katekizam-za-krizmanike (1).rtf

7/23/2019 KATEKIZAM-za-krizmanike (1).rtf

1/52

KATEKIZAM ZAKRIZMANIKE

Mladost nije samo vrijeme ivota, koje odgovara odreenom brojugodina, nego je istodobno vrijeme, koje je Providnost dala svakomovjeku kao zadau U mladima doista postoji neiscrpno vrelo dobara istvaralaki mogunosti! "ad god i sreem bilo gdje u svijetu, najprijeekam #to mi oni ele rei o sebi, o svom dru#tvu, o svojoj $rkvi!%

( Ivan Pavao II )

Sveta Potvrda ili Krizma je vaan trenutak u ivotu svakogvjernika. To je trenutak reuzimanja svi! rava i dunosti koja kaoKristovi vjerni"i imamo u #rkvi i svijetu. To je trenutak na$egsvjesnog% svojevoljnog i odgovornog oredjeljivanja za &oga. &akr#tenju roditelji i kumovi pred $rkvom obeaju da e svoju djecuodgajati u vjeri, a na "rizmi svatko u svoje ime obnavlja krsna obeanja iobeava 'ogu vjernost! Krizma nas 'ini unoravnim 'lanovima#rkve% do(ivamo sva rava i dunosti odrasli! vjernika. Kada jenetko dovoljno uoznao svoju katoli'ku vjeru i kad je svojim

ivotom% ona$anjem i rakti"iranjem vjere okazao kr$)anskuzrelost i oz(iljnost% tada ga #rkva otvr*uje za svojeg unoravnog'lana i odjeljuje mu uninu +u!a Svetoga% koji ga svojim darovimai karizmama 'ini svjedokom Isusa Krista i graditeljem kraljevstva&ojega.+akle% za Krizmu je otre(no,

( upoznati svoju katoliku vjeru( prakticirati vjeru( ukljuiti se potpuno u ivot $rkve, osobito

svoje upne zajednice

1


2/52

$rkva je zajednica )susovi vjernika! *ana#nja se $rkvaprepoznaje kao zajednica sainjena od mno#tvo manji zajednica ukojima svatko moe pronai sebe i svoje mjesto! &avodimo neke+

pastoralno koordinacijska zajednica, liturgijska, marijanska,ministrantska, biblijska, molitvena, zajednica duovni pokreta, zajednicaobitelji, zajednica kr#anske kulture dua, zajednica mladi, odrasli ilistariji, karitativna zajednica, misijska, ekumenska, ekolo#ka, #portska,zajednica osoba s posebnim potrebama, zajednica evangelizacijedru#tva i druge! -jerou'eni"i% a oso(ito krizmani"i% tijekom svojerirave za rimanje sv. Potvrde% tre(ali (i uoznati konkretnuzajedni"u kojoj riadaju tj. svoju uu i uklju'iti se u onu gruuunutar ue u kojoj najvi$e ronalaze se(e i vide mogu)nost svojegrasta% djelovanja i angamana. Krizma% stoga% nije trenutaksve'anog ora$tanja od #rkve% nego o'etak zrelog i odgovornograkti"iranja vjere.

Kako ivi rakti'ki vjernik

Prakti'ki vjernik ivi,/ od vjere% tj. od snage koju mu daje njegova vjera0/ o vjeri% tj. nastoji "ijeli ivot usmjeriti onako kako mu nalae

njegova vjera0

/ vr$i sve &oje i "rkvene zaovjedi0/ svakodnevno moli0/ nedjeljom i (lagdanima sudjeluje u sv. Misi0/ redovito rima sakramente% a oso(ito sv. Isovijed i sv. Pri'est0/ rakti"ira lju(av rema (linjemu% tj. omae svoje (linje i sve

otre(ne0/ 'uva se svakoga grije!a% oso(ito te$ki! grije!a0/ rou'ava i uoznaje svoju vjeru o!a*aju)i vjerske ouke i'itaju)i &i(liju i vjersku literaturu 1knjige% 'asoise...2.

) mi danas pozvani smo upoznati 'oje planove za svakog od nas! 'udunost moebiti lijepa ako budemo u svijet znali unijeti vi#e ljudskosti, dobrote, vi#e srca i ljubavi,odnosno, ugraditi samoga sebe, svoja nastojanja i ideale! -o znai biti kr#anin! -oznai biti na sliku 'oga, koji je sama .jubav! -u nam je sliku najjasnije otkrio )sus, kojije /pro#ao zemljom inei dobro!0 1rabruju nas u tome i rijei 2vetog 1ca+ /&ebojte se biti sveci treeg tisuljea30

2


3/52

1. BIBLIJA ILI SVETO PISMO TEMELJ ZA UPOZNAVANJE VJERE

1. to je Biblija Sveto Piso!

&i(lija je &oja rije' uu)ena 'ovjeku za sva vremena i sve genera"ije.To je &oji govor 'ovjeku. Sadri istine o &ogu i 'ovjeku i istinu o &ojem djelusasenja. To je sveta knjiga 3idova i kr$)ana.2amo ime Biblijaima svoju povijest!Biblosje, naime, bila stara 4enika luka povi#e dana#njeg 'ejruta u .ibanonu! "akose preko te velike luke izvozio papirus 5tvar na kojoj se pisalo6, ime luke dobilo je #ireznaenje u govoru o pismu! 1d imena te luke 5'iblos 6 u grkom je jeziku stvorenteniki naziv za knjigu he biblos. *eminutiv mnoine te rijei ta biblia #to znaiknjiice. Prema tome, 'iblija je knjiga koja se sastoji od vi#e knjiica!

". #a$o se %ijeli Biblija i $oli$i je b&oj sveti' $(ji)a!

&i(lija se dijeli na dva dijela, Sta&i i Novi *avjet +Sta&i i Novisave*, .Sinajski je savez "entralni doga*aj u Starom zavjetu %a u Novom zavjetusredi$nji je doga*aj dolazak Isusa Krista i njegova smrt na kriu% okon'anauskrsnu)em i uzdignu)em k 4"u.Stoga kaemo da je Stari zavjet v&ijee -&i-&ave i i/e$iva(ja Is0sa #&ista% aNovi zavjet da je v&ijee Is0sa #&ista i $o(a/(o) s0s&eta /ovje$a s Bo)o.Prema katoli'kom oisu Stari zavjet (roji 56% a Novi 78. knjiga. #ijela &i(lijasadri 89. knjige.2 obzirom na sadraj, knjige 2tarog zavjeta dijelimo na povijesne, poune i proroke!Pojedine se knjige u &i(liji dijele na glave ili oglavlja. -u je podjelu uveoStjepan Langtonu 7))) st! Svaka glava ili oglavlje dijeli se na retke ili sti!ove.-akvu je podjelu priredio Robert Stjepangod 89:;!

. #a%a je (astala Biblija!

&i(lija je nastala u dugom vremenskom razdo(lju od :9.st. rije Kristado :.st. oslije Krista.Nije je% dakle% sastavio i naisao jedan 'ovjek% nego jeona djelo vi$e ljudi% vi$e sveti! isa"a. 2am je 'og pomogao svetim piscima kodnjiova sastavljanja i pisanja pojedini biblijski knjiga! 1n i je nadanjivao da pi#u

ono #to je on elio, uvao i od zabluda koje se odnose na bitne istine o 'ogu iovjeku i na ovjekovo spasenje!


4/52

'iblija je najprije prevedena na grki jezik! -aj se prijevod zove Septuaginta5skraeno .776 jer su, prema jednom kasnijem svjedoanstvu, na prijevodu radilasedamdesetidvojica ljudi!Prijevod je nastao u razdoblju od =! do >! st! prije "ristameu ?idovima u dijaspori 5u @giptu u gradu Aleksandriji6! Prijevod, dakle, neobuvaa knjige &ovog zavjeta!

*rugi prijevod 'iblije bio je prijevod na latinski jezik! &aziva se Vulgata5skraeno Bg6#to znai u opoj upotrebi%! &astao je u B) st! poslije "rista 5=;=!(:CD! god!6, anainio ga je najveim djelom sv! Eeronim *almatinac!&i(lija je najrevo*enija knjiga na svijetu% do sada na vi$e od 7;;; jezika%knjiga s najvi$e izdanja.

7. #a$o 8eo /itati Biblij0!

Na$e 'itanje &i(lije mora (iti s o$tovanjem i lju(avlju jer ona nijeo(i'na knjiga.


5/52

". T$o je P&esveto T&ojstvo!

)sus nam je najbolje objavio tajnu o 'ogu! &og kojeg nam je o(javio Isus

Krist jest Trojstvo, &og 4ta"% &og Sin i &og +u! Sveti.#rkva nas na temeljuo(jave u'i da ostoji samo jedan &og% ali su u &ogu tri &oanske oso(eujedinjene u jednoj naravi.Easno, to je tajna koja nadilazi na# ljudski razum!U odnosu prema ovjeku 'og se objavljuje kao -rojstvo+

4 Bo) Ota3. 4n je Stvoritelj. 2ve #to postoji i jest, izi#lo je iz njegovesvemogue stvaralake ruke!4 Bo) Si(.To je Isus Krist. 4n je na$ Sasitelj i 4tkuitelj. 1n je za svenas umro na kriu! 1tkupljeni smo njegovom presvetom krvlju, tj! rtvom nakriu!4 Bo) =0' Sveti.-o je trea osoba Presvetog -rojstva! 1n je du 1ev i du)susa "rista! 1n je ljubav izmeu 1ca i 2ina! 4n je na$ Posvetitelj.

. ;%je (a je objavlje(a taj(a P&esveto) T&ojstva!

Tajna resvetog Trojstva o(javljena nam je u &i(liji% a o(javio nam ju jesam Isus Krist.Meutri glavna dogaaja iz "ristova ivota mogu se ubrojiti i ovi dogaaji+ navje#tenje"ristova roenja, "ristovo kr#tenje i "ristovo uza#a#e! Uz ta tri dogaaja vezana je iobjava o presvetom -rojstvu!

a2 Navje$tenje Kristova ro*enja. "ad je aneo Fabrijel navijestio Mariji dae zaeti i roditi 2ina, ona se u udu pita+ /"ako e to biti kad se ja ne sastajem smuem0G /Duh Svetisii e na te0 ( odgovori joj aneo /sila Svevinjega 5sila'oga 1ca6 zasjenit e te,zato e se dijete, koje e# roditi, zvati 2vetim, Sino!Boji!"5.k 8,=8(=96!

(2 Kristovo kr$tenje.2va etiri evanelista opisuju dogaaj "ristova kr#tenjana rijeci Eordan! 2veti Matej to opisuje ukratko ovako+ /1dma nakon kr#tenja izae)sus iz vode! ) gle3 1tvori#e se nebesa i ugleda Duha Bojegagdje silazi kao golub ispu#ta se na nj! ) eto glasa s neba+ 1vo je Sin !oj# Ljubljeni$U njemu mi sva milina05Mt =,89(8H6!

"2 Kristovo uza$a$)e.Prije samog uza#a#a na nebo )sus zapovijeda svojimuenicima+ Poite dakle, i uinite mojim uenicima sve narode krstei i u i!e %ca iSina i Duha Svetogai uei i uvati sve #to sam zapovijedio!% 5Mt >;,8;(>C6! -a se

"ristova zapovijed izvr#ava sve do dana dana#njega! 2vi smo mi kr#ani u ime 1ca i2ina i *ua 2vetoga i tako e biti do svr#etka svijeta!U spomenutim dogaajima iz "ristova ivota jasno nam je objavljena i tajnapresvetog -rojstva!

2. T$o je /ovje$!

&i(lija% govore)i o &ojem stvaranju% 'ovjeka redstavlja kao krunusvega stvorenja.)zmeu svega #to je 'og stvorio+ svemira i zvijezda, neive i iveprirode, biljaka i ivotinja, 'ovjek se uzdie ose(nim dostojanstvom. To

dostojanstvo roizlazi iz 'injeni"e da ga je &og sam stvorio na sliku svoju.


6/52

od nji! je 'ovjekovo gosodstvo. Iovjeku je dana vlast nad svime #to je 'ogstvorio+ -ada Eave, 'og, naini od zemlje sve ivotinje u polju i sve ptice u zraku, iprivede i ovjeku, da vidi kako e koju nazvati, pa kako koje stvorenje ovjekprozove, da mu tako bude ime!% 5Post >,8J6Sli'nost &ogu o'ituje se i u tome $to je 'ovjek (i)e zajedni$tva0 kad je 'og

stvorio ovjeka, nainio ga je na priliku svojuK stvorio je mu#ko i ensko! A kad i jestvorio, blagoslovi i i nazva ( ovjek 5Usp! Post 9,8(>6! 1ni su tek zajedno ovjek!Iovjek je naime stvoren kao mu#ko ensko, te kao mogunost treega medu njima5otac majka djeca 6! U tome je slinost trodstvenom 'ogu!I sav 'ovjekov rad i stvarala$tvo na zemlji% odraz su i slika &oanskogstvaranja. 'og je stvorio svijet nekako nedovr#en, a ovjeku je dunost da gadovr#ava, da bude 'oji suradnik na zemlji! Rije' i govor nam tako*er ukazuju nasli'nost s &ogom. Kao $to &og govori% i 'ovjek govori. Iovjek je biekomunikacje! "omunicira sebe drugome! A osobitost je ovjeka i u tome #to moekomunicirati s 'ogom!


7/52

. PROBLEM POSTAN#A SVIJETA

1. #a$o *(a(ost t0a/i -osta(a$ svijeta!

*anas postoje mnoge teorije o postanku svijeta! Moemo spomenuti samo neke+a6


8/52

2. ZLO I ;RIJE> U SVIJETU

1 O%a$le *lo 0 svijet0!

2vijet u kojem ivimo postavlja pred ovjeka dana#njice mnoga te#ka inerje#iva pitanja! 1dakle zlo i za#to se dogaaju zla u svijetuG


9/52

&akon #to je sotona izgubio bitku protiv 'oga na nebu, on nastavlja tu bitku nazemlji! 2 obzirom da ne moe vi#e direktno ratovati protiv 'oga, on se osveuje 'oguuni#tavajui stvorenja koja je 'og stvorio! 2otona nikad ne bi imao nikakve vlasti nadzemljom, niti nad ovjekom i ovjeanstvom, da mu prvi ljudi nisu iskazali povjerenje itako upali u njegovo ropstvo!

Lekli smo ve, da ovjek predstavlja krunu 'ojeg stvaranja na zemlji! 'og ga jestvorio na svoju sliku, uresio dostojanstvom, obdario razumom i slobodnom voljom,udanuo mu du#u i uinio ga besmrtnim! &ije udno #to je sotona prvo napao ba#ovjeka! 2 obzirom da nije nad ovjekom imao nikakvu vlast, lukavo je prvim ljudimapostavio zamku i naveo i da takoer budu neposlu#ni 'ogu i da prekr#e 'ojuzapovijed!'iblija nam ovjeka predstavlja i kao naru#enu sliku 'oju%, #to je posljedicaovjekovog pada i prvog grijea! Na nagovor zmije% 'ovjek je osegnuo zasoznajom do(ra i zla.


10/52

6. POVIJEST SPASENJA


11/52

*ao im je najplodnija egipatska polja gdje su se naselili i stvorili svoje obitelji! Eakov injegovi sinovi do#li su u @gipat oko 8DCC! prije "rista! &jiovo se potomstvo brzo#irilo i kad je na prijestolje do#ao novi 4araon, koji nije poznavao i cijenio Eosipa injegovu brau, poeo je tlaiti njiove potomke! &ovi se 4araon bojao da bi onisvojom brojno#u mogli nadvisiti egipatski narod pa im je dao da rade te#ke poslove+

da prave opeku za gradnju veliki gradova 5Pitom i Lamzes6!To je o'etak egiatskog rostva. 4no je (ilo te$ko i trajalo je oko 5; godina !U @giptu su se )zraelci poeli zvati ebrejima! -aj naziv dolazi od rijei habiru #toznai Ndo#ljakN, NstranacN, Nonaj koji je do#ao s druge straneN!?ivot ebreja u @giptu bio je teak! &jiov ropski ivot prisiljavao i je da misle kakoi je 'og odbacio i zaboravio obeanja koja je dao njiovu praocu Abraamu!

. Mojsije 4 vo?a i*ab&a(o) (a&o%a

)zraelski se narod u @giptu, unato svemu, brzo #irio! &jiove su obitelji bile sbrojnom djecom!


12/52

potopljeni! 2vi ovi dogaaji bili su izraelskom narodu duboko i ivo svjedoanstvo daje 'og njegov izbavitelj i osloboditelj koji nikada nee zaboraviti svoga naroda!

6. Si(ajs$i save*

&a putu kroz pustinju prema obeanoj zemlji )zraelci su do#li do brda 2inajagdje je 'og s njima sklopio save! -aj je savez sredi#nji dogaaj cijelog 2tarogzavjeta! Po tom savezu 'og se obvezao da e ostati vjeran svome narodu, a narodje takoer istom vjerno#u trebao uzvratiti 'ogu! -emelj toga saveza jest DesetBojih apovijeikoje je 'og dao narodu! Posrednik izmeu 'oga i naroda bio jeMojsije kojemu je 'og dao dvije kamene ploe s urezani *eset zapovijedi!Na Sinaju je &og oda(ranom narodu o(javio i svoje ime. Predstavio im se kao=a!ve. Ime =a!ve zna'i,

/ =a sam onaj koji jesam./ =a sam onaj koji 'ini da sve jest./ =a sam onaj koji )u (iti.

2va ova znaenja pokazuju jedno, a to je da je Eave onaj koji je stalno s narodom,od stvaranja svijeta i ovjeanstva, preko povijesti i sada#njosti do budunosti! 2togaEave znai jednostavno NPrisutniN!Mojsije je jedan od najvei voa, uitelja i zakonodavaca u )zraelu! 2veto pismokae za njega+ N&e pojavi se vi#e u )zraelu prorok ravan Mojsiju ( njega je 'ogpoznavao licem u liceN! 5Pnz! =:,8C6!Sinajski Savez jest sredi$nji doga*aj Staroga zavjeta 1saveza2. Sredi$njidoga*aj Novoga zavjeta 1saveza2 jest savez s "ijelim 'ovje'anstvom u krviIsusa Krista. Isus Krist jest osrednik Novoga saveza.

7. =ola*a$ 0 obe8a(0 *elj0

Nakon 'etrdeset godina lutanja kroz ustinju i nakon svi! isku$enja%=a!ve je reko Mojsijeva (rata =u$ue oda(rani narod doveo u o(e)anu zemlju /Kanaan. Iso'etka su Izrael"i ivjeli kao dvanaest lemena ali su i! ovezivalineki *aje%(i/$i elee(ti5vjera u jednoga &oga% isti re"i% isti savez i isti zakon !


13/52

)zraelski narod nije uvijek bio vjeran 'ogu i njegovu savezu, razliitim segrijesima udaljavao od 'oga! &ajvea opasnost i izazov bilo im je #tovanje lanibogova! 2vi susjedni narodi bili su vi#eboci, samo je )zrael gajio vjeru u jednoga'oga! 8! pr!"r! odvedeno najprije u asirsko a zatim u babilonsko suanjstvo! Euno kraljevstvogod! 9;H! pr! "r! 5kad je razoren ram u Eeruzalemu6 odlazi takoer u babilonskosuanjstvo koje je trajalo HC godina! )zraelci su u babilonskom ropstvu mnogo nauili!&auili su najprije da Eave kanjava njiovu nevjernost i gre#ni ivot!

@. P&o&o3i i (ji'ova 0lo)a

'udui da suci i kraljevi, koji su upravljali izraelskim narodom, nisu u cijelostiispunjavali 'oju volju i 'oja obeanja, &og je svom narodu slao roroke > ljudekoji su oominjali narod% kraljeve i sve)enike da se vrate &ogu i da mu (uduvjerni. ?jedno su roro"i (ili oni koji su svojim ivotom ivo svjedo'ili vjernost=a!vi. Prorok je onaj koji govori u &oje ime. 4n je &oji glasnik i to je rvozna'enje roroka. &og ga je oda(rao i dao mu ose(no oslanje da njegovuvolju rio)ava narodu. +rugotno zna'enje roroka jest da on rori'e(udu)nost% (udu)e doga*aje% ali ne u smislu dana$nji! gatara koji oku$avajuredvidjeti (udu)nost. &udu)nost kao takva ne ostoji i zato se ni ne moeredvidjeti. Iak roro"i su mogli govoriti o (udu)im doga$ajima% jer &og im jezaravo o(javio svoje lanove koje kani izvesti u ljudskoj ovijesti.Proro"i su navijestili najve)i doga*aj &oje o(jave ljudima, navijestili su da )edo)i Sasitelj. 4 Isusu su navijestili, da )e ga roditi +jevi"a% da )e se roditi izroda +avidova% da )e se roditi u &etle!emu% da )e roovijedati Radosnu vijest1tj. evan*elje2% da )e lije'iti (olesne i uskrsavati mrtve te da )e umrijeti iuskrsnuti.? &i(liji razlikujemo velike i male roroke, veli$i su Izaija% =eremija% Ezekijel i+anijel + ia i' /eti&i , a ali su, Natan% Mi!ej% =oel% SeBanija% Za!arija... + ia i'%va(aest ,.

13


14/52

7. ISUS #RIST 4 BOJI SIN

1. Navjete(je Is0sova &o?e(ja

*o#lo je vrijeme da se ispuni 'oji plan spasenja, da se ispune one rijei #toi je 'og jo# na prvim stranicama 'iblije!


15/52

2. Is0s 4 -ovijes(a osoba

"roz povijest je bilo oni koji su tvrdili da )sus nije povijesna osoba!

Pogledamo li malo bolje necrkvene i crkvene izvore lako emo se uvjeriti da je )susstvarno bio povijesna osoba!

a) *ecrkveni ivori+Eosip Olavije, idovski povjesniar i )susov suvremenik! U svom djelu ?idovskestarine pi#e i o povijesnoj osobi )susa "rista!-almud i Mi#na, zbirke idovske rabinske 5uiteljske6 knjievnosti! )akonapadaju )susa, priznaju ga kao povijesnu osobu! -acit, 2vetonije i Plinijernlai, rimski povjesniari! U svojim spisima takoer govore o )susu kaopovijesnoj osobi!

b) ,rkveni spisi+-u ubrajamo sve knjige &ovoga zavjeta+ etiri @vanelja 5Mt, Mk, .k, )v6, *jelaapostolska 5napisao i sv! .uka6, 8 t poslanica sv! Pavla, H katoliki poslanica58 Eakovljeva, > Petrove i = )vanove i 8 Eudina6, poslanica ebrejima i1tkrivenja 5napisao sv! )van6!

6. Li$ Is0sa i* Na*a&eta

2pisi &ovoga zavjeta vrlo su lijepo i istinito opisali lik )susa iz &azareta! )z tinovozavjetni svjedoanstava doznajemo kakav je 'og i tko je )su# "rist!

a) Isus - ovjek obrote)susova je osoba zraila jednom neodoljivom dobrotom! 2 ljubavlju je pristupaosvim ljudima! Posebnu je panju pokazivao bolesnima koje je lijeio! 2v! Markopi#e+ N2vi koji su patili od bolesti trali su k njemu da ga dotaknu!N Uskrisio je sinaudovice iz &aima, prijatelja .azara, Eairovu ker i uinio mnoga druga udesnadjela!U njegovoj dobroti nema nimalo sebinosti! 1n je bio jedinstvena dobrota koja jeosvajala, dobrota koju ovjeanstvo do tada nije vidjelo i susrelo!

b) Isus - ovjek ljubitelj grenika)sus je bio sama svetost!


16/52

Uz svu dobrotu kojom je osvajao ljude, )sus je imao i neprijatelja! U susretu snjima uvijek je na vrijeme uoavao njiove lai, klevete i lane optube! "ad ganisu mogli ni u emu uvatiti u lai ili ga optuiti za neko krivo ili protuzakonitodjelo, poeli su se dogovarati kao bi ga smaknuli!

e) Isus - ovjek gospoar svoje !uke i s!rti

)sus se na poseban nain pokazao velikim u svojoj muci i smrti! *ragovoljno jeprivatio svoju muku i smrt! Po#ao je u nju ne kad su to tjeli njegovi neprijateljinego kad je on to tio, kad je vidio da je do#ao njegov as!&akon posljednje veere )sus sa svojim uenicima odlazi na Maslinsku goru gdjese najiskrenijom molitvom 1cu priprema za svoju muku i smrt! 1snaen u molitvi,u razgovoru sa +dvojim nebeskim 1cem, rabro e stupili pred svoga izdajicuEudu i dragovoljno se predati u ruke neprijatelja!

&akon svega #to smo uli o )susu moramo se zapitati+


17/52

@. Is0s i* Na*a&eta jest Bo) i /ovje$

Isus je -&avi Bo) jer oduvijek osjeduje (oansku narav% on je naime i

rije utjelovljenja i ro*enja (io s 4"em jedno% (io je kod 4"a. 4n je dakle &og%ima (oansku narav. 4n je i -&avi /ovje$jer je u vremenu ro*en kao 'ovjek iuzeo ljudsku narav. Tako u Isusu imamo jednu oso(u a dvije naravi, (oansku iljudsku./van&elja na! svjeoe a je Isus Bog i ovjek

a Isus je ovjek. Lodio se kao ovjek, ivio kao ovjek i umro kao ovjek 5nama usvemu jednak osim u grijeu6! Prema evaneljima on jede, spava, odmara se,moli!!! pona#a se kao svaki ovjek!

b) Isus je Bog. 2vaki evanelist svjedoi i dokazuje to na svoj nain+

2v Matej iznosi proro#tva starozavjetni proroka koja su se ispunila na )susu!2v! Marko opisuje udesa koja je )sus uinio i tako svjedoi da je on 'og!2v! .uka naziva )susa 2pasiteljem i 1sloboditeljem! )sus opra#ta grijee agrijee moe opra#tati samo 'og!2v! )van pi#e za )susa da je 2in 'oji, Lije 'oja, Mesija! 2voje @vaneljezavr#ava rijeima+ N1va su djela opisana da trajno vjerujete da je )sus Mesija,2in 'oji!N

C. Is0sova 0$a i s&t

Prije svoje muke i smrti )sus je sa svojim uenicima blagovao Posljednju veeru!-ada im je oprao noge i dao im primjer kako oni i njegova $rkva moraju sluiti jednidrugima! -ada je izrekao najdivniji govor ( velikosveeniku molitvu u kojoj moli 1caza svoje uenike i za $rkvu! Moli da svi budu jedno kao #to je on jedno sa svojim1cem! U toj se molitvi nalazi i nova zapovijed koju je priopio svojim uenicima+N&ovu vam zapovijed dajem+ .jubite jedni druge kao #to sam ja ljubio vas! Po tomee svi znati da ste moji uenici!N 5 )v 89 6Na osljednjoj ve'eri Isus je svojim u'eni"ima dao samoga se(e od rilikamakru!a i vina. ?zeo je kru! i rekao, ?zmite i jedite od ovoga svi. 4vo je tijelomoje koje se za vas redaje. Nakon toga uzeo je 'a$u 1kale2 s vinom i rekao,?zmite i ijte iz njega svi. 4vo je krv moja% krv novoga i vje'noga saveza koja

se za vas rolijeva. Tim je 'inom Isus ustanovio rtvu novoga saveza% tj. sv.misu. Tako je ustanovio sakramnat sv. eu!aristije 1ri'esti2 i sakramenatsve)eni'kog reda. &akon blagovanja Posljednje veere )sus sa svojim uenicimaodlazi na Maslinsku goru, u Fetsemani, da se molitvom 1cu najdublje pripravi zasvoju muku i smrt! -u se molei znojio krvavim znojem! Molio je ovako+ N1e3 -ebi jesve mogue! Ako oe#, ukloni od mene ovaj kale! Ali, ne moja nego tvoja voljaneka se vr#i3N 1rabren tom molitvom rabro je stupio pred svoga izdajicu Eudu kojije sa sobom doveo vojnike koji su imali )susa odvesti pred Pilata da mu smrtnopresudi! Euda je za svoje djelo izdaje od idovski voa dobio =C srebrenika! Isus jesvojom smr)u na kriu rinio samoga se(e kao rtvu 'istu% &ogu milu% svetu ineokaljanu% rtvu za sve ljude i za sva vremena. Tako je on o svojoj smrti

ostao Sasitelj% a to zna'i i njegovo ime 1ime Isus zna'i &og sa$ava2.

17


18/52

1D. Is0sovo 0s$&s(08e i 0*aa8e

Isus je uskrsnuo tre)i dan oslije svoje smrti% tj. u nedjelju. Zato je svaka

nedjelja roslava Cosodinova uskrsnu)a% ?skrs. &akon uskrsnua )sus senajprije ukazao Mariji Magdaleni, a zatim i svojim uenicima! Ukazanja je bilo mnogo!U evaneljima i nabrajamo 88! 2pomenimo samo neka+ ukazanje Mariji Magdaleni,apostolima u Falileji, dvojici uenika na putu u @maus, apostolima bez -ome, zboruapostola s -omom!!!2pomenimo i neke prigovore protiv )susova uskrsnua+

( )sus nije umro pa, prema tome, nije ni uskrsnuo!( Apostoli su ukrali )susovo tijelo i razglasili da je on uskrsnuo!

Isus je stvarno umro a aostoli nisu mogli ukrasti njegova mrtvog tijela jer sustraari 'uvali gro(. 4sim toga% zar (i oni umirali za la za koju su znali 1mnogisu% naime% aostoli% z(og roovijedanja Isusa Krista% umrli mu'eni'komsmr)u2. Isus je stvarno uskrsnuo i tako jasno svima okazao da je on doista&og. Njegovo je uskrsnu)e zalog na$ega uskrsnu)a% oni koji (udu ivjeli itrjeli s Kristom s njim )e i uskrsnuti.


19/52

9. R#VA NASTAVLJA #RISTOVA =JELA

1. Sla(je =0'a Sveto)a i (asta(a$ &$ve

Nakon svoga ?za$a$)a Cosodin Isus je oslao o(e)anog +u!a nadaostole. +eset dana nakon ?za$a$)a +u! Sveti je si$ao nad aostole u o(likulameni! jezika. Aostoli su o'eli neustra$ivo roovijedati. Nakonroovijedi sv. Petra krstilo oko 9;;; ljudi% a taj )e se (roj u(rzo oeti na;;;% tako je nastala #rkva. #rkva je iz dana u dan rasla i $irila se. Silazak +u!aSvetoga jest ro*enje #rkve.

". #a$o je :ivjela -&va $&8a(s$a *aje%(i3a!

*jela nam apostolska kau da su prvi kr#ani bili postojani u apostolskoj naucii zajednikom ivotu! 2lavili su euaristiju i zajedniki molili! #rkvu.


20/52

"rista i za njegovu $rkvu! Lazdoblje progonstva trajalo je do god! =8=! prvi velikiprogon bio je za cara &erona! 1n je god! D:! zapalio grad Lim i za to zlodjelo optuiokr#ane!


21/52

na )susu "ristu koji je svojim uenicima rekao+ NEa sam s vama u sve dane dosvr#etka svijeta!N

6. Po/e3i &$ve 0 >&vata

rvati su u na#e krajeve do#li s podruja "arpata! 1vamo su do#li u prvojpolovici B))! st! 5 vjerojatno oko god! D>D! 6 na poziv bizantinskog cara eraklija koji ije pozvao da se bore protiv Avara! 1dma po dolasku u ove krajeve rvati su sesusreli s "ristovim @vaneljem i ubrzo se kr#tenjem poeli ukljuivati u 'oji narod $rkvu! Pokr#tenje rvata odvijalo se polagano i mirno! Balja posebno naglasiti da sena#i prei nisu nasilno pokr#tavali #to pokazuje da su bili miroljubiv narod!Prvi misionari u na#e krajeve do#li su sa CC! godina prije sv! 'rae Sirila i Metoda!


22/52

@. SA#RAMENTI

Sakramenti su vidljivi znakovi ustanovljeni od Isusa Krista% koji nam dajunevidljivu milost.Poku#ajmo razjasniti! 2akramenti su vidljivi znakovi! )sus je zasvoga ivota bio svima vidljiv na zemlji! &o on je tio da nakon svoga uza#a#aljudima ostane vidljiv! 2toga je ustanovio $rkvu i u njoj vidljive znakove 5 sakramenti 6po kojima je on neprestano vidljiv i prisutan meu ljudima! "ad se dijele pojedinisakramenti, upotrebljavaju se razne tvari materije 5 voda, vino, kru, ulje 6 iizgovaraju odgovarajue rijei! -e tvari i te rijei jesu vidljive i to su vidljivi znakovi usakramentima! Nr. Kod Kr$tenja sve)enik olijeva dijete vodom o glavi% vodaje vidljivi znak% ali ta voda u tom slu'aju ne ere 'ovjekovo tijelo% nego du$u odisto'noga grije!a% ili kod Pri'esti% koristi se vino i kru!% ali u sakramentu tajkru! ostaje Isusovo Tijelo% a vino Isusova Krv.

-i znakovi onima koji i primaju daju nevidljivu milost "ristovu! -o je novo stanje ukoje stupamo nakon primanja pojedini sakramnata!2ve sakramente je ustanovio )sus! neke je ustanovio neposredno, direktno! tj! on ije sam ustanovio 5 kr#tenje, euaristija, sveeniki red6! *ruge je ustanovioposredno tj! preko svoji uenika u prve $rkve 5 bolesniko pomazanje, enidba 6!Lekli smo da su sakramenti znakovi koji u nama proizvode milost! Milost jeizvanredni &oji dar o kojemu &og daje 'ovjeku svoj (oanski ivot% tj.samoga se(e i 'ini ga svojim djetetom. Milost se %ijeli (a -osvet(0 i %jelet(0+ %jel0j080 ,.Posvet(a ilost jest trajni &oji dar o kojemu ostajemo dje"a &oja% to je(oanski sjaj% ljeota i svetost 'ovjekove du$e% o toj milosti &og re(iva unama kao u svome !ramu. &og je o toj milosti u nama i mi ostajemo&ogonos"i. 4n o toj milosti ostaje u nama sve dok ne u'inimo neki te$kigrije!.=jelat(a ilostjest trenutni &oji dar koji nam omae da 'inimo do(ra djela ida se 'uvamo grije!a.2akramenti kr#tenja i ispovijedi daju nam posvetnu milost, a sve druge sakramentemoramo primiti u posvetnoj milosti!Ima sakramenata koji u nas utiskuju neiz(risivi e'at% (iljeg i zato se mogurimiti samo jednom u ivotu. To su Kr$tenje% otvrda% sv. red i enid(a. 2vidrugi ne ostavljaju u nama takav trajni peat pa i moemo primiti vi#e puta 5 priest,

ispovijed i bolesniko pomazanje6! 'iljeg ili peat koji primano kod nekisakramenata je neizbrisiv! &jime smo oznaeni za svu vjenost! 2 tom znakomdolazimo pred 'oga! 1n je znak na#eg posveenja 'ogu! Ali i oni koji zbog zlognaina ivota ne dou u &ebo, takoer su za svu vjenost oznaeni biljegomsakramenata koje su primili, samo tada taj biljeg u paklu svjedoi o njiovomneispunjenom, proma#enom ivotu i milostima koje su prokockali!Sakramente kr$tenja% otvrde i sv. ri'esti nazivamo sakramentima kr$)anskeini"ija"ije% tj. sakramentima uvo*enja u kr$)anstvo. 4ni nas otuno uvode ukr$)ansku vjeru. Nakon nji!ova rimanja ostajemo unoravni 'lanoviKatoli'ke #rkve te moemo ristuati rimanju ostali! sakramenata% imati svarava i dunosti ostali! vjernika nr. ravo da moemo kumovati na kr$tenju i

otvrdi.

22


23/52

"ad odrasla osoba pristupa kr#anstvu, ona sva tri sakramenta inicijacije primazajedno!Sakramenata je sedam, Kr$tenje% otvrda 1 krizma 2% ri'est 1 eu!aristija 2%isovijed% (olesni'ko omazanje% sve)eni'ki red i enid(a.:.KRDTEN=E

"r#tenje je prvi i temeljni sakrament $rkve! 1naj tko nije primio kr#tenje nemoe primiti ni jedan drugi sakrament! )sus je ovaj sakrament ustanovio kad se,nakon uskrsnua, ukazao svojim uenicima i rekao im+ /*ana mi je sva vlast nanebu i na zemlji3 Poite, dakle, i uinite uenicima sve narode krstei i u ime 1ca i2ina i *ua 2vetoga30 5Mt >;,8J(>C6!

1. to je $&te(je!Kr$tenje je rvi i temeljni sakrament #rkve. 4n nas 'isti od isto'noga grije!akao i od svi! drugi! 1vlastiti!2 grije!a i daje nam osvetnu milost. Po tomsakramentu ostajemo, dje"a &oja% (ra)a Kristova% 'lanovi #rkve i (a$tini"i

Ne(a.

4. 2oje su vrste i naini krtenja5Tri su vrste kr$tenja, vodom% krvlju i eljom% a kr$tenje vodom moe (iti

na tri na'ina, uranjanje% olijevanje i $kroljenje."r#tenje krvlju jest mueni#tvopodneseno zbog vjere kod osobe koja nije kr#tena! &pr! u prva kr#anska vremenadok su kr#ani bili progonjeni brojni katekumeni, koji su se vi#e godina pripremali zakr#tenje, zajedno s drugim kr#anima bili su ubijeni! 1ni su za "rista dali ivot, zatokaemo da su kr#teni krvlju! "r#tenje eljom je ne#to slino! -o je kad se netko eli ilikani krstiti, ali ga smrt ili ne#to drugo sprijei! "r#tenje krvlju i eljom ima iste uinke iisto vrijedi kao i redovito kr#tenje vodom!*a bi se netko krstio, mora izraziti elju da bude kr#ten!


24/52

vodom i *uom 2vetim, ne moe ui u kraljevstvo 'oje!0 Po kr#tenju se svakikr#tenik trajno i neopoziva opredjeljuje za )susa! "rsna milost 5posvetna milost6stalno odreuje i usmjerava na# ivot prema "ristu!

7. KRIZMA / P4T-R+A

Krizma ili otvrda jest sakramenat u kojem kr$tenik rima uninu +u!aSvetoga da (i svojom zrelom vjerom i ivotom svjedo'io za Isusa Krista. 4vajsakramenat utiskuje neiz(risivi e'at i zato se rima samo jednom.

1. T$o je =0' Sveti!

Bjernici osobu *ua 2vetoga te#ko svaaju! U 2vetom se pismu *u 2vetipojavljuje na nekoliko naina+

( u obliku goluba ( kod )susova kr#tenja,

( u obliku oblaka ( kad se )sus preobrazio pred svojim uenicima 5nabrdu -aboru6

( u obliku plameni jezika ( kad je si#ao nad apostole)sus naziva *ua 2vetoga 'raniteljem i -je#iteljem! 1n e braniti i tje#iti svoju $rkvu,ali e i njegove uenike uvoditi u istinu koju je )sus objavio! *u 2veti jest *u 1ca i2ina! -o je veza, vjena ljubav izmeu 1ca i 2ina! Na temelju &i(lije i onoga $tonam je Isus govorio o +u!u Svetomu% #rkva nas u'i da je +u! Sveti tre)a(oanska oso(a Presvetog Trojstva% s 4"em i Sinom ravi &og.Uloga *ua 2vetoga posebno je vidljiva u mladoj $rkvi! 2nagom *ua 2vetogaapostoli neustra#ivo propovijedaju )susov nauk, ine udesa i mnoge obraaju nakr#ansku vjeru! ? kr$tenju rimamo o rvi ut +u!a Svetoga a uninu +u!arimamo u sakramentu otvrde.

Tada rimamo i sedam darova +u!a Svetoga,1 mudrost% 7. razum% 9. savjet% 5. znanje% . jakost% 6. o(onost% 8. stra!

&oji 1strenja da ne ovrijedimo &oga grije!om2

Te darove #rkva smatra redovitim darovima +u!a Svetoga% a izvanredni darovinazivaju se karizme. Karizma je ose(ni dar koji se daje ojedin"ima ali zado(ro i du!ovnu izgradnju "ijele #rkve.

2edam karizmi prve kategorije+1 apostolska sluba, >! mo prorokovanja, =! razlikovanje duova, :! mopouavanja, 9! rije mudrosti, znanja i znanosti, D! dar pomaganja 5karitativnirad6, H! dar voenja i upravljanja!

Pet karizmi druge kategorije+1 Poveana vjera, >! mo injenja udesa, =! dar lijeenja 5bolesni duom i

tijelom6, :! dar govora neueni jezika, 9! tumaenje ti isti jezika!

Ako se ispravno sluimo darovima koje smo na sv! Potvrdi dobili i karizmama kojenam *u 2veti daje, onda se u na#em ivotu vide i plodovi *ua 2vetoga!

*evet plodova *ua 2vetoga+

24


25/52

1 .jubav, >! Ladost, =! Mir, :! 2trpljivost, 9! *obrota, D! Milosre, H! Bjernost, ;!'lagost, J! Uzdrljivost

2veti Pavao u poslanici Falaanima 5 Fal 9,8J(>8 6 nabraja i djela koja se protive

*uu 2vetome i istie, koji takva djela ine nee ui u "raljevstvo 'oje+8! 'ludnost, >! &eistoa, =! )dolopoklonstvo, :! Iaranje, 9! Fatanje, D! Proricanjebudunosti, H! &eprijateljstva, ;! 2vae, J! .jubomora, 8C! 2rdba, 88!2pletkarenje, 8>! Lazdori, 8=! 2tranarenja, 8:!


26/52

upotrebljava na istoku6 i maslinova ulja! U 2tarom zavjetu mazanje uljem imalo jeveliko znaenje+ starozavjetni kraljevi, sveenici i proroci pomazivali su se uljem prijestupanja u slubu! ?lje kojim se krizmanik mae na 'elu redstavlja mazanje+u!om Svetim. Po tom nam se omazanju +u! Sveti daruje u unini% daje namsvoje darove i ososo(ljava nas za ivot zreli! vjernika i svjedoka Isusa Krista.

Tako omazanjem ulazimo u Kristovu slu(u.

2. to se t&a:i *a sa$&ae(at -otv&%e!

1naj tko eli primiti ovaj sakramenat, treba ispuniti sljedee uvjete+( mora biti kr#ten( mora biti u stanju posvetne milosti 5bez te#kog grijea na du#i,

ispovijeen6( mora dobro poznavati i prakticirati svoju vjeru!

6. T$o -o%jelj0je sa$&ae(at -otv&%e!

Redoviti djelitelj sakramenta otvrde jest (isku. Kao izvanredni djeliteljmoe (iti svaki sve)enik kojemu dozvoli (isku.

7. Re% -o%jeljiva(ja sa$&ae(ta -otv&%e

2akramenat Potvrde redovito se slavi sa svetom Misom! Poslije evanelja iomilije 5propovijedi6 krizmanici i svi nazono obnove svoja krsna obeanja! &a taj senain oni sami opredjeljuju za osobnu vjeru! &akon obnove krsni obeanja slijedimolitva koju moli biskup s rukama ispruenim nad potvrenicima! U toj molitvi biskupmoli da *u 2veti sie na krizmanike i da im udijeli svoji sedam darova! 1na glasiovako+

Sve!ogu1i Boe# %e 6ospoina naega Isusa 2rista$3i si ove sluge svoje

*anovo roio voo! i Duho! Sveti!I o grijeha ih osloboio.

Poalji# 6ospoine# na njih Duha Svetoga Branitelja7Daj i! uha !urosti i rau!a

Duha savjeta i jakosti#Duha nanja i pobonosti7

Ispuni ih uho! svoga straha.

Po 2ristu 6ospoinu nae!.Poslije te molitve svaki krizmanik u ratnji svoga kuma dolazi red (iskua.&isku olae ruku nad krizmanikovu glavu% mae ga svetim uljem rave)i muna 'elu znak kria. Pri tom (isku izgovara krizmanikovo ime i govori,

&isku, N. Primi e'at dara +u!a Svetoga.Krizmanik, Amen.&isku, Mir te(i.Krizmanik, I s du!om tvojim.

26


27/52

9. P&a$ti/(e 0-0te

"rizmanik koji se krizma van upe u kojoj je kr#ten treba imati krsni list 5koji sevadi u upi kr#tenja6! "um i kuma moraju biti uzorna kr#anska ivljenja! *a bi netkomogao biti kum na sakramentu potvrde, potrebno je da ima potvrdu da je on samprimio sakramenat potvrde te, ako je oenjen ili udat, potvrdu o kr#anskomsklapanju braka! -o znai da oni koji ne ive u valjanom crkvenom braku ne mogu bitikumovi ili kume na sakramentu svete Potvrde!2vaki krizmanik treba imati krizmani ili potvrdni list! -aj list sadri podatke okrizmaniku, a izdaje ga upni ured krizmanikova boravi#ta! Potvrdni list potvrenikdonosi sa sobom na sv! Potvrdu i prije stupanja predaje ga sveeniku! 2veenik s toglista glasno biskupu i vjernikoj zajednici proita potvrenikovo ime!

@. Tvoj $&i*a(i %a(

-voj krizmani dan trebao bi biti dan molitve, ozbiljnosti i radosti! -oga danapotvrenikove misli treba da su usmjerene na )susa "rista i *ua 2vetoga kojeg se usakramentu prima! -o je dan osobnog i svjesnog opredjeljenja za vjeru i 'oga! -oznai da emo poslije sakramenta potvrde s punom odgovorno#u ii redovito na sv!Misu i druge sakramente 5sv! )spovijed6, redovito poaati vjersku pouku, nastojati#to vi#e upoznati svoju vjeru i svakodnevno je produbljivati! 2 potvrdom nije prestalopoaanje vjerske pouke! Qtovi#e, darom *ua 2vetoga pozvani smo dasvakodnevno izgraujemo i usavr#avamo svoju vjeru! U na# vjerniki ivot spadasvakodnevna molitva, osobito jutarnja i veernja, te uvanje od grijea, posebnote#ki grijea! -ako emo aktivnim i praktinim ivotom pokazati da nismo uzaludprimili dara *ua 2vetoga! -rudit emo se da se taj *ar neprekidno u nama oituje itako i druge pozivati da ive svoju vjeru!*arovi prigodom primanja sakramenta sv! Potvrde, 4otogra4iranje, odijelo, sveaniobjed, ne smiju biti glavno i jedino toga velikog dana! "rizmani dan jednog lanaobitelji treba biti dan duovne obnove za cijelu obitelj!

27


28/52

9. E?@ARISTI=A 1S-ETA PRI


29/52

Posveeni kru i vino zovemo jo# i hostija! "ad primamo euaristijski kru, primamoitavog "rista, i krv i tijelo!

. to je -&esveti olta&s$i sa$&ae(at!

Posveeni kru, koji je pretekao nakon pri#e#ivanja vjernika na svetoj Misiporanjujemo u svetorani#te ili tabernakul! Posveene prilike uvamo radi priestibolesnika i radi klanjanju Fospodinu koji je po tim posveenim prilikama prisutan! -eposveene koje uvamo u svetorani#tu nazivamo presveti oltarski sakra!enat iliSvetotajstvo! Uz svetorani#te u kojem se uva 2vetotajstvo neprestano gori svjetlo!&azivamo ga vjeno svjetlo, a kazuje nam da se tu nalazi 2vetotajstvo! Uvijek kadulazimo u crkvu ili prolazimo pokraj svetorani#ta iskazujemo po#tovanje )susuprisutnom u svetorani#tu tako da pokleknemo na desno koljeno!

2. Sveta Misa

Sveta misa jest nekrvna rtva Novoga zavjeta. ? njoj se na otajstvenna'in o(navlja i osada$njuje Isusova osljednja ve'era i njegova rtva nakriu. 4ni lodovi koje nam je Isus zasluio svojom smr)u na kriu% sada namse onovo daruju o na$em slavljenju svete Mise. 2lavljenje svete Mise jest djeloitave vjernike zajednice, a ne samo sveenika koji predvodi zajednicu! 2vi prisutnina svetoj Misi trebaju biti aktivni sudionici a ne samo pasivni gledatelji ili promatrai!Bjernici u svetoj Misi sudjeluju tako da paljivo slu#aju biblijska itanja i liturgijsketekstove, sabrano mole, pjevaju i recitiraju ono #to na nji spada te da sami sebezajedno s "ristom prikazuju 'ogu+

Sv. misu dijelimo na dva velika dijela: Sluba Rijei i Euharistijska sluba. Ovim dvamadijelovima prethode uvodni obredi .

ORE! "#SE

Uvo%(i ob&e%i5

Ulazna pjesma i pozdrav sveenikaPokajniki in 5)spovijedam se6


30/52

>!itanjeAleluja s pjesmom prije @vanelja@vaneljeomilija ili propovijedBjerovanje

2veopa ili vjernika molitva

E0'a&istijs$a sl0:ba5

Priprava darova 5za to se vrijeme pjeva darovna pjesma6*arovna molitvaPredslovlje i pjesma 2vet@uaristijska molitva ili kanon 5jedna od etiri molitve61bredi priesti+1e na#


31/52

5. SAKRAMENAT P4MIREN=A

4vaj sakramenat u na$emu jeziku nosi tri naziva, sakramenat omirenja /omirujemo se s &ogom% s ljudima i sa samim so(om0 sakramenat okore /izvr$avamo okoru za grije!e koje smo o'inili0 sakramenat isovijedi /isovijedamo i red sve)enikom% slu(enikom #rkve% &ogu riznajemo grije!e.#jelovit sakramenat uklju'uje sva ova tri zna'enja.

Isovijed je sakramenat u kojem nam &og% reko sve)enika% slu(enika #rkve%ora$ta sve na$e grije!e koje iskreno isovijedamo i za koje se iskrenokajemo.Isus je ustanovio ovaj sakramenat kad se oslije uskrsnu)a ukazao svojimu'eni"ima i rekao im, Primite +u!a Svetoga. Kojima orostite grije!e%oro$teni su im% kojima zadrite% zadrani su im.L 1Mt 7;%772.

1. to je )&ije'!

*anas je nastupila kriza grijea! .judi, pa i vjernici, sve vi#e gube smisao zagrije a najvei je grije uope ne priznati grije! &edavni papa Pavao B)! priznao jeda je danas najvea pogibelj grijea u tome #to su ljudi izgubili osjeaj za grije!Mnogi ljudi stoga danas ne priznaju opstojnost grijea! 'iblija nam, meutim, jasnogovori o opstojnosti grijea i ui nas da je grije+

( gubitak spasenja 5ako se radi o te#kom i smrtnom grijeu6,( suprotstavljanje objavljenoj volji 'ojoj,( najvea nepravda i krivica,( la i tama 5tj! ivot u lai i tami6!

Na temelju (i(lijskoga govora moemo re)i da je grije! manjak lju(avi rema&ogu% rema (linjemu i rema samome se(i. Moemo tako*er re)i da je grije!odvra)anje od &oga a o(ra)anje stvorenjima. Crijesi mogu (iti te$ki ili laki.

Te$i je grije! onda kad svjesno% slo(odno i !otimi'no rekr$imo &oju ili"rkvenu zaovijed u velikoj stvari.Faki je grije! kad rekr$imo &oju ili "rkvenu zaovijed u maloj stvari ili ako jerekr$imo u velikoj stvari% ali ne sasvim svjesno% !otimi'no ili slo(odno.

+akle% da (i ne$to (ilo te$ki grije! tre(aju (iti isunjene tri stvari zajedno,1 rekr$aj mora (iti u velikoj ili vanoj stvari2 'ovjek tre(a (iti otuno svjestan $to 'ini i da je to grije! 1razum23 tre(a to u'initi !otimi'no 1ristati na to svojim slo(odnom voljom2

Prije grijea redovito dolazi ovjeku napast koja ga mami na grije, laskajui mu

sreu, ali to je prijevara, kako e kasnije gorko iskusiti! &apast nije grije, ako se nanju ne pristane! 2toga je treba odma odbiti, odluno i ponizno! Eadan je ovjek koga

31


32/52

zaslijepi strast i obuzme grije! Frije najvee ropstvo i najvea nesrea za onogatko ga ini!

". to je slobo%a!

2loboda je veliki i divni 'oji dar! -aj 'oji dar ovjek moe i zloupotrijebiti, moega iskoristiti za sebe ali i protiv sebe! Belika vanost slobode oituje se posebno uovome+

a6Be sloboe ne!a ovjeka.Iovjek je slobodno bie a ivotinja nije! Iovjek jejedino stvorenje koje je 'og obdario slobodom!


33/52

zasluili akao i kaznu. Tu je dakle risutan stra! od kazne a ne lju(avrema &ogu.

.


34/52

&epotpuni oprost je kad se opra#ta samo dio vremenski kazni!*a bi dobili oprost moramo biti u stanju milosti tj! ispovjeeni, moramo se kod sv!Mise priestiti, moramo na nakanu sv! oca Pape izmoliti Bjerovanje, 1ena#,


35/52

omazanja a otom sv. ri'est. Sakramenat (olesni'kog omazanja odjeljujese tako da sve)enik (olesnikovo 'elo i dlanove omae (olesni'kim uljemizgovaraju)i ri tom ove rije'i,

FOvi sveti -oa*a(je i svoji -&ebla)i ilos&?e (a$a te ;os-o%i(ilo80 =0'a Sveto)a -oo)(e.G

&olesnik i svi nazo'ni odgovore, Ae(.GSve)enik, Ne$ te slobo%(a o% )&ije'a s-asi i ilostivo -&i%i)(eG.Svi, Ae(.G

&akon pomazanja sveenik bolesnika priesti a sakramentu priesti mogu pristupiti isvi nazoni koji su prisustvovali podjeljivanju sakramenta bolesnikog pomazanja!Priest koji bolesnik prima u smrtnoj opasnosti zove se popubina! 'olesnik tadaprima -ijelo "ristovo da mu ono bude rana i jakost na putu u vjeni ivot!2akramenat bolesnikog pomazanja moe primiti svaki vjernik koji je te#ko bolestan,zatim onaj koji je pred te#kom operacijom, sve starije i nemone osobe! 1vaj sesakramenat moe primiti i vi#e puta!

1sim bolesnikog pomazanja koje je sakramenat za ozdravljenje bolesni, $rkva sebrine i za one koji su u blioj smrtnoj pogibli! ) za nji se brine da bi s ovoga svijeta k&ebeskom 1cu pre#li ispovjeeni i okrijepljeni -ijelom ili "rvlju "ristovom! -o zovemoPopudbina! 1na se dijeli bolesnicima ili ljudima koji su u blioj smrtnoj pogibli!*unost je ukuana da u tom trenutku #to itnije pozovu sveenika! &e treba ekatizadnji trenutak, kad je ve /du#a na jeziku0, jer tada moe biti i prekasno!

35


36/52

6. S-EENI


37/52

obitelji da bi #to bolje mogao sluiti 'ogu i ljudima! 2veenik se posveuje molitvom iradom za 'oga i vjernike! 'iti sveenik velika je ast pred 'ogom i pred ljudima!

. Bis$0-i

Lije biskupdolazi od gr! rijei episkoposa znai NnadglednikN, NnadzirateljN!'iskupi su nasljednici apostola i upravitelji pojedini $rkava! 1ni imaju puninusveenikog reda i zato mogu zareivati akone i sveenike! 'iskupska se slubapodjeljuje polaganjem ruku i posvetnom molitvom!'iskup koji se nalazi na elu mjesne $rkve 5biskupije6 zove se !jesni orinarij, abiskup koji ne upravlja nijednom biskupijom zove se jednostavno biskup! Bi#ebiskupija tvori metropoliju a na elu joj je nadbiskup metropolita!

2. Sveti ota3 4 Pa-a

Lije papa dolazi od gr! rijei pappas a znai+ otac, tata, tatica! Paa jeuo(i'ajeni naziv za rimskoga (iskua koji je nasljednik sv. Petra. )sus je sv!Petru obeao prvenstvo u svojoj $rkvi rekav#i mu+ N-i si Petar 2tijena, i na toj stijenisagradit u $rkvu svoju i vrata paklena nee je nadvladati! -ebi u dati kljuevekraljevstva nebeskoga pa, #to god svee# na zemlji, bit e svezano i na nebesima, a#to god razrije#i# na zemlji, bit e razrije#eno i na nebesima!N 5Mt 8D,8=(8J6! -oobeano prvenstvo )sus je Petru i dao kad ga je, nakon svog uskrsnua, upitao+NPetre, ljubi# li meGN Petar je odgovorio da ga ljubi, a )sus mu ree+ NPasi jaganjcemoje!!!, pasi ovce moje!N 5)v >8, 89(8H6! -im je rijeima )sus povjerio Petru brigu za

svu $rkvu! -a sluba koju je )sus dao apostolu Petru prenosi se dalje na sve Petrovenasljednike, a to su pape! Papa je, kao rimski biskup, namjesnik "ristov na zemlji,vrovni poglavar "ristove $rkve i prvak biskupskog kolegija 5biskupskog zbora6!&udu)i da aa ima rvenstvo vlasti u #rkvi nad svim (iskuima i vjerni"ima%on moe i (ez o)eg "rkvenog sa(ora donositi odluke koje se ti'u vjere imorala. Takve odluke o(vezuju svu #rkvu. -akvo papino slubeno nauavanje 5ecatedra6 jest nezabludivo, a to znai da nas papa, s obzirom na vjeru i moral, nemoe uiti ne#to #to bi bilo krivo ili lano! -u nezabludivost u nauavanju rimskibiskup 5papa6 posjeduje od "rista koji je tio da njegova $rkva donosi nezabludivunauku!1d sv! Petra 5prvog pape6 do dana#njeg pape )vana Pavla ))! u crkvi je bilo >DD papa!

Papinska sluba traje sve do smrti, a papu biraju kardinali!

37


38/52

8. 3ENI+&A

&og je enid(u ustanovio u raju kad je 'ovjeka stvorio kao mu$kar"a ienu 1Adama i Evu2. Isus je tu (oansku ustanovu uzdigao na dostojanstvosakramenta.&jegova nazonost na svadbi u "ani Falilejskoj 5gdje je uinio i svojeprvo udo6 i njegovi govori o nerazrje#ivosti enidbe, jasno pokazuju da je )sus

enidbu stvarno uzdigao na dostojanstvo sakramenta! 3enid(a je sakramenat ukojem &og svojim vjerni"ima daje ravo i dunost da (udu roditelji% te milostda mogu izvr$iti svoje enid(ene dunosti.

1. Svojstva $&8a(s$e :e(i%be

Tri su svojstva kr$)anske enid(e, jedinstvo% nerazrje$ivost i svetost.Svako od ovi! svojstava sada na (it enid(e a% ako nedostaje jedno od ti!svojstava% nema ni kr$)anske enid(e.Pogledajmo #to znai svako pojedino!

a, #&8a(s$a je :e(i%ba je%i(stve(a.-o znai da se kr#anska enidba moesklopiti samo izmeu jedne slobodne mu#ke i jedne slobodne enske osobe!

b, #&8a(s$a je :e(i%ba (e&a*&jeiva. Eednom valjano sklopljena kr#anskaenidba nikada se ne moe rastaviti! 1na traje do smrti jednog od suprunika! "ristje rekao+ NQto je 'og zdruio, ovjek neka ne rastavlja!N

3, #&8a(s$a je :e(i%ba sveta. "r#anska enidba posveuje suprunike5mua i enu6 i daje im potrebne milosti za brani i obiteljski ivot! 'og je posakramentu enidbe trajno prisutan u ivotu obitelji, posveuje i i prati svojimblagoslovom!

". iljevi :e(i%be


39/52

C. MARIJA ISUSOVA I NAA MAJ#A

'iblija nam jasno otkriva Marijinu ulogu u na#em spasenju! &jezin dolazak injezina uloga najavljeni su ve u praevanelju 5Post =,896! )z biblijskoga govora oMariji i iz crkvene predaje izvlaimo neke istine u koje smo kao vjernici dunivjerovati! -o su+

a) 'ezgre#no zaee bl!dj!Marije! Marija je, zato #to je izabrana da budeMajka 'oja, sauvana od svakoga pa i od istonoga grijea!2vetkovinu 'ezgre#nog zaea bl!dj!Marije slavimo ;!7))!

b) *jevica! Marija je svoga sina )susa udesno zaela po *uu 2vetom iudesno rodila! 1na je u isto vrijeme i djevica i majka!

c) 'ogorodica Majka 'oja! Marija je rodila 'oga i ovjeka )susa "rista!


40/52

1D. R#VENA ILI LITUR;IJS#A ;O=INA

1. to je 3&$ve(a ili lit0&)ijs$a )o%i(a!

#rkvena ili liturgijska godina jest rasored slavljenja (oanski! djelasasenja kroz razdo(lje od jedne godine. Ta (oanska djela sasenja slavimo u

tri razli'ita "iklusa liturgijske godine. To su,- &oi)ni "iklus 1+o$a$)e i &oi)no vrijeme2- -azmeni "iklus 1Korizma i -azmeno vrijeme2- -rijeme kroz godinu.

a2 &oi)ni "iklus o(u!va)a vrijeme od rve nedjelje +o$a$)a do (lagdanaKristova kr$tenja% koje se slavi u nedjelju nakon &ogojavljenja.+o$a$)e ili Advent jest vrijeme rirave za &oi). Zao'inje u nedjelju koja jenaj(lie (lagdanu sv.Andrije 19;. HI.2% tj. 'etiri nedjelje rije &oi)a.Flavni blagdani 'oinog vremena jesu+

- 2vetkovina Fospodinova roenja, 'oi 5>9!7))!6,- 'ogojavljenje 5D!sijenja6,- 'lagdan sv! 1bitelji 5nedjelja poslije 'oia6,- 2vetkovina sv! Marije 'ogorodice 58!sijenja6,- 'lagdan Fospodinova kr#tenja 5nedjelja nakon 'ogojavljenja6!

b6 -azmeni "iklus o(u!va)a vrijeme od Peelni"e do Pedesetni"e 1+u!ova2.Korizma je vrijeme rirave za svetkovinu Kristova uskrsnu)a% odnosno?skrsa. Traje 5; dana, zao'inje u srijedu Peelni"u i traje do -elikog 'etvrtka.Kroz to se vrijeme ostom% molitvom% milostinjom% o(ra)enjem i okoromriravljamo za radosni (lagdan ?skrsa ili -azma.

-eliki etak% -elika su(ota i ?skrs nazivamo Sveto vazmeno trodnevljeL. Tadaslavimo najve)a otajstva vjere i na$eg sasenja, Isusovu rtvu% njegovu muku%smrt i uskrsnu)e. usomena naKristov ovratak u Ne(o i njegovu roslavu u Ne(u. Pedeseti dan nakon?skrsa 1tj. u drugu nedjelju nakon ?za$a$)a2% slavimo (lagdan Pedesetni"e ili+u!ova. Tim (lagdanom zavr$ava vazmeni "iklus.

"2 -rijeme kroz godinu o(u!va)a 95 tjedna u godini. ? ovom "iklusurazlikujemo dva dijela,

1 od svetkovine Kristova kr$tenja do Peelni"e%

2 od +u!ova do o'etka +o$a$)a.

40


41/52

U tom razdoblju sve se svetkovanje oslanja na slavljenje nedjelja 5 to su =: nedjeljekroz godinu6! U slavljenju nedjelje na poseban nain slavimo otajstvo Fospodinovauskrsnua! &edjelja je, naime, dan uskrsnua! Kroz vrijeme kroz godinuose(no slavimo i tri Cosodnje svetkovine,

1 Presveto Trojstvo > otajstvo jednoga &oga u tri (oanske oso(e 1nedjelja

oslije +u!ova2%2 Tijelovo > slavi se otajstvo resvete Eu!aristije% tj. tijela i krvi Kristove1'etvrtak nakon resvetog Trojstva2.

3 Krist Kralj > slavi se otajstvo Kristove kraljevske slu(e i kraljevskogdostojanstva 1zadnja nedjelja kroz godinu2.

". tova(je bla:e(e %jevi3e Ma&ije i sveta3a

Meu svecima prvo i poasno mjesto pripada blaenoj djevici Mariji! 1na jerodila 'oga i ovjeka )susa "rista 5stoga je slavimo kao 'ogomajku6! 2veci su kr#anikoji su nasljedovali )susa "rista i tako dali potpuno svjedoanstvo za 'oga! U

slavljenju blagdana i spomendana svetaca $rkva nam nudi primjer svetaca i pozivanas na nasljedovanje njiova svjedoanstva! &jiov nam ivot slui kao primjer, anjiov zagovor kao pomo i za#tita u na#em nasljedovanju "rista!

. Lit0&)ijs$e boje

.iturgijska slavlja prate i tono odreene boje liturgijskoga rua koje oblaepredsjedatelji i poslunici liturgijski slavlja! .iturgijske se boje upotrebljavaju potono odreenoj zakonitosti koja usklauje simboliku boja i znaaj dana, vremena iina! .iturgijske su boje+

- bijela znak nevinosti du#e, istoe i svetosti! -o je boja radosti!Upotrebljava se u liturgiji Fospodnji i Fospini blagdana, na blagdanesvetaca koji nisu muenici, te u boino i vazmeno vrijeme!

- crvena boja vatre i krvi! 2imbol ljubavi! U liturgiji se upotrebljava na*uove, na Petak Muke Fospodnje 5Beliki Petak6 i na blagdanesvetaca muenika!

- ljubiasta boja alosti, pokore i trpljenja! Upotrebljava se upokornikim vremenima *o#a#a i "orizme, te u misama za pokojne!

- elena znak nade! 1znaava pobjedu ivota nad smru! U liturgiji seupotrebljava u Nvrijeme kroz godinuN jer je to vrijeme nade i i#ekivanja!

11. ZNA#OVI #RETNJE I RIJE


42/52

i pripremamo na poseban odnos s 'ogom s kojim emo se u crkvi kroz molitvususresti!

". Zato (a$o( -o*iva Poolio se slije%i sta($a 4 0t(ja!

Molitva trai odgovarajuu pripravu! Molitva se ne moe odjednom zapoeti!2veenik najprije pozove na molitvu, kae+ NPomolimo seN! -ada se u kratkoj #utnjisaberemo i smirimo da bismo svjesno i sabrano mogli moliti molitvu koju sveenik uime svi nas izgovara! Ujedno u toj #utnji sveenikovoj molitvi pridruujemo i svena#e molitve i potrebe!

. Zato 0stajeo *a v&ijee /ita(ja eva(?elja!

Evan*elje je jedino 'itanje u misi u kojem slu$amo samoga Isusa. 4no jenjegova rije' i zato ga tre(amo slu$ati s najve)im o$tovanjem% stogaustajemo. 4na tri krii)a, na 'elu% usnama i rsima% ozna'uju na$u elju daIsusova rije' / Evan*elje (ude u na$oj ameti% na na$im ustima i u na$em sr"u.Time elimo re)i ovo lsuse% ja riadam te(i. Covori% ja slu$am.

2. Zato $o% -o%i*a(ja 'ostije i $ale:a o%)ova&ao Ae(!

Poslije pretvorbe sveenik uzima u ruku posveene prilike krua i vina i moli+NPo "ristu, s "ristom i u "ristu, tebi 'ogu, 1cu svemoguemu, u jedinstvu *ua2vetoga svaka ast i slava u sve vijeke vjekova!N 2vi odgovaraju+ NAmen!N 2veenik+svojim rijeima eli rei da darove krua i vina, koji se postali "ristovo tijelo i krv,zajedno s "ristom prinosimo 1cu, vjernici svojim odgovorom NAmenN priznaju+ *a, tosu na#i darovi koji su postali tijelo i krv i koje sada zajedno s "ristom prikazujemo1cu! Uz ovo priznanje vjernici prikazuju 1cu i sebe kao ivu rtvu!

6. Zato -&ije -&i/esti je%(i %&0)ia -&0:ao &0$0!

-o inimo da bismo jedni drugima oprostili sve na#e meusobne uvrede inepravde! -im pruanjem ruke pomirujemo se sa svim ljudima da bismo potpuno istimogli pristupiti blagovanju "ristova tijela, tj! sv! priesti! Ujedno priznajemo da smo

kod stola Fospodnjega svi braa i sestre koje je "rist otkupio i pomirio!7. Zato sve8e(i$ sva$o0 $o% -&i/esti $a:e Tijelo #&istovo a -&i/es(i$o%)ova&a Ae(!

U tom kratkom razgovoru sveenika i priesnika dolazi do punog izraaja onajkoji se prie#uje! )sus se u priesti daruje svakom pojedincu posebno! -o je osobni iintimni susret svakog pojedinca s )susom! "od primanja sv! priesti, priesnik svojimodgovorom 5RAmen V6 ispovijeda svoju vjeru u tajnu sv! priesti 5euaristije6!Sve)enikove rije'i 1Tijelo KristovoO2 zna'e zaravo, 4vaj kru! $to ti ga ruamjest Tijelo Kristovo% a vjernikov odgovor 1Amen2 zaravo zna'i, +a% ja to

vjerujem.

42


43/52

1". MOLITVA

:. ;to je !olitva5Molitva je razgovor s &ogom. =ednako tako moemo re)i da je molitva

uzdignu)e sr"a i ameti k &ogu. ? molitvi se moemo &ogu klanjati%za!valjivati mu% a moemo ga i skru$eno moliti za na$e otre(e ! -ako na#a

molitva moe biti+ molitva klanjanja#molitva ahvaljivanjai molitvapronje. Molitva jenutarnja duovna potreba svakog vjernika! 1naj tko ne moli, ne moe se nazvatikr#aninom! 2am je )sus molio i nama naredio da molimo! 1n je jasno rekao+ NMolitei dat e vam se3N, N'dijte i molite3N! Uzori u molitvi su nam )sus, bl! dj! Marija i sveci!

". 8inci !olitveMolitva nas zdruuje s &ogom. 4na nas ja'a i krijei rotiv naasti i grije!a i%$to je veoma vano% ona nas oti'e na do(ro. Tko zna do(ro moliti taj znado(ro i ivjeti.

. #a$va olitva t&eba biti!

Molitva treba biti ponizna, pouzdana i ustrajna! Molitva koja nije ponizna i nijemolitva! ?elimo li da na#a molitva bude usli#ana, ona mora biti pouzdana i ustrajna!Uvijek treba moliti i nikada posustati!

2. #a%a t&eba oliti

"rist je rekao da trebamo moliti neprestano! -o znai da nam itav ivot trebabiti kao molitva, tj! kao predanje 'ogu! &o, na poseban se nain preporuuje damolimo, tj! razgovaramo s 'ogom+ ujutro, uveer, prije i poslije jela, prije i poslije

nekog vanog posla, kad smo u crkvi, kad smo u napastima, nevoljama ili bilo kojimpote#koama! Beoma je vano moliti svakog dana! Bjernicima ne bi smio proi nijedan dan a da se ne pomole 'ogu! Poeljno je da prije veernje molitve, odnosno,prije nonog poinka, obavimo ispit savjesti i tako postanemo svjesni #to smo togadana dobro a #to zlo uinili! -a e nam samokontrola pomoi da budemo bolji ljudi ibolji vjernici!

6. V&ste olitve

Molitva moe biti pojeinana# tj! kada netko moli kao pojedinac, sam pred'ogom!


44/52

sveenikom ili akonom zajedno molimo, nazivamo liturgijska !olitva. U liturgijskumolitvu ubrajamo slavljenje svi sakramenata i blagoslova i molitvu asoslova, anajsveanija liturgijska molitva jest! sv! misa!Molitva moe biti !islena, a ona je takva kad razmi#ljamo i razmi#ljajui stupamo uodnos s 'ogom, bilo da mu se klanjamo, bilo da mu se zavaljujemo, bilo da ga za

ne#to molimo! U toj molitvi usnama ne izgovaramo nikakvi rijei! 8s!enamolitvajest razgovor u kojem i izgovaramo ono o emu razmi#ljamo! U takvoj molitvimoemo slobodno izgovarati na#e razmi#ljanje i na#e molitve, a moemo se sluiti imolitvenim obrascima iz molitvenika! M! Fandi je napisao+ NMolitva je klju jutra izasun veeri!N -o znai da svaki dan treba poeti i zavr#iti molitvom!

1. #RANS#E #REPOSTI

Kreost je trajno rasoloenje za moralno do(ro djelovanje ili trajnasklonost ivljenja u skladu s &ojom voljim. A volja &oje je izre'ena u &ojimzaovijedima. +akle% tko i! svjesno o(drava u svom ivotu taj je kreostan. Ato je najlje$a odlika 'ovjeka.Kr$)anske kreosti dijelimo na Bo)oslovs$e i 0%o&e%(e.

&ogoslovske kreosti,:. -jera% 7. ?Banje% 9. Fju(av

udoredne kreosti 1 zovu se jo$ i moralne% kardinalne ili stoerne 2,:. Raz(oritost% 7. Pravednost% 9. ?mjerenost% 5. +u$evna jakost

S ovima su ovezane i druge kreosti, oniznost% strljivost% (lagost%marljivost% milosrdnost% do(ro!otnost% mukotrnost% 'isto)a% nese(i'nost i sl.Isus je vr!ovni uzor kreosti. ? svakoj zaovijedi &og nalae neku kreost% aza(ranjuje rotivno > manu i grije!

44


45/52

12. =ESET BOJI> ZAPOVIJE=I

ZAPOVIJE= VRLINE I #REPOSTI ;RIJESI I MANE

1.=a sam Cosodin&og tvoj. Nemajdrugi! &ogova uzmene.

Po#tivanje 'oga+ vjeromu4anjem i ljubavlju, tevanjsko pokazivanje vjerekr#anskim dranjem,vladanjempozdravljanjem,sudjelovanjem u sv! Misi ibogosluju i sl!Po#tovanje Majke 'oje,anela i svetaca!


46/52

svoje i svoga blinjega! 5 skraivanje ivota starim i bolesnimosobama 6, ubojstvo i samoubojstvo,sterilizacija, ubojstvo neroenogdjeteta 5 pobaaj abortus 6, nekevrste kontracepcije djeluju abortivno

npr! 2pirala, pilile i sl!, svaanje,mrnja, tunjave, ogoravanje ivotadrugima, sablanjavanje 5 navoenjedrugi na te#ki grije 6, nebriga izanemarivanje obitelji!

7.Ne sagrije$i (ludno.

Iistoa u mislima,rijeima i djelima, uvanjeistoe du#e i tijela!

'ludnost, neiste, besramne misli,rijei i djela, nepristojne knjige,asopisi, 4ilmovi, plesovi, besramnoodijevanje i pona#anje,samozadovoljavanje tjelesnog

nagona i grije s drugom osobom!Prije i izvan zakonitog crkvenogbraka nije dopu#ten brani in!

9.Ne ukradi.

Pravednost u poslu iplaanju, po#tivanje svojei tue imovine!

"raa, otimaina, prijevara,livarenje, nano#enje #tete,nevraanje tui stvari ili novca,lijenost! Uskraivanje zaslueneplae je jako te#ki, u &ebo vapijuigrije!

@.Ne re"i lanasvjedo'anstva.

.jubav prema istini,dranje rijei i obeanja,diskretnost

.a, oolost, ogovaranje 5 kadiznosimo rune stvari o drugima kojesu istinite, koje su se dogodile,svatko ima pravo na dobar glas 6,klevetanje 5 kad uveavamo tuepogre#ke ili izmi#ljamo ono #to nijeistina ili se nije dogodilo 6

C.Ne oeli tu*eg

enid(enog druga.

.jubav i vjernost branomdrugu do groba!

Preljub 5 grije s tuim branimdrugom 6 bilo eljom bilo djelom,

razaranje tueg braka i sl!

1D.Ne oeli nikakvetu*e stvari.

1dbacivanje svakepomisli na tue stvari i nanepo#teno stjecanje!

&epravedna elja za tuim stvarima,zavist, #krtost!

46


47/52

16. PET R#VENI> ZAPOVIJE=I

ZAPOVIJE= VRLINE I #REPOSTI ;RIJESI I MANE

1.Svetkuj zaovijedane(lagdane i slu$ajo(ono svetu Misu u

nedjelje i ostalezaovijedane (lagdane.

2vetkovanje nedjelje i zapovijedani blagdana!


48/52

6.+orinosi za "rkveneotre(e

*unost je vjernika pomoi potrebe $rkve5 doprinositi za sjemeni#ta, misije, gradnju crkve6

Frije#i tko uskraujemogui doprinos $rkvi!

17. OBRASI VJERE

A-ostols$o vje&ova(je

Bjerujem u 'oga, 1ca svemoguega, 2tvoritelja neba i zemlje! ) u )susa "rista, 2inanjegova jedinoga, Fospodina na#ega, koji je zaet po *uu 2vetom, roen od Marijedjevice, muen pod Poncijom Pilatom, raspet, umro i pokopan, sa#ao nad pakao,trei dan uskrsnuo od mrtviK uza#ao na nebesa, sjedi o desnu 'oga 1casvemoguega, odonud e doi suditi ive i mrtve! Bjerujem u *ua 2vetoga, svetu$rkvu katoliku, opinstvo sveti, opro#tenje grijea, uskrsnue tijela i ivot vjeni!Amen!

Is-ovijest vje&e >&vata $atoli$a

Ivrsto vjerujem u 'oga 1ca i 2ina i *ua 2vetoga! ?ivotom elim potvrditi svoj krsni

savez s 'ogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u )susa "rista i vjernosti"atolikoj crkvi! 2voju odluku polaem u bezgre#no 2rce presvete 'ogorodiceMarije! Amen! &ajvjernija odvjetnice, na braniku stoj, uvaj na#u svetu vjeru i rvatskidom3

;lav(e isti(e $atoli/$e vje&e

8! 2amo je jedan 'og, a tri su boanske osobe+ 1tac i 2in i *u 2veti!>! 'og je sve stvorio, sve uzdrava i upravlja!=! *u#a je ovjeja besmrtna!:! 2in je 'oji postao ovjekom i otkupio nas svojom smru na kriu!9! Milost je 'oja potrebna za spasenje!D! 'og e dobro nagraditi vjenom nagradom, a zlo kazniti vjenom kaznom!

Poslje%(je stva&i 0 :ivot0 /ovje$a8! smrt, >! sud, =! &ebesko blaenstvo za dobre, :! Pakao za zle!U svim svojim djelima misli na posljednje stvari, pa nee# nikada sagrije#iti3

Se%a sveti' sa$&ae(ata

8! "r#tenje, >! Potvrda 5krizma6, =! @uaristija 5sv! Priest6, :! Pomirenje 5)spovijed,pokora6, 9! 'olesniko pomazanje, D! 2veeniki red, H! ?enidba!

48


49/52

Se%a )lav(i' )&ije'a

:. %holost# 4. ;krtost# =. Blunost# >. ! Praviti #ale naraun tueg grijea!

=vije Is0sove *a-ovije%i lj0bavi8! .jubi Fospodina 'oga svoga svim srcem svojim, svom mi#lju svojom i svomdu#om svojom3>! .jubi blinjega svoga kao sebe samoga 3

Osa Is0sovi' bla:e(stava8! 'lago siromasima u duu, jer je njiovo "raljevstvo &ebesko, >! 'lago onima kojituguju, jer e se utje#iti, =! 'lago krotkima, jer e ba#tiniti zemlju, :! 'lago ednima i

gladnima pravednosti, jer e se nasititi, 9! 'lago milosrdnima, jer e postii milosre,D! 'lago onima koji su ista srca, jer e 'oga gledati, H! 'lago mirotvorcima, jer e sezvati sinovima 'ojim, ;! 'lago progonjenima zbog pravednosti, jer je njiovo"raljevstvo &ebesko!

;lav(a %ob&a %jela8! Milostinja, >! Post, =! Molitva

Tjeles(a %jela ilos&?a8! Fladnoga naraniti, >! ednome dati piti, =! Fologa odjenuti, :! Fosta 5putnika6primiti, 9! ! &euka pouiti , =! Frje#nika ukoriti, :! ?alosna i nevoljnautje#iti, 9! Uvredu oprostiti, D! &epravdu strpljivo podnositi, H!


50/52


51/52

najpoznatije suce, kraljeve i proroke izraelskog naroda! "ojemu kralju je 'ogobeao da e se u njegovom potomstvu roditi 2pasiteljG

13 -ko je )sus "ristG Fdje i kada se rodioG Qto je nauavao i koja udesa inioG1bjasni detaljno #to o )susu ispovijedamo u Bjerovanju!

14 -ko je *u 2vetiG Qto govori 2veto Pismo o *uu 2vetome, gdje i na koji nain

se *u 2veti pojavljujeG Qto o *uu 2vetom ispovijedamo u BjerovanjuG15 1bjasni #to o 'ogu 1cu ispovijedamo u BjerovanjuG16 Qto je $rkva, kada i kako je nastalaG


52/52

34 1bjasni petu 'oju zapovijed! &a #to nas ona poziva, a #to zabranjujeG "oji sugrijesi protiv pete 'oje zapovijediG

35 &a #to nas pozivaju, a #to zabranjuju #esta i deveta zapovijed 'ojaG "oji sugrijesi protiv ti dviju zapovijediG

36 &a #to nas pozivaju, a #to zabranjuju sedma i deseta zapovijed 'ojaG "oji su

grijesi protiv ti dviju zapovijediG37 Qto oznauje osma zapovijed 'oja i kojim je grijesima kr#imoG38 &abroji pet crkveni zapovijedi i ukratko objasni svaku od nji!39 &abroji i objasni sedam glavni grijea40 &abroji glavne istine katolike vjere

>=! gdje se detaljnije tumai Bjerovanje!

katekizam-za-krizmanike (1).rtf

Documents