telos tehnike i dokidanje distopijskog u filozofiji ortege...

PrethodnopriopćenjeUDK[1:62]:141.22OrtegayGasset,J.Primljeno18.9.2015.

Marko KosSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Telos tehnike i dokidanje distopijskog u filozofiji Ortege y Gasseta*

SažetakRad nastoji prikazati odnos suvremenog čovjeka spram tijela, s naglaskom na poimanje ljudskog tijela kao svrhe, primjerice u djelu »Razmatranja o tehnici« Joséa Ortege y Gasseta (1941.), objavljenom na hrvatskom jeziku kao drugi dio knjige Oljubavi–Otehnici.Razmotrit će se pitanja: a) kakav utjecaj ima postuliranje distopijskih budućnosti na stav o tehnici, b) možemo li tvrditi da suvremeni čovjek gleda na ljudsko tijelo kao na stroj, c) predstavlja li ideja tijela kao stroja telos suvremenom čovjeku? Filozofijsko razmatranje pojma tehne služit će kao osnova za razmatranje pitanja »Što je čovjek?« i »Što će čovjekom postati?« kako ih čitamo u filozofiji Ortege y Gasseta.

KljučneriječiJoséOrtegayGasset,tehnika,distopija,posthumanizam

Uvodno razlaganje

Razmatranjedistopijskihbudućnostinamećesekaoneizbježnatemausvakojraspravi o naravi suvremene tehnike.Nastoje li se prikazatimomenti kojisesmatrajuvažnimazarazumijevanjeepoheukojusvakimdanomsvevišeulazimo,aliinaravsuvremeneznanosti,nužnojerazmotritibaremdiopoj-movnikadiskursa.Pretpostavkaodkojepolazimjedabezobziranatoštosupojmoviutopije idistopijepotisnuti iz»ozbiljnog«govoraoznanosti, teh-nologijiidruštvu,postojemnogiaspektikojiostajunepročitani.Nepročitanimomentikojipredstavljajunepročitanu povijest,čijimseiščitavanjemmožeponuditinovoznanje/razumijevanje,kaoiorijentacijauonomeštosipred-stavljamokaobudućnost.Pojam»nepročitanepovijesti«odnosisenadjelaautoraodkojihmožemoučitioposljedicamaiproduktimakoječovjekovodjelovanjeunosiuzbilju.Pozadinska misao ovog koncepta vrlo je jednostavna. Najbolje može bitiobjašnjenakrozpoimanjeknjiževnostiJoséaOrtegeyGasseta:

»Uvijeksamsmatraodajezadaćapiščevapredvidjeti,dalekounaprijed,ono,štoćebitipro-blemomposlijevišegodinaipružitisvojimčitaocimanavrijeme,tojest,prijenegolisepojavirasprava,jasneidejeopitanju,takodaonizađuubukuborbevedraduhakaoonaj,kojijuje,većupočetku,riješio.«1

*Ovajječlanakizrađenusklopuznanstvenogprograma Znanstvenog centra izvrsnosti zaintegrativnu bioetiku, koji se ostvaruje priFilozofskomfakultetuSveučilištauZagrebukaoinstitucijinositeljiciCentra.

1

JoséOrtegayGasset,O ljubavi – O tehnici,JutrišaiSedmak,Zagreb1944.,str.194.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA140God.35(2015)Sv.4(673–685)

M.Kos,Telostehnikeidokidanjedistopij-skogufilozofijiOrtegeyGasseta674

Središnja uloga književnosti u ovom kontekstu postaje pojedincu ponuditiiskustvoDrugog.Pojedinackrozknjiževnodjelomožeproživjetibrojneživo-te,emotivnastanja,životneuvjete,odnosnocijelispektarsituacijazakojemunebibiodovoljanvlastitiživot,iliihzbogmogućihpreprekaineugodnostinebihtiodoživjetinavlastitojkoži.Distopijesuprimjerinakojimasemožepokazatidatakavnačinmišljenjanijebesadržajan.DanašnjepoimanjeriječiutopijadugujemoThomasuMoreuinjegovojisto-imenojknjizi(Utopija),2ukojojdajedvostrukočitanjeirazumijevanjerije-či: kao prvo, εὖ-τόπος (eu-topos), tj., dobromjesto i, kao drugo, οὐ-τόπος(ou-topos),odnosnone-mjestoilikakogaMorenazivaupismuupućenomErazmuNusquama(nusquam–nigdje)3–kojaćekasnijepostatiMoreovim»nevidljivim«4 gradomAmaruotuom.5IakojeMoreprviupotrijebioturiječ,konceptutopijemnogojestariji,odnosnoutopijskajemisaomnogostarija.Između600.godinepr.Kr.i300.godinepr.Kr.napodručjudanašnjeGrčkemoćniiuspješnimatičnigradoviosnivalisunovegradove.Mogućnostekspe-rimentiranja,variranjaizgledagradaireorganizacijedruštvenogporetkapri-vuklajemnogemislioceteimindirektnozadalaproblempotrebezasavršenouređenimgradom.6Kaodvaprimjerapokušajastvaranjasavršenoggradaza-bilježenaugrčkojtradicijimožemodatigradovespomenuteuAristotelovimdjelima,pokušaj idealnedržaveFaleja izHalkedona7 iligradHipodomaizMileta.8Razmatranjesavršenouređenoggradanastavljaseiusrednjemvije-ku(npr.O državi Božjoj,AurelijeAugustin).Pitanjeutopijeostalojestalnomtemomsvedomodernefilozofije(TomasoCampanella, FrancisBacon i dr.).Za razliku od pozitivnih utopija pojavasatiričnihutopijaianti-utopijau18.stoljećunastojalajeprokazatiprevelikopovjerenjeučovjekainjegovesposobnosti.Akojeutopijavezanauznadu,skepticizam18.stoljećakrozsatiričkuianti-utopijustavljanaglasaknane-povjerenje,sumnjui ismijavanjepozitivnogutopijskogduha.Trećipojam,pojamdistopije,možemodatiratiu19.stoljeće,odnosno1868.godinukadajeJohnStuartMillupotrijebiotajpojamdabiimenovaosuprotnostutopiji.KadaJeremyBenthamgovoriokakotopiji9(κακό–neispravno,neugodno),mislinaistoštoiJohnStuartMillpodsvojimpojmomdistopija(δυσ-τόπος– lošemjesto).10Ako jeutopija»predobradabi je seostvarilo«,distopijajeono»previšestravično«dabiseostvarilo.Danasbezzadršketvrdimodajeovo»stravično«izašlo izdomene imaginarnog idio jesvakeprojekcijebudućnosti.Slike i scenarijibudućnostikojenalazimoudistopijamačestonisuugodne,noupućivanjenanjihovumogućnostprvenstvenojedidaktičkeprirodeiusmjerenospraminduciranja»moralnosti«.Autornekogdistopij-skogdjelaželiukazatinamogućnostlošihishodakojioviseopredominan-tnomjavnommoralu,socijalnojicivilnojodgovornostigrađana.Ljudikaotakvizanjeganisuinikadanećepostatisavršenima.Manekojeposjedujuuvijekćeimati,onesubitnaodlikačovječnostiimogućeihjenadićisamokroznapredakdruštva,anenapredakpojedinaca.Budućnostutomkontekstunijestvarnost,onajemogućnostkojumožemoizbjećisamokolektivno,kaodruštvo.Dvadeseto stoljeće u distopijsku literaturu unosi nove elemente, ponajvišezbogPrvogiDrugogsvjetskograta.Posljediceratovautjecalesunanačinpo-imanjaiprikazivanjačovjekoveprirodekaoinasamuidejuutopije.Izdvajajusedvadominantnadistopijskamotiva.Prvimotivpredstavljatotalitarizam,adrugigraniceznanstveno-tehnološkognapretka.PrimjeritakvihdistopijasuVrli novi svijetAldousaHuxleyja11(Brave New World,1932.)i1984.12GeorgeaOrwella(Nineteen EightyFour,1949.).



OnoštonamHuxleypokazujejekakoropstvomožebitiatraktivnokadajepomiješanosaznanošćuitehnologijom.Ključnimsmatraspoznatinaravzna-nosti i njenupravu funkciju.Znanost i tehnologijamorajubiti prilagođeničovjekuimorajuslužitičovjeku,aneobratno,dasečovjekprilagođavateh-nologijiislužijoj,odnosnorobuje.Možemotvrditidajeznanostproizašlaizdruštvaimoraostatisamojednomoddjelatnostitogdruštva,anesurogatkojimdruštvosamosebeodređuje.KadajeHuxleyjevaknjigareizdana1958.godine,odlučiojeuuvodnojna-pomenistavitinaglasaknasloboduinjeneprotivnike,štojepotezzbogko-jegjeupost-ratnomperiodunapadnutoptužbomdarušimoraludobakrize.Huxleyjeimaogotovotridesetgodinazapromišljanjesvojeknjigeistavovikojejeimao30-ihgodinasadasubilijoščvršći,ponajvišejerjesvjedočioratnimrazaranjimaitotalitarnimrežimimakojisuseumnogočemuoslanjalinatehnologiju(bio-tehnologiju).Procesjerezultiraonjegovimaktivnimistu-panjemprotivbilokakvogbihevioralnoginženjeringa,osobitosovjetskogiameričkog/zapadnjačkogtipa.Mjestonakojemjevidiomogućnostdasenje-govinajgoridistopijskiscenarijiostvarejeizazivanjeprenapučivanjazemlje.Prenapučenost izaziva razne oblike nemira koji, ako se ponavljaju, premaHuxleyju,seuvijekdokidajudiktaturom.ZarazlikuodVrlog novog svijeta,1984.GeorgeaOrwellanapisanajenakonštosevećidiobrutalnostiimogućnostitotalitarnihsistemapokazao.Orwello-vajedistopijaoštra,direktnaibezmilosti.Pristanaksepostižekažnjavanjemistrahom,zarazlikuodnekihsuptilnijihmanipulacijakaoštojeprisilnihe-donizam,odnosnoužitak.Konformizamseinducirakrozrutinu,zarazlikuodeugeničkoguvjetovanja.AkojeHuxleyjevaglavnatemazloupotrebaznanosti,Orwellovatemajezlouporabamoći.Individualnostjetakođerdokinuta,nonamnogosurovijinačin.Vlastdržavejenestabilnijaiiziskujevišenaporadabisefunkcionalnostiprividblagostanjazadržali.Prošlostnijeobrisana,nego

2

Usp.ThomasMore,Utopija,Globus,Zagreb2003.

3

Ibid.,str.35.

4

Grč.άμαυρόζ:mračan,slijep,nevidljiv.Ibid.,str.97.

5

Ibid.

6

LewisMumford,Povijest utopija, Jesenski iTurk,Zagreb2008.,str.27.

7

Aristotel,Politika,1266b35–1267a10,Globus/SveučilišnanakladaLiber,Zagreb1988.,str.46.

8

Ibid.,1268a8–1268a40,str.50.

9

Vidi; Jeremy Bentham, Plan of Parliamentary Reform: In the Form of a Cathecism,R.Hunter,London1817.,str.192.Izvorno:»As

matchforUtopia,supposeCacotopiadiscov-ered and described, would not filth in thisshapebea‘fundamentalfeature’init?«

10

Prvi spomen ali ujedno i referencu naBen-thamov pojam kakotopije nalazimo u: JohnStuartMill,»TheStateofIreland«,u:BruceL.Kinzer,John.M.Robson(ur.),John Stuart Mill,The Collected Works of John Stuart Mill, Volume XXVIII – Public and Parliamentary Speeches Part I November 1850 – November 1868,UniversityofTorontoPress/Routledge,Toronto1988., str. 290. Izvorno:»It is, per-haps,toocomplimentarytocallthemUtopi-ans, theyought rather tobecalleddys-topi-ans,orcacotopians.«

11

AldousHuxley,Vrli novi svijet, Izvori/Kro-nos,Zagreb1998.

12

George Orwell, 1984., Alpha d.d., Zagreb2008.



napisanananovo,postojivišedržava,vanjskihfaktora,kojiutječunapritokinformacija,paseisamaprošlostpišeuvijekiznova–nadnevnojbazi.KodHuxleyjanalazimomomentesamozavaravajućegsubjektakojijeuvijekvoljandatipristanaknanajiracionalnijezahtjeve–subjektzakojitvrdimdajesvojstvensuvremenomkapitalizmu;sdrugestrane,tajistisubjektopsesivanjeusvominfantilnomnastojanjudasezadovoljiibudesretan,štojetakođerfenomenkojimožemoprepoznatikaoodlikudanašnjegdruštva.OrwellovakritikakapitalizmavidljivajeunačinunakojiseprikazujestrahodDrugog,odVelikogBrataidrugihpojedinacaudruštvu–strahodapso-lutnekontrolepolicije misliisličnihentiteta.Svatkomožebitikrivacmojojnesreći,bioonDržavailigrađanin.Tojenačinrazmišljanjakojijetakođersvojstven kapitalizmu, amanifestira se kao beskompromisno nepovjerenjeizmeđupojedinacaiborbazaresurse,kojiunoserazdornahorizontalnojra-zini,iinflacijapojmapolicijskedržavekojaštitiintereseipozicijemoćnikanavertikalnojrazini.HuxleyiOrwellzajednopokrivajuširokspektarproblema.KodHuxleyjana-lazimokritikumaterijalizmaiutjecajatehnikenadruštvenevrijednosti,kodOrwellanajdosljednijianti-totalitarizam.Huxleyjevojedruštvoukrizinara-ziniduhaiintelekta,Orwellovodoživljavakrizupolitičkihprocesaiidentiteta.Orwellovakritikamožese identificirati skritikomsuvremene ljevice,kakoznanstveneljevicetakoipolitičkeljevice.Ujedno,Orwellzauzimastavdakadbisesocijalizampokušaoprovestidosljednoi»čistogsrca«moždabimogaouroditiplodom.No,Orwellusenijesviđaonačinnakojiseintelektualcikojisenazivajusocijalistimaprezentirajuujavnosti.13Kažedasutočestopojedin-cikojisamoispijajuvoćnesokove,hodajuokolousandalamainudistisu,14ilisesamopretvarajudasuukontaktus‘common people’.15Orwellpronalazimanei»dobrimsocijalistima«,čijeponašanjenadilazipotrebuzapukomiden-tifikacijomspopularnimpojmomljevicesredine20.stoljeća,jerinzistirajunaprevelikomreduilividenapredaktehnikekaocilj u sebi.Zastupajunovuvrstureligijekojumožemosvestinakultreda/jednakostiiefikasnosti.16

Orwelljegovoriodaprisutnoststrojevamožedostojanstvenljudskiživotuči-nitinemogućim,17jerstrojevidokidajuljudskupotrebuzatrudom,stvaranjemiosjećajemnagrade.TajćustavusporeditismišljenjemtehnikeuraduOrtegeyGasseta.Dvascenarijakojasamugruboprikazao,OrwelloviHuxleyjev,obistinilisusesamouodređenojmjeri,iakonamjeraautoranijeimalaproročkikarakter,negosutrenutnedruštvenesituacijepokušaliprikazatiuekstremu.Ljudskakulturabogatajemnogimsadržajimazakojejeupitnohoćelinanakonnji-hovogstvaranjaikadavišebitipromišljeni.Mnogiodtihradovasuprojek-cijebudućnostiiprematomesuudomeniimaginarnog.Sobziromnatodase unutar distopijskih projekcija budućnosti često govori o »stvarima kojesuprestrašnedabi ikadapostale stvarne«doživljavamo ihkao iracionalnestrahove.Nijesavsadržajkojijeuimaginarnom,kaoštojesadržajknjižev-nihdjeladistopijsketematike, irealanili iracionalan.Izpriloženihprimjera(Orwell iHuxley) vidi se da irealni sadržajimogupostati realnima–nisusamomogući nego postaju dio stvarnosti. Isto vrijedi i za tzv. iracionalnestrahovekojisupostalirealni.

Pojmomtehnikepremapojmučovjeka

HuxleyiOrwellnehoticesuocrtalitehnološkeipolitičkeaspektedanašnjegdruštvauprvojpolovicistoljeća.Induciranadekadencija,promiskuitet,glo-



balnosiromaštvo,policijskedržave,nadzoriprisluškivanjenaprednomtehno-logijom,prividslobode,klasneborbe,stanjevječnograta,globalnatotalitarnadržavailitrivelikesvjetskedržavekodOrwella,odsustvoekološkesvijesti,političkaletargija–sveusvemu,stanjemizerijezavećinupopulacije,čestoizazvanonekontroliranimrazvojemtehnike.Možemogovoritiopotrebizanovimpoimanjempojmatehnike,štoćeufi-lozofijiOrtegeyGassetaznačitiinovimpoimanjemčovjeka.Interpretacijenaravitehnikeproizlazeizželjezanadilaženjempostojećegpojmatehnike.Put premamjestu na kojem jemoguće govoriti o situaciji danas valja tekraskrčiti.Samproblemprikazivanjanaravitehnikeodprvihinterpretacijairazumijevanjapojmatehne(τέχνη)predstavljavelikpoduhvat.Samompri-kazumožemopristupitinadvanačina:a)razmatranjemmetamorfozeznače-njapojmakaoštojetoslučajkodLewisaMumfordailiRichardaParryjausuvremenomključuili,b)razmatranjemetimologijeriječiinjenokorištenjeufilozofijidanograzdobljakaoštotočiniRudolfLöblusvomdjeluTEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis Aristoteles.18Svakorazlaganjepojmatehneproblematičnojezbogkompleksnostikontekstakojibi trebalopostavitidabigamoglirazumjeti.TakavpokušajmoraobikrenutiodHeraklitovogpoimanjaprirode,Kseno-fontovihdjelaMemorabiliaiOeconomicus,Isokrataimnogihdrugihgrčkih

13

Usp.MichaelWalzer,The Company of Critics: Social Criticism and Political Commitment in the Twentieth Century,BasicBooks,NewYork2002.,str119.

14

Vidi:GeorgeOrwell,TheRoad to Wigan Pier,Harcourt, Brace and Company, New York1958.,str.206.Izvorno:»Onesometimesgetsthe impression that themerewords ‘Social-ism’ and ‘Communism’ draw towards themwithmagneticforceeveryfruit-juicedrinker,nudist, sandal-wearer, sex-maniac, Quaker,‘NatureCure’quack,pacifist,andfeministinEngland.«

15

Vidi:G.Orwell,TheRoad to Wigan Pier,str.205.Izvorno:»ThefirstthingthatmuststrikeanyoutsideobserveristhatSocialism,initsdevelopedformisatheoryconfinedentirelyto the middle classes. The typical Social-ist isnot,astremulousoldladiesimagine,aferocious-lookingworkingmanwith greasyoveralls and a raucous voice.He is either ayouthful snob-Bolshevik who in five years’timewillquiteprobablyhavemadeawealthymarriage andbeen converted toRomanCa-tholicism;or,stillmoretypically,aprimlittlemanwithawhite-collarjob,usuallyasecretteetotallerandoftenwithvegetarianleanings,withahistoryofNonconformitybehindhim,and,aboveall,withasocialpositionwhichhehasnointentionofforfeiting.«

16

Ibid., str.248. Izvorno:»Wehave reachedastagewhentheveryword‘Socialism’callsup,ontheonehand,apictureofaeroplanes,trac-

tors,andhugeglitteringfactoriesofglassandconcrete; on the other, a picture of vegetar-ianswithwiltingbeards,ofBolshevikcom-missars(halfgangster,halfgramophone),ofearnestladiesinsandals,shock-headedMarx-ists chewing polysyllables, escaped Quak-ers, birth-control fanatics, andLabourPartybackstairs-crawlers.Socialism,atleastinthisisland,doesnot smell any longerof revolu-tionandtheoverthrowoftyrants;itsmellsofcrankishness,machine-worship, and the stu-pidcultofRussia«.

17

Ibid., str. 223. Izvorno: »It is only in ourown age, when mechanization has finallytriumphed,thatwecanactuallyfeeltheten-dencyofthemachinetomakeafullyhumanlifeimpossible«.

18

Pripretraživanjuizvorasekundarneliteraturenaišaosamnavelikbrojčlanaka,nopodrobni-jeanalize,odnosnorazmatranjaetimološkogi genealoškog razvojapojmau formiknjigegotovoinepostoje.Ovdjebiizdvojiotriknji-gekojeseposvećujutojtematicizahvaćajućivišeodjednogautora:AnneBalansard,Technè dans les Dialogues de Platon: l’Empreinte de la Sophistique,Academia,SanktAugustin2001; Rudolf Löbl, TEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis Aristoteles, sv.1–3,Könighausen & Neumann,Würzburg 1997;Wolfgang Streitbörger, TEXNH-TECHNE: Eine anwendungsorientierte terminologische Analyse dieses Wortes,Könighausen&Neu-mann,Würzburg2013.



filozofa, za što su spomenutomRudolfuLöblubilapotrebnadva sveskaudjeluTEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis AristotelesdoAristotela,dokjetrećitomposvećenhele-nizmu.Smatramdajezaovajradfunkcionalnijeanalizuzapočetinadrugimmjestima.Uporabariječitehnepostavljasedvojako.Sjednestranekaozanat,kaoštotokažeRichardParry,iumjetnost.19

»Umjetnostitehnikapredstavljajuodređujućeaspekteljudskogorganizma.Umjetnoststojinasubjektivnojiunutrašnjojstraničovjeka;svanjenasimboličkastrukturapredstavljanapordaseproizvedupojmoviijezikuzpomoćkojihćečovjekbitiumogućnostiispoljitiiprojiciratiunutrašnjastanja,ištojenajvažnije,pružitikonkretnuijavnuformusvojimemocijama,svo-jimosjećajima,pružitisvojiminstitucijamaznačenjaivrijednostiživota.Tehnikase,nadugojstrani,razvilaiznašepotrebezaosvajanjemiupravljanjemizvanjskihuvjetaživota,kakobisekontroliralesnageprirodeiproširilasnagatetehničkaefikasnostljudskogprirodnogporijeklausmjerupraktičneioperacionalnekoristi.«20

Korijenriječi‘tehnika’pronalazimougrčkompojmuτέχνη(umijeće),jedno-stavnorazumijevanokaokorpusznanjapovezansodređenompraksomizra-de,stvaranja.Umijećejestarijikonceptodznanosti ilizanataiumjetnosti.Postojitendencijapoimanjaznanosti,tehnikeitehnologijekaoistestvari,akadseiradirazlika,tehnikasedoživljavakaoprimijenjenaznanost.Jednaodbitnihrazlikatrebalabibitiutomeštoseznanostbavi»onimeštojest«,atehnikabitrebalaimatifuturističkimoment,odnosno,»štobitrebalobiti«,amožesestvoriti ljudskimdjelovanjem– iznalazitinovarješenjaumeha-ničkom smislu.21Baviti se onime »što bi trebalo biti«, kako će se kasnijeprikazati,značiuraspravuoodnosuprirodeitehnikepripokušajuodređenjačovjekakaobićauvestipojamtheoría.Theoríakaooruđezarazmatranjena-petostiizmeđučovjekaiprirode,

»…kaoizvornopromatranjebožanskog,kaoznaksvečanosti,kaoiskustvoneočekivanog,zbi-vaseuokviruosjetilnihpojava,tj.životomodređenimisječakaiz‘jednogisvega’,teseočitujeuonomšto‘raste’i‘biva’(phýein),ufizis.«22

Demokrit jegovoriokakosu tkanje izidarstvonastali imitiranjemprirode,odnosno imitiranjem pauka i lastavice.Kod Platona, uTimeju, primjerice,imamoslikubožanskogdemiurga,stvoriteljakojidajeoblikbezobličnojtvariuskladusvječnimidejama.Istotako,kodPlatona(Zakoni,KnjigaX,899aff),imamotvrdnjudajeonoštomajstoriradeprilikomizradeartefaktaimiti-ranjeumijećaprirode,njenesposobnostidastvara.Dakle,prirodniiumjetniobjektipostajunasličannačin,premaunaprijedpostojećemplanu.23Demo-kritovstavnalazimoumaloproširenijojformulacijiikodAristotela.UFizici(Knjiga II, poglavlje I i II) nakon što jenapravio razliku izmeđupodručjaphýsis(domeneprirodnihstvari)ipoíēsis(domenene-prirodnihstvari)tvrdidatehnikanesamodaimitiraprirodunegokažedaumjetnošćučovjekdo-vršava ono što priroda nemože dovesti do kraja.Aristotelovo objašnjenjemožemoprikazatiGrassijevimriječima:

»Kadatrebaostvaritineštoprotivno prirodi(paráphýsin),prednamasepojavljujupoteškoće(aporia),panamjepotrebna‘téchnē’,‘umijeće’.Stogaonajdiotechne,kojinam pomažeutak-vojnedoumicinazivamo‘mēchané’.‘Techne’–kaoproceskojineštostvara(poíēsis)–uvijekje‘mēchané’kadanampomažeunašojkonfrontacijisprirodom.Drugimriječima–‘mechané’prenosiznačenjena‘phýsis’s obzirom na potrebe života;timeonastvaradjelo(érgon)kojenije‘prirodno’većumjetno,atojestroj.«24

Usrednjemvijekuvoljazarazumijevanjemmjestaizkojegdolaziumijećeotvaranovuraspravu.Štoznačitvrdnjadaprirodnaiumjetnabićanastajuiz



istogailivećpostojećeg?HugoodsvetogViktorau11.stoljećutražidasetzv.mehaničkeumjetnosti(artes mehanicae)predajuzajednosasedamslo-bodnihumjetnosti(artes liberales).Nonjegovdoprinosovojraspravimnogojevažnijiodnaglašavanjapotrebezadistinkcijomizmeđudvajuvrstaumi-jeća, utoliko što je započeo raspravuo čovjekukaobiću koje uviđa svojusličnostsprirodom.Kodsrednjevjekovnihmisliocapronalazimo»teorijuo‘viđenjusličnog’,‘simile’–kaoizvoruljudskogobrazovanja(…).«25Simile,odnosnosimilitudo,26možemopronaćiiuHugovojfilozofiji,tj.on»tvrdidaseobrazovanjetemelji jedinonauviđanjuonogšto leži u osnovi čovjekove prirode(HugoSt.Victore,Didascalion,741D)«.27Obrazovanjemulazimourealitet,spoznajemoprirodu,prilike,aliičovjekovuprirodu.

»‘Sličnost’–kaopretpostavkadasenekapojavauopćemožeidentificiratiunjenomznačenju,tj.unjenompozitivnomilinegativnomodređenjuzaljudskiživot(kaoizvorznanja)–očitujeseuuspoređivanjuosjetilnihpojavasonimštoječovjekupotrebnodabiseostvariokaočo-vjek.«28

PotragazaumijećimakojimaćesečovjekkaobićeostvaritinastavljaseiuBonaventure,kodkojegmehaničkoumijećestječesvojepravoznačenjekadispunjava materijalne potrebe. Mehaničko umijeće podrazumijeva spektarradnihprocesakojisudjelujuustvaranjuokolnogsvijeta.Spomenutoispu-njavanjepotreba,posredovanjeizmeđumaterijalaičovjekateciljkojemjeusmjerennekiradokvirsuunutarkojegseodvijametaforaživota.ZaBona-venturuspoznajanijeosjetilimapriopćen»odraz«izvanjskog,odnosnovećoblikovanogsvijeta,negonovoopažanježivotomvećotkrivenogsvijetakojisvojeznačenjedobivausvojojsličnostisaživotom.29Kakobismorazumjelinaravtehnikemoramopretpostavitidateprvefantastičneslike,ideje,plodoviumijeća,nastajuodelemenata»osjetilnihpojava«kojeprimamoizprirode.OvuvezuErnestoGrassipojašnjavakrozdvanačinapoimanjaprirode.Prvoje ono predsokratovsko koje karakterizira hen kai pan, jedno i sve. Drugopoimanjeprirode,kojenapuštahen kai panjephysis,kojegkarakterizirare-lativnost.Physis,kaoonoštonastajeiprolazi,javljanamseuisječcimakojedoživljavamoičinenašepodručjeopažanja,odnosnotojeonoštonazivamookolnimsvijetom.Problemiskustvaidoživljajautomeještoseoblikujuizsituacije u situaciju, pa stoga realnost doživljavamo kao okolni svijet koji

19

Richard Parry, »Episteme and Techne«, u:Stanford Encyclopedia of Philosophy.Dostup-nona:http://plato.stanford.edu/entries/episte-me-techne/#4(11.01.2014).

20

LewisMumford,Art and Technics,ColumbiaUniversittyPress,NewYork1952.,str.32.

21

Maarten Franssen, Gert-Jan Lokhorst, IbovandePoel,»PhilosophyofTechnology«,u:Stanford Encyclopedia of Philosophy.Dostup-no na: http://plato.stanford.edu/entries/tech-nology/(11.01.2016)

22

Ernesto Grassi, Moć mašte, Školska knjiga,Zagreb1981.,str.146.

23

GeoffreyErnestRichardLloyd,»AnalogyinEarlyGreekThought«,u:PhilipP.Wiener (ur.)

The Dictionary of the History of ideas,CharlesScribner’sSons,NewYork1973.,str.60–64.

24

E.Grassi,Moć mašte,str.151.

25

Ibid.,str.87.

26

Similitudouovojraspravitrebaprevoditikao‘sličnost’,nekao‘odraz’kaoštotočinenekiautori.Odrazneotvaramogućnostraspraveoontološkojfunkcijiprenošenja,metaphereîn.

27

Ibid.,str.88.

28

Ibid.

29

Ibid.,str.147.



seuvijekiznovaoblikuje.SintezuovihpojmovaprirodeGrassidonosikrozsljedećizaključak:

»Svakistupanjživotaozbiljujepomoćusebisvojstvenihorganavlastitiisječakiz‘jednogisve-ga’;svakomstupnjuživotapripadaspecifičnoprenošenjeznačenjaonomeštopriopćujuorgani;iodatleproizlaziokolnisvijetkojiuvijekdrugačijenastaje,cvijetaiprolazi:physis.«30

Physiskaookolnisvijet,ilipriroda,nastajeizvještinedaseuonomštoži-votniorganiselektivnopriopćujupreneseuvijekdrugačijeznačenjeiporedak–čimeseonoustvariiobjavljuje–tj.onoštoErnestoGrassizovebiološkamašta.31

Čovjekistuden– tehnika u Joséa Ortege y Gasseta

OrtegayGassetovompitanjupristupanajednakointrigantannačin,razma-tranjemčovjekaukontekstupotrebainagona.»Događase,dačovjekosjetistuden, kada dođe zima.To, da ‘čovjek osjeti studen’, jest pojava u kojojizgleda,dasusjedinjenedvijevrlorazličitestvari.«32Dviječinjeniceskoji-maječovjeksuočensustvarnostosjetastudeniiosjećajadagata»stvarnostvrijeđa«,odnosnodaseonaprednjimpojavljujesanegativnimznačenjem.Osjećadagatastvarnostubija,uništavainiječe.33Naravstvarnostiskojomse čovjek susreće otvara zaOrteguyGasseta novopitanje: »Zašto čovjekviševoli živjetinegoliprestatipostojati?«34Pitanjekoje smatra jednimodnajopravdanijih, no ujedno i najdiskreditiranijih pitanja što se čovjeku po-stavljaju.Kaoodgovorsenudiidejaonagonuzaodržanjem,odnosnosamo-održanjem.OrtegayGassettakvopojednostavljivanjesmatrapovršnimjerilisegotovokaočinjenicauzimadasukodčovjekanagoniizbrisaniiličovjekanepoimljemokaobićenjegovihnagona,negodrugihsposobnosti,kaoštosurefleksijaivolja.Sposobnostrefleksijeivoljeomogućavačovjekudadjelujenanagone,akaodokazmožemoponuditi»ljudekojiviševoleumrijetinegoliživjeti«.35OrtegayGassetodbijakoncepcijutehnikekaorezultatanastoja-njadasenosimosnagonomzaodržanjemjerganedefinirasamonagonskoizbjegavanjehladnoćenegoipotrebadanasebeprimitoplinu.IdućemjestonakojemOrtegayGassetistražuječovjekovodnosspramtehni-keu»Razmatranjimaotehnici«36jezadovoljenjepotreba.No,štoznačidasuhranitise,piti,kretatise,zagrijatiseitd.,potrebe?»Onesuzacijelouvjetiodprirodepotrebnizaživot.«37Ovadefinicija»potrebe«možesepojmitisamouvjetno,odnosnotojesubjektivnapotrebajerčovjekmožeodlučitinejesti,nekretatiseisl.

»Nije,dakle,hranitise,potrebnosamoposebi;onojepotrebno,dase‘živi’.Bitće,dakle,uto-likopotreba,ukolikojepotrebnoživjeti,‘ako’semoraživjeti.(…)Bilokakomudrago,događase,dačovjekznadeimativelikuželju,dadalježivi,da‘postoji’nasvijetu,iakojeonjedinopoznatobiće,kojeima‘povlasticu’–ontološkiilimetafizičkitakočudnu,takoparadoksalnu,takostrašnu–dasemožeuništitiiprestatipostojatiovdje,nasvijetu.«38

Čovjeknemožezadovoljitisvepotrebeskopčanesasvojimživotomiz»pri-rode«,tj.utrenukadadozaklona,hraneilidrugihpotrebanemožedoćinji-hovimpronalaskomuprirodi,onupokretstavljadrugireddjelatnosti–gradiskrovište,sijebilje,loviživotinjeitd.

»Čovjek(…)postavljanovioblikrada,kojisesastojiuproizvodnjionoga,štonijebiloovdje,uprirodi(…).«39



Dakako,nemožemotvrditidapotrebepodrazumijevajusamoorganskepo-trebe,kaoštojetoslučajkodživotinje,tvrdiOrtegayGassset,nego»kao,nešto,štojeizvananametnutonjegovomautentičnombiću,okojimaovomenepreostajedrugonegolidaračunasnjima,alikojetobićenetvore.«40Čo-vjekovoautentičnobićenepoklapasesanjegovimokolnostima,prirodomiliprilikamaštogasnalazeuizvanjskomsvijetu,negojeneštotuđeirazličito,pamuseukazuju»prinudnimimučnimlikom«.Tojeujednomjestonakojemseočitavarazlikačovjekaidrugihživotinjajersemožeudaljitiodtihprilikaiodatidrugimzanimanjimatezaronitiusebeignorirajućiprirodu.

»Utimizvannaravnimilinadnaravnimtrenucimazadubljenjausebeipovlačenjause,pronalaziivršiovajdruginizčina:pravivatru,pravikuću,obrađujepoljeiopremasamovoz.«41

Možemoli,dakle,tehnikupojmitikaoispoljavanjeautentičnostičovjekovogbićaiborbuukojojonusprkosnametnutihnužnostiipotreba,zauzvrat,na-mećeneštoprirodi?

»Tehnikaje,dakle,energičnareakcijaprotivprirodeiliprilika,kojanastojistvoritiizmeđuovihočovjekajednunovuprirodu,postavljenunadonu:jednunadprirodu.«42

Odgovornapitanje»štoječovjek?«,promatrankrozprizmutehnikeudjeluOrtegeyGasseta,jestdačovjeknijebićekojerazvijaumijećedabizadovo-ljilosvojepotrebe,negogakoristidabipreobraziloprirodukojaihstvaratetražinjihovouništenjedabidokinuoproblemnjihovogzadovoljenja.43Teh-ničkodjelovanjetakonužnopredstavljasuprotnostprilagođavanjapredmetasredstvu,odnosnoonojeprilagođavanjesredstvapredmetu.44Iako,sudećioovojtvrdnjiizpozicijezatečenogstanjausuvremenomdruštvu,možemotvr-ditidajeslučajbašsuprotan.Umjestoiznalaženjatehničkihsredstavakojimbiserazriješionekinoviproblem,problemsenastojiriješitisredstvimakojavećnalazimookosebe–načinophođenjaprilikamakojismopripisaliživoti-njama.Topovratnoznačidajetehnikapomaknutanamjesto»nadprirode«,aiznalaženjenoveprirodepromijenilojesvojfokustesezatvoriloučovjeka.OrtegayGassetkažedačovjekaispunjavanezadovoljstvoonimeštojesvijet,alipratećiovajtokmislimožeustvrditidajesuvremeničovjekdubokoneza-dovoljanonimeštočovjekjest.Mjestonakojemmožemovidjetiovakavstavkaokrajnjukonsekvencurazmatranjejeoneophodnimisuvišnimpotrebama,

30

Ibid.,str.144.

31

Ibid.

32

J.OrtegayGasset,O ljubavi – O tehnici,str.195.

33

Ibid.

34

Ibid.

35

Ibid.

36

Ibid.

37

Ibid.

38

Ibid.,str.197–198.

39

Ibid.,str.199.

40

Ibid.,str.200.

41

Ibid.,str.201.

42

Ibid.,str.202.

43

Ibid.,str.202–203.

44

Ibid.,str.203.



gdjeOrtegayGassetzamjećujenerazmjere:1)bezobziranatoštobezhrane,pićaiskrovištanemožepreživjeti,čovjekpokazujeizrazituelastičnosttesemožeinamjernoizlagatigladikakobiosjećaomanjupotrebuzahranomilimožeizvježbatipodnošljivostnavelikuhladnoću;2)nemožeseodrećisu-višnihstvariičestoćeradijeumrijetinegodopustitidamuonepomanjkaju;3)čovjekovaželjazaživotomnemožeseodvojitiodželjedamubudedobro.Čovjekuživotneznačijednostavnostanje,negoblagostanje.45NatomtraguOrtegayGassetizvodidrugubitnudefinicijutehnike:»Tehnikajeproizvod-njasuvišnoga:danasiupaleolitskodoba«.46

No,blagostanjejepokretanpojamiuovomkontekstuvežeseuzidejukon-tinuiranogivječnogtehničkognapretka.Takavjestavograničavajućijerne-utemeljenopretpostavljadaječovjekželio,daželiidaćeželjetiuvijekisto,odnosnodabezobziranaepohuukojojsenalaziposjedujeisteživotnetežnjekaoinjegoviprethodnicitedasejedinapromjenatokomvremenasastojalaupostepenomnapredovanjupremapostignućujednogjedinogdesideratuma.47Iakosuočavanjesovimstavompojašnjavazaštoikakojemogućedaidanasbaštinimoreligijskauvjerenjanastalaubrončanomdobu,istinajesasvimsu-protna.Idejaoživotu,kaoiprofilblagostanja,napominjeOrtegayGasset,»preobraziosejenebrojno,uprilikamatakoradikalno,dasutakozvaniteh-ničkinapredcibilinapuštani ida imse trag izgubio«.48Kaodrugiprimjernavodidasukrozpovijestpronalaziteljipronalazakupravilubiliprogonjeni,anjihovimusmrćivanjemčestojenestajaoinjihovrad.Kod JoséaOrtege yGasseta nalazimo i kritiku njemu suvremene tehnike,kojumožemopreslikatiinadanašnjicu.Kažedaonikojismatrajudajeteh-nikanjihovograzdobljačvršćaodsvihdrugihupovijestiimajuiluzornuslikutehnike.Onjegovojprognozisvjedočinapredaktehnikeodčetrdesetihgodinakadajepisaosvojrazmatranjaotehnicidodanašnjiceukojojjemnogotehnič-kihrješenjaizčetrdesetihgodinanapušteno.Štozbognjihoveneefikasnosti,štozbogštetnostipoljudeipriroduilineisplativosti.

»Naprednjaštvo,vjerujući,dasejevećpostiglanekapovijesnarazina,nakojojvećnijemogućbitannazadak,negodasemehaničnonapredujepremabeskrajnosti,rasklimaloječivijeljud-skogoprezaidalojepovoda,dausvijetprovalibarbarstvo.«49

Tvrdnju o provali novog barbarstva u svijet ne treba dodatno elaborirati,dovoljno se osvrnuti na proizvodnju sve destruktivnijeg oružja odDrugogsvjetskogratadodanastepopratnepolitičko-ekonomskeprocesekojimaihsenastojiopravdati(širenjetakozvanedemokracije,borbaprotivterorizma,islamofobijaitd.).Stvaranjetehnikepredočujesekaooslobođenjeodnaporaskojimasečovjeksusreće,nočinisedajetajoslobođeni napor50potraćennanajprizemnijeporiveinauštrbvećineljudskogroda.Nepostojanjejednog,ranijespomenutog,desideratumapotvrđujeseiuizmještanjupojmablago-stanja,kojesedanasprikazujekaomaterijalnobogatstvo,odnosnojediniciljljudskog života.Ortega yGasset prokazuje sampojam ljudskog života naraziniprirodnestvarnosti.

»Ljudskiživot,dakle,izlaziizprirodnestvarnosti,onmunijedankaoštojedanokamenu,dapadne,aživotinjidannepomičanrepertorijnjenihorganskihčinidaba(…),negoongasebisamstvara,atostvaranjesezapočinjetime,štogaonizmišlja.Kako?Ljudskibiživotondabiousvojojnaročitojdimenziji…djelomašte?«51

Čovjekujedanaapstraktnamogućnostdapostoji,alimunijedanastvarnostnjegovogpostojanja.Svojustvarnostčovjekmoraosvajatiiztrenautren,od-nosnomorajezaslužiti.Naravno,neugospodarskomsmislukaoštotomnogi



poimljudanas,negometafizički–čovjeksebizaslužuježivot.Štotoznači?Čovjeku je svojstvenzahtjevdabudeunekomprojektuživota idaunutarnjegaradi/djeluje.Tajzahtjevjeonoštoosjećamokaosvojuistinskubit,štozovemosvojomličnošću,»ja«.Ovo»ja«OrtegayGassetsmatraumišljenimprogramom,asveštoradimo,radimouslužbitogprograma.

»Čovjekje,dakle,prijesvega,nešto,štonemanitjelesneniduhovnestvarnosti;onjenekakavprogram,kaotakav;stoga,ono,štojošnije,negozačimeteži,dabude.52(…)Utomsmislu,čovjeknijestvar,negonekatežnja:težnja,dabudeovoiliono.Svakodoba,svakinarod,svakipojedinacmoduliranarazličitnačinopćuljudskutežnju.«53

Razlikovanječovjekaistvarijeutomeštostvarimavećpostignutuilidanubit,ačovjekovabitnalaziseuonomeštojošnije:»jednabitkojasesastojiunekomjošnebivstvovanju.«54Činjenicakojaotvaračovjekudabudedjelo mašte,odnosnočovjekovabitutomkontekstučitasekaočistaimaginarnamogućnost.55

OrtegayGassetkaojednuodglavnihbolestisvogvremenanaveoje»krizuželja«zbogkojesečinidabajoslovnasnagatehnikeneslužiičemu.Netrebatvrditidajetoslučajidanas.Tehnofilijasuvremenogčovjekapronašlajetoč-kuizkojetehnološkinapredakmožesamogsebeuvijekiznovaobnavljati,bezpotrebedaopravdavaposljedicesvogdjelovanjajernitkonećekritiziratitehni-kuuslužbinadvladavanjapatološkihstanja.Željazanadvladavanjebolestiismrtitakopostajenadvladavanjenepoželjnihpatološkihstanja,ačovjekasenastojizamišljatikaobićekojećejednogdananadvladatisvojusmrtnost.

Štoćečovjekompostati?

Pozicijaukojojsenalazimokadapokušavamoponuditiodgovornapitanještoćečovjekompostatigotovodajeshizoidna.Sjednestranečovjekjebićekojem je similitudo refleks, a s druge strane, on samog sebe razumije kaoono»jošnebivstvujuće«čijiprogram,težnja,nijefundiranaunekojsličnos-ti sdrugimprirodnim ili umjetnimbićima.Rezultat tepozicije sunjegovanastojanjadazaštitiživotnazemlji,dokineuporabufosilnihgorivaiinter-vencijenadrugimživotinjama,aparalelnouvijekrastućomtehničkommoćiistrebljujesvevišeživihbićaistojipredrubomuništenjacijeleplanete.NapitanjebudućnostiljudskogrodarealanodgovordaojeNickBostromusvomčlanu»TheFutureofHumanity«.Budućnostljudskogrodaovisiosmjeruraz-vojatehnike.56Smjerrazvojatehnikepodrazumijevajedanodčetirimoguća

45

Ibid.,str.206.

46

Ibid.,str.207.

47

Ibid.,str.209.

48

Ibid.

49

Ibid.,str.212.

50

Ibid.,str.214.

51

Ibid.,str.217.

52

Ibid.,str.219.

53

Ibid.,str.220.

54

Ibid.

55

Ibid.,str.222.

56

NickBostrom,»TheFutureofHumanity«,u:Jan-KyrreBergetal.(ur.),New Waves in Philosophy of Technology,PallgraveMcMillan,NewYork2007.,str.186.



scenarijabudućnosti:a)izumiranje(extinction),b)ponavljajućepropadanje(recurrent collapse),c)zaravan(plateau),d)posthumanostanje(posthumanity).57

Izumiranjejesvojstvenosvimvrstama,gotovo99.9%svihvrstakojesuika-daobitavalenaZemljidanasvišenepostoje, štouslijedevolucije, štopri-rodnihkatastrofaisl.Začovjekastvarjeponeštodrugačijajeronnesamodajezaslužanzaistrebljenjedrugihvrstanegoposjedujeitehničkumoćdauništisvojuvrstu.Bostromkažedanajvećaopasnostistrebljenju,izumiranju,ljudskevrstečovjeksam.58Naovommjestupotrebnojenapravitirazlikuiz-međupotpunogizumiranjavrsteionogštojeBostromnazvaoponavljajućimpropadanjem.Propadanjeseodnosinagotovoizumiranjevrste,noostajemo-gućnostzanjenoporavak.OvuvrstudogađajaživotnaZemljibilježiuvišenavratapačakiljudskavrstaprilikomposljednjegvelikogledenogdoba.59Propadanjemožeukonačnicizavršitiiizumiranjemljudskevrste,nomožeseotvoritiipremanovomnapretkuilistadijuzaravni.Zaravanćesepostićiudanojfazirazvojaljudskevrstekadaonanećemoćinapredovatidaljejernedolazidonovihtehničkihotkrićailićeutajstadijstupitipostizanjemnaj-većegmogućegtehničkognapretka.No,moželisenašavrstauuovojdru-gojzaravni jošuvijeksmatratiljudskom?60TostanjemožemoidentificiratikaočetvrtiscenarijkojinamBostromnudi–posthumanostanje.Posthumanostanjeuovomkontekstupodrazumijevadaječovjekizmijenjenuneštoštoodstupaodnjegovogodnosasprirodom,prilikamaisvijetom.Ljudski život, po definicijiOrtege yGasseta, izlazi iz prirodne stvarnosti,nostanjeukojemmujedokinutmoment»težnje«gotovojene-misliv.61Naovommjestumožemosevratitiinanjegovstavonaprednjaštvukojevjerujedanakonštosepostignenekapovijesnarazina,nakojojvećnijemogućna-zadak,negosamomehaničkonapredovanjepremabeskrajnosti,posthumanostanjedoistazvučikaopromašenaemotivnainvesticija(cathexis).62Emotiv-neinvesticijeovevrstezabilježiojevećiSigmundFreud,alidaonamiupo-zorenještosesnjimadogađa,odnosnonjihovopretvaranjeukompleks.Post-humanostanjetakonastupakaoopasnostposamozavravajućisubjektkojijevoljandatipristanaknanajiracionalnijezahtjeve,kaoštotoradeHuxleyjevilikovi, iukonačnicivodiu regresiju,Freudovimrječnikom, ilibarbarstvo,kaoštototvrdiOrtegayGasset.Ujedno,većinaidealiziranihprikazaposthumanogbićapodrazumijevadaseutomstanjudokidajuanimoziteti,onoštojebilosvojstvenoprimitivnojljud-skojvrsti.Novobićebitćeiznadniskihstrasti,ratovanjaizgrtanjabogatstvausvrhupostizanjablagostanja.NijelitopukopostuliranjeDogađajakakobiselakšenosilisOrwellovimslikovitimprikazomtadašnjegSovjetskogsave-za,današnjegZapada?Razlikovanječovjekaistvariutomeještostvarimavećpostignutuilidanubit,ačovjekovabitnalaziseuonomeštojošnije:jednabitkojasesastojiunekomjošnebivstvovanju.Nadilaženjeljudskogstanjaposthumanimstanjemprijetiizvrtanjem»jošnebivstvovanja«uneštošto»nebivstvuje«.DokidanjedistopijskogudjeluJoséaOrtegeyGassetarazumijemokaoupozorenjenačinjenicudasevećinadistopijskihscenarijapočetka20.stoljećaobistinila,apreostaliutopijskiidistopijskiscenariji,uvidusveapsurdnijihznanstveno-fantastičnihslikaukojimačovjekpostajeneštonovo,neutemeljenisu.Društvoorijentiranoprematehnicinastupakaosistemodnosaizmeđurazli-čitihtehničkihotkrića–sustavkojizanemarujedadruštvočineljudiinjihovimeđuodnosi.63Akodruštvopromatramokaoodnoseutehnici,ondasmonaputupremanjegovojtehnologizaciji,štovišenalazimosenapututehnologi-



zacijeidejepojedincaidruštvenihodnosa.Tajnasmisaonipropuststavljauopasnostdasamodruštvodoživljavamopukomehanicistički,kaomašinu.64

Zaključno,možemorećidajestavointernetukojijeizrazioAndrewBrown,novinarbritanskogGuardiana–»Internetjetolikovelik,tolikomoćanibes-mislendajenekimljudimapostaozamjenazaživot«65–primjenjivinaide-juposthumanogčovjeka.Konceptposthumanizmatolikojesadržajnovelik,doimljesedovoljnobogatimdačovjekuotvoriputpremajošvećojmoći,ausebiipaktolikobesmislen,dajenekimljudimapostaone-reflektiranazamje-nazaodgovornostkojuodnasiziskujetehnikadabiseuopćeubudućnostimogaoodržatibilokakavživot.

Marko Kos

Telos of Technology and the Elimination of the Dystopian in the Philosophy of Ortega y Gasset

AbstractThe article aims to examine the relationship of modern man to human body, with an emphasis on understanding of the purpose of human body as such, in José Ortega y Gasset’s work “Man the Technician” (1941).We shall examine the following questions: a) what impact has the postulation of dystopian future on our attitude towards technology, b) can we claim that modern man thinks of the human body as a machine, c) does the idea of the body as a machine represent a telos to the modern man? A philosophical discussion on the term techne will serve as the basis for discussing the issues of “What is man?” and “What will man become?” as it is understood in the philosophy of Ortega y Gasset.

Key wordsJoséOrtegayGasset,technology,dystopia,posthumanism

57

Ibid.,str.194.

58

Ibid.,str.195.

59

Ibid.,str.200.

60

Ibid.,str.204.

61

JoséOrtegayGasset,O ljubavi – O tehnici,str.217.

62

Ibid.,str.212.

63

Jürgen Mitelstraß, Wissenschaft als Lebensform: Reden über philosophische Orientierun-gen in Wissenschaft und Universität, Suhr-kamp,FrankfurtamMain,1982.,str.14.

64

Ibid.,str.16.

65

Izvorno:»TheInternetissobig,sopowerfulandpointlessthatforsomepeopleitisacom-pletesubstituteforlife.«

telos tehnike i dokidanje distopijskog u filozofiji ortege...

Documents