KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

KLASICIZAM druga pol. 18. st., naziv prema ugledanju knjievnika ovog razdoblja na klasiku, tj. Antike vrijednosti- razvija se u okviru filozofskog svjetonazora RACIONALIZMA = utemeljitelj Rene Descartes, i prema toj filozofiji ljudi sve oko sebe moraju spoznavati razumom i sve mora imati razumno objanjenje - vodea francuska knjievnost zaslugom ljubitelja umjetnosti I kazalita, francuskog kralja Luja 14- klasicizam je izraz visokoga plemstva, odraz racionalistike filozofije u knjievnosti I suprotstavljen je barokuBAROK- bitna kvantiteta, mnotvo figura i misli, raskonost

KLASICIZAM- bitna kvaliteta zdravog razmiljanja i prosuivanja- jednostavan i odmjeren stil

- glavna knji. vrsta tragedija u kojoj likovi uvijek trebaju dati prednost razumu pred osjeajima i moraju poput starogrkih junaka biti hrabri, dosljedni, portvovni i skloni odricanju- ope znaajke:a) racionalnost, moralistinost, didaktinostb) uzvien govor, jasan stil, savrena formac) antiki uzori

Predstavnici: Francuzi Pierre Corneille tragiari Jean Racine Molliere komediograf

Talijan Carlo Goldoni komediograf

PROSVJETITELJSTVO kulturni graanski pokret koji se javlja u knjievnosti, filozofiji i znanosti i traje u 18.st., zavretak se vee uz Francusku revoluciju 1789. godine- javlja se u Francuskoj, a iri se na Englesku, Austriju i Njemaku te se temelji na racionalistikoj filozofiji i filozofiji empirizma Engleza Johna Lockea (otac prosvjetiteljstva)- cilj: prosvijetliti narod, boriti se protiv svih oblika zaostalosti i unaprijediti ljude, naglaena korisnost i pounost knjievnosti- najznaajnije djelo prosvjetiteljstva: Velika francuska enciklopedija; u ijem sastavljanju su sudjelovali: Voltaire, Denis Diderot, Montesquieu, Jean-Jacques Rousseau (filozof i knjievnik poznat po romanu Julija ili Nova Helosia pretea romantizma)- glazba: vrijeme beke klasike i predklasike: Haydn, Mozart, Beethoven

PIERE CORNEILLE - 1606. 1684.- nazvan ocem francuske tragedije i utemeljiteljem modernog francuskog kazalita- pisao komedije (Melita, Udovica) i tragedije s povijesnim temama: Cinna, Poliekt, Pompejeva smrt, Medeja- pravila pisanja klasicistike tragedije: mora biti pisana u stihu, imati 5 inova, obraivati uzviene likove i treba potivati pravila o trima jedinstvima: jedinstvo mjesta (jedno mjesto ili mjesta koja su blizu) jedinstvo vremena (jedan dan) jedinstvo radnje (jedna radnja)mora biti pouna i uzvienog stila te postupcima likova moraju rukovoditi osjeaji dunosti, asti, volje i razuma

CID

- tragikomedija u 5 inova- Cid = gospodar, tj. don Rodrigo kojeg su tako nazvali jer se istakao u borbi protiv Maura; povijesna osoba, panjolski vitez iz 11.st.- glavni problem djela: PROBLEM ASTI Himena i Rodrigo se vole, ali Himena zahtjeva Rodrigovu smrt kako bi osvetila svoga oca jer je Rodrigo ubio njezina oca kako bi obranio ast svojega oca- tema: sukob ljubavi i asti; ast se mora braniti pod cijenu ivota- don Rodrigo vrsto zastupa obiteljsku i vlastitu ast te smatra da je morao ubiti Himenina oca kako bi uope bio dostojan nje, tj. samo je astan ovjek dostojan ljubavi = TRAGINI PARADOKS- sukob na kraju razrjeava sam kralj umjesto konane tragedije Himena e se za godinu dana (nakon alovanja za ocem) udati za Rodriga zavretak ni sretan ni nesretan = TRAGIKOMEDIJA- Himena = dvostruko nesretna; izgubila oca, nemogunost ostvarenja ljubavi s Rodrigom- Himena = don Rodrigo ast im je u prvom planu u skladu sa zahtjevima klasicizma

JEAN RACINE- znaajan predstavnik francuske klasicistike tragedije- odgojen duhom odricanja i jansenizma (uenje o ispraznosti i pokvarenosti svijeta, ovjek nakon zgrjeenje nije sposoban za dobra djela, odsutnost Boje milosti i spasenja)- Racin u svojim tragedijama prikazuje sukob izmeu osjeaja dunosti i razuma- najznaanija tragedija: FEDRA

- tragedija napisana uzvienim stilom u stihovima; prikazuje likove iz grke mitologije: FEDRA (ena atenskog kralja Tezeja), TEZEJ, HIPOLIT (Tezejev sin iz prvog braka s amazonskom kraljicom Hipolitom), ARICIJA (potomak atenske kraljevske obitelji, smrtnih neprijatelja Tezejevih) ENONA (Fedrina dadilja)- okosnica radnje je ljubavna strast, Fedra je zaljubljena u posinka Hipolita (koji je zaljubljen u Ariciju) i svjesna je da je takva ljubav nedoputena i da ne moe proi nekanjeno- mislii da je Tezej mrtav, Fedra Hipolitu izjavljuje ljubav, a nakon to se Tezej vraa, ona i Enona lano optuuju Hipolita pred ocem- Hipolit je plemenit lik uti pred ocem ne zato to je kriv, ve zato to je neduan; Tezej na sina zaziva osvetu bogova, alje ga u progonstvo i tamo bogovi ostvaruju zazvanu osvetu- radnja zavrava tragino: Hipolit mrtav, Enona se bacila niz litice, Fedra ispija otrov, Tezej osuen na samou- Fedra neprestano mijenja raspoloenja iz bijesa i elje za osvetom u grinju savjesti, elei se rijeiti svojih grenih osjeaja, obraniti ast sebe i svoga mua te se ubija- Fedra = lik duboko nesretne ene koja doivljava poraz u borbi sa svojim ljubavnim osjeajima

MOLLIERE (JEAN-BAPTISTE POQUELIN)- 1622. 1673.-najznaajniji svjetski i francuski komediograf, potpuno se posvetio kazalitu- kazalini glumac, reiser, pisac, osniva kazaline druine "Kraljevske druine", pred smrt mu je pozlilo dok je glumio u komediji Umiljeni bolesnik- prikazuje dramske sukobe s razraenom psiholokom motivacijom te daje kritiku francuskog drutva 17. stoljea- najznaajnija djela: komedije karaktera i komedije drutva; krtac, Umiljeni bolesnik, Tauffe, Kaiperke, kola za mueve, kola za ene, Don Juan- napisao vie od 30 komedija

KRTAC

- tema: stari krtac Harpagon koji je opsjednut svojim blagom- komedija nastala na temelju Platonove komedije Auluraria (Komedija o loniu) = isti motiv krca Eukliona, ovdje Harpagona i isti tijek radnje INTERTEKSTUALNOST = utjecaj jednog knjievnog djela na drugo knjievno djelo- dva glavna motiva: 1. Harpagonova krtost (zakopao u vrtu 10000 kuda)2. motiv ljubavi Harpagonove djece (Elise i Cleantea) kojoj se suprotstavlja otac- ljubavni trokuti: Elis Valere (Elisin izbor) Elsemo (oev izbor starijeg gospodina koji ne trai miraz)Cleante Mariane (Cleantov izbor) Harpagon- zaplet: Cleanteov sluga ukrade Harpagonu novac, no na kraju komedija zavrava sretno: otac dobiva novac, a djeca se udaju/ene za voljene osobe- komedija karaktera: izruguje trtost i pohlepu za novcima- drutvena komedija izruguje drutvo u kojem vlada lihvarenje- likovi krca : Euklion (Platon), Skup (Marin Dri), Harpagon (Molliere)-> svi su opsjednuti novcem i on im je iznad sree vlastite djece

VOLTAIRE (FRANCOIS-MARIE AROUET)- 1694. 1778.- vodei francuski filozof- najznaajnija osoba prosvjetiteljstva- obiljeio 19. st. koje se po njemu naziva Voltairevo stoljee- dospjevao u zatvor, ivio u progonstvu, djela su mu bila spaljivana na lomai (npr. filozofska pisma koja su proglaena sablanjivima i krivovjernima)- u djelima izruguje drutvene nedostatke i ljudske slabosti te istie da ovjek ima pravo na vlastiti izbor i miljenje

CANDIDE (lat. candidus = ist, otvoren, iskren)

- filozofski roman; roman koji iznosi shvaanje neke filozofske ideje- ima strukturu pustolovnog romana s uzbudljivom fabulom i zapravo je parodija avanturistikog romana- ironian ton usprkos svim zlima i nevoljama koje proivljava glavni lik, on i dalje vjeruje onome to su ga uili, da je svijet najbolji i tek na kraju romana dolazi do njegove duhovne promjene- tema: prilike u svijetu koje upoznaje Candide nakon to je istjeran iz dvorca u kojem je bio zatien od svega zla- u romanu pisac predstavlja svoje filozofska uvjerenja; ismijava filozofiju optimizma njemakog filozofa G. Leibniza i njegovih sljedbenika, govori protiv optimizma jer u tadanjem svijetu prepunom progona i stradanja teko je biti optimist- istovremeno zagovara filozofiju Johna Locka prema kojoj ovjek spoznaje svijet tek na temelju vlastitog iskustva- nakon mnogo lutanja susree Carigondu i vjenaju se, ali savreno stanje s poetka romana je narueno, ona je ostarjela i porunjela- roman zavrava reenicom: " Obraujte svoj vrt.", a vrt u koji nas Voltaire poziva je na vlastiti svijet, tj. svaki pojedinac ima pravo izgraditi sam svoj vlastiti svijet za sebe

CARLO GOLDONI- 1707. 1793.- tal. komediograf koji je reformirao talijansko kazalite: oslobodio ga vrlo popularne komedije dell'arte (temeljila se na improvizaciji glumaca i stalnim tipiziranim likovima i situacijama), on uvodi PISANI TEKST komedije, realistine situacije i realistine likove, tj. prikazuje ljude iz svakodnevnog ivota sa svim njihovim manama i nedostacima- napisao preko 200 kazalinih djela, najpoznatija komedija:KRMARICA MIRANDOLINA

- komedija u 3 ina; mjesto radnje Firenca, Mirandolinina gostionica- likovi: Vitez od Ripafrate (enomrzac), Markiz od Forlipopolija (osiromaeni plemi), grof od Albafiorite (bogati) gosti Ortenzija i Dejanira glumice koje ne uspjevaju zavesti viteza, Fabrizijo sobar u gostionici- Mirandolina je sloen lik samostalna mlada ena koja ovdje nije komian lik, ve je sama pokreta zapleta u koji se zapleu njezini pomalo smijeni oboavatelji = komedija karaktera- ona vitezu enomrscu laska i u svemu povlauje, ali samo kako bi stekla njegovo povjerenje te kako bi ga na kraju ponizila i otjerala u oaj- ona govori: "Moja pobjeda mora postati javnom na porugu umiljenih mukaraca i na ast naega spola."- tema: Mirandolinino zavoenje viteza i odnos prema mukarcima- lik Mirandoline je napravljen prema stvarnoj glumici (realistinost), a sama Mirandolina ne dominira scenom svojim zavoenjem, ve razumom koji se tradicionalno vee uz mukarce = ona ukazuje na novu drutvenu ulogu to ju je ena zadobila u 18.st. = EMANCIPIRANA, RAZUMNA, SLOBODNA- to dokazuje i svojom udajom za pripadnika svoga stalea Fabrizija takav brak osigurava joj zatitu i ne ugroava njezinu slobodu

PROSVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

- 18.st.- knji. znaajke: moralno-didaktini karakter, naglasak na vanosti kulture i prosvjete pa se knjievnim djelima eli prosvijetliti i poduiti narod istie se vanost prosvjetiteljskog djelovanja knjievnih djela na itatelje- vanu ulogu dobiva usmena narodna knjievnost te EPSKI DESETERAC (stih od 10 slogova sa stalnom cezurom nakon 4. sloga)

- razvija se pokrajinska knjievnost:DUBROVNIK najznaajniji znanstvenik Josip Ruer Bokovi; razvija se zanimanje za znanost i uenostDALMACIJA najznaajniji provjetitelji Andrija Kai Mioi i Filip Grabrovac (Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga)SLAVONIJA Matija Antun Reljkovi i Matija Petar KataniSJEVERNA HRVATSKA knjievnost na kajkavskom, najznaajniji komediograf Titu Brezovaki

- knjievni rodovi:EPIKA najznaajniji knji. rod 18. st. je epika u stihuLIRIKA manjeg znaenja, jedina zbirka pjesama je Jesenski plodovi M.P. KataniaDRAMA znaajni prijevod Mollierovih djela = franezarije radnje su im smjetene u Dubrovnik, a likovi su ponaeni

ANDRIJA KAI MIOI- 1704. 1760.- prosvjetitelj iz Dalmacije- djela: filozofski prirunik na lat. Elementa periphatetika; puki pisana kronika u prozi Korabljica- glavno djelo:RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA

- tema: dogaaji i linosti iz slavenske povijesti- prosvjetiteljski ep, tj. zbornik epskih pjesama u desetercu + zapisi koji kronoloki slijede vane povijesne dogaaje, tj. kronika slavenske povijesti- djelo je namijenjeno neobrazovanom itatelju koji ne zna talijanski i latinski, a Mioi mu eli pribliiti dogaaje iz slavenske povijesti, odnosno eli da i obani i teaci mogu proitati povijesnu istinu

SLIDI PISMA RADOVANA I MILOVANA - prvi bestseller u hrvatskoj knjievnosti 18.st., iznimno popularan u narodu

PISMA OD RADOSLOVA- elementi usmene narodne knjievnosti: epski deseterac, upotreba vokativa umjesto nominativa ("knjigu pie od Kotara knee"), kletve ("iz neba te strijele udarile")- jezik: tokavska ikavica koja najbolje odgovara prosvjetiteljskom obraenju puku- Mioieva namjera: narodu pribliiti povijesne dogaaje kako bi iz njih izvukli pouke i kako bi upoznali dogaaje i junake iz vlastite prolosti

MATIJA ANTUN RELJKOVI- najznaajniji slavonski prosvjetitelj, rodio se u Svinjaru (Davoru) kraj Nove Gradike- vojniki ivot, sudjelovao u sedmogodinjem ratu protiv Turske i bio zarobljen u Frankfurtu na Odri tu se upoznaje sa europskim prosvjetiteljskim idejama, spoznaje koliko je njegova zemlja zaostala i odluuje zapisati svoja zapaanja- pie Satira kako bi Slavonce pouio boljem i naprednijem nainu ivota te kako bi im ukazao na negativnosti koje su ostale jo iz turskih vremena- glavno djelo:SATIR ILITI DIVLJI OVIK

- prosvjetiteljski ep u 12 pjevanja, u narodnom prosvjetiteljstvu prvo djelo svjetovne knjievnosti (do tad se mogla itati samo nadbona knjievnost- radnja: Slavonac u umi sijee drva, sree Satira koji ga upozorava na lo nain ivota Slavonaca i ukazuje mu to treba promijeniti da bi Slavonija bila naprednija i ljepa- SATIR = razigrano mitoloko bie, napola ovjek, napola jarac (divlji ovjek), osobina mu je da svakoga bez stida upozori na sve loe to se tie njega- 2 dijela epa: "Satir piva u vere Slavoncem" upozorava na loe obianje koje su Turci ostavili u slavonskom narodu, tj. "turske skule" (sijela, prel, kola, predugi i preskupi pirovi), na to to Slavonac ne alje djecu u kolu, na njegovo loe gospodarenje i loe ureenje kua"Slavonac odpiva u vere Satiru" Slavonac govori to se sve popravilo od vremena kada je Satir bio meu njima te ga uvjerava da su Slavonci prihvatili njegove savjete- ulomci: 1. govori o poloaju i ljepoti Slavonije2. opjevava nestanak slavonske ljepote za to su krivi Turci3. zadaa Satira kritian, eli prosvijetliti i pouiti slavonskog seljaka odnosno utjecati na unapreenje te moralni i materijalni preporod Slavonije- epski desetereac, tokavska ikavica

TITU BREZOVAKI- hrvatski prosvjetitelj Zagreba- studij teologije i filozofije; pjesnik i komediograf u prosvijetiteljstvu dramsko djelo treba ukazati na negativne pojave, na vanost istine i napretka te pomijeati ugodno s korisnim, tj. odgojno i prosvjetiteljski djelovati na narod- djela: prozna drama Sveti Aleksej; komedije Diogene iliti sluga dveh zgubljenih Bratov

MATIJA GRABANCIJA DIJAK

- najizvoeniji kajkavski dramski tekst- grabancija = arobnjak, ak koji je uz obaveznih 12 kola zavrio i 13. vilenjaku, ima nadnaravne sposobnosti- glavni lik je putujui ak Matija koji se svojim nadnaravnim sposobnostima slui da bi razotkrio i sakrio ljudske mane te u skladu s prosvjetiteljstvom pouio ljude preko njih- poroci, mane u zagrebakom drutvu na koje upuuje Matija: ljudska glupost, pohlepa za novcima, kraa, prijevara, praznovjerje i zaostalost- prvi su na redu za kanjavanje obrtnici Smolko (postolar) i krznar Vuksan, tj. Matija im govori o njihovoj prolosti, prijevarama i kraama jer Matija iz zvijezda moe proitati ljudsku prolost i budunost = nadnaravno- komedija situacije i konverzacije

MATIJA PETAR KATANI- 1750. 1825.- slavonski prosvjetitelj, pie pjesme na latinskom, hrvatskom i maarskom- poznat po prijevodu Biblije s latinskog na hrvatski i njegov je prijevod prvi tiskani hrvatski prijevod cijele Biblije, on izlazi 1831.!!!- znaajna je njegova pjesnika zbirka Fructus auctumnales (Jesenski plodovi) pisana na latinskom i hrvatskom jeziku- u pjesmama na hrvatskom jeziku se isprepliu klasicistiki, antiki ili mitoloki motivi i narodni motivi

VINOBERA U ZELENOJ MOLBICE DOLINI

- tema: berba u Molbicama (selo kraj Samobora), prikazan mladenaki pjesnikov doivljaj- istaknuto veselo dionizijsko raspoloenje koje je ostvareno isprepletanjem narodnih (Danica) i klasicistikih (nimfe) utjecaja- preteu umanjenice kojima se ostvaruje intimno (prisno) raspoloenje- zavrna strofa donosi sjetu zbog prolaznosti veselja, mladosti i ivota i izraava spoznaju o prolaznosti i nepovratnosti proivljenoga

EVA- pjesnik usporeuje njenu i umiljatu pticu sa istom takvom djevojkom Maricom