katalog ukrasno grmlje

UKRASNO DRVEE I GRMLJE NAIH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"Dvije nagrade za Hrvatske umeNa izlobi FLORAART 2000 Hrvatske ume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaenu Nagradu Turistike zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naeg kataloga nai ete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drvea i grmlja kojim ete zadovoljiti Vae potrebe za osmiljeno ozelenjavanje Vae parkovne povrine, perivoja, vrta, aleje ili okunice u gradu, selu ili vikend naselju. umski rasadnik Hajderovac, umarija Kutjevo ima dugogodinju tradiciju i iskustvo u proizvodnji umskog sadnog materijala i ukrasnog drvea i grmlja. Sve godine svog postojanja struno osoblje rasadnika Hajderovac i poduzea Hrvatske ume prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadnike proizvodnje. U suradnji sa umarskim Fakultetom u Zagrebu i umarskim institutom u Jastrebarskom vre se struna i znanstvena istraivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zatiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog umarstva. U matinjaku drvea i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaanje vrsta i kultivara prema trinim potrebama i ukusima potroaa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se irokom lepezom asortimana koji je verificiran potranjom na tritu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i nainu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupanim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boinih drvaca po uzrastu i vrstama crnogorinog drvea. Kao vaan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraajnou boje, oblika i karakteristinih detalja daju temeljnu informaciju o dotinoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i slino. Date su temeljne ekoloke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlanost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i nain sadnje te nain odravanja i zatite. U tablici karakteristinih bjelogorinih vrsta drvea i grmlja dat je pregled godinjih fenolokih i vegetacijskih znaajki listanja, cvjetanja i plodonoenja. Za sva dodatna objanjenja, struna uputstva i poslovnu suradnju proizvoa nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika Hajderovac.

Hrvatske ume p.o. Zagreb Uprava uma Poega

ZNANSTVENI NAZIVIABIES1. Abies alba 2. -Fastigiata 3. Abies cephalonica 4. Abies concolor 5. Abies grandis 6. Abies koreana 7. -Horstmanns Sylberlocke 8. Abies nordmanniana 9. -Pendula 10. Abies pinsapo Glauca

CALYCANTHUS43. Calycanthus floridus

str.11

str.1 1 1 1 2 2 2 2 3 3

CARPINUS44. Carpinus betulus 45. -Columnaris 46. -Pendula 11 12 12

CARAGANA47. Caragana arborescens Pendula 12

CASTANEA48. Castanea sativa Mill. 12

ACER11. Acer campestre 12. Acer negundo 13. -Albovariegatum 14. -Aureovariegatum 15. Acer palmatum 16. -Atropurpureum 17. -Dissectum 18. -Dissectum Atropurpureum 19. Acer platanoides 20. -Crimson King 21 -Globosum 22. Acer pseudoplatnanus 23. -Drummondii 24. -Leopoldii 25. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7

CATALPA49. Catalpa bignonioides 13

CEDRUS50. Cedrus atlantica 51. -Glauca 52. -Fastigiata 53. -Pendula 54. Cedrus deodara 13 13 13 14 14

CELTIS55. Celtis australis 14

CHAMAECYPARIS56. Chamaecyparis lawsoniana 57. -Alumii 58. -Alumigold 59. -Columnaris 60. -Ellwoodii 61. - Fletcheri 62. -Fletcheri Gold 63. -Globus 64. -Pottenii 65. -Stardust 66. -Silvania 67. -Stewartii 68. -Tekeres 69. -Winston Churchill 70. -Witzeliana 71. Chamaecyparis obtusa Nana Gracilis 72. -Tetragona Aurea 73. Chamaecyparis pisifera Boulevard 74. -Compacta Albovariegata 75. -Compacta Aureovariegata 76. -Filifera 77. -Filifera Gold Spangle 78. -Filifera Nana 79. -Snow 80. -Squarrosa 81. -Squarrosa Aurea 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21

AESCULUS26. Aesculus x carnea 27. Aesculus hippocastanum 7 7

AILANTHUS28. Ailanthus altissima 7

ALNUS29. Alnus glutinosa Laciniata 8

ALBIZZIA30. Albizzia julibrissin. 8

AUCUBA31. Aucuba japonica Variegata 8

BERBERIS32. Berberis julianae 33. Berberis thunbergii Atropurpurea 8 9

BETULA34. Betula verrucosa 35. -Darlecarlica 36. -Fastigiata 37. -Youngii 9 9 9 10

CHAENOMELES82. Chaenomeles japonica 21

BROUSSONETIA38. Broussonetia papyrifera. 10

CORNUS83. Cornus mas. 84. Cornus stolonifera Flamiramea 21 21

BUDDLEIA39. Buddleia davidii 10

BUXUS40. Buxus sempervirens. 41. -Albovariegata 42. -Gold Tip 10 10 10

CORYLUS85. Corylus avellana 86. -Contorta 87. Corylus colurna. 88. Corylus maxima Purpurea 22 22 22 22

COTONEASTER89. Cotoneaster dammeri 90. -Skogholm 91. Cotoneaster divaricatus 92. Cotoneaster horizontalis 93. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24

JUGLANS122. Juglans nigra 31

JUNIPERUS123. Juniperus chinensis Blue Cloud 124. -Hetzii 125. -Pfitzeriana Aurea 126. -Stricta 127. Juniperus communis Repanda 128. -Suecica 129. Juniperus horizontalis Glauca 130. Juniperus sabina Variegata 131. Juniperus squamata Blue Carpet 132. -Blue Star 133. -Mayeri 134. Juniperus virginiana 135. -Glauca 136. -Hillii 137. -Skyrocket 138. Juniperus x horizontalis Glauca 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35

CRYPTOMERIA94. Cryptomeria japonica 95. -Elegans 96. -Elegans Viridis 24 24 24

X CUPRESSOCYPARIS97. X Cupressocyparis leylandii 25

DAPHNE98. Daphne mezereum 25

DEUTZIA99. Deutzia crenata 100. -Plena 25 25

KERRIA139. Kerria japonica 35

ELAEAGNUS101. Elaeagnus angustifolia 26

KOELREUTERIA140. Koelreuteria paniculata 36

ERICA102. Erica carnea 26

LABURNUM141. Laburnum anagyroides 36

ESCALLONIA103. Escallonia virgata 26

LARIX142. Larix decidua 143. Larix japonica Diana 36 36

EUONYMUS104. Euonymus japonicus 26

FAGUS105. Fagus sylvartica 106. -Asplenifolia 107. -Atropurpurea 108. -Atropurpurea Pendula 109. -Fastigiata 110. -Pendula 111. -Tricolor 27 27 27 27 28 28 28

LIGUSTRUM144. Ligustrum ovalifolium 37

LIQUIDAMBAR145. Liquidambar styraciflua 37

LIRIODENDRON146. Liriodendron tulipifera 37

FESTUCA112. Festuca ovina Glauca 28

LONICERA147. Lonicera pileata 148. Lonicera tatarica 37 38

FORSYTHIA113. Forsythia europaea 29

MAGNOLIA149. Magnolia kobus 150. Magnolia stellata 38 38

FRAXINUS114. Fraxinus angustifolia 115. -Globosum 116. -Pendula 117. Fraxinus excelsior 29 29 29 30

MAHONIA151. Mahonia aquifolium 38

GINKGO118. Ginkgo biloba 30

MICROBIOTA152. Microbiota decussata 39

GLEDITSIA119. Gleditsia triacanthos. 30

MORUS153. Morus alba 154. Morus nigra 39 39

HIBISCUS120. Hibiscus syriacus 30

PHELLODENDRON155. Phellodendron amurense 39

ILEX121. Ilex aquifolium 31

PHILADELPHUS156. Philadelphus coronarius 40

PICEA157. Picea abies 158. -Inversa 159. -Nidiformis 160. Picea glauca 161. -Conica 162. Picea omorika 163. Picea pungens 164. -Glauca 165. -Koster 166. -Kutjevo 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42

SEQUOIADENDRON195. Sequoiadendron giganteum 196. -Barabits Requiem 50 50 50 51

SORBUS197. Sorbus aucuparia 198. Sorbus scandica

SPIRAEA199. Spriaea x arguta 200. Spiraea billardii 201. Spiraea x bumalda Anthony Waterer 202. Spiraea x rosea 203. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52

PINUS167. Pinus densiflora Oculus - draconis 168. Pinus leucodermis 169. Pinus mugo 170. Pinus nigra 171. -Pyramidalis 172. Pinus strobus 173. Pinus sylvestris 174. -Aurea 175. -Watererii 42 43 43 43 43 44 44 44 44

SYRINGA204. Syringa sp. 52

TAMARIX205. Tamarix tetrandra 53

TAXODIUM206. Taxodium distichum 53

PLATANUS176. Platanus acerifolia 45

TAXUS207. Taxus baccata 208. -Fastigiata 209. -Fastigiata Aurea 53 53 53

POTENTILLA177. Potentilla fruticosa 45

PRUNUS178. Prunus laurocerasus 179. -Shipkaensis 180. Prunus padus 181. Prunus serrulata Kanzan 182. -Kiku-Shidare sakura 45 45 46 46 46

THUJA210. Thuja occidentalis 211. -Barabits Gold 212. -Columna 213. -Danica 214. -Globosa 215. -Kobold 216. -Rheingold 217. -Smaragd 218. -Tiny Tim 219. -Wareana Lutescens 220. Thuja plicata Atrovirens 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56

PSEUDOTSUGA183. Pseudotsuga menziesii 184. -Glauca 46 47

PYRACANTHA185. Pyracantha coccinea 47

THUJOPSIS221. Thujopsis dolobrata 56

QUERCUS186. Quercus roburCristata 187. -Fastigiata 188. Quercus rubra 47 47 48

TILIA222. Tilia cordata 223. Tilia platyphillos 57 57

RHODODENDRON189. Rhododendron sp. - Rhododendron America, Rhododendron Dr. V.H.Rutgers, Rhododendron Catawbiense Album, Rhododendron Cynthia, Rhododendron Boursault

TSUGA224. Tsuga canadensis 57

VIBURNUM48 225. Viburnum opulus Roseum 226. Viburnum rhytidophyllum 57 58

RHUS190. Rhus typhina 191. -Laciniata 49 49

WEIGELA227. Weigela florida 58 58 59

ROBINIA192. Robinia pseudoacacia 49

ZAKLJUAK IVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA

SALIX193. Salix alba var. vitellina f. pendula 194. Salix matsudana 49 50

60

KATALOG SADNOG MATERIJALA

1. Abies alba Mill. (= A .pectiniata Lam. & DC, A. picea Lindl.) - Obina jelaDo 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. Korjenov sistem se sastoji od centralne ile koja ide dosta duboko u tlo , te snanih postranih ila. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i sue. Raste na dubokim, hranjivim, humusom bogatim tlima, zahtjeva stalnu vlanost zraka sa umjerenom temperaturom.

2. Abies alba Fastigiata - kultivar obine jele FastigiataUskog je i stupolikog habitusa. Grane su prema gore usmjerene, te narastu godinje oko 20 cm. Uvjete uzgoja ima kao i tipina vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante.

3. Abies cephalonica Loud (= A. reginae-amaliae Heldr.; A. eloponnesiaca Haage; A. panachaica Held.; A. apollinis Link; A.c. ssp. apollinis (Link) Fukarek) - Grka jelaGrka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Iglice uiljena vrha, bodljikave. Dolazi na vapnencu, dolomitu, serpentinu, kriljevcima sa pH od 5 do 8. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20C do +33 C. Otpornija je na mraz od panjolske jele, a suu bolje podnosi od obine jele.

4. Abies concolor (Gord.) Engelm. - koloradska ili dugoigliasta jelaStablo do 45 m visoko. Dobro uspijeva na dubokim, bogatim i vlanim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Meutim, ova vrsta zahtjeva manje vlanosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruja Amerike. Suu podnosi bolje od A. alba. Dosta je otporna na mraz.

1


5. Abies grandis Lindl. (= A. amabilis Murr. not Forbes.; A. excelsior Franco; A. gordoniana Carr. ) - gorostasna jelaStablo do 60 (90) m visoko; kronja piramidalna. To je relativno brzorastua vrsta, te doivi starost i preko 200 godina.

6. Abies koreana Wils. - korejska jelaStablo do 18 m visoko, kronja, eeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. Ve mlade biljke rode obilno eerima i sjemenom. Ovo je planinska vrsta iz june Koreje.

7. Abies koreana Horstmanns Silberlocke - kultivar korejske jele Horstmanns SilberlockeRaste kao tipina vrsta, ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su du izbojka polukruno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka, te izlau pogledu svoju donju, srebrnobijelu, stranu sa puima. Dekorativan kultivar koji se razmnoava cijepljenjem.

8. Abies nordmanniana ( Stev.) Spach - kavkaska jelaStablo visoko do 30 m, te promjera do 2 m. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. Ovo je brzorastua vrsta, koja voli sjenovite poloaje, ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Nema velikih zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. Podnosi niske temperature i do -25 C. Otpornija je na suu od obine jele. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta, koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kronju u koje se grane sputaju do zemlje.

2


9. Abies nordmanniana Pendula - kultivar kavkaske jele PendulaKultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Ima bujan rast, a grane mu vise. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do eljene visine, a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti.

10. Abies pinsapo Glauca - kultivar panjolske jele GlaucaNaraste u visinu i do 25 m, sa promjerom debla do 1 m. Zbog votane prevlake na iglicama otpornija je od tipine vrste, te se vrlo esto uzgaja.

11. Acer campestre L. sensu lat. - klen, poljski javorDo oko 20 m visoko listopadno drvo ili vei grm, sa promjerom debla do 80 cm. Dolazi preteno u listopadnim, mjeovitim hrastovom umama. Posebno ga ima u naplavnim umama lunjaka i poljskog jasena, te u umama kitnjaka i obinog graba, cera, sladuna itd. Najbolje uspijeva na rahlim, dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom.

12. Acer negundo L. (=Negundo fraxnifolia Nutt.) - jasenolisni javor, negundovac, pajavacListopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlanim pjeskovitim, dobro propusnim tlima. esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i prainu.

3


13. Acer negundo Albovariegatum - kultivar jasenolisnog javor AlbovariegatumRaste slino kao i tipina vrsta. Rub listova je bijele boje, dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama.

14. Acer negundo Aureovariegatum - kultivar jasenolisnog javora AureovariegatumOd Acer negundo Albovariegatum razlikuje se po boji ruba lista. Rub lista je zlatnout, a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoutim pjegama. Rastom i oblikom je identian kultivaru jasenolikog javora Albovariegatum.

15. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) - dlanolisni javorPrema Fukareku (1983), dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili vei grm u istonoj Kini, Koreji i Japanu. Prema Krssmanu (1976), to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana, vrlo varijabilnog habitusa. Lie mu je na jesen prekrasno karmincrveno. Najvei broj kultivara je nastao u Japanu, te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaaja za ukraavanje ovjekova okolia.

16. Acer palmatum Atropurpureum (Van Houtte, 1857). - kultivar dlanolisnog javora AtropurpureumNaraste kao vei grm ili manje drvo. Lie je osrednje veliine, gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.

4


17. Acer palmatum Dissectum (Thunberg, 1784) - Kultivar dlanolisnog javora DissectumNiska zbijena rasta, polu kuglastog habitusa, esto s isprepletenim granama. Lie je sasvim do baze urezano, zeleno. Lapovi su perasto izrezani, a rub im je urezano napiljen.

18. Acer palmatum Dissectum Atropurpureum - Kultivar dlanolisnog javora Dissectum AtropurpureumDostie visinu do 3,5 metra. Vrlo dekorativan i traen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. esto se sadi u kamenjarima, te u vrtovima kao pojedinana biljka.

19. Acer platanoides L. - mlijeListopadno drvo do 30 m visine, sa dosta gustom, te izdueno jajastom kronjom i ravnim deblom. Voli bogata, mineralna, rahla, blago humusna i ne previe mokra tla; dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja, ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim esticama. Za potrebe urbanog umarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta, osobito u proljee kada se ve iz daleka istie svojim lijepim cvatovima, koji bogato prekrivaju kronju, prije listanja i na poetku prolistavanja.

20. Acer platanoides Crimson King (Barbier) - kultivar javora mlijei Crimson KingOvo je kultivar sa najtamnijim listovima, koji dugo ostaju crnocrveni, a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Mlado lie je tamnosmeecrveno i naborano. Raste do visine kao i osnovna vrsta, te je i slinog habitusa.

5


21. Acer platanoides Globosum (Van Houtte) - kultivar javora mlijei GlobosumNaraste puno vie u irinu nego u visinu. Vrlo je gusto razgranjen kultivar. Mlae lie je svijetleecrveno. Lie je normalno, otro nazubljeno. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2,5 m.

22. Acer pseudoplatanus L. - gorski javorNaraste do 35 m, kao visoko umsko drvo. Kronja mu je iroko zaobljena. Gorski je javor kod nas karakteristina vrsta sveze bukovih uma. Odgovaraju mu mineralno bogata, srednje vlana, ne trajno mokra, te rahla i humusna tla.

23. Acer pseudoplatanus Drummondii - Kultivar gorskog javora DrummondiiKultivar koji raste neto nie od tipine vrste. Rub listova je zlatnoute boje. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinana biljka u okunicama.

24. Acer pseudoplatanus Leopoldii (Vervaene, 1864, Belgija) - kultivar gorskog javora LeopoldiiStablo dosegne visinu od 15-20 m. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Vrlo esto se u rasadnikim uvjetima javljaju slini variegirani primjerci, a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom Variegata trebao zapravo prodavati pod imenom Leopoldii. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom, treba ga razmnoavati samo s tono identificiranih primjeraka okuliranjem.

6


25. Acer saccharinum L. (= A. dasycarpum Ehrh. ) - srebrnolisni javorListopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m, dok su biljke uzgajane u kulturi dosta nie. Dobro uspijeva na razliitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka, vlana i dobro propusna tla. Najee se uzgaja kao pojedinana biljka ali je est i u drvoredima.

26. Aesculus hippocastanum L. - divlji kestenListopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. Kronja mu je okruglasta, iroko razgranana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli preteno duboka i humusna tla. Vrlo esto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima.

27. Aesculus x carnea Hayne (= A. x rubicunda Loisl.; A. x intermedia Amdr) - crvenocvijetni divlji kestenListopadno stablo do 20 m visine, iroke, guste kronje. To je krianac izmeu obinog divljeg kestena (A. hippocastanum L.) i crvenog divljeg kestena (A. pavia L.). Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli svjea tla. Sadi se pojedinano, u skupinama ili u drvoredima.

28. Ailanthus altissima (Mill.) Sw. (= A. glandulosa Desf.; A. cacodendron Schinz & Thell.) - pajasenListopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo esto uzgaja. Zbog irokog i razgrananog korijena koristi se za uvrivanje klizita. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova utonaranaste boje i crvenkastonaranaste boje listova u jesen.

7


29. Alnus glutinosa Laciniata - kultivar crne johe LaciniataNaraste kao stablo do 20 m visine. Kultivar se proizvodi cijepljenjem, a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog, duboko urezanog lia. Voli vlana i duboka tla.

30. Albizzia julibrissin Dur. (= Acacia julibrisin Willd,; A. nemu Willd.) - albicijaListopadno, 10-15 m visoko drvo, iroko razgranate kronje. U doba cvjetanja, ( VI. i VII. mjesec), izuzetno je dekorativna i interesantna. Najee se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu, ali moe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdri temperature i do -15C. Moramo je uzgajati na sunanim i zaklonjenim mjestima, a trai duboka, svjea, rahla i hranjiva tla.

31. Aucuba japonica Variegata - kultivar japanske aukube VariegataZimzeleni, uspravni do 3m visok grm. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. Blage zime preivi bez oteenja, meutim, pri jaim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima, nadzemni dio izmrzne, ali se u proljee uspjeno obnovi. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta, ali uspjevati e i na sunanim i sjenovitim mjestima. esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama, balkonima i slinim mjestima.

32. Berberis julianae Schneid - Julijanina utikaZimzeleni grm gustog rasta, od 2.5 - 3 m visine. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. To je jedna od najotpornijih zimzelenih utika sa lijepim uspravnim habitusom. Dobro podnosi niske temperature. Otporan je na prainu, dim, otrovne plinove te na suu. Moe se koristiti za ivice ali bez orezivanja, a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaan grm na travnjacima.

8


33. Berberis thunbergii Atropurpurea (Leon Renault) - kultivar Thunbergove utike AtropurpureaListopadni grm veoma zatvorenog, kompaktnog habitusa, od 1-2,5 m visine. Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je na dim, prainu i otrovne plinove. Ne zahtjeva posebnu njegu, a otporna je na razliite biljne bolesti. U vrtlarstvu se masovno koristi za ive ograde, ali se esto uzgaja pojedinano i u grupama.

34. Betula pendula Roth. (= B. verrucosa Ehrh.; B. alba L. sensu Coste; B. alba var. pendula Ait.) - obina brezaNaraste do 20 m visoko, a ponekad i do 30 m. Za habitus je karakteristino vitko deblo i rijetka, prozrana kronja. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. Otporna je na mraz. Na suu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini ivota. Trai mnogo svjetlosti. Raste na razliitim tipovima tala ali izbjegava tresetita i izrazito vapnena tla. Mnogo se uzgaja u nasadima. Otporna je na gradske polutante: dim, prainu, tetne plinove, te se u urbanom umarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama.

35. Betula pendula Darlecarlica - kultivar obine breze DarlecarlicaOsebujno i lijepo stablo koje se najvie uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni.

36. Betula pendula Fastigiata - kultivar obine breze FastigiataUspravnih je grana, stupolikog habitusa, slii habitusu jablana. Moe biti visok i preko 30 m. Vrne grane i izbojci su kovravi, a lie zadrava due od ostalih kultivara.

9


37. Betula pendula Youngii - kultivar obine breze YoungiiRazmnoava se cijepljenjem, najee na visokoj podlozi, jer je jedan od kultivara s najjae izraenim viseim granama, bez izraenog terminalnog izbojka pa je kronja kiobranasta. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u irinu s viseim lateralnim granama mogu se postii s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti.

38. Broussonetia papyrifera LHerit ex Vent. (= Morus papyrifera L.) - dudovacDo 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo, sa promjerom debla do 40 cm. Kronja je pravilna i gusta. Iz lika dudovca pravile su se tkanine, a iz jednogodinjih izbojaka specijalni japanski papir. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, ali se uspjeno regenerira. Dobro podnosi suu, a u pogledu vrste i kvalitete tla, nije mnogo izbirljiva.

39. Buddleia davidii Franch. - Davidova budleja, ljetni jorgovanListopadni grm koji na prirodnim stanitima naraste do 5m visoko. Cvjetovi miriljavi. Cvjeta od VI. - X. mjeseca. Vrlo vitalna vrsta te moe uspijevati na razliitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlana zemljita. Otporna je na niske temperature i do -20C. Ako nadzemni dijelovi izmrznu, u proljee tjera nove izdanke. U ljetnim mjesecima mora se esto zalijevati. Treba je saditi na mjestima izloenim svjetlu i suncu, pojedinano ili u grupama. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliastih cvasti vrlo je traena u pejzanom oblikovanju.

40. Buxus sempervirens L. - obini imirVazda zeleni, obino iri nego vii grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. esto se uzgaja u nasadima. Vrlo je rairen u rasadnikoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moe po elji oblikovati. Dobro podnosi mrazove i egu, duboku sjenu, ali i punu svjetlost.

10


41. Buxus sempervirens Albovariegata - Kultivar obinog imira AlbovariegataKultivar obinog imira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste, ve je karakteristian bijeli rub listova, koji je najizraeniji u proljee i ljeto, dok je preko zime slabije uoljiv.

42. Buxus sempervirens Gold Tip - kultivar obinog imira Gold TipKultivar sa utobijelom do zlatnoutom bojom jednogodinjih i dvogodinjih listova. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste, a listovi mu ostaju uti i preko zime.

43. Calycanthus floridus L. - klikantusListopadni razgranati grm visine do 3 m. Vrlo miriljava biljka u koje cvijetovi miriu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). Cvijeta u VI. i VII. mjesecu. Zahtjeva svjea, plodna i ocjedita tla.

44. Carpinus betulus L. (= C. vulgaris Mill.) - obini grabListopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. Kronja je razgranana, gusta, a deblo veinom zasukano i iljebljeno. Javlja se u brojnim umskim zajednicama, od nizinskog do brdskog pojasa. Trai preteno bogata i rahla tla. Koriste se pojedinane biljke u parkovima i u ivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje, te je ograda gusta i kompaktna.

11


45. Carpinus betulus Columnaris - kultivar obinog graba ColumnarisVrlo lijep kultivar gustog, kompaktnog, koninog habitusa visine do 3 m. Kultivar se razmnaa cijepljenjem, bilo pri korijenovom vratu, pa se kultivar formira od tla ili neto vie na ravnu, uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede.

46. Carpinus betulus Pendula - kultivar obinog graba PendulaKultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast, a kasnije padaju. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinanu biljku sa dovoljno mjesta.

47. Caragana arborescens Pendula - kultivar sibirske karagane PendulaKultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu, uspravnu podlogu osnovne vrste, tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiobranast. Cvate u IV. i V. mjesecu. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Dobro podnosi zasjenu pa je moemo uzgajati ispod visokog drvea, ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrinama. Dobro podnosi niske temperature i suu. Odlino se prilagoava gradskim uvjetima, pa je u naim vrtovima i parkovima vrlo esta.

48. Castanea sativa Mill. (=C. vesca Gaern; C. vulgaris Lam.) - pitomi kestenListopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5, koja su umjereno vlana i plodna. Plodovi se od davnina koriste za prehranu ovjeka, a cvjetni pelud u pelarenju.

12


49. Catalpa bignonioides Walt. (= C. syringaefolia Sims.) - obina katalpa, cigaraListopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m, krivudavog debla i iroko-okruglaste kronje. Plodovi izgledaju poput cigara, sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Cvjeta u VI. i VII. mjesecu. Voli svjetlije poloaje na dobro propusnim , hranjivim tlima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. Sadi se pojedinano, u skupinama, a vrlo esto i u drvoredima.

50. Cedrus atlantica (Endl.) Manetti (= C. africana Gord. ex Knight; C. libani var. atlantica Hort. ex Carr.) - atlaski cedarStablo do 40 m visoko i promjera do 2 m; kora u starosti ispucala; kronja piramidalna, nije gusta, svijetla. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. Atlaski cedar je heliofilna vrsta, koja dobro uspijeva na bazinoj podlozi. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. Brzo raste. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima, nasadima i drvoredima, a dolazi u obzir i kod poumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti.

51. Cedrus atlantica Glauca (= C. a. argentea Murray) - kultivar atlaskog cedra GlaucaIglice sivoplave, naroito intenzivno obojene u mladih izbojaka; vie je granata od tipine vrste. esto se pojavljuje u prirodi, a veoma se esto uzgaja.

52. Cedrus atlantica Fastigiata - kultivar atlaskog cedra FastigiataKultivar koji se proizvodi cijepljenjem, uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.

13


53. Cedrus atlantica Pendula - kultivar atlaskog cedra PendulaGrane imaju tendenciju rasta prema dolje, te je biljku potrebno voditi uz podlogu do eljene visine. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti.

54. Cedrus deodara (D.Don.) G. Don. (= C. indica Chambray; C. libani var. deodara Hook.) - himalajski cedarStablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Prirodno dolazi na podruju Himalaja. Voli duboka i svjea tla, podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza , te ih je potrebno saditi na zatiene june ekspozicije. Stablo 30 - 50 (60) m visoko i promjera do 2 m. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. U mladosti raste sporo, a kasnije bre. Otporan je na niske temperature sve do 25C. Nema posebnih zahtjeva prema tlu, ali najbolje uspijeva na dubokim, svjeim, glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Moe uspijevati dobro kod punog svjetla, kao i u polusjeni. Dosta dobro podnosi suu. Otporan je i na oneienost zraka od dima i praine. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Ovo je jedna od vrsta etinjaa s moda najveim brojem kultivara. esto se koristi u ivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.

55. Celtis australis L. - koprivi, crna koelaListopadno stablo do 20 m visine. Areal mu je sjeverna Afrika, Mala Azija. Kavkaz i juna Europa. Voli vapnena i pjeskovita tla. Doivi starost i do 1000 godina. Najljepi izgled kronje dobiva se sadnjom pojedinanih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora.

56. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl. (= C. boursieri Carr.) - Lawsonov paempres

14


57. Chamaecyparis lawsoniana Alumii - kultivar lawsonovog paempresa AlumiiUspravan, usko unjast, do 1,5 m visok kultivar. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore, a u starijih otklonjene. Iglice su plavkasto nahukane, kasnije vie sivoplave. To je plaviast kultivar uskog habitusa.

58. Chamaecyparis lawsoniana Alumigold - kultivar lawsonovog paempresa Alumigold 59. Chamaecyparis lawsoniana Columnaris - kultivar lawsonovog paempresa ColumnarisUsko stupolikog rasta, 5-10 m visine. Grane su mu prema gore usmjerene, pri bazi je neto iri, a pri vrhu se suava. Mutacija od cv. Alumii, od kojeg se razlikuje po tome to je neto nii, a iglice su mu vie ute, dok su u nutarnjem djelu kronje plavkastouto-zelene.

60. Chamaecyparis lawsoniana Ellwoodii (=C. l. var. ellwoodii Honn.) - kultivar lawsonovog paempresa Ellwoodiiunjastog rasta, 2-3 m visine. Vrlo je gust, sa igliastim liem plavozelene od plavosive boje (slino kao Fletcheri). Ovo je jedan od najljepih kultivara za kamenjare.

15


61. Chamaecyparis lawsoniana Fletcheri (= C. l. var. fletcheri (Fletcher) Hornibr.) - kultivar lawsonovog paempresa FletcheriSporog stupolikog do unjastog rasta, 5-8 m visoka forma. Nastao kao mutacija tipine vrste.

62. Chamaecyparis lawsoniana Fletcheri Gold - kultivar lawsonovog paempresa Fletcheri GoldRastom i oblikom slian cv. Fletcheri samo to mu je igliasto lie zlatnoute boje.

63. Chamaecyparis lawsoniana Globus - kultivar lawsonovog paempresa GlobusKuglastog oblika visine od 1 -1,5 m.

64. Chamaecyparis lawsoniana Pottenii (= Cupressus lawsoniana var. pottensoi Dall. et. Jacks.) - kultivar lawsonovog paempresa PotteniiVrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Svijetlozelene do zelene boje, na dodir vrlo mekana, moe se saditi pojedinano ili u grupi u neparnom broju biljaka.

16


65. Chamaecyparis lawsoniana Stardust - kultivar lawsonovog paempresa Stardustiroko unjastog habitusa, iglice zlatnoute boje na vrhovima izbojaka. Moe narasti 10 m sa promjerom baze od 1,5 - 3 m. Prilikom sadnje obratiti panju na konane dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast.

66. Chamaecyparis lawsoniana Silvania - kultivar lawsonovog paempresa Silvania

67. Chamaecyparis lawsoniana Stewartii (= C. l. var. stewartii Schelle) - kultivar lawsonovog paempresa Stewartiiunjastog rasta, do 10 m visoka forma; grane i granice prilino prema gore usmjerene; izbojci zlatnouti i porma osnovi utozeleni. Na hladnou jako otporna forma.

68. Chamaecyparis lawsoniana Tekeres - kultivar lawsonovog paempresa TekeresVisoka, snana biljka, viseih vrhova grana. Moe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi to vie naglasio tuan izgled kultivara.

17


69. Chamaecyparis lawsoniana Winston Churchil - kultivar lawsonovog paempresa Winston ChurchilJedan od najljepih zlatnoutih kultivara lawsonovog paempresa sa liem koje je cijele godine bogato obojeno. Rastom je iroko stupolik kultivar, koji raste kao manje ili srednje veliko stablo.

70. Chamaecyparis lawsoniana Wisselii - kultivar lawsonovog paempresa Wisseliiunjastog rasta, 10 ili vie metara visoka forma. Grane su prema gore usmjerene.

72. Chamaecyparis obtusa Tetragona Aurea (Ch. o. var. tetragona aurea Nicholson) - kultivar hinoki paempresa Tetragona Aurea 71. Chamaecyparis obtusa Nana Gracilis - kultivar hinoki paempresa Nana GracilisVrlo traen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. Rastom je piramidalan, neto iri, sa vrlo dekorativnim granicama koljkastog izgleda.

Naraste do 2 m visoko, iroke unjaste kronje. Lie je zlatnouto do svijetlo-uto u nakupinama poput liaja na izbojcima.

18


73. Chamaecyparis pisifera Boulevard (=C. p. cyanoviridis Hort.; Retinospora squarrosa K. et C.) - kultivar pjegavog paempresa BoulevardNastao je kao mutant kultivara Squarrosa; unjastog rasta, 5 m visoka forma; iglice 5 - 6 mm duge, fino uiljene, na vrhovima izbojaka srpasto povinute, srebrnastoplave ljeti, sivoplave zimi.

74. Chamaecyparis pisifera Compacta Albovariegata - kultivar pjegavog paempresa Compacta AlbovariegataGusta patuljasta forma do 1 m visine i irine. Ljuskaste iglice mjestimino bjelkasto obojene, dok su ostale tamnozelene boje.

75. Chamaecyparis pisifera Compacta Aureovariegata - kultivar pjegavog paempresa Compacta AureovariegataRastom i oblikom identian prethodnom kultivaru sa tom razlikom to mu je dio ljuskastog lia ukaste do zlatnoute boje.

76. Chamaecyparis pisifera Filifera (=Ch. p. var. filifera (Sncl.) Hartw. et Ruempel.) - kultivar pjegavog paempresa FiliferaNaraste do 5 m visoko, iroko unjastog oblika. Izbojci su nitasti i tanki, vise. Vrlo dekorativan kultivar.

19


77. Chamaecyparis pisifera Filifera Gold Spangle - kultivar pjegavog paempresa Filifera Gold SpangleKultivar rastom i oblikom slian prethodnom. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto ute boje koju zadravaju cijele godine.

78. Chamaecyparis pisifera Filifera Nana - kultivar lawsonovog paempresa Filifera NanaPatuljast kultivar pogodan za kamenjare i ardinjere.

80. Chamaecyparis pisifera Squarrosa (=C. p. var. squarrosa (Zucc.) Beissn. et Hochst.) - kultivar pjegavog paempresa SquarrosaNaraste do 10 (20) m, unjaste, prozrane kronje. igliasto lie plavo zelenkasto, a sa donje strane bijelo.

79. Chamaecyparis pisifera Snow - kultivar pjegavog paempresa SnowPatuljast kultivar unjastog rasta. Igliasto lie bijelo proarano.

20


81. Chamaecyparis pisifera Squarrosa Aurea - kultivar pjegavog paempresa Squarrosa AureaNaraste slino kao i cv. Squarrosa. Kronja je neto gua i igliasto lie je sumporasto ute do svijetlo ute boje.

82. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. (=C. speciosa ( Sweet.) Nakai; C. lagenaria (Loisel.) Koidz.; Cydonia japonica Loisel.) - Japanska dunjaListopadni iroki grm visok 1 - 1,5 m, uspravnih, trnastih i golih grana. Cvjeta u III. i IV. mjesecu prije listanja. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. Trai svjea i plodna, dobro drenirana tla. Otporna je na niske temperature, suu, dim, prainu i tetne plinove. Voli sunana i svjetlija mjesta. Kao rano cvjetajua i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi, te se uzgaja pojedinano, u grupama i u ivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).

83. Cornus mas L. - dren, drijenListopadni grm ili manje stabalce od 6 - 9 m visine. Cvjetovi se pojavljuju u II. i III. mjesecu prije listanja, kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Plod je kotunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm iroka, sazrijeva poetkom jeseni ( VIII. i IX. mjesec). Ima kiselkast i trpak okus. Rasprostranjen je u srednjoj i junoj Europi, Maloj Aziji, Krimu i Kavkazu. Najbolje uspijeva na vapnenim, toplim i suhim stanitima, koja nisu izloena kasnim mrazevima.

84. Cornus stolonifera Flamiramea - kultivar bijelog amerikog sviba FlamirameaListopadni grm visok 2 - 3 m, sa uspravnim, ibolikim i utim granama. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Dobro podnosi i najtee zimske uvjete, kao i zagaeni zrak. Moe se uzgajati na sunanom mjestu kao i u zasjeni. Sadi se pojedinano, u grupama ali i u ivim ogradama.

21


85. Corylus avellana L. - Lijeska obinairoki, gusti, listopadni grm koji naraste do 4 m visine. Voli svjea, plodna i dublja tla. Dobro raste na sjenovitim i na osunanim poloajima.

86. Corylus avellana Atropurpurea - kultivar obine lijeske AtropurpureaRaste kao i tipina vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljee, a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu.

88. Corylus colurna L. - Medvjea lijeskaListopadno, do 30 m visoko stablo, guste, pravilne kronje. Siva kora plutasta, nepravilno ispucala. Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Voli dublja vapnena tla.

87. Corylus avellana Contorta - kultivar obine lijeske ContortaNaraste neto nie od obine lijeske, a grane i granice su vrlo krivudavi. Posebno je dekorativna u rano proljee, prije listanja, kada do izraaja doe krivudavost grana i obilje mukih resa.

22


89. Cotoneaster dammeri Schneid. - puzava mumulicaPuzei zimzeleni grmi, ije su grane vrsto priljubljene uz zemlju. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla.

90. Cotoneaster dammeri Skogholm - kultivar puzave mumulice SkogholmKultivar koji se odlikuje guom razgranjenou i manjim listovima od tipine vrste.

91. Cotoneaster divaricatus Rehd.& Wils. - razmaknuta mumulicaListopadan, iroki i do 2 m visok grm. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinane biljke. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla, a otporna je na prainu i dim pa se esto koristi u gradovima.

92. Cotoneaster horizontalis Dcne. - horizontalna mumulicaPolu zimzeleni, do 40 cm visoki, polegli grmi, horizontalno otklonjenih grana. Plodovi se zadravaju u toku veeg dijela zime, pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepih niskih grmova. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini, Himalajima. Voli kvalitetno vrtno tlo. Otporan je na suu i negativne gradske utjecaje. Najee se sadi na travnjacima, i to pojedinano ili u manjim grupama, na sunanim ili polu sjenovitim mjestima. Uspjeno se uzgaja u ardinjerama i kamenjarima.

23


93. Cotoneaster salicifolius Franch. - vrbolisna mumulicaPolu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m, dugih i blago viseih grana. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Za uspjean uzgoj treba joj osigurati svjea, lagana, pjeskovita i dobro propusna tla. Dobro podnosi niske temperature. Moe se uzgajati na svijetlim sunanim kao i na polu sjenovitim mjestima. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. Koristi se i za ive ograde te uljepavanje zidova.

94. Cryptomeria japonica D.Don (= C. fortunei Hooib.; C. kawaii Hayata) - japanska kriptomerija, japanski cedar, sugiJednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m; deblo ravno i vitko; kronja unjasta i gusta. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Zahtjeva svjea tla i visoku vlanost zraka. Najbolje uspijeva na dubokim, svjeim, glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. U naim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura, a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.

95. Cryptomeria japonica Elegans (= C. japonica var. elegans (Henk.&Hochst.) Mast.; C. gracilis Hort. non Sieb.; Yawarasugi) - kultivar japanske kriptomerije ElegansJuvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove; gusto granat grm ili malo stabalce; grane otklonjene; iglice 1,5 - 2 cm duge, tanke, mekane, otklonjene, plavozelene, zimi crvenkasto bakarne boje.

96. Cryptomeria japonica Elegans Viridis - kultivar japanske kriptomerije Elegans ViridisOd prethodnog kultivara Elegans razlikuje se po izrazitije zelenijoj i ukastijoj boji iglica.

24


97. X Cupressocyparis leylandii (Dall. et Jacks.) Dall. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) - kupresociparisStablo visoko 30 ili vie metara; kronja gusta, unjasta do stupolika kao u C. macrocarpa. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji vie od 50 godina i ima bujan rast, otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. Uspjeno se moe razmnoavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 - 20 godina.

98. Daphne mezereum L. - obini likovacOd 30 - 150 cm visok listopadni grm, sa ibolikim, slabo razgranjenim, uspravnim granama. Cvjeta vrlo rano u proljee (II. - IV. mjesec), prije listanja. Rasprostranjen je u Europi, M. Aziji, Kavkazu i sjevernoj Aziji. Kod nas dolazi u svijetlim umama i ikarama, na rubovima uma, do visine od 2300 m. Javlja se na plodnim, svjeim i rahlim tlima, bogatim vapnom i blagim humusom, ali esto i na skeletnim terenima. Dobro podnosi zasjenjivanje. Svi dijelovi biljke, a naroito kora i plodovi vrlo otrovni. Doivi starost do 15 godina.

99. Deutzia crenata Sieb. & Zucc. (= D. scabra Thunb.) - dojcijaListopadni iroki grm 1,5 - 2 (3) m visine sa uspravnim i ibolikim izbojcima. Odlikuje se obilnom cvatnjom, koja traje 2 - 3 tjedna. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, poslije listanja. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. Za uspjean razvoj potrebni su joj svijetli i sunani poloaji, te svjea i hranjiva tla. Inae je skromnih zahtjeva. Dobro podnosi suu, dim, prainu i otrovne plinove. Sadi se pojedinano, u grupama, a nalazi primjenu i u ivim ogradama.

100. Deutzia crenata Plena - kultivar dojcije PlenaKultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnotva latica. Vrijeme cvjetanja je od V. - VII. mjeseca, kao i kod tipine vrste.

25


101. Elaeagnus angustifolia L. - dafinaListopadno manje stablo visine od 8 - 10 m. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Rasprostranjena je u istonom Sredozemlju, srednjoj Aziji. Odavno se kultivira u jugoistonoj Europi, gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. Skromna je u pogledu staninih uvjeta. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. Otporna je na suu i dosta dobro podnosi niske temperature, dim, prainu i tetne plinove. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina, lijepog habitusa, miriljavih i medonosnih cvjetova, dafina se u hortikulturi esto koristi kao dekorativna vrsta. Pogodna je i za ive ograde, inae se uzgaja pojedinano ili u grupama.

102. Erica carnea L. - crnjuaZimzeleni niski, polegli grmi koji cvijeta ve krajem sijenja ili poetkom veljae. Pogodan za kamenjare. Voli polusjenu i kiselo tlo.

103. Escallonia virgata - eskalonijaZimzeleni gusti grmi, koji najbolje uspijeva u mediteranu. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama.

104. Euonymus europaea L. (=E .vulgaris Mill.) - obina kurikaVei listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Cvjeta od III. - V. mjeseca, a plodovi se pojavljuju u jesen. Voli svjea i vlanija tla, otvorene sunane poloaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloajima.

26


105. Fagus sylvatica L. s. I. - obina bukva, europska bukvaDo 30 m visoko stablo. Plod je poznat po imenom bukvica, dozrijeva u rujnu i listopadu. Rasprostranjena je u centralnoj, zapadnoj i junoj Europi. Raste na razliitim geolokim podlogama i vrstama tala, ali ipak trai duboka, svjea i bogata tla, izbjegava poplavna podruja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. nadmorske visine. esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima.

106. Fagus sylvatica Asplenifolia - kultivar obine bukve AsplenifoliaVrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m, guste kronje sa granama koso prema gore usmjerenim. Listovi urezani i nazubljeni, dui i ui nego u obine bukve.

107. Fagus sylvatica Atropurpurea - kultivar obine bukve AtropurpureaRastom slina obinoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju.

108. Fagus sylvatica Atropurpurea Pendula - kultivar obine bukve Atropurpurea PendulaGrane rastu prema dolje. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do eljene visine, a tada grane nastavljaju rast prema dolje. Rezidbom se postie gui kiobranast izgled.

27


109. Fagus sylvatica Fastigiata - kultivar obine bukve FastigiataGrane rastu prema gore, te tvore stupolik habitus biljke. Moe narasti do 10 m visine i 2 m irine.

111. Fagus sylvatica Tricolor - kultivar obine bukve TricolorNaraste kao manje stabalce, guste kronje. Listovi u poetku sezone intenzivno obojani, a prema jeseni mijenjaju boju u smeu.

110. Fagus sylvatica Pendula - kultivar obine bukve Pendulaesto uzgajan kultivar po parkovima. Grane u poetku rastu u visinu, a kasnije rastu prema dolje. Uvjeti uzgoja slini kao i kod obine bukve.

112. Festuca ovina GlaucaGusta, busasta trava, plavo sive boje listova. Naraste od 10 - 20 cm. Vrlo esto se koristi za sadnju u kamenjarima. Lako i jednostavno se uzgaja, a razmnoava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove.

28


113. Forsythia europaea Deg. & Bald. - forzicija2 - 3 m visok listopadni grm, sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. Cvjeta u rano proljee u III. i IV. mjesecu prije listanja, a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Voli svijetle i sunanije poloaje, dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature, a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu.

114. Fraxinus angustifolia Vahl. (= F. oxycarpa Willd.) - poljski jasenListopadno stablo 20 m visine, guste zaobljene kronje. Voli neto vlanija tla pa prirodno dolazi u lunjakovim poplavnim sastojinama ali se moe uzgajati u parkovima ili okunicama kao pojedinana stabla.

115. Fraxinus angustifolia Globosum - kultivar poljskg jasena Globosum 116. Fraxinus angustifolia Pendula - kultivar poljskog jasena PendulaKultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na eljenu visinu. Biljka se moe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. Kada se po elji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje, a reu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiobrana. Gustoa kronje se moe poveati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih e potjerati nove granice ali sada krae i sa manjim razmakom izmeu pupova. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na eljenoj visini. Kugla dosegne promjer do 1,5 m. Pogodan za drvorede.

29


117. Fraxinus excelsior L. - bijeli, gorski jasenListopadno stablo do 40 m visine. Voli vlana i svjeija tla, a pridolazi u brdskom i planinskom podruju preteno u bukovim sastojinama. Najee se uzgaja kao parkovna vrsta.

118. Ginkgo biloba L. (= Salisburia adiantifolia Smith ) - ginkgoListopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. U mladih biljaka kronja je neto ua ali se kasnije rairi. Lie u jesen poprimi zlatnoutu boju. Voli duboka i svjea tla, otvorene i sunane poloaje, a dobro podnosi niske temperature.

119. Gleditsia triacanthos L. - glediija, trnovacPreko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. Voli duboka svjea tla, sunane poloaje. Sadi se esto u vrtovima i parkovima kao pojedinano stablo ili skupina stabala. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za ive ograde koje su neprohodne zbog gustoe i jakih trnova.

120. Hibiscus syriacus L. - hibisk, sirijska ruaNaraste kao vei listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine. Cvjeta u VII. - IX. mjeseca. Voli sunane poloaje i bogatija tla. Dobro podnosi suu i niske temperature. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova.

30


121. Ilex aquifolium L. - boikovinaZimzeleni vei grm ili manje stablo do 10 m visine. Voli duboka, svjea, vlana tla, neutralne do blago kisele reakcije.

122. Juglans nigra L. - crni orahListopadno stablo do 50 m visine, iroke kronje. Brzo raste esto je saen u parkovima i nasadima. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Voli duboka svjea tla, otvorene i sunane poloaje. Plod nije jestiv.

123. Juniperus chinensis Blue Cloud - kultivar kineske borovice Blue CloudNizak i vrlo gust grm koji se grana preteno horizontalno. Izrazito plave boje koja se zadrava tokom cijele godine ali u proljee na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraajnija. Najbolje uspijeva na vapnenim i neto svjeijim tlima ali dobro e uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previe siromana hranjivima.

31


124. Juniperus chinensis Hetzii - kultivar kineske borovice HetziiDo 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice.

125. Juniperus chinensis Pfitzeriana Aurea - kultivar kineske borovice Pfitzeriana AureaVrlo irok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoutim vrhovima. Zlatnouta boja najintenzivnija je u proljee na mladim izbojcima. Vrlo esto se uzgaja.

126. Juniperus chinensis Stricta - kultivar kineske borovice StrictaGust, unjast kultivar koji naraste do 5 m visine, bez centralnog debla ve vie grana raste prema gore, a vrh je takoer gusto razgranat. Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.

127. Juniperus communis Repanda - kultivar obine borovice RepandaDo 30 cm visok puzei kultivar koji se rairi po tlu i do 2 m. Slui kao prekriva tla, moe se posaditi u ardinjere i pustiti da pada iz posude prema tlu. Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Vrlo se esto uzgaja.

32


128. Juniperus communis Suecica - kultivar obine borovice SuecicaVrlo gust, stupolik do 10 m visok kultivar. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. Voli plodna i svjeija tla, otvorene ili polu sjenovite poloaje.

129. Juniperus horizontalis Glauca - kultivar puzave borovice GlaucaVrlo niska puzava forma koja se rairi do 3 m. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljee, a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.

130. Juniperus sabina Variegata - kultivar planinske somine VariegataRazgranat do 1 m visok i 2 m irok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. Pojedine granice bjelkasto do blijedouto obojane. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja.

131. Juniperus squamata Blue CarpetDo 70 cm visok i 3 m irok grm, plavo zelenkastih iglica. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloajima u svjeem i hranjivom tlu.

33


132. Juniperus squamata Blue StarPatuljasta, oko 30 cm visoka okruglasta forma. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.

133. Juniperus squamata MayeriVrlo esto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko, sa jakim, koso prema gore usmjerenim granama. Igliasto lie plavo zelenkasto, a kora grana crvenkasto smea. Uvjeti uzgoja su slini kao i za sve borovice.

134. Juniperus virginiana L. ( = Sabina virginiana Ant.) - virginijaska borovicaDo 30 m visoko stablo. U mladosti kronja je izduena, a kasnije neto ira. Uspijeva na razliitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata, duboka tla. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je esta u gradovima i industrijskim zonama.

135. Juniperus virginiana Glauca - kultivar virginijske borovice GlaucaStupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m irine. Igliasto lie zelenkasto -plavkasto. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.

34


136. Juniperus virginiana Hillii - kultivar virginijske borovice HilliiStupolik, gusti kultivar do 4 m visine i do 1,5 - 2 m irine. Igliasto lie zelenkasto plavkasto. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.

138. Juniperus x horizontalis GlaucaVrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Kao ravna uspravna podloga slui Jun. virginiana Skyrocket, a plemka se uzima od Jun.virginiana Glauca. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima, balkonima, terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu.

137. Juniperus virginiana Skyrocket - kultivar virginijske borovice SkyroketVrlo esto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. Potrebno ga je zatititi od vlanog i mokrog snijega koji moe saviti ili pokidati grane. Najee se biljka spiralno povee, ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuna mjera zatite biljaka od snjegoloma.

139. Kerria japonica DC. (= Corchorus japonicus Thbg. ) - kerija

Listopadni do 3 m visok grm. Kora granica zelene boje. Cvjeta od IV. do V. mjeseca. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uestalije cvatnje. Voli sunane do polu sjenovite poloaje, a sadi se kao pojedinaan grm ili po elji kao iva ograda koja nee cvjetati punim intenzitetom ali e biti posuta cvijetovima, pogotovo kultivar Pleniflora.

35


Koelreuteria paniculata Laxm. - kelreuteriaListopadno, oko 20 m visoko stablo. U jesen listovi naranasto crveni. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. Voli sunane poloaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla.

140. Laburnum anagyroides Med. ( = Cytisus Laburnum L.; Laburnum vulgare Gris ) - obini negnjil, zanovijetVei listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Cvjeta u IV. i V. mjesecu, a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromana tla. Voli sunane i otvorene poloaje.

141. Larix decidua Mill. (= L. europaea DC. ) - europski ariNaraste do 35 m visoko, svijetle, rijetke kronje. Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoutu boju. Voli duboka plodna tla i svijetle osunane poloaje.

142. Larix japonica Diana - kultivar japanskog aria DianaDekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog aria. Dosegne visinu do 5 m. Grane krivudave. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoutu boju. Uvjeti uzgoja su mu slini kao i kod europskog aria.

36


143. Ligustrum ovalifolium Hassk. - irokolisna kalinaListopadan grm do 3 m visine. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliine hranjiva. Vrlo se esto uzgaja u ivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.

Boja listova u jesen

144. Liquidambar styraciflua L. - likvidambarListopadno stablo koje naraste do 40 m, iroke razgranate kronje. Listovi u jesen mijenjaju boju od ute, ruiaste do tamnocrvene. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. Voli otvorene svjeije poloaje i dublja tla. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu.

145. Liriodendron tulipifera L. - tulipanovac, liriodendronListopadno stablo do 50 m visine, iroke jake kronje. Listovi nalikuju na muziki instrument liru, a cvjetovi cvijetu tulipana. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Voli otvorene poloaje i duboko hranjivo tlo i neto veu zranu vlagu.

146. Lonicera pileata Oliv. (= Caprifolium pileatum Kuntze) - klobuasta kozokrvinaZimzeleni grm, visine oko 50 cm, vrlo razgranat. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliitim tlima. Dosta brzo raste te se koristi kao prekriva tla. Dobro podnosi orezivanje, a koristi se za prekrivanje tla, sadnju uz nie zidove itd.

37


147. Lonicera tatarica L. - tatarska kozokrvinaListopadni grm koji naraste do 3 m visine. Cvjeta u IV. i V. mjesecu. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo esto sadi pojedinano ili u skupinama. Otporna je na hladnou i suu, a uzgaja se i u ivim ogradama.

148. Magnolia kobus DC. (=M. kobushi Mayr.) - japanska magnolijaListopadno stablo koje naraste do 10 m visine, nepravilne kronje. Cvjeta prije listanja u III. i IV. mjesecu. Voli svjetlije poloaje, dublja i hranjiva tla, umjereno vlana. Uspijeva i u polusjeni, a vrlo je otporna na mraz, za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. Postoje jo M. x soulangiana Soul. -Bod. koja je hibrid izmeu M. denudata x M. liliiflora.

149. Magnolia stellata (S. & Z.) Maxim. - zvjezdasta magnolijaListopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja, a po uvjetima uzgoja slina kao i ostale magnolije.

150. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. (= Berberis aquifolium Pursh) - mahonijaDo 2 m visoki zimzeleni grm. Cvjeta u IV. i V. mjesecu , a plod sazrijeva u IX. mjesecu. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloaje, razliita tla umjerene vlanosti. esto se sadi u gradovima jer podnosi oneienje zraka.

38


152. Microbiota decussata Komar. - sibirska steljicaZimzeleni dvodomni grm, koji naraste najvie do 0,5 m u visinu i 1,5 m u irinu. Prirodno je rasprostranjena u jugoistonom Sibiru. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju, dok u zimi posmei. Koristi se kao prekriva tla i za kamenjare.

153. Morus alba L. - bijeli dud, bijela murvaStablo od 15 - 20 m visoko, do 1 m promjera debla. Kronja dosta svijetla, rijetka i okruglasta. Bijeli, ruiasti ili ljubiasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodovita koja se zovu dudinje ili murve, a slatki su i kad nisu zreli. Sazrijevaju u V. i VI. mjesecu. Prirodno dolazi u Kini i istonoj Aziji, a odatle je rairen u Malu Aziju i Perziju. U junoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljea. Voli dublja, svjea tla i sunane poloaje. esto se uzgaja kao parkovna vrsta. Lie se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca, a dobar je i za stonu hranu i bojenje u uto.

154. Morus nigra L. - crni dudNaraste do 20 m, ali neto gue kronje i breg rasta od bijelog duda. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. Osjetljiviji je na suu i hladnou.

155. Phellodendron amurense Rupr. - felodendron, mandurski plutnjakListopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moe dostii visinu od 25 m, sa promjerom debla do 1 m. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. Kronja mu je iroko razgranana, dosta prozrana, a deblo vitko i isto od grana. Cvjetovi miriljavi, medonosni. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. Rasprostranjen je u junom djelu dalekog istoka biveg SSSR-a, sjev. Koreji, Manduriji (podruje Amura- ime!). Najvie mu odgovaraju duboka, vlana, hranjiva i rastresita tla. Na suhom terenu raste vrlo sporo, a podnosi i vrlo vlana tla, pod uvjetom da voda ne stagnira. Moe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Otporan je na niske temperature.

39


156. Philadelphus coronarius L. - pajasminListopadni grm ibolikih uspravnih grana, visine do 3 m. Cvjetovi veoma miriljavi, 3 - 4 cm u promjeru, grupirani pri vrhu izbojaka po 5 - 9 u grozdastim cvastima. Cvjeta u (V.) VI. i VII. mjesecu. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava, pa se vrlo esto uzgaja. Nema veih zahtjeva u pogledu kvalitete tla, ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjea tla. Za uspjean razvoj treba mu osigurati otvorene poloaje sa puno sunca. Uzgaja se pojedinano ili u manjim grupama.

157. Picea abies (L.) Karst (= P. excelsa (Lam.) Link) - obina smrekaStablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Uspijeva na ilovastim, pjeanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa, raste i na podzolima. Voli vlaniju i hladniju klimu.

158. Picea abies Inversa (= Abies excelsa inverta Gord.; P. a. var. Inversa (Beissn.) Nash.) - kultivar obine smreke InversaStablo do 10 m visoko, sa priljubljenim viseim granama uz deblo.

159. Picea abies Nidiformis (= P. a. f. nidiformis (Beissn.) Slavin) - kultivar obine smreke NidiformisPatuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. U sredini kronje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifinog smjera rasta izbojaka u sredini kronje. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama.

40


160. Picea glauca (Moench) Boss. (= P. canadensis B. S. P.; P. alba Link; P. laxa Sarg.) - bijela, sura ili kanadska smrekaStablo do 40 m visine sa gustom i unjastom kronjom. Dolazi na vlanijim i pjeskovitim tlima, ali ne voli movarna tla. Dobro podnosi mraz, te u mladosti dosta brzo raste.

161. Picea glauca Conica (= P. g. var. albertiana f. conica Rehd.) - kultivar kanadske smreke ConicaGust, konian kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u ardinjerama. Traen i esto uzgajan kultivar.

162. Picea omorika (Pan.) Purkyn - Panieva omorikaStablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. To je endemina vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. Podnosi mraz i velike sue, u kulturi otporna na dim, prainu i tetne plinove.

163. Picea pungens Engelm. (= P. commutata Hort.; P. menziesii Engelm.; P. parryana Sarg. ) - bodljikava ili plava smrekaDo 50 m visoko stablo, iroke piramidalne kronje. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. Raste sporije od obine smreke, te vrlo dobro podnosi gradski klimat.

41


164. Picea pungens Glauca - kultivar bodljikave ili plave smreke GlaucaKultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica, a naziv Glauca predstavlja skupni naziv za vie kultivara plave boje iglica. Ovaj kultivar naraste do 10 m , dosta sporo i najsliniji je tipinoj vrsti.

165. Picea pungens Koster - kultivar bodljikave ili plave smreke KosterTakoer jedan vrlo poznati i traeni kultivar koji naraste neto manje od cv. Glauca. Grana se nepravilno, zbijenog je i unjastog je rasta.

167. Pinus densiflora Oculus - draconis - kultivar japanskog crvenog bora OculusdraconisRaste kao manje stablo. Iglice imaju po dvije ute mrlje, tj. dijelovi iglice su uti, a dijelovi normalne zelene boje.

166. Picea pungens Kutjevo - kultivar bodljikave ili plave smreke KutjevoSelekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac, Antun Mijokovi. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica, kratkim granicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili ardinjerama.

42


168. Pinus heldreichii var. leucodermis (Ant.) Markgraf - munika, munjikaNeki autori smatraju da je var. leucodermis posebna vrsta. To je bor koji naraste do 30 m visine, sa glatkom korom na mladim stablima i granama. Kora kasnije ploasto ispuca i posivi.

169. Pinus mugo Turra. (= P. montana Mill.; P. mughus Scopoli) - planinski borNajee je nizak, polegnut grm, a rjee stablo oko 10 m visine. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veim posudama. est je u parkovima i nasadima.

170. Pinus nigra Arn. (= P. laricio Poir.; P. clusiana Clem.; P. pyrenaica Lap.; P. austriaca Hss; P. nigricans Host; P. hispanica Cook ) - crni borStablo oko 40 m visine iroke kronje u mladosti, a kasnije kronja postaje ira, kiobranasta. Podnosi vrlo siromana i suha tla pa je jedna od najee koritenih vrsta za poumljavanja mediterana i submediterana. Voli sunane poloaje. Vrlo se esto sadi po parkovima kao pojedinana ili kao stabla u skupinama.

171. Pinus nigra Pyramidalis - kultivar crnog bora PyramidalisPiramidalnog , stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. Naraste oko 10 m.

43


172. Pinus strobus L. (= P.alba var. canadensis Prov.; P. canadensis var. quinquefolia Du Hamel; P. tenuifolia Salisb.) - borvacDo 30 m visoko stablo, iroke unjaste kronje. Kora debla glatka. Uspijeva na glinastim i vlanim tlima.

173. Pinus sylvestris L. - obini ili bijeli borStablo do 40 m visine, esto zakrivljenog debla. Kronja je kiobranasta, plavkasto zelena. Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. Raste na razliitim tlima i lako se uzgaja.

174. Pinus sylvestris Aurea - kultivar obinog ili bijelog bora AureaRaste kao grm ili manje stabalce, zlatnoutih iglica.

175. Pinus sylvestris Watereri - kultivar obinog ili bijelog bora WatereriOkruglast kultivar visok do 3 m. Iglice su mu plavozelene boje.

44


176. Platanus acerifolia Willd. - javorolisna platanaNajee uzgajana vrsta platana u nas. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i iroke kronje. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Voli duboka, hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo esto sadni u parkovima, velikim drvoredima, etalitima itd.

177. Potentilla fruticosa L. (= Dasiphora fruticosa Raf.) - grmasta petoprstairoki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. uti cvjetovi pojavljuju se od V. - VIII. mjeseca. Voli sunane poloaje na dubljim i svjeijim tlima. Moe se saditi pojedinano, u skupinama ili u ivim ogradama.

178. Prunus laurocerasus L. (= Laurocerasus offcinalis Roem) - lovorvinjaZimzeleni grm, koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. Listovi su zeleni, koasti i sjajni. Vrlo esto se uzgaja u ivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi.

179. Prunus laurocerasus Shipkaensis - kultivar lovorvinje ShipkaensisGust i kompaktan kultivar, nieg rasta od tipine vrste. Listovi su mu izdueniji od tipine vrste. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. - V. mjeseca, miriu.

45


180. Prunus padus L. (= Padus racemosa Gilib.; Prunus racemosa Lam. ) - sremza15 m visoko listopadno stablo, bijelih, miriljavih, grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. mjesecu.

181. Prunus serrulata Kanzan - kultivar japanske trenje KanzanNajee uzgajani kultivar japanske trenje u nas. Vrlo obilno cvijeta od III. - V. mjeseca. Naraste oko 10 m, iroke kronje. Voli hranjiva i propusna tla i sunane poloaje.

182. Prunus serrulata Kiku-Shidare-Sakura - kultivar japanske trenje Kiku-ShidareSakuraGrane joj vise, te se cijepi na ravnu podlogu, a orezivanjem se formiraju u kiobranast oblik. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiu vrlo lijepi efekti. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. i V. mjesecu.

183. Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco (= P. texifolia (Lamb.) Britt.; P. douglasii (Lindl.) Carr.; P. mucronata Sudw.) - obina amerika duglazijaDo 40 m visoko stablo, a na otoku Vancouveru, gdje dolazi od prirode, naraste i do 100 m visine. Voli visoku zranu vlagu i duboko, hranjivo i vlano tlo. Vrlo se esto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinana stabla ili u skupinama.

46


184. Pseudotsuga menziesii Glauca - kultivar obine amerike duglazije GlaucaGusti, neto nii kultivar, sivo plave boje iglica. Boja je posebno intenzivna u proljee, na mladim izbojcima i iglicama.

esto u gradovima uzgajan kultivar, posebno u drvoredima. Habitus biljke podsjea na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Naraste i do 10 m visine. Dobro podnosi gradski klimat, ali voli dublja i hranjiva tla.

185. Pyracantha coccinea Roem. - vatreni trn, pirakantaRazgranat, zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. i VI. mjesecu, a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. Vrlo se lako uzgaja na sunanim poloajima i hranjivom tlu. Pogodna za ive ograde. Postoji i cv. Orange koji ima ukaste plodove.

186. Quercus robur Cristata - kultivar hrasta lunjaka CristataBiljka raste kao manje stabalce do 7 m visine, zbijenih , kratkih listova, gusto obraslih po izbojku.

187. Quercus robur Fastigiata - kultivar hrasta lunjaka Fastigiata

47


188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrastListopadno drvo koje naraste do 40 m visine, iroko zaobljene kronje. Lie u jesen poprimi naranasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlana, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sle, pjeninikZimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliitih vrsta i jo veim brojem razliitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljea do kasne jeseni ali najee u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlano, duboko i dobro propusno tlo, sa to je mogue manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali e i sunani poloaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjenom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja to veeg broja cvjetnih pupova za cvatnju idue godine.

48


190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli rujListopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunane poloaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moe se saditi pojedinano ili u skupinama.

191. Rhus typhina Laciniata - kultivar kiselog ruja LaciniataRaste slino kao i tipina vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagremDo 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veina tala. Odgovaraju mu sunani i polusjenoviti poloaji, a sadi se pojedinano ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - alosna uta vrbaNaraste do 20 m. esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granicama i granama ute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunane poloaje.

49


194. Salix matsudana TorturosaListopadno stablo do 20 m visine, kovravih grana i granica. Vrlo esta po parkovima. Voli vlanija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvojaNaraste do 100 m sa najveim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjea tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloaje kao pojedinane biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum Barabits Requiem - kultivar divovske sekvoje Barabits RequiemOdlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebikaListopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viim predjelima na dubljim i svjeim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50


198. Sorbus scandica Fries (= S. intermedia Pers.)Do 10 m visoko listopadno stablo. Voli duboka i svjea tla. Dobro podnosi niske temperature i suu.

199. Spiraea x arguta Zbl. (= S. multiflora Zab. x S. thunbergii Sieb.) - otozuba suruicaListopadan grm, visine od 1 - 2 m, tankih grana. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli hranjiva i dobro drenirana tla, sunane ili polu sjenovite poloaje. Dobro podnosi niske temperature i prainu i smog, te se dosta uzgaja u gradovima, bilo pojedinano ili u skupinama.

200. Spiraea x billardii Hering. (= S. douglasii Hook. x S. salicifolia L.) - Bilardova suruicaListopadni grm od 1 - 1,5 m visine. Cvijeta u (VI.) VII. i VIII. mjesecu. Takoer voli svjea, hranjiva, rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje te se moe koristiti u ivim ogradama.

201. Spiraea x bumalda Anthony Waterer (=S. japonica L. x S. albiflora (Mig.) Zab.) - kultivar Bumaldove suruice Anthony WatererListopadni do 80 cm visoki grm. Voli svjea i hranjiva tla, te sunane poloaje. Dobro raste i na kiselim zemljitima. Mogu se uzgajati pojedinane biljke i u skupinama, te u ivim ogradama.

51


202. Spiraea x roseaSlinog rasta kao i Bumaldova suruica. Grane su vijugave, a ruiaste cvasti javljaju se u VI. - VII. mjesecu. Voli svijetle poloaje i hranjiva tla.

203. Spiraea x vanhouttei (Briot.) Zbl. (= S. cantoniensis Lour. x S. trilobata L.) - Vanhoutteova suruicaListopadni grm do 2 m visine. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Jedna od najee uzgajanih suruica u vrtovima i parkovima. Dobro raste na svakom tipu tla, ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u ivim ogradama, u skupinama ili pojedinano.

204. Syringa sp. - jorgovan

Najee uzgajani S. vulgaris L. - obini jorgovan kod nas naraste kao vei grm ili manje stablo do 7 m visine. Cvjeta V. - VI. mjesec. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje, radi stvaranja cvjetnih pupova za iduu godinu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunane poloaje. Rasadnik Hajderovac raspolae sa 150 razliitih vrsta i kultivara jorgovana.

52


205. Tamarix tetrandra Pall. - tamarika, tamariks, metlikaVei listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine, iroke kronje. Ruiasti cvjetovi pojavljuju se od VI. - VIII. mjeseca. Voli sunane poloaje, propusna ali vlana tla. Inae nije izbirljiv u pogledu tla, te se relativno lako uzgaja.

207. Taxus baccata L. - obina tisaZimzeleni vei grm ili manje stablo do 20 m. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunanim mjestima. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. Granice, iglice i sjeme je otrovno, dok je crveni arilus jestiv.

206. Taxodium distichum (L.) Rich. (= Schubertia disticha (L.) Mirb.) - movarni taksodijVrsta porijeklom iz Sjev. Amerike, koja kod nas naraste do 50 m visine. Dobro podnosi vlana, movarna tla, te stvara zrano korijenje koje moe biti do 1 m visine. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge etinjae ne mogu uspijevati zbog prevelike koliine vode.

208. Taxus baccata Fastigiata - kultivar obine tise FastigiataStupolik gust kultivar koji najee naraste 3 - 5 m, a moe i vie.

209. Taxus baccata Fastigiata Aurea - kultivar obine tise Fastigiata AureaOd prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoutoj boji iglica.

53


210. Thuja occidentalis L. (= T. obtusa Moench; T. odorata Marshall) - obina amerika tujaNaraste kao stablo do 20 m visine, iroke kronje. Vrlo se esto uzgaja u ivim ogradama jer podnosi orezivanje. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previe suha ni prevlana tla.

211. Thuja occidentalis Barabits Gold - kultivar obine amerike tuje Barabits GoldUskog i stupolikog habitusa, a naraste do 4 m visine i 1,5 m irine. Ljuskasto lie zlatno ute boje, pogotovo intenzivno obojano u proljee i ljeto. Moe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinanu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom.

212. Thuja occidentalis Columna - kultivar obine amerike tuje ColumnaVisoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1,5 m irine. Vrlo se esto uzgaja u ivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunanom mjestu ili u polusjeni biljke neto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje.

213. Thuja occidentalis Danica - kultivar obine amerike tuje DanicaPatuljasta biljka koja raste dosta sporo, okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. esto se uzgaja u kamenjarima, ardinjerama, a esto se koristi prilikom ureivanja i ukraavanja grobova.

54


214. Thuja occidentalis Globosa - kultivar obine amerike tuje GlobosaOkrugla forma do 1 m, a rijetko 1,5 m visne i irine. Takoer pogodna za uzgoj u posudama.

216. Thuja occidentalis Rheinglod - kultivar obine amerike tuje Rheingoldunjastog rasta do 2 m visine. Proljetni izbojci su zlatno ute boje, dok je u zimskom periodu naranasto rasta. esto se uzgaja pojedinano ili u ivim ogradama manje visine.

215. Thuja occidentalis Kobold - kultivar obine amerike tuje KoboldBiljka koja je veliinom i oblikom vrlo slina kultivaru Danica te se kao i on upotrebljava u sline svrhe.

217. Thuja occidentalis Smaragd - kultivar obine amerike tuje SmaragdPrema nekima jedna od najljepih i najee uzgajanih tuja u nas. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinano, iako je mnogo sade u ivim ogradama.

55


218. Thuja occidentalis Tiny Tim - kultivar obine amerike tuje Tiny TimOkruglasta forma koja je rastom vrlo slina kultivaru Globosa, ali su joj granice sa ljuskavim liem poredane poput koljke. Neto je izrazitije zelene boje.

220. Thuja plicata Atrovirens - kultivar goleme tuje AtrovirensRaste kao visoko stablo do 60 m. Ljuskasto lie je sjajno i tamnozeleno.

219. Thuja occidentalis Wareana Lutescens - kultivar obine amerike tuje Wareana LutescensGust i ie ui nego unjast kultivar koji moe narasti do 7 - 8 m visine i 2 m irine. Ljuskastolie blijedo uto proarano. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici).

221. Thujopsis dolobrata (L.f.) Sieb. et Zucc. - hibaZimzelena biljka do 20 m visine. esto raste poput veeg grma, unjaste kronje i krivudavog debla. Voli visoku zranu vlagu, polu sjenovite poloaje.

56


222. Tilia cordata Mill. (= T. parvifolia Ehrh.) - malolisna lipa, sitnolisna lipaListopadno stablo koje naraste do 25 m visine, okruglaste ili duguljasto-jajolike kronje. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka.

223. Tilia platyphillos Scop. (= T. gradifolia Ehrh.) - velelisna lipa, irokolisna lipaListopadno stalo koje naraste do 40 m visine, iroke, velike kronje. Trai dublja, humozna i hranjiva tla.

224. Tsuga canadensis L. (= T. americana (Mill.) Farwell. ) - kanadska ugaCrnogorino stablo koje naraste do 20 m visine. Iglice su kratke, sjajne. Najbolje uspijeva na vlanijim i hladnijim stanitima, na dubljim tlima.

225. Viburnum opulus Roseum - kultivar bekovine ili crvene hudike Roseum, "snjena gruda"Listopadan grm ili manje stabalce, koje naraste do 4 m visine. Cvijeta u IV. i V. mjesecu. Voli sunane ili polu sjenovite poloaje na svjeim i hranjivim tlima. Uzgaja se pojedinano ili u skupinama.

57


227. Weigela florida (Sieb. & Zucc.) A.DC. (= Weigela rosea Lindl.; W. amabilis Hort.; Diervilla florida Sieb.& Zucc.) - vajgelija 226. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. - kineska hudikaZimzeleni grm visok 3 m, sa listovima dugim do 20 cm. Cvijeta od IV. - VI. mjeseca. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliitim tlima. Listopadan grm koji najee naraste do 3 m visine i irine. Cvijeta vrlo obilno, tako da je cijela biljka prekrivena ruiastim cvjetiima. Cvijeta u V. i VI. mjesecu. Voli neto dublja i svjeija tla, sa dovoljno vlage. Treba je saditi na svijetle i osunane poloaje radi obilnije cvatnje. Uzgaja se pojedinano u skupinama ili u ivim ogradama.

ZAKLJUAKOvim radom uinjen je pokuaj da se valorizira dugogodinji rad umarskih djelatnika u rasadniarskoj proizvodnji, te da se vizualno prikae to trenutano imamo u jednom od veih hortikulturnih rasadnika JP Hrvatske ume, u rasadniku Hajderovac Uprave uma Poega. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruju Hrvatskih uma, to je davna elja autora, sada prikazana slikom i popraen tekstom. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu ve sad imamo u matinjaku, razmnoava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. Neki kultivari su razvijeni jedino u umskom rasadniku Hajderovac Picea pungens - Kutjevo - i u suradnji s djelatnicima umarskog fakulteta iz Zagreba. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku Hajderovac svesrdnim radom Draena Dumania i Tomislava Benia, autora, razvijat e se i dalje. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu:[email protected]

Autori: Tomislav Beni dipl. ing. um. Draen Dumani dipl. ing. um.

58

IVE OGRADEVrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u ivim ogradama, a koju emo vrstu upotrijebiti ovisi o vie imbenika: da li je ograda na sunanoj strani ili u sjeni, do koje visine i irine ogradu elimo uzgojiti, da li elimo listopadnu ili zimzelenu ogradu, da li elimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. Razliite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliitim intenzitetima, tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu esto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listia i granica. Cvjetajue grmlje veinom orezujemo tako da se inicira nastanak to veeg broja cvjetnih pupova, takva ograda nema pravilan geometrijski oblik, ve se sastoji od spojenih grmova unjastog ili kupastog oblika. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu, sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. Obino se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik - cak rasporedu, zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom, dobro zaliju i idue godine u veljai prihranjuju umjetnim gnojivom NPK, a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuih gnojiva koji postoje na tritu. Potrebno je postii da biljke budu snane i zdrave, da intenzivno rastu te se orezivanjem postie veliki broj mladih izbojaka koji ine ogradu guom, svjeijom, a samim tim i zdravijom. Najea greka prilikom sadnje ive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotine vrste tako da se takva ograda "upali" tj. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granice odumiru pa se ograda sui od tla prema vrhu. Obino se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepeg izgleda i forme.

LISTOPADNE OGRADEOd listopadnih ograda najee se uzgaja irokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk.), obini grab (Carpinus betulus L.), kultivar Thunbergove utike Atropurpurea (Berberis thunbergii Atropurpurea (Leon Renault)) itd. Naravno, mogu se koristiti gotovo sve vrste drvea i grmlja koje podnose orezivanje. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila to gua pri tlu. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). Uobiajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 - 2 m visine i 0,7 - 1,3 m irine.

CVJETAJUE OGRADEZa cvjetajue ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajue grmlje gustog habitusa. Najee uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. & Bald.), vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.), vanhoutteova suruica (Spreaea x vanhouttei (Briot.) Zbl.), kultivar Bumaldove suruice Anthony Waterer (Spiraea x bumalda Anthony Waterer ), japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.), dojcija (Deutzia crenata Sieb. & Zucc.) i mnoge druge biljke. Kao to je ve napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne to vei broj cvjetnih pupova, a to uglavnom znai da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik ve se mladi izbojci prikrauju uglavnom za polovinu duine nakon cvatnje, te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).

ZIMZELENE OGRADE BJELOGORINE OGRADEU ovu skupinu spadaju ograde: obini imir (Buxus sempervirens L.), Julijanina utika (Berberis julianae Schneid.), u mediteranskom podruju esto koritena lovorvinja (Prunus laurocerasus L.) itd. To su dakle, ograde sa liem koje ostaje na biljci cijele godine. Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruju, pa su tamo takve ograde i uobiajenije.

CRNOGORINE OGRADETo je najee uzgajan tip ivih ograda u kontinentalnom podruju Hrvatske. U tu svrhu koriste se tuje, paempresi, borovice, smreke itd. Najee uzgajane biljke i kultivari su : obina amerika tuja (Thuja occidentalis L.), kultivar obine amerike tuje Columna (Thuja occidentalis Columna), kultivar obine amerike tuje Smaragd (Tuja occidentalis Smaragd), Lawsonov paempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.), razliiti kultivari lawsonovog paempresa : Stewartii, Columnaris, Pottenii, Almii, itd.; kultvar kineske borovice Stricta (Juniperus chinensis Stricta), obina smreka (Picea abies (L.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Uzgajaju se najee od 1 - 3 m visine i 0,8 - 1,5 m irine, to ovisi o vrsti biljke upotrebljene u ivoj ogradi, a pojedine biljke mogu se uspjeno uzgajati na visini od 5 m i vie (Thuja occ. Columna, Picea abies (L.) Karst, Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) Parl.).

59

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA

60

U svojih 40 rasadnika ukupne povrine 484 ha, s osnovnim zadatkom proizvodnje umskih sadnica bjelogorinih i crnogorinih umskih vrsta drvea godinje koliine preko 35 000 000 komada. Hrvatske ume - u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: ukrasno drvee i grmlje vie od 250 vrsta ili kultivara obloenog korjenovog sustava (kontejnirano) na rasadnikim povrinama proizvodnja u tlu u staklenicima (cijepljenje sadnice) i oiljenice u lijehama (klijanci) boina drvca raznih vrsta jele, obine smreke, srebrne smreke i omorike, bave se djelatnou: projektiranja i izvoenja parkovnih i drugih zelenih povrina odravanjem zelenih povrina izradom - montaom razne drvne galanterije (ljetnikovci, nadstrenice, lovake eke, klupe, stolovi, sjedalice, cvjetnjaci i razna drvna poploenja)

RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEA I GRMLJAVinjevac Gaji Moile upetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Otarije Kuelj Osijek Naice Koprivnica Krievci Varadin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 - 090 031/ 609 - 006 034/ 255 - 064 048/ 665 - 108 048/ 714 - 904 042/ 714 - 299 01/ 2002 - 770 01/ 6234 - 817 01/ 2340 - 464 047/ 584 - 126 051/ 877 - 581 051/ 781 - 567 052/ 737 - 015 023/ 212 - 595

Hajderovac Kutjevo

Podbadanj Crikvenica Franeskija Buje Cernik Votarnica Zadar

Nova Gradika 035/ 369 - 569

Dodatne informacije: Hrvatske ume p.o. Zagreb, Direkcija: Vukotinovieva 2 tel.: 01 4804-111, fax.: 01 4804-101 mail: [email protected] www.hrsume.hr www.hrsume.hr/rasadniciDirektor: eljko Ledinski Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad Materijal pripremio: Draen Dumani Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaka 94, Varadin

katalog ukrasno grmlje

Documents