klasični njemački idealizam u tumačenju ortege y gasseta

IzvorničlanakUDK1(091)(430)“17/18”OrtegayGasset,J.Primljeno30.9.2015.

MilijanaSladojević-MalešUniverzitetuBanjojLuci,Filozofskifakultet,BulevarvojvodePetraBojovića1a,BA–78000BanjaLuka

[email protected]

KlasičninjemačkiidealizamutumačenjuOrtegeyGasseta

SažetakNamjera je autorice u ovom radu prikazati specifičnosti Ortegine recepcije Kantove i Hegelove filozofije. S jedne strane, pokazat će se da je za razumijevanje Kantove filozofije jedna od presudnih činjenica ta da je Kant bio Nijemac i čovjek modernog doba. S druge strane, bit će prikazano i zašto je »kopernikanski obrat« u Kantovoj filozofiji za Ortegu y Gasseta najhrabriji preokret u ljudskoj povijesti te kako ga Ortega y Gasset konkretno razumijeva. U dijelu rada posvećenom recepciji Hegelove filozofije bit će prikazano kako se neke od Hegelovih ideja o filozofiji povijesti pojavljuju u Orteginom konceptu povijesne znanosti, tj. kako ih on razumijeva, preuzima, kritizira, tumači i preinačuje.

KljučneriječiJoséOrtegayGasset,modernost,subjektivnost,refleksivnost,bitak,historiologija,historijskastvarnost,a priorijezgra,duhnaroda,krajolik

Uvod

Iakosemoždapoobujmufilozofskeprodukcijeiličuvenjusvogfilozofskognasljeđateškomožemjeritisprimjericenjemačkomilifrancuskomtradici-jom,španjolskafilozofskamisaoipaknijepropustilaosvrnutisenaklasičnunjemačkufilozofijuiponuditinjenoautentičnorazumijevanje.Utomkontek-stuOrteginarecepcijaovefilozofijesvakakonijeslučajanizbor.Dvasurazlo-gatomu:prvo,OrtegayGassetjenajplodniji,najznačajnijii,uvjetnorečeno,najpriznatijišpanjolskimislilac,štogačinisavršenimkandidatomzapred-stavnikaovetradicije;drugo,moždaivažnije,klasičnanjemačkafilozofijateknjegovomzaslugompostaješirepoznata/prepoznatauŠpanjolskoj.PremaOrteginimriječima,zanjegovemladostiuŠpanjolskojčitaosejedinoKrausedokseosamomKantuiliHegeluznalovrlomalo.Nastojećipromijenitita-kvostanjestvariOrtegayGasset1923.godinepokrećečasopis(iizdavačkudjelatnost) Revista de Occidente kojim je nastojao, pored klasika, prijevo-dima pokriti i sve važnije tokove tadašnje suvremene njemačke filozofije.OrteginfilozofskiinteresmeđutimnijeležaoupukojpopularizacijiovemislinitiunekakvojapologetskojinterpretacijiKantailiHegelausmisluvraćanjanjihovimfilozofskimrješenjima.TakvovraćanjenaprethodnefilozofijeOr-tegayGassetodbaciojekaonedopustivuneautentičnostipotpunifilozofskipromašaj.Budućisinsvogvremenaipredstavnik(utovrijemedominirajuće)filozofije života, on je upravo kao zahtjev vremena proklamirao nadilaže-nje svakog idealizma (pa tako i idealizmaklasičnenjemačke filozofije).Atonadilaženje,kakogajeOrtegayGassetzamislio,dalekojeodnekritičkogodbacivanja iliodricanja svakevrijednostiKantovoj iHegelovoj filozofiji.Naprotiv,onosesastojiuslobodnompostavljanjupredtefilozofijetražeći,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA140God.35(2015)Sv.4(617–634)

M. Sladojević-Maleš, Klasični njemačkiidealizamutumačenjuOrtegeyGasseta618

prihvaćajućiidaljerazvijajućisamoonoštojeutojmisli»živo«iinstruktiv-nozavrijemeizkojegseonapromatra.

KantkaoNijemacičovjekmodernogdoba

Ortegino tretiranje Kantove filozofije u potpunosti je određeno njegovimspecifičnimpristupomfilozofijiucjelini,kojegkarakterizirazahtjevdaseuobziruvijekuzimaodnoscjelineživotaautorainjegovefilozofskedoktrinetedaseuprošlimfilozofijamauzimauobzirsamoonoštojeunjima(ostalo)živo.UtomkontekstuOrtegayGassetanaliziraodlikemodernogdobaaliiodlike»germanskeduše«kojesuodgovornezaopćikarakterKantovefilo-zofije tepredstavljajuključzanjeno ispravno razumijevanje.UKantovomdjelusabranajemodernaepohasasvimsvojimvrlinamaiograničenjimaitoupojednostavljenomijasnomvidugotovouvidusatnogmehanizma,kakotokažeOrtegayGasset.OprugekojepokrećumehanizamkodKantaistesuoneoprugekojesu,višeilimanjevidljivoiurazličitimoblicima,djelovalenapo-vijestjošodrenesanse.OtićićeOrtegayGassetikorakdaljetvrdećidaetapeu razvojukriticizmaodgovarajuetapama razvojakapitalizma ida svakako»nijeslučajnostdajeKantodlučujućeimpulsezasvojezavršnodjeloprimioodengleskihmislilaca.Engleskajeprijekontinentastigladovišihformika-pitalizma«.1Međutim,neradiseotomedabiovakvoshvaćanjebilopribli-žavanjestavovimahistorijskogmaterijalizma(kojiOrteguyGasseta,premanjegovimriječima,nemožeinteresirati),nitiotomedasekritičkafilozofijashvaćakaopukaposljedicakapitalizma.Radiseotomedasuikapitalizamikriticizamproizvodiistogtipačovjeka,modernogčovjeka,kojegodlikujenepovjerljivost,opreznostinesigurnost.Zbogopreznostiinesigurnostiusebekojeodlikujuburžuja,onsemorabavitiprijesvegapostizanjemsigurnostiitokrozizbjegavanjeopasnostiiobranu.OrtegayGassettakoćeupravouKanto-vojfilozofijiiščitati»gigantskuprojekcijuburžujskeduše«.2Indikativnojeuovomslučaju,naglašavaOrtegayGasset,daKantpitakakoje(ijeli)mogućaspoznajasvijeta,stvarnostiistvari,anekakosumogućisvijet,stvarnostilistvari.Duhsetakobavisamimsobom,svojomsposobnošćuspoznaje,anesvijetom.Ovozanimanjeduhasamimsobom,kaoopćakarakteristikafilozofi-jejošodrenesanse,nijeništanovonikodKanta,alijespecifičnopotomeštojekodnjega»nezanimanjeuniverzumom«dovedenodokrajnosti:

»Sodvažnimradikalizmomizmještaizmetafizikesveontološkeproblemeiproblemestvarnostiizadržavaisključivoproblemspoznaje.Nijemuvažnoznati,negoznatidalisezna.Drukčijerečeno,višeodznativažnomujenepogriješiti.«3

Takosesvamodernafilozofija,premaOrteginommišljenju,korijeniustrahupredgreškom.Kantova»moderna«opreznostisuzdržanostpojačanesujošiprirodnomsuzdržanošću,usamljenošću,samousredotočenošćuiprijesve-garefleksivnošćunjegovegermanskeduše.Otud inaglašavanjeKantakaoNijemca – za njegovu filozofiju koja poništava svijet presudna je njegovanjemačkaduša.Prvobitnoiskustvonjemačkedušepripojavljivanjujestsa-moća,onasezatičesamanasvijetu,zatvorenausebebezneposrednogkon-taktasbiločimdrugimgdjeočiglednošćuzanjupostojisamonjenovlastitoja.Svijetjeovdjeuvijeksamoideja,činjenicasvijestiukojugajerefleksi-japretvorila;svijetnikadnijeneposrednoviđen,negojeuvijekprelomljenkrozja.Neophodnoje,smatraOrtegayGasset,daseovagotovopatološka»zamjenateza«prepozna/priznakaoparadoksukolikoseuopćeželishvatitinjemačkiduh.Naime,uprirodnomporetkuobjektvansvijestijestonoštojeprimarnojernemasvijestiakonijesvijestonečemu.Bivanjesvjesnimsame



svijestiuvijekjesekundarnapojava.Upravotuiležiparadoks,smatraOrtegayGasset,štoNijemacpočinjeodonogštojesekundarno,štonužnodolaziposlijeiodnjegapravionoštojeprimarno.Kantjetakotragičnipredstavniksubjektivističkenjemačkedušekojaželidohvatitisvijet,aneuspijeva:

»Kritikačistogumaveličanstvenajehistorijaoveborbe.JednousamljenoJaborisedaosvojidruštvosvijetaidrugihJa–alinenalazidrugosredstvodaihzadobijedodaihstvoriunutarsebe.«4

Ovojeudessvekolikenjemačkefilozofije,smatraOrtegayGasset.Onajeuvijekpokušajdasesvijetkonstruiraitakozadobije.Neposredanodnospre-masvijetunjojjenedostižan.Takoseipojamsamosvijesti,kaoosnovnipo-jammodernefilozofije,rađaupravoiznjemačkeduše.Pojamkojise,tvrdiOrtegayGasset,teškoprevodiiteškorazumijevaizvannjemačketradicije.5ZaNijemca je usamljenost prirodno stanje, dok je to, recimo, za južnjakanajvećakaznainemogućnost.OrtegayGassetćezaprimjeruzetiMarkaAure-lija,kojičakikadpišesamomsebineuspijevaostatisam:

»Nevidimotamojedanduhkojisesakupljaunutarsebesamog,nego,naprotiv,jednojakojeseprojektiraizvansebesamogufiktivnogdvojnika,kojeodsebesamogpravivanjskogprijateljainjemuupućujemudreopomeneimlakapriznanja.UdjeluMarkaAurelijanedostajeupravointimnosti.«6

Sdrugestrane,OrtegayGassetnavodiLeibniza,snjegovimsvijetommona-daukojeneprodireništaikojesujedneoddrugihpotpunoizolirane,iliKan-ta,kojiosjećanjeusamljenostidovodidokrajnostiikodkojegpostojisamojednojedinojakojeje»centariperiferijastvarnosti«.Izovogjejasno,smatraOrtegayGasset,zaštojeKantporedsvihmogućihimnogoočiglednijihstvariodabraoiutemeljsvegapoložiobašrefleksivnusvijest.Ulogici,rećićeOrtegayGasset,Kantodbacujeopažanjekojejeprimarniaktsvijesti(jeronoštoopažanjesadržisamojekaotičanskupnajraznovrsnijihutisakaistogajošuvijeknijespoznaja).IakoćeKantrećidasvakaspoznajapočinjeiskustvomtedajebezovognema,ustrogomsmisluspoznajapočinjetektamogdjerefleksijadohvaćaovomoreutisakai,raščlanjujućiga,reorga-nizirapremaspoznajnimprincipima.Kaoštoulogiciodričeopažaj,Kantu

»…eticiodričeatributdobrotesvakomspontanomaktu,svakomosjećanjukojeautohtonoiz-bija izdubine ličnosti.Kao iopažanjeuspoznaji,osjećanjeumoralu trebabitiparalizirano,ispitano ibitće iskrenosamoondakadagarefleksivniumdobropogleda iuzdignenanivo‘dužnosti’«.7

1

JoséOrtega yGasset,Kant, Hegel, Dilthey,RevistadeOccidente(Col.el Arquero),Mad-rid1958.,str.13.Podovimnazivom,kaopo-sebnaknjiga, sabrani su ina jednommjestuobjavljeni sljedeći Ortegini tekstovi rasutikroz različite sveske sabranih djela: »Kant,reflexiones de centenario 1724–1924«; »Fi-losofíapura,Anejoamifolleto‘Kant’«;»La‘Filosofíadelahistoria’deHegelylahistorio-logía«;»Enel centenariodeHegel«;»Guil-lermoDiltheyylaideadelavida«;»Prólogoala‘Introducciónalascienciasdelespíritu’deW.Dilthey«.

2

Ibid.,str.12.

3

Ibid.,str.7.

4

Ibid.,str.19.

5

Njegaje,premavlastitimriječima,uvijekiz-nova zapanjivalo kako njemački studenti slakoćomrazumijevajutajpojamikomotnisuunjegovoj upotrebi, dok španjolski studentitekuzvelikinapordolazedonjegovograzu-mijevanja.

6

Ibid.,str.23.

7

Ibid.,str.30.



Svuda je prisutna i očiglednaKantova »suspenzija« neposrednosti.On odrefleksivnostipočinjekaoodonogprvogi,štoviše,proglašavajespontanošćusamom.Utomparadoksalnompredstavljanjurefleksivnostikaospontanostiogleda se njegovapedanterija u kojoj je, opet, smještena »mentalna snagaNijemaca«.OrtegayGassetslikovitoćeseizrazitipaćezaKantakazatidapatiodontofobije, tj. užasava se sveganeposrednog, jednostavnog, jasnog–užasavasestvariposebi.»Osjećapotrebuzaogrtačemipancirom«8svakiputkadmusepribližistvarnost,želiseobranitiodnje.Ibašzbogovog»osje-ćanjakozmičkogužasa«,filozofijabićapretvoritćese,odKanta,ufilozofijukulture.KulturazamjenjujeilipokrivaneposredanživotkojijezaNijemcanepodnošljiv.Takotranscendentalniidealizam,smatraOrtegayGasset,pred-stavljanekuvrstuobrambenogmehanizma.RazlogKantovog odbijanja neposrednosti i prezira svih »prvih osjećanja«ležiučinjenicidajeutimslučajevimadušapokrenutaobjektima,svijestjereceptivnaitimepasivna.OnonačemuKantkaoNijemacinzistiraaktivnostjesubjekta,aova,opet,nepočinjedoksenepojavirefleksija.Tekjeurefleksi-jisubjektusvompravomelementu,onuspoređuje,organizira,odlučuje,tj.istinski djeluje.Djelovanje, aktivnost – eto vrhovne odlike njemačke dušekojajeporodilarefleksijuipoložilajeutemeljstvarnosti.Tekkrozrefleksijusubjektmoženesmetanoislobodnodjelovatiizsamogsebeinijeograničenbiločimeosimsobomsamim.SnažnamoćrefleksijekojaodlikujeNijemcepokretačkajesnagasvenjihovefilozofijeiosnovanjenogpravilnograzumi-jevanja. Izovevizure također iodlikeKantovefilozofije,kaoštosuopre-znost,sumnja,zastajanjepredstvarnošću,dobivajunoviizgledinovomjesto.SumnjanijepresudnakodKanta,ističeOrtegayGasset,jeronnijesumnjičavpovlastitojprirodi,daklekaoNijemac,negosamokaomoderničovjekatoje,opet,jedna»historijskanijansa«kojadolaziteknadrugomjesto.Temeljnajenjegovaodlikaaktivnost,čvrstautemeljenostusebisamom,asumnjajepo-služilasamokaosredstvokojećedokazivanjeteutemeljenostiiomogućiti.

Promjena smisla pitanja o bitku

DabiseKantispravnorazumiopotrebnojestalnoimatinaumudaKantninemasvojufilozofiju,opominjeOrtegayGasset.Zamagljivanjutečinjenicedoprinijelisu,uvelikojmjeri,neokantovcisvojimisključiviminzistiranjemnakriticizmuizanemarivanjemsvegaostalog.Dabiseizbjeglesličnegreškei stranputiceu razumijevanjuKanta,OrtegayGassetpodsjećadaKantoveKritike nesadržeKantovufilozofiju,većsu,premanjegovimvlastitimriječi-ma,samopripremazasistemkojisetekimaizgraditi.JedinijerazlogzaštoKantnijeimaofilozofijutajštojenijestigaoimati,itodoslovno.PritomKantnijejedinikojemusetodogodilo,sličnasudbinazadesilajeiPlatona,kojitekpredkrajživotadolazidospoznajanakojimabi,eventualno,mogaoizgra-ditisvojufilozofiju.9Radiseovrlozanimljivojkoincidenciji između»dvanajoriginalnijamisliocačovječanstva«čijefilozofijesuistovremenobilenaj-inspirativnijeiizvršilenajvećiutjecajnafilozofskumisaoopćenito.

»Takoincidencijadodatnojeusložnjenaiovom:niPlatonniKantnisudošlidotogadaimajufilozofijuzatoštosubilidvaspororazvijajućaduha,stiglisudozrelostisvojeinspiracijetekondakadajeprošlazrelostnjihovogživota.«10

OvojprošlojzrelostiKantovogživotaOrtegayGassetpripisujeiteški,goto-vonepristupačanstilsamognjegovogizlaganja.Onnaročitoističedvazahtje-vakojasemorajuispunitidabisekodKantamoglojasnovidjetiono»živo«



pitanjeiupotpunostishvatitinjegovznačaj:prvo,moraseozbiljnoistrogobavitisamomfilozofijom,idrugo,moraseprestatipoklanjatipažnjaKanto-voj»filozofiji«.Drugimriječima,neophodnojezaronitiispodsvihKritikaiizvući»rijedakbiser«Kantoveoriginalnosti.Ovajje,konačnosmodošlidotoga,sadržanučuvenojKantovojformulacijiouvjetimamogućnostiiskustvakaouslovimamogućnostipredmetaiskustva,odnosnouformulacijidaostva-rimaznamosamoonoštosmoprethodnostaviliunjih.Svodećiprethodnospomenutuformulacijunatradicionalnoidealističkosta-novište o bitku kaomišljenju, neokantovci su u potpunosti promašili njensmisao,smatraOrtegayGasset.Pitanje»Štojebitak?«razumijevanojekrozčitavupovijestfilozofije,svedoKanta,takokaodasepitakojemrodustvaripripadaovajpredikat.Isvakidaniodgovor,odTalesovevodedoLeibnizovemonade,biojeodgovornaovako(pogrešno)shvaćenopitanje.Smjenjivalisuseufilozofskojmislirazličitiobjektidostojnitogadabudunosiociovogpredikata: supstancija, ideja, bog, um itd. »Uvijek kada se reklo ‘Bitak jeMišljenje’,razumijevalosedajemišljenje(…)biloBiće,dajebilo‘stvar’kojojizvornopripadapredikatBitak.«11Naime,nikadasenijezadržavalonasamompredikatu,negoseuvijekdirektnotragaloza(najsavršenijim)objek-tomčijibitopredikatmogaobiti.Iidealizamirealizam,usvojimpokušajimadavanjaodgovoranapitanjeosmislubitka,odredilisubitakkaobiće.Timesuzavršiliudualnostimišljenje–bitak.Čakiidealizamkojisâmomišljenjeproglašava bitkom tomišljenje ipak razumijeva kao neko biće po sebi.Utomese,premaOrtegi, i sastoji»greška«kojuKantuočava i ispravlja.Onjeprvi,smatraOrtegayGasset,kojipitanjeobitkurazumijeva(iuskladustimpokušavadatiodgovor)kaopitanjeosamompredikatubezupravljanjanaobjektilipredmetkojijenjegovnosilac.Dakle,kadasepitaštojebitak,nepitasekojipredmetiliobjektpolažepravonaovajpredikat,negoštojebitaksâmkaopredikat.»NajvećagreškačitavefilozofsketradicijedoKantabila je pretpostavka da stvari imaju bitak, same po sebi, na vlastiti rizik iodgovornost.«12Topitanjebitkakaopredikatanijese,doKanta,ninaziralokaoposebnopitanjejerbitakjebio»ononavlastito«bića,najapstraktnijiinaj-osnovnijikarakterstvari,njenopo sebi.13IovdjedolaziKantkoji,nasuprotčitavojfilozofskojtradiciji,tvrdidastvarizanasnisuposebi,danemajubitakposebi.Jedinibitakkojiimajujeonajkojisâmspoznajnisubjektpostavljaunjih.Štoviše,nesamodastvarinemajubitakvećnispoznajnisubjekt,onoja,nemabitakposebi,negogasamsebiistvarimapostavlja,intelektualnogapostavlja,dakle,mišljenjem.Timeseopetstižedoidealističketvrdnjeobitkukaomišljenju,aliovajput,smatraOrtegayGasset,ispravnoshvaćene.Bitakjemišljenjenezatoštobimišljenjupripadaopredikatbitka,negozatoštojepostavljanjebitkausvijetisamogsebeintelektualno,misaonopostavljanjebitkaodstranemislećegsubjekta.

8

Ibid.,str.31.

9

J.OrtegayGassetsepozivanadijalogSofistukojemPlatonpriznajedajegriješiocijelogži-votavjerujućidajevažnokretatiseodstvarikaidejama,dokje,zapravo,najvažnijepoka-zatikakosuidejeprisutneustvarima.

10

J.OrtegayGasset,Kant, Hegel, Dilthey,str.48.

11

Ibid.,str.50.

12

JoséOrtegayGasset,¿Qué es filosofía?,Re-vistadeOccidenteenAlianzaEditorial,Ma-drid2007.,str.229.

13




Kantjeovakvimpristupom,smatraOrtegayGasset,promijeniosmisaoonto-loškogpitanjaobitkuakaoposljedicasejavljapromijenjensmisaosamogodgovora.Kadase,uovompromijenjenomkontekstu,kažedajebitakmišlje-nje,misaonijevišeshvaćenakaonekakvastvarposebi,kaojedinastvarnostkojauistinupostojinitisubića,tj.»stvarisvijeta«,kaodrugorazredne,svede-nenamisaokaonaonoprimarno.

»Alineradiseobićima,negootomedabitkubića–kakvagodonabila,tjelesnailiduhovna,svedoksuspoznatljiva–nedostajesmisaoukolikoseunjemunevidineštoštosamimstvarimapridolaziondakadamislećisubjektstupauodnossnjima.«14

Drugimriječima,subjektjetajbezkojegnemabitkaikojitekpostavljabitak»uuniverzum«.Ovopridolaženjenečegasamimstvarima,premaKantu,ni-kakonesmijebitishvaćenotakokaodasepojamnekestvari(objekta,pred-meta)proširujedodavanjemnovogpredikatakojijojpripada,negotakodasemisaonimaktomsubjektapostavljapredmetpojma.ZatoćeKantikazatidabitaknijenikakavrealanpredikat,negosamopozicijastvari:

»Bićeočevidnonikakonijenekirealanpredikat,toćerećinekipojamoičemuštomožepridoćiuzpojamnekestvari.Onojesamopozicijajednestvariiliizvjesnihodredabaposebi.«15

Dabipojasnioštotozapravoznači,Kantćenavestiprimjerlogičkeiontičke(kakoće jeHeideggernazvati)upotrebebitkakodpojmaboga.Ulogičkojupotrebi,kodsuda»Bogjesvemoćan«,bitaknijenikakavpredikat,negokaokopulasuda(»je«)služisamotomedapovežesubjektipredikat,tj.»onasamostavljapredikatuodnospremasubjektu«.16Međutim,akosekaže:»Bogjest«,ondavišenijeriječosubjektu(ilipojmu)Bogkojemsepridajenekidrugipo-jamkaopredikatkojimsedanipojamproširuje,negoseuzimajedansubjektsasvimsvojimpredikatimaipostavljasekaopostojeći,tj.»predmetstavljamuodnospremamomepojmu.«17Uobaslučajaradiseo»upotrebi«bitkakojajemisaona,razumskaupotrebabitka,dakle,upotrebabitkaodstranemislećegsubjekta.Ulogičkojupotrebiradiseopostavljanjuodnosaizmeđusubjektaipredikatajednogsuda,dokseuontičkojiliobjektivnojupotrebibitkaradiopozicijiilipostavljanjuodnosaizmeđuja-subjektaiobjekta.18

Kada Heidegger, naglašavajući značaj Kantovog promijenjenog shvaćanjapojmabitka, kažedakodKantabitaknije realanpredikat, on toobjašnja-va i tumačiKantovomdoslovnomupotrebomriječi ‘realan’,kojaneznači‘stvaran’ kao ‘postojeći’, nego ‘stvarstven’, koji pripada stvari.Takobitaknijeništastvarnousmislustvaripripadnokaostvarstveno,negoneštoštosetiče,prijesvega,samogsubjektainjegoveaktivnosti.‘Bivstvovanje’i‘jest’,sasvimsvojimznačenjimaipromjenama,pripadajuvlastitompodručju.Oninisuništastvarsko,tojest,zaKanta,ništapredmetno.19Stogabitaknijerealanpredikat,negopozicijakaopostavljanje,kaopred-metanje.Toistoćenagla-sitiiOrtegayGasset:

»Bitaknemasmisaoosimukolikoseodnosinasubjektkoji,kaočovjek,imapotrebuzanjim.Štoviše:onsesastojiisključivoujednojradikalnojljudskojpotrebi.«20

BitakjetakoikodOrtegeyGassetashvaćenisključivokaoproizvodsubjektaitokaorezultatnjegovepotrebedautvrdibitakstvarinebilisetakoisamutvrdiouživotu,kojizanjegapredstavljanesigurnostineizvjesnost.Među-tim, takoutvrđenbitaknikadnijebitakstvariposebi,pogotovonije samastvar,negosamojednasubjektivna»intelektualnashema«.Ovomkonstruk-cijomsubjektseslužidabi»učvrstio«stvarijersuone,zavisnoodokolnosti,promjenjive i svaki trendrukčije.Kako ječovjekosuđenna interpretaciju,osmišljavanje i projektiranjevlastitog života, onmora imati nešto čvrsto s



čimmožeračunatiusvojimplanovima.To»čvrsto«jebitakstvarikojisu-bjekt,također,sâmproizvodiipostavlja.Obziromdasubjektpostavljabitakstvarima/bićimasvijeta,uključujućiisamogsebe,bitakstvaripretvaraseujedanakt.OrtegayGassetće,sobziromnaovoodređenjebitkakaoakta,rećidaKantmoždanijebioupotpunostinisvjestanonoganaštoje»nabasao«aštosasvimmimonamjereizbijaiznjegovihKritika. Tojepojam»postavlja-jućegisamopostavljajućegja«kojitekposljednjihgodinaKantovogživotaizrazitozaokupljanjegovupažnjuaizkojegćenaveličanstvennačincrpitiFichte,SchellingiHegel.21

Međutim,kodovogodređenjabitkakaoaktamorasebitinaročitooprezan,upozoravaOrtegayGasset,dasenebiponovozapalouonoodčijekritikesekrenulo.Aktsenesmijeshvatitikaobitakuonomstaromsmislugdjebitakkaopredikatpripadaaktu,tj.aktsenesmijepretvoritiuneku»kvazistvar«,ustvarposebi.Bitakje,zapravo,rezultataktasubjektajergaovajproizvodiipostavlja–otudajebitakpozicijastvari,onjesamodnossubjektaistvari.

»Negovorinam[bitak],stoga,ostvariposebi–naovommjestuKantjebioupravu–negoostva-riunašemživotu,onjenomunutarživotnomznačenju.Potražitekorijenznačenjakojenosibilokojipojamividjetćetedajeonoštojeunjemumišljenouvijekvezaizmeđunekestvariinas«.22

Timesetvrdineštogotovoheretično:bitaknijenikakvastvar,makakoonasavršenabila,ončaknijeniništastvar(stve)no,negojerezultatsubjektovogteorijskogakta:»Neophodnojedasepred‘stvari’postavijedansubjektobda-renmišljenjem,jedanteorijskisubjektdabionesteklemogućnostdabuduilinebudu.«23Bitaksetakojavljaustvarimatekprisudarusopćomteorijskomaktivnošću,kažeOrtegayGasset.Teorijajeaktsubjekta,akaotakvaonajeuvijekpitanjeitopitanjeobitku.Bitakizadobivasmisaoteksastanovištapitanja ipotragezanjimodstranejednogsubjekta.Doovakvogshvaćanjabitka,premaOrteginimriječima,moglosedoćisamoprethodnorazdvajajućidvaznačenjasamogtermina‘bitak’–bitkakaoodređenogbićaibitkakaopredikata–reformirajućitimezastarjeluvrijednostpojmabitkakaobitkaposebi.UpravotojeučinioKantitekodatlese,tvrdiOrtegayGasset,upravomsvjetluvidizaštosekodnjegaispostavljanemogućimgovoritiobilokakvombitkuadaseprethodnoneistražikakavjesamspoznajućisubjektkojibitakpostavlja.Drugimriječima,neradiseotomedajeKantuočiogreškustaremetafizike,kojajepropuštalaistražitičovjekovespoznajnemogućnostipajezaposljedicutakvogistraživanja,kojejesampoduzeo,Kantdobiopromije-njen smisao pitanja o bitku.Upravo suprotno, tek razdvajajući dva znače-njaovogpojmaikoncentrirajućisenabitakkaopredikat,kaoproizvodaktasubjekta (tj. bitak kao poziciju stvari),Kant jemogao postaviti zahtjev zaistraživanjemsubjektovihspoznajnihmoći.

14

Ibid.,str.51–52.

15

ImanuelKant,Kritika čistoga uma,Kultura,Beograd1958.,str.498.

16

Ibid.

17

Ibid.

18

Usp. Martin Hajdeger, Putni znakovi, Plato,Beograd2003.,str.399.

19

Ibid.,str.396.

20

J.OrtegayGasset, ¿Qué es filosofía?, str.226.

21


22

J.OrtegayGasset, ¿Qué es filosofía?, str.232.

23




Novi pojam bitka kao osnova zaKantovooslobađanjeodidealizma

Toštojebitakpitanje,atimesubjektovateorijskaaktivnost,odnosnomišlje-nje,nijeninajmanjeobvezivaloKantanaidealističkorješenje,tvrdiOrtegayGasset.Tojeono»ultraživo«čitavenjegovefilozofijeaštosupropustiliuvidjetineokantovcialiisviostalimislioci:toštomišljenje,tj.subjekt,po-stavljabitaku stvari ibićanepovlači za sobom ipretvaranje stvari ibićaumišljenjeiliusubjekt.»Ustvari,razvojnjegovihidejavodisubjektivnomidealizmu;alijačvrstostojimizatogadasenajdubljislojkantizma,njego-vaizvornajezgra,možesavršenoosloboditiovogtumačenja.«24NesamodaKantovafilozofija,usvojojbiti,višenijenužnosubjektivizamnegoonanijenužnoniidealizam.IakojeOrtegayGassetgeneralnozaokupljenkritikominadilaženjemidealizma(kojiidentificirasasubjektivizmom25),onćeKantaosloboditi i jednog idrugogodređenja, razvijajućinjegovepostavkena te-meljuovakvogshvaćanjabitkaupravcupovezivanjasubjektaiobjekta.OvoOrteginočitanjeKantasažetoćeiznijetiMorónArroyonasljedećinačin:

»KodKantasepoprviputlomiovastatičnostiizoliranostbitka:Kritikabibilaotkrićedaseonopo-sebibitkasastojiubitku-zarazumijevanje.Prijesvakekonkretizacijebitkaubiću,bitakimasmisao,onjebitak-otvorenostkačovjeku,kaoštoimišljenjeimajednopo-sebikojejebitiotvorenkabitku.«26

Kant,premaMorónArroyu,povezujebitakirazumijevanjeaOrtegayGassetnatemeljutogapravijošsamojedankorakzamjenjujućiKantovorazumije-vanježivotom,pa tavezasada,napotpunoOrteginozadovoljstvo, izgledaovako:mojživotznačibitiotvorenkabitku,abitaknijeništaposebi»osimumjeriukojojbibiozamene.«27Kantbisasvimsigurnoisamdošaodotoga,uvjerenjeOrtegayGasset,dajesamo»stigao«,sudećipoonomspomenu-tomzakašnjelominteresuza»postavljajućeisamopostavljajućeja«(drugojepitanjebilimutoidopustilanjegova»refleksivna«njemačkaduša,aotomOrtegayGassetnekaženišta).Izbjegavajućigreškeizamkesubjektivizmaneophodnoje,ipak,priznatisubjek-tuonoštomupripada.Spoznajaje»subjektivnostodglavedopete«jerjeonaaktivnostsubjektakojiječovjek.Međutim,svakipojamiliidejatogsubjektazahvaćajuneštoštojeobjektivno,idejajeuvijekidejaonečemu,anesamaosebi.Takosusvakipojamiliidejapojamiliidejasubjektakojinjimazahvaćaobjekt.Timejepojamistovremenosubjektivaniobjektivan,štojeustvaripa-radoksakosesubjektiobjektrazumijevajukaopotpunoodvojeni»entiteti«,kojiseopetgubiukolikosesubjektiobjektshvatetakodajesubjektotvorenpremaobjektu ikanjemusekreće,dokobjekt zadobiva smisao samoakopostojinekisubjektkojemseraskriva.Tojenačinnakojisenjihovodnosmorapromatratidabiseizbjeglejednostranostiirealizmaiidealizmatenadi-šaosubjekt–objektdualizam.Usvjetluovakvogshvaćanjaodnosasubjektaiobjekta,ukojemsuonijedanzadrugogkonstitutivni,28ičuvenaProtagorinarečenicadobivasasvimdrukčijeznačenjeodonogkojejojjeobičnopripisi-vano.Naime,todaječovjekmjerasvihstvaripreuzimanojeitumačenoodstranemnogih,pritomnajčešćeomalovažavano,aunekimslučajevimagoto-vo»pretvorenouglupost«(naročitokodpozitivistairelativista,rećićeOrte-gayGasset).TajnavaljanograzumijevanjaProtagorinefrazeležiuobraćanjupažnje na samu riječ »mjera«.Čovjek jemjera svih stvari jer one nemajumjeruusebisamima.Njihovamjera,toštoonejesu,načinnakojijesutoštojesu,njihovjebitak.Aovaj,opet,podrazumijevačovjekovuintervenciju.Tobi,smatraOrtegayGasset,bioplodanpravacuistraživanjuKantovefilozofi-jekojibi,umjestoprošlog,pružio»jednogbudućegKanta«.



Hegel i kritika povijesne znanosti

SamOrtegayGassetozbiljnojenastojaoispravnoodrediti iutemeljitipo-vijesnuznanost te ju jeu tomsmislupokušaozasnovatikaohistoriologiju.Iznjegoveanalizestanjaupovijesnojznanostiproizašaojenimaloprijatanzaključakdaonajošuvijeknijedodirnulanijedanradikalanproblem.Onase,zapravo,ninebaviproblemimajerjeucijelostisvedenanahistoriografsketehnikepa,strogogovoreći,inijeznanost,negoagregattehnikazaprikuplja-njepovijesnihpodataka.Aprikupljanjepodatakaipukoopisivanjedogađajasamosupomoćnasredstvapovijesneznanosti,nikakoznanostsama.Otudanezadovoljstvo i zahtjevzanjenomkorjenitomreformom i to,nimanjeniviše,pougledunafiziku.Uhistoriologijise,naime,zahtijevaistaonapro-mjenadokojejeufizicidošlosGalileijem–uvođenjea priorikonstrukcija.To,istovremeno,neznačiipodređivanjepovijestifilozofiji,ajošmanjehege-lovskudominacijulogičkihkategorijaunjoj.Orteginahistoriologijasvakakozadržavaspecifičnostsvogduhovnogsadržaja,zadržavaisvojetehnike,aliimpridružujejednustvarkojajeistovremenoodlučujuća–a priorijezgruilia priorikonstrukciju.Iakosehistoriologijatrebaugledatinafizikuunekimelementima, razlikanjihovogpredmetauspostavlja ikarakteristične razlikemeđunjimakaoznanostima.Pozivanjenafizikusasvimjasnonijeipozivdaseduhovneznanostiustrojeucjelinipremafizici.Trebaimatinaumudajeje-danodosnovnihrazlogazaOrteginorazilaženjesneokantovcimaupravotajštosumatematičkomfizikomgušiliizvornisadržajispecifičnostiunutrašnjihzakonaduhovnihznanosti.Orteginospecifičnoshvaćanjeempirijskeznanostionoještomuuopćeomo-gućujedausporedipovijestifiziku.Empirijskaznanost,kažeOrtegayGasset,poreddanog sadržaja i osjetilnih fenomenauvijek sadrži i čistupojmovnukonstrukciju,atosečestogubiizvidajerseusintagmi‘empirijskaznanost’zastanekododređenja‘empirijska’apotpunoizgubi izvidaono‘znanost’.‘Znanost’,u‘empirijskaznanost’,upravooznačavaa priorikonstrukcijuko-joj sepridružujučulnipodacioznačenionim‘empirijska’.Udio i rasporedspomenutihelemenatausvakojpojedinačnojznanostioviseospecifičnostinjihovihpredmeta.

»Mogućejedaseupovijestinikadanećedogoditidaa priorijezgra,čistaanalitika,zavladaostatkomnjeneanatomijekaoznanosti,kaoštosetodogađaufizici;alionoštosečiniočigled-nimjestdabeznjeganemanimogućnostipovijesneznanosti.«29

24

Ibid.,str.54.

25

Ortega će reći da je subjektivizam jednatupa, nezgrapna stvarnost koja se krije podimenomfilozofskogidealizma.Razlogovogpoistovjećenja leži,smatraMorónArroyo,uOrteginojuopćenoj, ane tehničkoj ili anali-tičkojupotrebitermina‘subjektivizam’i‘idea-lizam’.IdealizamjezaOrteguyGasseta,kaoopćatendencijamodernogdoba,svakapozi-cijakojastvarnostčinizavisnomodspoznajeililjudskevolje.Ovakavidealizamjesubjek-tivizam jer u njemu subjekt nemora pratiti»objektivnelinijestvarnosti«.CiriacoMorónArroyo,El sistema de Ortega y Gasset,Alca-lá,Madrid1968.str.83.

26

Ibid.,str.357–358.

27

Ibid.,str.358.

28

»Mene nema osim u mjeri u kojoj postojedrugestvari,inemadrugihstvariukolikonisuzamene.Janisamoneionenisuja(anti-idea-lizam), ali ni ja nisambez njih, bez svijeta,nitisuonebezmenezakojegnjihovbitaktekmožeimatismisao(anti-realizam).«J.OrtegayGasset,Kant, Hegel, Dilthey,str.55.

29

Ibid.,str.76.



Štoviše, vrlo je lakopokazati da je taja priori element naodređeni načinoduvijekbioprisutan,samoštogapovjesničarinisubilisvjesni.Svakiput,kažeOrtega,kadasezanekučinjenicuilidogađajkazalodajeto»povijesna«činjenicailidogađaj,a priorijevećbiouveden.Samčinimenovanjanečeg»povijesnim«već je pridruživanjea priori određenja pukim činjenicama ipodacima.Na to ukazuje još iHegel u svomuvoduuFilozofiju povijesti,upućujućipovjesničarimaistuonuoptužbuunošenjaa priorikategorijaupo-vijesti,kojusupovjesničarikoristiliprotivfilozofa:

»Niobičniiosrednjipovjesničar,kojimoždamisliitvrdi,dasedržisamoprimalački,predava-jućisesamoonomeštojedano,nijepasivansasvojimmišljenjem,padonosisasobomsvojekategorijeigledakroznjihnaonoštojeprednjim.«30

Orteginaanalizapovijestikaoznanostipokazatćedaonanijesamodokumentikritikaizvora.Natajpogrešanzaključaknavodienormnakoličinaposlakojiseulažeupotraguzadokumentimaiunjihovuanalizu.Kvalitetarezultata,nažalost,uglavnomjeobrnutoproporcionalankoličiniuloženogtruda,nagla-šavaOrtegayGasset.Prikupljanjedokumenatainjihovafilološkaanalizasuznačajni,beznjihnemapovijesneznanosti,alioninisupresudni.Tosusamosredstvailitehnikekojejojtrebajuposlužitiupribavljanjupodataka.

»Alipodacisuonoštojedanoznanosti–onapočinjedaljeodnjih.ZnanostjedjeloNewtonailiEinsteina,kojinisupronašlipodatke,negosuihprimiliilizahtijevali.Jednakotako,historijajevrlorazličitastvaroddokumentacijeifilologije.«31

Upravona ovommjestu dolazi do izražaja neizmjernaHegelova zasluga iznačaj.OnćeseusvojojFilozofiji povijesti»siznenađujućompronicljivo-šću«oštroobrušitinafilologe,oglašavajućiihneprijateljimapovijesti.Kritič-kahistorijaje,naime,dominantanoblikpristupapovijestiuNjemačkojHege-lovogdoba.Onasesastojiuprovjerivjerodostojnostihistorijskihnarativateinzistiranjunaumješnostiioštroumnostipovjesničara-tumača,kojiprituma-čenjuobičnoiznuđujeodspisavišenegoštojeunjimasadržano.

»Kodnassetakozvanavišakritikaistotakodomoglaipovijesnihknjigakaoifilologijeuopće.Tavišakritikatrebalajeondadabudeopravdanjedasepribavipristupsvimamogućimnehisto-rijskimizrodimatašteuobrazilje.«32

Ova»kreativna«interpretacijapovijesti,kojapritumačenjuuvažavaosobnesklonostirazličitihpojedinacakaointerpretatora,nezamislivajezaHegela.Onzauzimastavdapoviješćusuverenovladaunutrašnjizakonumakojijeusmjeren prema samo jednom cilju – postizanju svijesti o slobodi – stogane uvažava nikakva odstupanja niti osobne preferencije u tumačenju.Gla-sovita kritika izvora na koju se poziva ovdje ne značimnogo, ako nešto iznači,paćeOrtegayGassetsobziromnaHegeladuhovitoprimijetiti:»Jednostoljećekasnijenasilumudajemozapravo:stolikimizvorimapoplavljenojepodručjepovijesti.«33IsamOrtegayGassetnegativnoćeocijenitisvakifilološkiradnapoljupovijestiukazujućinanjegovubesmislenostkaoposlje-dicuodsustva»jasnesvijestiopovijesnimproblemima«,kojojbi tipodacieventualnoposlužili.Nasuprotbogatstvupodatakaipreciznostiunjihovomrukovanju,stojiintelektualnabijedau»upotrebikonstruktivnihideja«.34Ovajnerazmjerizmeđupodatakaiideja,prisutanupovijesnojznanostinjegovogdoba,osnovnijemotivOrteginogzasnivanjahistoriologijekaocjelovitepo-vijesneznanosti.U skladu s tim,Ortegin interes zaHegelavezan jeprije svegazanjegovufilozofijupovijesti.NetolikozaHegelovotumačenjeistekolikozanačinnje-govogpristupaproblemupovijestiipovijesnojznanostiucjelini.Činjenica



jedajeprvaobjavljenaknjigaHistoriološkebiblioteke,kojuOrtegayGassetpokreće,zapravoprijevodHegeloveFilozofije povijestiionasvjedočiotomekolikovažnuulogumupridaje.JednanapomenakojastojimeđuOrteginimradnimbilješkamaoHegelujasnoipreciznotopojašnjava:

»JednahistoriološkabibliotekadužnajepočetiodoveHegeloveknjige.Nezatoštosenjegovadoktrinačininajboljom,većzatošto jeonanajradikalnije,najcjelovitije inajodrješitije ispi-tivanjekoje je dodanasprovedenonadmaterijomkoja, odgovarajućeprečišćena, čini temuhistoriologije:povijesnastvarnost.«35

Povijesna stvarnost sastoji se tako od jednog nepromjenjivog dijela, kojipredstavljanjenua priorijezgru,iodpromjenjivihdata.Upravosamaa prioristrukturazahtijevadajojse,odstrane»filologaiarhivara«,osigurajutočnoodređenipodaci.»Utvrđivanjetekategoričkejezgre,onogbitnopovijesnog,primarnajetemahistoriologije.«36Nepromjenjivaa prioristrukturapovijesti,nakojojOrtegayGassetinzistira,nijelogičkasubjektivnaformakojajojseizvananameće.Tojestrukturaimanentnasamojpovijestiokokojeseonda,pri rekonstrukcijinekepovijesneepohe ilipovijestiucjelini, raspoređuju iorganizirajurazličitipodaciičinjenice.Tojevažnozapaziti,inačesehistorio-loškipristupnebiposebnonirazlikovaoodHegelovogviđenjapovijesti.Kakozahvatitipovijesnustvarnostucjelini,anesamodjelomično,glavnajeHegelova preokupacija kojuOrtega yGasset prepoznaje i ističe.Kako,dakle,zahvatitipovijestuapsolutnojistinitosti,anesamokrozrazličitetočkegledištakojenužno,otkrivajućisamojednustranu,zapostavljajusveostale.Potrebnoje,sasvimsigurno,naćijednutočkugledištakojabibilauniverzal-naiapsolutna,točkuskojebinamseraskrilapovijestusvojsvojojraskošiizakonitostiakojabi,istovremeno,obuhvatila,povezalaiobjasnilasvemo-gućestranepovijesnestvarnosti.Ovozahtijeva,prijesvega,daseutvrdištojesamaapsolutnastvarnostnebiliseondamoglopristupitiobjašnjenjuisteunjenompovijesnommanifestiranju.Međutim,samuapsolutnustvarnostpo-vijesnogprocesa,kaoitočkunjenogcjelovitogpromatranja,Hegelnititražinitinalaziunutarpovijestisame.OnjeprethodnoutvrđujeuLogici,ukojojjeidentificirakaoidejukojaseondakaoduhiliummožepratitiusvompo-vijesnommanifestiranju:

»KadaseHegelpribližipovijesti,onunaprijedznaštoseunjojmoralodogoditiitkojeonajnetkonjenogdogađanja.Onpovijesnompristupaautoritarno,nesaželjomdaučiodpovijesti,nego,obratno,odlučandaispitajelisepovijest,jeliseljudskaevolucijaponašalakakotreba,hoćureći,jeliispunilasvojudužnostuklapanjauistinukojujefilozofijaotkrila.«37

Hegelovoviđenjepovijesti,ukojemdominira»radikalnispiritualizam«,Or-tegayGassetćeprikazatikaodramukojuigrasamojedanlikičijijesadržajjedanstrasnimonolog.Uprvomčinudrameduhnijesvjestansvojeizgublje-

30

Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija povijesti,Kultura,Zagreb1951.,str.29.

31


32

G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti,str.26.

33


34

Ibid.,str.75.

35

José Оrtega y Gasset,Hegel. Notas de trabajo,EdicióncríticadeDomingoHernándezSánchez,Fundación JoséOrtegayGasset –Abadaeditores,Madrid2007.,str.164–165.

36


37

Ibid.,str.105.



nosti,neznanidajeizgubljennitidatrebapočetipotraguzasobom.Utomčinuonječistaprirodailidrugobitak,onjeizvansebe.Drugičinpočinjepo-javompovijesti,pojavomsvijesti,tj.pojavomčovjeka.Sčovjekomzavršavaprirodaipočinjeduh,odnosno,duhpostajesvjestansebeisvojeizgubljenostiudrugobitku.Prirodaje,tako,uspomenutojdramisamopriprema,postavlje-nascenanakojojsetektrebapojavitipovijest.Utakvojscenografijiumje,kakosmovidjeli,prvobitnoizgubljen,zatimpostajesvjestansvojeizgublje-nostitekonačnootpočinjepotraguzasamimsobom.Ovapotraga,međutim,neodvijasenabilokojinačin,negoposredstvomduharazličitihpovijesnihnaroda,kojesamapsolutniduhbirakaosredstvosamospoznaje.KodHegelato,međutim,nemožebitibilokojinarod:»Jedinilik–Duh–umnožavaseu‘nacionalneduhove’velikihistinskipovijesnihnaroda–anepretpovijes-nihili‘prirodnih’–:Kina,Egipat,Indija,Perzijaitd.«38Povijestje,dakle,kodHegelavrlopreciznoiuskoshvaćena–podrazumijevasamoonenarodekojisubiliustanjuformiratidržavu,dokvanpovijestiostajučitavinarodiinjihovesudbineosuđeninapretpovijest.Manifestirajućiseprekorazličitihnarodanaputusamospoznajeduhpostajenanekinačinvezanzaodređenomjesto, tj.zaodređenikrajolik,kakotokažeOrtegayGasset.Duh,dakle,bivananekinačinodređenmjestomkojezauzimaonajnarodkrozkojiseduhmanifestirao.Ovimseneminovnonamećepitanjeoodnosutlainarodakojiganaseljava,čimesestiženapodručjegeografije.Pitanjeje,dakle,kolikoznačajnuuloguuprocesuodvijanjapovijestiigrageografija.OdgovorikojesuponudiliOrtegayGassetiHegelnisupotpunoistovjetni,alisebitnoninerazlikuju.

»Duhnaroda«igeografija

Hegel će svakako primijetiti vezu između geografije i povijesnog razvojaduhaiosvrnutćesenanju,alijojnećedatiodlučujućiznačaj.Utjecajgeogra-fijeusmislutopografijeiliklime,premaHegelu,unajboljemslučajumožebitisamopovoljnijiilinepovoljnijipopovijesnirazvoj,alinemožeodluču-jućeutjecatinanjega.

»Svijetobuhvaćausebifizičkuipsihičkuprirodu;fizičkaprirodatakođerutječenasvjetskupovijest.Noduhitoknjegovarazvojajestonosupstancijalno«.39

Tojesasvimočekivanodgovorjerbisuprotnoznačilopodređivanjerazvojaduhamateriji,odnosnoprirodnimuvjetimaiokolnostima.Aovoje,naravno,nezamislivojerjeduhapsolutnastvarnostkojasamusebeupotpunostiodre-đujeinemožeodbiločegadrugogzavisiti.Duhjeslobodan,toprijesvegaznačislobodanodprirodealiislobodanzasebe,tj.isključivosamimsobomodređen– slobodan i sposobanda samome sebi zapovijeda.Nijedovoljnobitioslobođenodnečega,Hegelćetoposebnonaglasiti,jerbitislobodanodnečeganegativnojeodređenjekojejošuvijekneznačiibitikodsamogsebe,doćidosamogsebe–aupravotojeciljrazvojaduhaipozitivnoodređenjeslobode.40

Ovosamoodređenjeilislobodnopropisivanjeinametanjezakonasamomsebimogućejetekudržavi.OtudazaHegelarazvojduhaipovijestpočinjuteksdržavom,dakle,kodonihnarodakojisubiliustanjunapravitiotklonodprirodeiformiratidržavu.

»DuhovnapovijestbitćezanjegapovijestDržave.Zbogtoganespadajuupovijestdivljinaro-di,bezzakona,bezzapovijedi,bezjavnemoći.«41



Aliupravoseovdjeuplićeelementgeografije.Hoćelinaroduopćebitispo-sobanodonogprirodnogokrenutisesamomesebiiposvetitiunutrašnjojor-ganizacijiuformidržaveovisiprijesvegaogeografskimuvjetimaukojimaživi.Ekstremni uvjeti života, kao što su ekstremnahladnoća ili ekstremnatoplina,onemogućujučovjekuposvetitisebiločemuosimsvomprirodnomokruženjuineprekidnojborbisnjimuciljuodržanja.Dakle,prviuvjetokre-tanjačovjekaodprirodeksamomesebijesuumjereniilipovoljnigeografskiuvjetiživota.»Teprirodnerazlikemorajusedakleprijesvegasmatratiikaoposebnemogućnosti,izkojihseduhprobija,padajunatajnačingeografskiosnov.«42Iakosunarodii»prirodnitiplokaliteta«uuskojvezi,priroduipak,kažeHegel,»nevaljaocijenitiniprevisokoniprenisko«.43Vezakojapostojiizmeđuzemljeinaroda,zaHegela,ipaknijeuzročnavezaukojojzemljapro-izvodiiodlučujućeoblikujenarod.Određenostispecifičnostnarodaduhov-nogsuporijeklainjima,nanekinačin,korespondirajuspecifičnostiiodlikezemljenakojojtajnarodživi.Hegelćesepotpunozadovoljitiovimutvrđi-vanjempostojanjaodređenogstupnjakorespondencijeizmeđunekognarodaizemljekojuonnaseljavateovajodnosnećedaljerazvijati.NizaOrteguyGassetageografijanećeimatipresudanznačajupovijesnomrazvojunaroda,alićeodnosuizmeđuzemljeinarodaposvetitivišepažnjenegoHegel.Rećidameđunjimapostojiodređenakorespondencija,zaOrteguyGasseta,na-prostonijedovoljno.Onćepokušatipokazatikakojetakorespondencijauop-ćemogućaikakodonjedolazi.Iakojeovimmnogoobećao,OrtegayGassetnijepružiomnogovišeodHegelakadajeriječorastumačenjuovogodnosa.OnoštonaodlučujućinačinoblikujesudbinujednognarodaOrtegayGassetzove»povijesnominspiracijomnaroda«,kojasenemožesvestininaštogeo-grafskonitičak»zoološko«.Tomeideuprilogičinjenicadaistogeografskopodručje,čakisistim»antropološkimmaterijalom«,dajerazličitepovijesti,aneproizvodiuvijek jednu te istu.Poredspomenutepovijesne inspiracije,OrtegayGassetističejošjednuvažnučinjenicukojajeuglavnompreviđana–migracijunaroda.Naime,govoriseovezinarodaizemljekojuonnasta-njuje;tasevezapokušavautvrditiiobjasnitinarazličitenačine,pričemuseispuštaizvidadanarodinisuoduvijekbiliizauvijekostalinaistomtlu.Onisuse,zapravo,oduvijekkretali.Napuštalisutlozakojesuprethodnobilive-zaniivezivalisezanekonovo,drugačijemjesto.UpravoizovoguglaOrtegayGassetćepokušatirasvijetlitiodnosizmeđuodređenogtlainarodakojiganaseljava,asvojestavoveotomeuobličitćeutzv.teorijupejzaža.Uzimajućiuobzirčinjenicudasusenarodiupovijestikretali,prvojepitanjekojesenameće:»Zaštosejedannarod,kojiseseli,iznenadazaustavljaivezujezaodređenikrajolik?«44Orteginodgovornaovopitanjebićeda izmeđuduhajednognarodaiodređenogkrajolikapostojiizvjesnasklonost.Narodusvom

38

Ibid.,str.111.

39

G.W.F.Hegel,.Filozofija povijesti, str.33.

40

Hegelovo pozitivno određenje slobode kaobivanjakod samog sebeOrtegayGasset ćeodlučnoodbacitiujednojsvojojradnojzabi-lješci koja glasi: »Usamljenik nije slobodanjer nemože izaći iz sebe. Zatvor nije samozatočenjeudrugomnegosamoćabezdrugog.Trebaućiiizaći[…]Poželjnojeduhupridatislobodualineidefinisatiganjome,nečiniti

odnjenjegovusupstanciju.«J.OrtegayGas-set,Hegel. Notas de trabajo,str.150.

41


42

G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti, str.86.

43

Ibid.

44

J.OrtegayGasset, Kant, Hegel, Dilthey,str.114.



kretanju,kažeOrtegayGasset,zastajenaodređenomtlu,tj.kododređenogkrajolikazatoštomuseovajsviđa.Nimanjeniviše,bezikakvihdodatnihobjašnjenjaosimjednepoetičneslike:

»Zamene,ustvari,postojijedansimboličkiodnosizmeđunacijeiteritorija.Narodiemigrirajuupotrazizasvojimsrodnimpejzažom,kojiimjeuskrivenojdubinisvojedušeobećaoBog.Obećanazemljajeobećanipejzaž.«45

KolikogodHegelbiokratak,nejasanineodređenokotogaštobispomenutakorespondencijaizmeđunarodaitlatočnotrebalaznačiti,niOrtegayGassetnijeništajasnijiusvojojtvrdnjiopostojanjusklonostiduhajednognarodapremaodređenompejzažu.Gotovodainemanekebitnerazlikeizmeđunje-govogiHegelovogodgovora,osimterminološkihnijansiinekolikihčinjeni-cakojeOrtegayGassetimauviduaHegelnerazmatra.Ukratko,Orteginauvećanapažnjapremaovomproblemunijedalairecipročanrezultat.ToštojeHegelovakorespondencijaizmeđuduhanarodaitlakodOrtegeyGassetakonkretnijepretumačenausklonostnarodapremaodređenomtlu,jošuvijeknegovoriništazaistakonkretnootomodnosu,nitiupućujeujasnoodređe-nompravcunjegovograzjašnjenja.

Hegel i Amerika

Iakojekrajoliknjegovaneiscrpnainspiracijaitema,OrteguyGasseta,sobzi-romnaHegelaigeografiju,ipakjevišezanimaloposvedrugopitanje.AtojeproblemkojizaHegelainjegovukoncepcijupovijestipredstavljaAmerika.Kakosepovijest,poHegelu,završavasNjemačkomnjegovogdobaukojojduhupotpunostidolazidosvijestioslobodi,Amerikajejednavelikazago-netka.NatojzagonetcizadržatćeseiOrtegayGassetteujednomčlankupodnazivom»HegeliAmerika«(1928)detaljnoprikazatiHegelovoviđenjeAmerikealiisvojuvlastituinterpretacijutogviđenja.Kaorijetkokada,Orte-gayGassetneće iskoristiti stavove jednogmisliocasamokaopoleđinuzaiznošenjevlastitih,negoćeudoslovnomsmisluinterpretiratiHegelovoprika-zivanjeAmerike.OrtegiyGassetubitćeizazovuskladusHegelovomzamislipovijesti,pozivajućisenanjegovestavoveiusâmonjegovoime,eksplicitnosmjestitiAmerikuunutartezamisli.Ovomzadatkuonpristupaoduševljenoiuzbuđeno,uvjeravajućinasdaće ta interpretacijabitidoslovnija,stroža ivišehegelovskanegoštojetoHegelovtekstsâm.OrtegayGassetće,premavlastitimriječima,izkontekstadestiliratijasnezamisliizakonekojeHegelnijepreciznoformulirao,alikojejeimplicitnonaznačio.Ujednotakvoimpli-citnonaznačenoodređenjespadaismještanjeAmerikeupretpovijest.HegelnećenigdjeeksplicitnosvrstatiAmerikuupretpovijest,međutim,OrtegayGassettvrdidajetosvrstavanjeuHegelovojFilozofiji povijestinesumnjivosadržano.PotvrduovakvesvojeinterpretacijeonnalaziuHegelovimopisi-maAmeriketeučinjenicidajeovatemaobrađenauonomdijeluFilozofije povijestikojijeposvećengeografiji.Naime,HegeloviopisiAmerikenagla-šavajunjenunezrelostusvakompogledu:odgeofizičkihodlika,prekofloreifaune,»primitivne«indijanskekulturedokolonijalnogdržavnoguređenja.46Životinjskeibiljnevrsteprimitivnesu,slabijerazvijeneimanjeizdiferenci-raneuodnosunaoneuEuropi.Geomorfnekarakteristikesvjedočeofizičkojnezrelostitzv.NovogSvijeta.OnjegovojnemoćiislabostisvjedočiibrzinakojomjeautohtonaindijanskaprirodnakulturanestalaususretusduhovnonadmoćnimEuropljanima:47

»NijepretjeranotvrditidaHegelvidiAmeriku–unjenojgeologiji,unjenojfauni,unjenimIndijancimai,kaoštosadaprimjećujemo,unjenomkolonijalnompotomku–kaojednotrajnodjetinjstvoEkumene.«48



Sve je ovo čini savršenimkandidatomzaonoprirodno, zapretpovijest.UovakvomHegelovomprikazivanjuAmerikeOrtegayGassetiščitavaizkon-teksta,baškaoštojeiobećao,nikadodHegelaposebnoformuliraniosnovnizakonpovijesti.Unajkraćem,OrtegayGassetgaformuliranasljedećinačin:»Povijest ili oduhovljenjeUniverzuma funkcija je gustoće naseljenosti.«49Drugimriječima,dabiseduhoslobodiosvojeuronjenostiupriroduipojaviokaoduh,nesmijepredljudimabitislobodnogprostora,negomorajuživjetizgusnutoistiješnjeno.»Podvrgnutopritisku,čovječanstvokipiduhovnošćučimeotpočinjepravapovijesna avantura.«50UEuropi se, to iHegel kaže,upravouslijedzgusnutostistanovništvainedostatkaprostorarađadržavausvomnajvišemobliku.OrtegayGassetnatemeljutoga,kaonekuvrstupotvr-deiprodubljenja,postavljahipotetičkusituacijupremještanjagustonaselje-nogivisokoduhovnorazvijenogdijelaeuropskognarodauširokineograni-čeniprostor,tepitaštobiutomslučajurekaoHegel.Unjegovoimeodgovarasljedeće:»OvajdiosadašnjihEvropljana,živećinavelikimprostranstvima,unazadiobiseusvojojduhovnojevolucijiiumnogomebiličionajedanpri-mitivannarod.«51ZatoHegel i inzistiranaAmericikaobitnoprimitivnomsvijetu.Čakikadabioživioividiosvačudaameričkogsvijetaiživota,Hegelnebipromijeniomišljenje,ustrajanjeOrtegayGasset.Savnapredakiraskošameričkogživotazanjegabiidaljebilisamomehaničkorazvijanjeeuropskekulture,njenopretrajavanje,aakobiištaposebnoivrednovao,tonebibiloeuropskokulturnonasljeđe,podvlačiOrtegayGasset,nego»vještinenjenognovogizdravogbarbarstva«kojebieventualnomogleproizvestinjenusvjet-sko-povijesnuvažnost.Jedna je štura rečenica sve što ćeHegel sebidozvoliti kazati obudućno-stiAmerike jerupravo»kaozemljabudućnostionanas seuopćeništanetiče.«52Hegelse,naravno,nećebavitiproricanjimajertonepristojijednomfilozofu,asasvimizvjesnonepristajeniuznjegovsistem,tećeAmeriku,izprethodnonavedenihrazloga,izostavitiizrazmatranjapovijestiizadovoljitisetimedaonjojnavedesamoodgovarajućenapomene,prijenegolizaistastupina»povijesno tlo«.Kakokodnjegaupovijesti imamoposlasamos»onimštojebiloisonimštojest«,HegelćeAmeriku,upravozbognjenedimenzijebudućnosti,nužnosmjestitiupretpovijest–uvjeravanasOrtegayGasset.

»Nakonsvegatonijeiznenađujuće.Akozanjukažemodajebudućnost,kažemodajošuvijeknijeonoštoćebitiilištomožebiti.AupravoovojePriroda.«53

Prirodajeonoštojepripremazaduh,čijastvarnostsesastojiutomeštoćepostatiduh,alitojošuvijeknije.Takopostajesasvimjasno,kažeOrtegayGasset,»kakosmosmjestilibudućnostuapsolutnuprošlostkoja jeprirod-

45

Ibid.

46

JoséOrtegayGasset,»HegelyAmérica«,u:Obras completas, Тоmо II, Editorial Taurus– Fundación José Ortega y Gasset, Madrid2004.,str.673.

47

G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti, str.87.

48

J.Ortega yGasset, »Hegel yAmérica«, str.675.

49

Ibid.,str.678.

50

Ibid.

51

Ibid.

52

G.W.F.Hegel,Filozofija povijesti,str.92.

53

J.Ortega yGasset, »Hegel yAmérica«, str.673.



na Pretpovijest,Geografija.«54 Zato nije nimalo slučajno, nastavljaOrtegayGasset,štoHegeloAmericigovoriupravouonomdijelusvojeFilozofije povijestikojijeposvećengeografiji,zakojuznamodajeisamaisključenaizpovijesti.Uzimajućisverečenouobzir,ipakostajepomalonejasnokakoondaprostorigratakovelikuulogudaniuEuropi,»dasujošegzistiralešumeGermanije«,nikadnebidošlodoFrancuskerevolucije.Hegelje,isključuju-ćigeografijuizpovijesti,upovijesnomrazvojuduhadaomnogoznačajnijuulogujednojgeografskojkategorijinegoštojeto,izgleda,biospremanipri-znati.NaHegelovom»duhunaroda«iOrteginom»duhuvremena«,kojipredstavljasistemuvjerenjajednegeneracijekaopovijesne»jedinice«,dolazidoizražajastvarnarazlikaunjihovomtretiranjupovijesti.OrtegayGasset,zarazlikuodHegela,povijestizgrađujeiznutra,prepoznajućiunjojintelektualniokvirilisistemkojiproizlaziizsamogljudskogživota.Tako»duhvremena«određe-negeneracijepredstavljaduh imanentan tojgeneraciji, samoproizvođenje isamoodređenje tegeneracijekoje jojnikakonijenametnutoizvana.PritomsvrhapovijestizaOrteguyGassetanijeunaprijedpoznataipostavljenaizvanpovijesti,kaoštojetoslučajkodHegela,kodkojegjeriječonapredovanjuusvijestioslobodiduhačijimdostizanjemsepovijestizavršava.55Naprotiv,ako se imožegovoriti onekoj svrsi povijesti, onda je tounutrašnja svrhaomogućavanjabudućnostizačovjeka.Nepostoji,poredovoga,nikakavdrugiiunaprijedpoznatciljilisvrhapremakojojsepovijestkreće.Svrhapovijesti,kodOrtege,padaunjusamu.

Zaključak

Svakaepohaupovijesti,smatraOrtegayGasset,zasnovanajenaodređenimtemeljnim principima koje naziva uvjerenjima. Ovako shvaćena uvjerenjanisuosviješteneidejeilimislipodložneinterpretaciji,razmatranjuilibilokak-vomzauzimanjustavapremanjima.Tosuustvarinajdubljepretpostavkenakojimaepohapočiva,kojesepodrazumijevajuiodkojihseuvijekpolaziadaihsenijenisvjesno.Sdrugestrane,osviještenostouvjerenjimajedneepohe,njihovopreispitivanje,promišljanjeidovođenjeupitanjeznaksukrizeipro-padanjateepohe.Tozapravoznačidauvjerenjanezadovoljavajuvišeposto-jećepotrebevremenanaadekvatannačin.Promijenjeneokolnostizahtijevajuinoveprincipekojibibiliustanjuzadovoljitinovonastalepotrebe.UpravoizovevizurekrizeismjeneuvjerenjaOrtegayGassetćepromatratiikrizumodernogdobakojojjesvjedočionapočetku20.stoljeća.Identificirajućikrizumodernogdobakaokrizusubjektivizmairacionalizmanakojimaonopočiva,OrtegayGassetće,spoziciježivotaskojenastupa,pozvatinanjihovonadilaženjekaojediniputizlaskaizkrize.Idealizam,kaonajvišiizrazbezgraničnevjereuum,suočenjesnesavladivimizazovimaži-votanauštrbkojegjevladaojošodDescartesa.Potrebnojezatoučinitijedinupreostaluispravnustvar,atojeodgovoritinazahtjevvlastitogvremenatakoštoćesenadićisvakiidealizamipronaćiodgovarajućiprincipnakojembisemoglautemeljitinovaepoha.Ovajobračun,međutim,nećepodrazumijevatinekritičkoodbacivanje racionalizma ili konceptaumnosti u cjelini.On za-pravopodrazumijevanadilaženjejednostranostiipretjerivanjaracionalizmasjedneterehabilitacijuneopravdanomarginaliziranogživotasdrugestrane.RezultatkojiOrtegayGasset takodobivaadekvatno jepovezivanjeuma iživotaukojemnijednastrananeodnosiprevagu,negose,sasvimravnoprav-no,uzajamnoutemeljuju.OtudairaciovitalizamkaonazivkojisamOrtegay



Gassetdajesvojojfilozofiji.Nije,dakle,riječoodbacivanjuumaiotvaranjuprostorazavulgarni iracionalizam ilivoluntarizam,negoo tomeda seumpostavinasvojemjestoinazadovoljavajućinačinpovežesaživotom.Ovak-vopovezivanjesubjektaiobjekta,svijestiisvijetaili,kakoOrtegayGassetvoli reći,uma i života,postiže sekroznoviutemeljujućiprincip–principljudskogživotakao radikalnestvarnosti.Novikoncept temeljnestvarnosti,kojajepretpostavkapojavljivanjasvakedrugestvarnosti,zahtijevaojeinove,adekvatnijemetodenjegovograzumijevanja.NjihjeOrtegayGassetprona-šaoupojmovimaživotnogipovijesnogumakojipredstavljajuistaknutuzna-čajkunjegovogfilozofskogpristupa.Fizičko-matematičkipojamčistoguma,kojijedotadasuverenodominiraofilozofijom, Ortega y Gasset prepoznaje kao ograničen i nedovoljan. Kaofiksirani,univerzalni, transpersonalni iahistorijski,umjepodesansamozajednouskopodručježivota,alineizapristupanježivotuucjelini.Trebajošjednomnaglasiti da ovim ukazivanjemna nedostatnost čistog umaOrtegayGassetnepozivananjegovoukidanje ilipotpunoodbacivanje.Onsamoželiukazatinatodačistium,unutarsamogživota,imaograničenomjestoipreciznoodređenusvrhu–poljematematikeifizike.Problemjebioupravoutomeštoseonkaočistiumnastojaoprotegnutiinaonapodručjakojesumu,zapravo,nedostupnainerazumljiva.Dabiseobuhvatilacjelinaljudskogži-vota–koja,poredostalog,podrazumijevaduhovni,društveniipovijesniživot–bilojepotrebnopronaćinovioblikumakojibibiosposobanpristupitimunazadovoljavajućinačin.NaovajjezahtjevvremenaOrtegayGassetauten-tičnoodgovoriosvojimpojmovimaživotnogipovijesnogumatetakonajaviokrajmodernogipočetaknovogdoba.Sebeje,bezustezanja,proglasiojednimodrijetkihautentičnihmislilacakojisusposobnisagledatizahtjevetognovogdobainaodgovarajućiganačinutemeljiti.Modernojedobagledalosvijetizperspektiveznanosti,ačitavsistemuvjerenjamodernogdobatemeljiosenapojmučistog,odnosnoznanstvenoguma.Dvadesetostoljeće,nasuprotovo-me,trebalojenaučitipromatratisvijetizperspektiveživotai,sukladnotome,utemeljitisenapojmuživotnog,odnosnopovijesnoguma.Dabisetopostig-lo,bilojepotrebnoraskrstitisasvakimidealizmom.Nastupajućispozicijenadilaženjaidealizma,OrtegayGassetipakimauva-žavanjapremaklasičnojnjemačkojfilozofiji:

»Bloknjemačkogidealizmajednajeodnajvećihgrađevinakojesubilesagrađenenaplaneti.Sâmoovobibilodovoljnodasepreduniverzumomopravdaizadobijepostojanjeeuropskogkontinenta.Uovojuzornojkonstrukcijimodernomišljenjedostižesvojvrhunac.«56

Orteginpristup,međutim,nekarakterizirapostavljanjepredKantoveiliHe-gelovenoge,kako je to slikovito samopisao,negouspravno suočavanje sovimfilozofijamaibeskompromisnoinzistiranjenanjihovimživimproble-mima.Uskladusvlastitomfilozofijom,kaoisazahtjevomvremena,Ortegay

54

Ibid.

55

Svakakobi trebalonapomenutida, iakogo-vori o cilju povijesnog kretanja koji vidi upostizanjusvijestioslobodi,kodHegelaipaknemaprojekcije–onseuvijekokrećenazad.Navedenogciljamožemopostati svjesni tekondakadasevećnalazimonanjemu,alinei prije. Stoga je i naša formulacija, u kojojsekažedajesvrhapovijestikodHegelauna-

prijedpoznata,pomalonezgrapna.Njomese,ipak,samohtjelorećidasvrhapostojiidajekonkretno određena kao sloboda, iako se tomožeznatiteknjenimostvarenjem,tj.nasa-momkrajupovijestinakojemHegel,premavlastitomuvjerenju,stoji.

56

J.OrtegayGasset, Kant, Hegel, Dilthey,str.24–25.



GassetćeKantovuiHegelovufilozofijupromatratiizperspektiveživotnogipovijesnoguma.Taperspektivapokazalajeda,usprkosnajavljenomizahtije-vanomkrajuidealizma,KantiHegeljošuvijekimajuštoreći.

MilijanaSladojević-Maleš

Ortega y Gasset’s Interpretation of Classical German Idealism

AbstractIn this paper the author’s intention is to bring closer Ortega y Gasset’s particular understanding of Kant’s as well as Hegel’s philosophy. His perspective, on the one hand, reveals that crucial thing in a proper understanding of Kant’s philosophy is the fact that he was a German and a man of modern times, and on the other hand, it recognizes Kant’s “Copernican turn” to be the bravest revolution in the human history. The part of the paper which explores reception of Hegel’s philosophy shows how some of the Hegel’s ideas on philosophy of history emerge in Ortega y Gasset’s concept of historical science, that is, how they are being understood, accepted, criticized, interpreted, and modified.

Key wordsJoséOrtegayGasset,modernity,subjectivity,reflexiveness,Being,historiology,historicalreality,a prioricoreinhistory,spiritofthepeople,landscape

klasični njemački idealizam u tumačenju ortege y gasseta

Documents