlje o «Neurokognitivnim poremećajima», što je novi terminus technicus za demencije. Od udžbeničke literature izdvajamo knjigu Psihijatrija urednika Begić, Jukić i Medved,

u izdanju Medicinske naklade iz Zagreba iz 2015. godine, a koja sadrži poglavlje «Organski duševni poremećaji» u kojemu se opširnije govori o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama. Kao primjer teksta za poslijediplomsku i stalnu edukciju ističemo knjigu «Praktičan pristup bolesniku s demencijom (Frontotemporalna demencija i Alzheimerova bolest)», urednika Klepac i Borovečki, u nakladi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz 2016. godine. Do konca 2016. godine očekuje se da u izdanju Medicinske naklade izađe interdisciplinarni sveučilišni priručnik pod naslovom «Alzheimerova bolest i druge demencije - rano otkrivanje i zaštita zdravlja», urednika Tomek-Roksandić, Mimica i Kušan Jukić.Knjiga autorice Ljiljane Kerepčić Ratkaj, koja je u 2016. godini zapaženo promovirana na više mjesta, prva je hrvatska knjiga koja govori o demenciji iznutra, iz perspektive njegovatelja. Autorica je ispričala svoju priču, ali je isto tako sakupila i životne priče drugih njegovatelja te je sve to ukoričeno pod naslovom «Alzheimer u mojem domu - obiteljske istinite priče», a izdavač je bio Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi.Kao svojevrsni kuriozitet, ističemo da su još 2011. godine, u izdanju Hrvatskog knjižničarskog društva iz Zagreba prevedene „Smjernice za knjižnične usluge za osobe s demencijom”, autora Helle Arendrup Mortensen i Gyda Skat Nielsen.Za očekivati je da će knjige koje obrađuju temu demencije na hrvatskom jeziku u budućnosti biti još zastupljenije, jer puno je još tema ostalo neobrađeno, a i interes za demencije općenito je sve veći. Zasigurno će se prije ili kasnije pojaviti i knjiga na hrvatskom jeziku kojoj će autor biti osoba s dijagnosticiranom (početnom) demencijom, čega u svijetu i na drugim jezicima ne manjka.