cveće i ukrasno bilje

KRALJEVSKO HORTIKULTURNO DRUŠTVO

CVIJEĆE

8000 OPISA CVIJEĆA I DRUGOG BILJA 5000 OČARAVAJUĆIH FOTOGRAFIJA

VELIKA ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA

I UKRASNO BILJE

Odabir prema veličini, boji i godišnjem dobu5000 biljnih portreta, razvrstanih logično i pregledno, olakšava odabir

i snalaženje: nije nužno znati botaničko ime da biste pronašli ono što želite. Tražite li, na primjer, malen grm koji ima ružičaste cvjetove i cvate u proljeće

ili penjačicu koja cvate u jesen – brzo i lako ćete pronaći ono što vama odgovara.

Odabir za određeno mjesto i uvjeteŽelite li grm za posudu ili penjačicu kojoj odgovara kiselo tlo?

U posebnom odjeljku knjige naći ćete idealne biljke za vaše potrebe i uvjete.

Opsežan leksikon biljaSve informacije potrebne za uspješan uzgoj više od 8000 vrsta cvijeća i drugog bilja. Savjeti za zaštitu od bolesti i štetnika.

»Ako tražite enciklopediju koja je nepresušan izvor stručnih informacija i praktičnih savjeta – ovo je prava knjiga za vas!«

KORICE+UNUTRA_cro.indd 1KORICE+UNUTRA_cro.indd 1 10.12.2007 14:18:0810.12.2007 14:18:08

PREDGOVOR 5

KAKO SE SLUŽITI OVOM KNJIGOM 8

NAZIVI I PODRIJETLO BILJAKA 10

BOJA U VRTU 14

POMOĆ PRI ODABIRU BILJAKA 30

GALERIJA BILJAKA

56 496

DRVEĆE 56Veliko 60

Srednje 70Magnolije 71

Maleno 81Božikovine 94

Velika crnogorica 97

Srednja crnogorica 101

Malena crnogorica 104Patuljasta crnogorica 106

GRMOVI 108Veliki 112

Jorgovani 116Srednji 123

Kamelije 124Rododendroni 128Hortenzije 140

MaleniFuksije 160Vrijesnjače 174

SadržajRUŽE 176Grmolike i starinske 180

Moderne 185

Minijaturne 191

Penjačice 192

PENJAČICE 196Pavitine 208Bršljani 219

TRAJNICE 220Velike

Kokotići 228Srednje 233

Perunike 234Božuri 238Plamenci 244Pelargonije 248Penstemoni 250Pakujci 256Graničice 263Krizanteme 268Zvjezdani 270Bromelije 273

Malene 275Jaglaci 280Karanfi li 290Funkije 298Begonije 307Orhideje 308Afričke ljubice 314

Trave, bambusi, rogozi, šaš 318

Paprati 322

JEDNOGODIŠNJE I DVOGODIŠNJE 326

BILJKE ZA KAMENJARE 354Velike 358Malene 373

LUKOVIČASTE BILJKE 404Velike

Gladiole 411Ljiljani 416Dalije 420

Srednje 424Tulipani 426Sunovrati 432

MaleneŠafrani 444Zumbuli 447

VODENE BILJKE 458Lopoči 466

KAKTUSI I DRUGI SUKULENTI 468Veliki 472Srednji 477Maleni 485

BILJNI LEKSIKON 497 738

Pojmovnik 739

brosura sve_cro.indd 3brosura sve_cro.indd 3 10.12.2007 14:29:0110.12.2007 14:29:01

Kategorije veličine

Raspon boja

Velika ilustrirana enciklopedija CVIJEĆE I UKRASNO BILJE savršen je priručnik pri planiranju vrta, odabiru biljaka ili određivanju vrsta; pruža obilje podataka o izgledu i uzgoju tisuća ukrasnih biljaka.

Knjiga je podijeljena u nekoliko dijelova. U dijeluNAZIVI I PODRIJETLO BILJAKA objašnjava se međunarodni sustav za klasifikaciju i nazivlje biljaka, dok BOJA U VRTU nudi savjete kako tijekom godine u vrtu možete naglasiti boje. POMOĆ PRI ODABIRU BILJAKA oblikovana je tako da vas vodi u odabiru pogodnih vrsta i varijeteta, dok glavni dijelovi knjige – GALERIJA BILJAKA i BILJNI LEKSIKON – osiguravaju iscrpne fotografije, opise i podatke o uzgoju.

U većini skupina u GALERIJI BILJAKA biljke su raspoređene prema veličini (a potom prema godišnjem dobu u kojem su zanimljive). Kategorije veličina protežu se od velikih do malenih, ali su

od skupine do skupine različito opisane. Veličina je zasnovana na visini biljaka. Određeni rasponi visina za velike, srednje i malene biljke mogu se pronaći u uvodnom odjeljku određene skupine biljaka.

U svakoj skupini biljke su složene prema boji glavne osobine. Boje su složene istim slijedom: od bijele preko crvenih, purpurnih i modrih do zelenih, žutih i

narančastih. Prošarane biljke razvrstane su prema boji prošaranosti na listovima (npr. bijela ili žuta); sukulenti su složeni prema boji cvjetova (ako ih stvaraju).

Kako se služiti ovom knjigom Galerija biljakaOva cjelina donosi fotografske prikaze i opise biljaka raspoređene prema skupinama: drveće (uključujući i crnogoricu), grmovi, ruže, penjačice, trajnice (uključujući trave, bambuse, rogoze, šaš i paprati), jednogodišnje i dvogodišnje biljke, biljke za kamenjare, lukovičaste biljke, vodene biljke te kaktusi i drugi sukulenti.

Svaka skupina predstavljena je kratkim odjeljkom koji osigurava vrijedne podatke za uzgoj i oblikovanje biljaka u toj skupini. Iza toga slijedi prikaz biljaka složenih prema veličini, godišnjem dobu u kojemu su zanimljive i boji. Osobito zanimljive biljke posebno su prikazane, npr. kamelije, božikovine i afričke ljubice.

NASLOV STRANICENaslovi na svakoj stranici odražavaju način na koji je svaka skupina biljaka podijeljena – obično prema veličini i glavnom godišnjem dobu u kojem je zanimljiva. (Vidjeti i kategorije veličine, lijevo. )

FOTOGRAFIJE BILJAKAFotografije u boji pomažu u prepoznavanju i odabiru biljaka.

NAZIVI BILJAKAZa svaku biljku naveden je botanički naziv, a na prikladnim mjestima navedena su i uobičajena imena (u zagradama).

OPISIFotografija je popraćena potankim opisom biljke i isticanjem njezine posebne namjene.

VELIČINA I OBLIKNa kraju svakog opisa prikazana je približna visina (V) i širina (Š) (visina povijuša je dužina njihovih stabljika, i onih koje vise ili se šire). Za drveće, crnogoricu i grmove crtež pokazuje veličinu i oblik svake biljke u odrasloj fazi.

NAGRADA VRTNE KVALITETESimbol označava da je biljka primila nagradu vrtne kvalitete Kraljevskog hortikulturnog društva.

UZGOJ I OTPORNOSTSimboli pokazuju uvjete koje biljka voli pri uzgoju i njezinu otpornost. Za biljke osjetljive na mraz prikazana je minimalna uzgojna temperatura. No ponegdje valja uzeti u obzir i uvjete klime i tla, jer oni mogu utjecati na rast biljke. (Vidjeti i tumač znakova, lijevo.)

POMOĆ PRI ODABIRU BILJAKA preporučuje biljke za određeno mjesto, tlo ili namjenu, olakšavajući pronalaženje one koja odgovara vašim potrebama. Popis je podijeljen

o Poluotporna: može podnijeti temperature niže od 0 ºC p Otporna na mraz: može podnijeti temperature niže od -5 ºC

q Posve otporna: može podnijeti temperature niže od -15 ºC

SimboliA Voli sunce d Voli dobro ocjedito tlo

B Voli djelomičnu sjenu e Voli vlažno tlo

C Podnosi potpunu sjenu f Voli mokro tlo

m Treba kiselo tlo t Otrovna biljka k Nagrada vrtne kvalitete (Award of Garden Merit)

Izgled stranicePoznajete li biljku, ali ne možete se sjetiti njezina naziva, imate li biljku koju želite identificirati, ili jednostavno za svoj vrt želite odabrati biljke prema veličini iliboji – odgovor ćete naći u GALERIJI BILJAKA.

Pomoć pri odabiru biljaka

OTROVNE BILJKEOvaj znak pokazuje da biljka može biti otrovna. Pojedinosti su navedene u uvodu roda biljke u BILJNOM LEKSIKONU.

NAJBOLJI ODABIRPreporučene biljke raspoređene su prema skupinama, a potom navedene abecednim redom.

FOTOGRAFIJAVrtna tema i primjena ilustrirane su, zajedno s fotografijama odabranih biljaka.

u 23 kategorije prema uporabi, u rasponu od biljaka za živice i zaštitu od vjetra, pa do onih pogodnih za posude. Upute na BILJNI LEKSIKON vode do fotografije i opisa biljke.

OBOJENI KVADRATIĆIPokazuju raspon boja biljaka koje se pojavljuju na toj stranici. (Vidjeti i prikaz boja, lijevo.)

473tk

3 m

3 m0

Cotoneaster simonsiiListopadni ili poluvazdazeleni, uspravni grm pogodan za živice. Ima jajolike, sjajne, tamnozelene listove, početkom ljeta plitko čašaste, bijele cvjetove, a u jesen dugotrajne, narančasto-crvene plodove.

4

GRMOVI srednji ZANIMLJIVI U JESEN

Viburnum betulifolium Listopadni, uspravni, povijeni grm. Jarko zeleni listovi na naličju neznatno su sjajni. Nakon glavica malenih, bijelih cvjetova s početka ljeta, od jeseni do zime stvara se obilje koljenastih skupina ukrasnih, jarko crvenih plodova.

Euonymus alatus (okriljena kurika)Listopadni, čupavi, gusti grm s granama koje razvijaju plutasta krilca. Tamno zeleni listovi u jesen postaju blistavo crveni. Nakon neprimjetnih, zelenkastih ljetnih cvjetova, stvaraju se maleni, grimiznocrveni plodovi.

Callicarpa bodinieri var. giraldii Listopadni, čupavi grm. Listovi su blijedo zeleni, u mladosti često brončano prošarani. Nakon sićušnih, blijedo ljubičastih cvjetova sredinom ljeta, stvaraju se malene ljubičaste bobice.

Berberis x carminea ‘Barbarossa’ Poluvazdazeleni, povijeni grm. Od kraja proljeća i početka ljeta ima usko jajolike, tamno zelene listove i grozdove zaobljenih, žutih cvjetova, a potom se stvaraju kuglasti, narančasto-jarkocrveni plodovi.

Clerodendrum bungei Vazdazeleni ili listopadni, uspravni, šireći grm ili polugrm sa srcolikim, široko nazupčanim listovima. Krajem ljeta i početkom jeseni ima kupolaste skupine malenih, mirisnih, crvenogrimiznih do intenzivno ružičastih cvjetova.

Euonymus latifolius Listopadni, otvoreni grm. Umjereno zeleni listovi krajem jeseni postaju blistavo crveni. U isto se vrijeme, veliki, intenzivno crveni plodovi istaknutih krilca otvaraju i otkrivaju narančaste sjemenke.

Ceanothus ‘Autumnal Blue’ Brzorastući, vazdazeleni, čupavi grm. Od kraja proljeća do jeseni ima sjajne, jarko zelene listove i velike metlice blijedo do umjereno modrih cvjetova.

Cotoneaster simonsii Listopadni ili poluvazdazeleni, uspravni grm pogodan za živice. Ima jajolike, sjajne, tamno zelene listove, početkom ljeta plitko čašaste, bijele cvjetove, a u jesen dugotrajne, narančasto-crvene plodove.

Cornus alba ‘Kesselringii’ Bujni, listopadni grm intenzivno grimiznih stabljika. Tamno zeleni listovi u jesen postaju crvenkastogrimizno preliveni. Nakon žućkastobijelih cvjetova krajem proljeća i početkom ljeta, stvaraju se bijeli plodovi.

Zanthoxylum simulans Listopadni, čupavi grm ili maleno stablo, čvrstih bodlji. Miomirisni, sjajni, jarko zeleni listovi sastoje se od 5 liski. Nakon sićušnih, žućkastozelenih cvjetova s kraja proljeća i početka ljeta, stvaraju se narančastocrveni plodovi.

Nymania capensis Vazdazeleni, manje ili više zaobljeni, kruto razgranati grm ili maleno stablo.U proljeće ima cvjetove uspravnih, ružičastih do rumenogrimiznih latica. U jesen nosi papiraste, nadute, crvene plodove. Min. 7 – 10oC.

CRVENA

4 7 3 t

4 7 3 t 4 7 3 t 4 7 2 k 4 7 3 t k

4 7 4 7 2 k 4 7 3

4 7 3 t k 4 7 3 4 7 3 t

GRIMIZNA – MODRA NARANČASTA

3 m

3 m0 0 0 0

000

0 0 0 0

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

3 m

Biljke za brzo prekrivanjeU novim vrtovima česte strme padine ili velike površine nepraktične su za travnjake ili biljke, a u starijim vrtovima površine mogu postati zapuštene ili može biti premalo vremena za održavanje. Takve poteškoće mogu se riješiti uporabom biljaka s dobrim odlikama prekrivanja tla – brzi, gusti, nizak i lisnat ili šibolik rast koji pomaže u trajnom potiskivanju korova. Uvijek odaberite biljke pogodne za određene uvjete u tlu, a na velikim površinama upotrijebite one koje su bujne poput bršljana (Hedera) koje se mogu smjestiti tako da nakon dvije ili tri sezone pruže dobar prekrivač.

PenjačiceHedera canariensis var. algeriensis

‘Ravensholst’Hedera colchica ‘Dentata’, str. 219Hedera helix (maleni cvi)Hedera hibernica, str. 219Hydrangea petiolaris, str. 204Lonicera japonica cviPueraria lobataTrachelospermum asiaticumTrachelospermum jasminoides,

str. 203

PapratiDryopteris dilatataPolystichum aculeatumPolystichum setiferum skupine,

str. 323, 325

CrnogoricaJuniperus confertaJuniperus sabina var. tamariscifolia, str.

106GrmoviCeanothus thyrsiflorus var. repens, str. 164Cotoneaster conspicuusCotoneaster ‘Gnom’Cotoneaster ‘Skogholm’Gaultheria shallon, str. 158Hypericum calycinum, str. 166Lantana camaraRosa GROUSE (‘Korimro’), str. 185Rosa PINK BELLS (‘Poulbells’),

str. 186Rubus tricolorStephanandra incisa ‘Crispa’Symphoricarpos x chenaultii ‘Hancock’

TrajniceAegopodium podagraria ‘Variegatum’,

str. 286Alchemilla mollis, str. 302Anthemis punctata subsp. cupaniana,

str. 286Asarum europaeum, str. 402Campanula portenschlagiana, str. 394Cerastium tomentosum, str. 373Chelidonium majus ‘Flore Pleno’, str. 240Duchesnea indicaEuphorbia amygdaloides var. robbiae,

str. 279Geranium macrorrhizum, str. 289Geranium x oxonianum ‘Claridge Druce’Glechoma hederacea ‘Variegata’, str. 312Heterocentron elegans, str. 294Lamium maculatum i cviOsteospermum jucundum, str. 289Phalaris arundinacea var. picta, str. 318Prunella grandiflora ‘Pink Loveliness’Pulmonaria (većina), nekeStachys byzantina, str. 316Symphytum x uplandicum ‘Variegatum’,

str. 240

Jednogodišnje i dvogodišnje biljkeLathyrus odoratus ‘Bijou’, str. 336Portulaca grandiflora serije i cvi Sanvitalia procumbens, str. 348Tropaeolum majus serije i cvi

Biljke za kamenjareAcaena anserinifolia

vrtnaArabis caucasica i cviAubrietaCampanula poscharskyana,

str. 393HelianthemumPersicaria affinis i cviPersicaria vacciniifolia,

str. 399Phlox douglasii cviPhlox subulataPhuopsis stylosa,

str. 364Saxifraga stoloniferaTiarella cordifolia,

str. 359Waldsteinia

PREKRIVAČ OD IGLICA Geranium x magnificum jedna je nekoliko vrsta otpornih brzorastućih iglica koje dobro prekrivaju tlo. Ljubičastomodri cvjetovi u privlačnome su kontrastu s crvenim cvjetovima vrste Rosa moyesii.

POMOĆ U ODABIRU BILJAKA

Biljke pokrivačice tla za sjenuPodručje zasjenjeno jednim ili većim dijelom dana neki vrtlari mogu smatrati problematičnim mjestom, a zapravo bi se trebalo gledati kao sretna prilika za iskušavanje drukčijeg i često jednako uzbudljivog asortimana biljaka od onog koji je prikladniji za sunčane položaje. Pruže li se navedenim biljkama pokrivačicama tla razumni uvjeti plodnoga tla, mogu se posaditi u bez obzira kako duboku sjenu.

GrmoviCotoneaster conspicuusCotoneaster ‘Gnom’Cotoneaster ‘Herbstfeuer’Daphne laureola subsp. philippi,

str. 152Epigaea asiaticaEuonymus fortunei ‘Kewensis’Gaultheria shallon, str. 158Hypericum calycinum, str. 166Leucothöe fontanesianaLonicera pileata, str. 172Mahonia aquifolium, str. 153Mahonia repensPachysandra terminalis, str. 400Paxistima canbyiPrunus laurocerasus ‘Otto Luyken’,

str. 150Rubus tricolorRuscus hypoglossum, str. 172Sarcococca confusaSarcococca humilis, str. 170Vinca difformisVinca minor, str. 172

PenjačiceAsteranthera ovataBerberidopsis corallina, str. 207Epipremnum aureum ‘Marble Queen’,

str. 217Ficus pumilaHedera colchica ‘Dentata’, str. 219Hedera helix ‘Green Ripple’, str. 219Hedera helix ‘Ivalace’, str. 219Hedera hibernica, str. 221Hydrangea petiolaris, str. 204Rhoicissus capensis Rhoicissus rhomboideaSchizophragma hydrangeoides

PapratiAdiantum venustum, str. 325Athyrium filix-feminaBlechnum penna-marinaBlechnum spicantPolypodium vulgare, str. 325Polystichum setiferum skupine,

str. 323, 325

TrajniceAcanthus spinosus, str. 255Ajuga pyramidalisAjuga reptans ‘Atropurpurea’, str. 315Alchemilla mollis, str. 302Anemone apenninaArisarum proboscideumAsarum caudatumAsarum europaeum, str. 402Aspidistra elatiorAstrantia maxima, str. 287

Bergenia cordifolia ‘Purpurea’, str. 277Brunnera macrophyllaCampanula portenschlagiana, str. 394Campanula poscharskyana, str. 393Ceratostigma plumbaginoides,

str . 372Chelidonium majus ‘Flore Pleno’,

str . 240Convallaria majalis, str. 276Dicentra formosaDicentra spectabilis, str. 247Dicentra indicaElatostema repens, str. 315Epimedium perralderianum

OBRUB JARKIH BOJA Mrtva kopriva (Lamium maculatum ‘Album’) izvrsna je biljka za prekrivanje tla. Njeni bijeli cvjetovi kombinirani su s ružičastima vrste Geranium maculatum za uveseljavanje šumskoga ruba.

Euphorbia amygdaloides var. robbiae, str. 279

Fittonia argyroneura, str. 312FUNKIJE (neke), str. 298 – 289 Galax urceolata, str. 363Galium odoratum, str. 285Geranium macrorrhizum, str. 289Geranium nodosum, str. 278Geranium renardii, str. 287Geranium sanguineum, str. 366Geranium wallichianum ‘Buxton’s

Variety’, str. 297Glechoma hederacea ‘Variegata’, str. 312Hypsela reniformisIris foetidissimaLamium maculatum, str. 277Liriope muscari, str. 306Luzula sylvatica ‘Marginata’Maianthemum bifoliumMeehania urticifoliaOmphalodes cappadocica, str. 361Pachyphragma macrophyllum, str. 275Persicaria affinis ‘Donald Lowndes’,

str. 388Persicaria campanulata, str. 267

Phalaris arundinacea var. picta, str. 318Plectranthus oertendahliiPulmonaria saccharata, str. 279Saxifraga x geum, str. 359Symphytum grandiflorum vrtneTellima grandiflora skupina Rubra,

str. 314Tiarella cordifolia, str. 359Tolmiea menziesiiTradescantia fluminensis ‘Variegata’,

str. 312Vancouveria hexandra, str. 359Viola riviniana ‘Purpurea’, str. 381Waldsteinia ternata, str. 397

Biljke za kamenjareAsarina procumbens, str. 396Cardamine trifolia, str. 374Cornus canadensis, str. 386Homogyne alpinaMitchella repensPrunella grandiflora, str. 393Saxifraga stoloniferaSaxifraga x urbiumTiarella cordifolia, str. 359


NAZIVI RODANakon naziva roda na prikladnim mjestima slijede uobičajeni nazivi te nazivi porodice.

OPISI RODASažeti uvod pokriva opseg značajnih obilježja i otpornosti unutar roda, te savjet o smještaju, uzgoju, razmnožavanju i, ako je važno, orezivanju, štetnicimai bolestima te otrovnosti.

SINONIMISinonimi upućuju na ispravan botanički naziv.

NAZNAKA ILUSTRACIJE Opisi za biljke s naznakom ilustracije pojavljuju se u GALERIJI BILJAKA, osim ako su dio izdvojena prikaza (vidjeti dolje lijevo).

NAZIVI BILJAKANa prikladnim mjestima navedeni su botanički nazivi, sinonimi i uobičajeni nazivi. Naziv roda je skraćen; specifični pridjevi(npr. sagittifolia) su skraćeni samo ako su prije toga napisani u punome obliku.

OPISI BILJAKAOpisana su ključna obilježja biljke. Otpornost i uzgojne potrebe sadržane su samo ako su specifične za tu biljku. Na zapis o vrsti nastavlja se zapis o kultivaru, bez binominalnog oblika.

Izdvojeni prikaziVrste ili rodovi biljaka koje su osobito zanimljive vrtlarima pred-stav ljeni su unutar odgovarajuće skupine u zasebnim prikazima.

KLJUČNA OBILJEŽJAU uvodu se ističu osobine te vrste i daju savjeti o uzgoju i sadnji.

OBLICI CVJETOVANa prikladnim mjestima izneseni su iscrpni opisi formi i hortikulturnih klasifikacija unutar roda a često su popraćeni crtežima.

NAZIVI BILJAKANa prikladnim mjestima priložen je botanički naziv te skupina ili klasifikacija. Opisi biljaka objavljeni su u BILJNOM LEKSIKONU.

SAVJET ZA OBLIKOVANJENakon OGLEDNOG PRIMJERKA slijedi iscrpniji opis karakterističnih biljaka u skupini, zajedno sa savjetima kako te biljke upotrijebiti za najbolji dojam u vrtu.

OGLEDNI PRIMJERAKSvaka nova skupina započinje veličanstvenom fotografijom u krupnome planu jednom od biljaka iz skupine.

PORTRETI BILJAKAFotografije pojedinačnih cvjetova ili biljaka u krupnome planu omogućavaju brzu identifikaciju ili odabir.

OBOJENE OZNAKEObojene oznake olakšavaju pronalaženje pojedinih skupina biljaka.

Biljni leksikonBILJNI LEKSIKON sadrži zapis o svakome rodu u enciklopediji i više od 4000 preporučljivih biljaka koje nisu prikazane u GALERIJI BILJAKA. Služi i kao indeks BILJNOM LEKSIKONU.

cv(i) kultivar(i)f. formailustr. ilustracijamin. minimummn. množina

sin. sinonim(i)subsp. podvrsta (latinski: subspecies)subspp. podvrste

str. stranica (stranice)Š širinaV visina (ili dužina puzećih stabljika)var. varijetet

Skraćenice

KAKO SE SLUŽITI OVOM KNJIGOM

MEĐUSOBNO POVEZIVANJEUobičajeni naziv i upućivanje na sinonim navedeni su abecednim redom.

SAGITTARIAStrelicaalismataceaeRod listopadnih, trajnih submerznih biljaka i biljaka za vodeni rub, koje se uzgajaju zbog listova i cvjetova. Posve su otporne, a neke neotporne na mraz, min. 5oC. Neke su vrste pogodne za jezerca, ostale za akvarije. Svima je potrebno potpuno sunce. Prema potrebi uklanjajte suhe listove. Razmnožava se dijeljenjem u proljeće ili u jeseni ili u proljeće turionima (ljuskave mladice). S. japonica. Vidi S. sagittifolia ‘Flore Pleno’S. latifolia ilustr. str. 446S. sagittifolia (obična strelica). Listopadna, trajna biljka za vodeni rub. V 45 cm, Š 30 cm. Posve otporna. Uspravni, srednje zeleni listovi zapravo su streličasti. Ljeti stvara bijele cvjetove s tamnogrimiznim središtem, s tri latice. Može se uzgajati na dubini vode do 23 cm. ‘Flore Pleno’ (sin. S. japonica; japanska strelica) ima dvostruke cvjetove.

Saguaro. Vidi Carnegiea gigantea, ilustr. str. 456.

Trava sv. Augustina. Vidi Stenotaphrum secundatum.

x P. Cherub ‘Spring Daff odil’ illus. p.311. Evergreen, epiphytic orchid for an intermediate greenhouse. H 15cm (6in). Sprays of yellow fl owers, 5cm (2in) across, open in spring. Broadly oval, rigid leaves are 10cm (4in) long. Provide good light in summer.

Powder-puff cactus. See Mammillaria bocasana , illus. p.487.

Pratia campanulaceae Genus of evergreen, mat-forming perennials with small leaves, grown for their mass of star-shaped fl owers; is suitable for rock gardens. Is sometimes included in Lobelia . Some species may be invasive. Fully to half hardy. Prefers shade and moist soil. Propagate by division or seed in autumn. P. angulata. Evergreen, creeping perennial. H 1cm ( 1 ⁄ 2 in), S indefi nite. Frost hardy. Bears small, broadly oval, dark green leaves. Star-shaped, white fl owers, with 5 unevenly spaced petals, are carried in leaf axils in late spring and are followed by globose, purplish-red fruits in autumn. P. pedunculata illus. p.395. ‘County Park’ is a vigorous, evergreen, creeping perennial. H 1cm (1 ⁄ 2 in), S indefi nite. Frost hardy. Has small, rounded to oval leaves and, in summer, a profusion of star-shaped, rich violet-blue fl owers. Makes good ground cover.

Prayer plant. See Maranta leuconeura. Prickly Moses. See Acacia verticillata. Western. See Acacia pulchella , illus. p.153. Prickly pear. See Opuntia. Edible. See Opuntia fi cus-indica. Prickly poppy. See Argemone mexicana ,

illus. p.347. Prickly shield fern. See Polystichum

aculeatum. Pride of Bolivia. See Tipuana tipu. Pride of India. See Koelreuteria

paniculata , illus. p.88; Lagerstroemia speciosa .

Primrose. See Primula; P. vulgaris , illus. p.281.

Bird’s-eye. See Primula farinosa , illus. p.280.

Cape. See Streptocarpus rexii. Evening. See Oenothera. Primrose jasmine. See Jasminum mesnyi ,

illus. p.203. Primrose peerless. See Narcissus x

medioluteus.

Primula Primrose primulaceae Genus of mainly herbaceous perennials, some woody-based and evergreen. All have leaves in basal rosettes and tubular, bell- or primrose-shaped (fl at) fl owers. In some primulas, the fl ower stems, leaves, sepals and, occasionally, sections of the petals are covered with a waxy powder known as farina. Th ere are primulas suitable for almost every type of site: the border, scree garden, rock garden, peat garden, bog garden, pool margin, greenhouse and alpine house. Some may be diffi cult to grow as they dislike winter damp or summer heat. Fully hardy to frost tender, min. 7–10°C (45–50°F).

Repot pot-grown plants annually. Tidy up fading foliage and dead-head as fl owering ceases. Propagate species by seed when fresh or in spring; increase selected forms when dormant, either by division in autumn-spring, or by root cuttings in winter. Auricula primulas should be propagated by off sets in early spring or early autumn. Border cultivars may be prone to slug damage in damp situations and to attack by root aphids when grown in very dry conditions or in pots.

Primulas are divided into many diff erent horticultural groups, of which the following are in common use. See also feature panel pp.280–83.

Auricula primulas Th ese are evergreen primulas, derived from hybrids between P. auricula and P. hirsuta, producing fl at, smooth fl owers carried in an umbel on a stem above the foliage. Th ere are 3 main sub-groups: alpine, border and show. Alpine Auricula Group. In these, the colour of the fl ower centre is strikingly diff erent from that of the petals. Th ey may be either light-centred (white or pale in the centre) or gold-centred (yellow or gold in the centre). Th ere is no meal or ‘farina’ on either leaves or fl owers. Grow in an alpine house or rock garden. Show Auricula Group has fl owers with a distinct circle of white meal or ‘paste’ in the centre. Some are self-coloured, with one colour, which may be red, yellow, blue or violet, from the central paste to the petal margins; edged cultivars have a black ring surrounding the central paste, feathering out to an often green, grey or white margin; in fancy cultivars the paste is surrounded by a colour other than black, with a green, grey or white margin. Show Auriculas have white farina on their foliage (except those with green-edged fl owers), on their fl ower eyes and, sometimes, on their petal margins. Grow under glass to protect the fl owers from rain. Border Auricula Group has generally robust, garden Auricula primulas, which are often very fragrant. Some have farina on fl ower stems and leaves. Grow in a mixed or herbaceous border.

Candelabra primulas Th ese are robust, herbaceous perennials with tubular, fl at-faced fl owers borne in tiered whorls up tall, sturdy stems. Some are deciduous, dying back to basal buds; others are semi-evergreen, dying back to reduced rosettes. Grow in moist shade or woodland, especially by streams.

Primrose-Polyanthus primulas A diverse group of evergreen, semi-evergreen or deciduous perennial hybrids, derived from P. vulgaris , crossed with P. veris, P. juliae and other species. Th ey are divided into two main groups. Primrose Group Most produce solitary fl owers among the leaves. Are mainly grown as herbaceous perennials, fl owering in spring, or as biennial, greenhouse container plants fl owering in winter-spring. Polyanthus Group Produce fl owers in long-stalked umbels. Usually grown as biennials for bedding, sown in summer to fl ower in winter and the following

spring, or under glass as winter- and spring-fl owering container plants.

Cultivation Primulas have varying cultivation requirements. For ease of reference, these have been grouped as follows: 1 – Full sun or partial shade, in moist, but well-drained, humus-rich soil. 2 – Partial shade, in deep, humus-rich, moist, neutral to acid soil. 3 – Deep or partial shade, in peaty, gritty, moist but sharply drained, acid soil. Protect from excessive winter wet. 4 – Under glass in an alpine house or frame. Avoid wetting foliage of mealy species and hybrids. 5 – Full sun with some midday shade, or partial shade, in moist but sharply drained, gritty, humus-rich, slightly alkaline soil. 6 – In a cool or temperate greenhouse, or as a houseplant, in bright, fi ltered light.

P. ‘Adrian’ illus. p.281. Alpine Auricula primula. H and S 10cm (4in). Fully hardy. Produces fl at, light to dark blue fl owers, with light centres and paler margins, in mid- to late spring. Leaves are oval to rounded and mid-green. Is useful for exhibition. Cultivation group 1 or 4. k P. allionii illus. p.280. Rosette-forming, evergreen perennial. H 7–10cm (3–4in), S 20cm (8in). Fully hardy, but better grown in an alpine house. Tubular, rose, mauve or white fl owers cover a tight cushion of oval, mid-green leaves in spring. Cultivation group 4. k P. alpicola. Compact, rosette-forming perennial. H 50cm (20in), S 30cm (12in). Fully hardy. Produces terminal clusters of pendent, bell-shaped, yellow to white or purple fl owers on slender stems in early summer. Mid-green leaves are oval to lance-shaped. Cultivation group 2. var. alpicola ( syn. P.a. var. luna ; illus. p.282 ) has soft sulphur-yellow fl owers. var. luna see P.a. var. alpicola . P. aurantiaca. Small, rosette-forming Candelabra primula. H 30cm (12in), S 40cm (16in). Fully hardy. Tubular, reddish-orange fl owers are borne in early summer. Has long, broadly oval to lance-shaped, coarse, mid-green leaves. Cultivation group 2. P. aureata illus. p.282. Rosette-forming, evergreen perennial. H 15cm (6in), S 20cm (8in). Frost hardy. Produces small umbels of fl at, cream to yellow fl owers in spring. In summer, oval, toothed, mid-green leaves have striking purple-red midribs; in winter, leaves form tight buds covered with whitish farina. Cultivation group 3 or 4. k P. auricula. Rosette-forming, evergreen, sometimes white-mealy perennial. H 20cm (8in), S 25cm (10in). Fully hardy. Bears fragrant, fl at, yellow fl owers in large umbels in spring. Oval, soft, pale green to grey-green leaves are densely covered with white farina. Cultivation group 1, 4 or 5. P. beesiana, syn. P. bulleyana subsp. beesiana (illus p.281). Rosette-forming, deciduous or semi-evergreen Candelabra primula. H and S 60cm (2ft). Fully hardy. In summer, stout, white-mealy stems bear whorls of tubular, yellow-eyed, reddish-pink fl owers. Has inversely lance-shaped to oval, toothed, mid-green

leaves, with red midribs. Cultivation group 2. P. bhutanica ‘Sherriff ’s Variety’, syn. P. whitei ‘Sherriff ’s Variety’ illus. p.281. Rosette-forming perennial. H 15cm (6in), S 20cm (8in). Fully hardy, but often short-lived. In spring produces neat umbels of tubular, pale ice-blue to sky-blue fl owers, with strongly-toothed petals and a greenish-yellow eye surrounded by a broad white zone, close to oval to lance-shaped, crinkled, mid-green leaves. Cultivation group 3. P. ‘Blairside Yellow’ illus. p.282. Compact, border Auricula primula. H 10cm (4in), S 20cm (8in). Fully hardy. In early spring, bell-shaped, golden-yellow fl owers nestle in a rosette of tiny, rounded to oval, pale green leaves. Cultivation group 2 or 5. P. ‘Blossom’ illus. p.283. Vigorous, alpine Auricula primula. H and S 10cm (4in). Fully hardy. Flat, deep crimson to bright red fl owers with golden centres are borne profusely in spring. Has oval, dark green leaves. Is suitable for exhibition. Cultivation group 1 or 4. k P. bulleyana illus. p.283. Rosette-forming, semi-evergreen, Candelabra primula. H and S 60cm (24in). Fully hardy. Tubular, deep orange fl owers appear in early summer. Leaves are oval to lance-shaped, toothed and dark green. Cultivation group 2. subsp. beesiana see P. beesiana. k P. Charisma Series. Rosette-forming, semi-evergreen or evergreen, Primrose Group primula. H and S 20cm (8in). Frost hardy. Has inversely oval, wrinkled, dark green leaves. In spring produces tubular fl owers in a variety of diff erent colours or self-coloured. Usually grown as a biennial. Cultivation group 1, 2 or 6. ‘Charisma Blue’ (illus. p.281) has yellow-eyed, blue to purple-blue fl owers. ‘Charisma Red’ (illus. p.280) has pink to red fl owers, with yellow centres. P. chionantha subsp. melanops , syn. P. melanops illus. p.280. Rosette-forming perennial. H 35cm (14in), S 50cm (20in). Fully hardy. In summer has umbels of pendent, narrowly funnel-shaped, deep violet-purple fl owers, with black eyes, above long, strap-shaped, mid-green leaves. Cultivation group 2 or 4.P. ‘Chloë’ illus. p.282. Green-edged, show Auricula primula. H and S 10cm (4in). Fully hardy. In late spring produces fl at, dark-green-edged fl owers with a black body colour and brilliant white paste centres. Oval leaves are dark green and have no farina. Is good for exhibition. Cultivation group 4. P. chungensis illus. p.282. Vigorous, rosette-forming Candelabra primula. H 80cm (32in), S 60cm (24in). Fully hardy. In summer bears tiered whorls of tubular, orange fl owers among oval to lance-shaped, mid-green leaves. Cultivation group 2. P. clarkei illus. p.281. Small, rosette-forming perennial. H 7cm (3in), S 15cm (6in). Fully hardy. In spring has fl at, rose-pink fl owers, with yellow eyes, just above a clump of rounded to oval, pale green leaves. Cultivation group 2 or 4. Divide in late winter. P. clusiana illus. p.280. Small, rosette-forming, evergreen perennial. H 8cm (3in), S 15cm (6in). Fully hardy. In spring bears umbels of tubular, rose-pink

677PRIMULA

5

kNagrada vrtne kvalitete

(The RHS Award of Garden Merit)Ugledna svjetska udruga The Royal Horticultural Society dodjeljuje

Nagradu vrtne kvalitete ukrasnim ili uporabnim biljkama koje se uzgajaju na otvorenome ili u stakleniku. To je najviše priznanje

koje biljka može dobiti, ali za sve vrtlare ima veliku praktičnu vrijednostjer im pomaže odabrati između tisuća dostupnih biljaka.

AGM znači da biljke udovoljavaju ovim kriterijima:

• izvrsne su za primjenu u vrtu• nisu posebno osjetljive na bolesti i štetnike

• ne zahtijevaju nikakvu posebnu njeguosim odgovarajućih uvjeta rasta

KAMELIJEOvi vazdazeleni grmovi i malena stabla već se dugo cijene zbog svojih raskošnih, živahno zelenih listova i mnoštva upadljivih cvjetova u nijansama bijele, ružičaste, crvene i žute boje koji se uglavnom stvaraju zimi i u proljeće. Nekada se mislilo su pogodne samo za staklenike, no mnoge su kamelije na otvorenome otporne na mraz uzgajaju li se na zaštićenome mjestu, premda cvjetovi mogu stradati od mraza ili kiše. Kamelije trebaju tlo bez vapna. Dolje su ilustrirani najvažniji oblici cvjetova.

C. japonica ‘Berenice Boddy’ (djelomično višestruki) k

C. x williamsii ‘J.C. Williams’ (jednostruki) k

C. x williamsii ‘Dream Boat’ (pravilno višestruki)

C. x williamsii ‘E.G. Waterhouse’ (višestruki) tk

C. x williamsii ‘Donation’ (djelomično višestruki) k

e’ C. x williamsii ‘Wilber Foss’ (jednostruki)

C. japonica ‘Lavinia Maggi’ (pravilno višestruki) k

C. x williamsii ‘Joan Trehane’ (ružasti) k

C. japonica ‘Betty Sheffi eld Supreme’ (nepravilno višestruki)

Jednostruki – plitko čašasti cvjetovi od kojih svaki nema više od 8 latica posloženih u jedan red i istaknute ispupčenje prašnika.

Djelomično višestruki – čašasti cvjetovi s 2 ili više reda 9 – 21 pravilnih ili nepravilnih latica i ispupčenje prašnika.

Anemonasti – zaobljeni cvjetovi s jednim ili više redova velikih, vanjskih latica koje leže plosnato ili valovito; kupolasto središte ima mnoštvo ispremiješanih petaloida i prašnika.

Božurasti – zaobljeni, kupolasti cvjetovi, obično nepravilnih latica koje su ispremiješane s petaloidima i prašnicima.

Ružasti – čašasti cvjetovi s nekoliko redova latica koje se preklapaju i otvorene su pa u središtu otkrivaju prašnike.

Pravilni višestruki – zaobljeni cvjetovi s mnogo redova pravilnih latica koje se skladno preklapaju tako da zaklanjaju prašnike.Nepravilni višestruki oblici su slični, ali počesto imaju rjeđe posložene, ponekad nepravilne latice.

C. japonica ‘Margaret Davis’ (nepravilno višestruki)

C. tsaii (single) k

C. japonica ‘Lady Vansittart’ (semi-double)

C(s

C. japonica ‘Alba Simplex’ (single)

C. japonica ‘Mrs D.W. Davis’ (s-db)k

C. sasanqua ‘Narumigata’ (single)

C. japonica ‘Tomorrow’s Dawn’ (irregular double)

C. ‘Shiro-wabisuke’ (single)

C. ‘Cornish Snow’ (single) k

C. japonica ‘Janet Waterhouse’ (semi-double)

C. x williamsii ‘Francis Hanger’ (single)

C x williamsii ‘Jury’s Yellow’ (anemone) k

Colquhounia coccinea Vazdazeleni ili poluvazdazeleni, otvoreni grm. Ima miomirisne listove zelene poput kadulje i krajem ljeta i u jesen pršljenovejarko crvenih ili narančastih cvjetova.

Rubus bifl orus Listopadni, uspravni grm. Zimi ima mladicame bijele poput krede. Listovi koji se sastoje od 5 – 7 jajolikih liski, tamno zeleni su na licu, a bijeli na naličju. Nakon bijelih cvjetova s kraja proljećai početka ljeta, stvaraju se jestivi, žuti plodovi.

Leonotis leonurus (afrička pršljenka)Poluvazdazeleni, slabo razgranati, uspravni grm. Ima kopljaste listovei krajem jeseni i početkom zime pršljenove cjevastih, jarko narančastih cvjetova.

Rubus thibetanus Listopadni, povijeni grm sa smeđegrimi- znim, mladicama sa bijelim cvjetovima u zimi i sjajnim, tamno zelenim listovima, bijelim na naličju koji nalik onima u paprati. Nakon malenih, ružičastih cvjetova od sredine do kraja ljeta, stvaraju se crni plodovi.

Pyracantha ‘Golden Charmer’ Vazdazeleni, čupavi, povijeni, bodljikavi grm sjajnih, jarko zelenih listova. Nakon plosnatih skupina bijelih cvjetova početkom ljeta, početkomjeseni stvaraju se velike, jarko narančaste bobice.

Viburnum foetens Listopadni, čupavi grm s miomirisnim, tamno zelenim listovima. Guste skupine ružičastih pupoljaka od sredine zime do početka proljeća otvaraju se u vrlo mirisne, bijele cvjetove.

Calliandra haematocephala [bijela forma] Vazdazeleni, široki grm. Listovi imaju 16 – 24 liske. Cvjetne glavice koje obuhvaćaju mnoge cvjetiće s bijelim prašnicima javljaju se od kraja jeseni do proljeća. Min. 7oC.

Pyracantha ‘Golden Dome’ Vazdazeleni, zaobljeni, vrlo gusti, bodljikavi grm. Tamno zeleni listovi ističu bijele cvjetove koji se stvaraju početkom ljeta. Potom se početkom jeseni javljaju narančastožute bobice.

Chamelaucium uncinatum [bijela forma] (geraldtonski voštani cvijet) Vazdazeleni, čupavi grm žilavih grana. Svaki iglasti list ima sićušni, kukasti vrh. Cvjetovi od intenzivno rumenogrimizne do ružičaste, blijedo grimiznomodre ili bijele boje javljaju se krajem zime ili u proljeće. Min. 5oC.

Viburnum tinus (lempirika)Vazdazeleni, čupavi, gusti grm s ovalnim, tamno zelenim listovima. Obilno stvara plosnate glavice malenih, bijelih cvjetova koji se otvaraju iz ružičastih pupoljaka tijekom kraja zime i u proljeće.

Cotoneaster sternianus Vazdazeleni ili poluvazdazeleni, povijeni grm. Listovi su sivozeleni, na naličju bijeli. Nakon bijelih, ružičasto prošaranih cvjetova s početka proljeća, nastaju narančastocrveni plodovi.

NARANČASTA – ŽUTA

4 7 2 k

4 7 1

4 7 3 t 4 7 3 t 4 7 3 t 4 7

4 7 3 k 4 7 m

4 7 3 t k 4 7 3 4 7 2 t

GRMOVI srednji ZANIMLJIVI ZIMI

BIJELA

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

10ft 3m

10ft 3m 0

Grmovi mogu činiti glavnu os vrtnog oblikovanja i svojom raznolikošću listova, cvjetova, plodova i stabljika osiguravaju zanimljivost tijekom godišnjih doba.

Što su grmovi?Grmovi su listopadne ili vazdazelene biljke drvenastih stabljika koje se obilno granaju pri razini tla ili u njezinoj blizini. Neki grmovi narastu više od 6 m u visinu, premda većina vrsta i kultivara doseže manje od polovine te visine. Do izvjesnih preklapanja među grmovima i ostalim skupinama biljaka dolazi zbog većih grmova, poput određenih jorgovana (vrste i kultivari roda Syringa) koji se mogu

Grmovi

ŽIVOPISAN PODRAST Gore: Cvatuće grančice Exochorda x macrantha ‘The Bride’ dražesno se povijaju iznad potočnica (Myosotis sylvatica), tratinčica (Bellis perennis) i Tulipa ‘Couler Cardinal’.

UPADLJIVI UČINAKGore desno: U veličanstvenome prizoru, zlatne boje staračaca, vrste Hypericum ‘Hidcote’ i maćuhica postavljene su uz sive boje svetolina i vrste Stachys byzantina.

KONTRASTNI LISTOVIDesno: zlatni listovi vrste Choisya ternata Sundance (‘Lich’) osiguravaju blistavi kontrast s listovima vrste Cotinus coggygria ‘Royal Purple’ i Berberis thunbergii ‘Rose Glow’.

GRMOVI

JESENJA BOJA Na vrhu: Hamamelis x intermedia ‘Diane’ koja od sredine do kraja zime nosi svoje paučaste, intenzivno crvene cvjetove, daje dodatnu ukrasnu vrijednost svojom treperavom jesenjom bojom.

ZANIMLJIVOST ZIMI Gore: Intenzivne crvene bobice ženske biljke Skimmia japonica, stvaraju se ondje gdje zajedno rastu biljke oba spola, ostaju dugo u zimu i najsavršenije su kada su obrubljene mrazom.

uzgajati na jednome deblu, pa se jednako tako mogu svrstati i među drveće, dok ostale vrste, koje se nazivaju polugrmovima, drvenaste su samo pri osnovi.

Kod njih, te kod ceratostrigmi i fuksija, svake godine s početkom zimskih mrazova mekši vršni rast odumire, pa se njima u hladnijim podnebljima obično postupa kao sa zeljastim trajnicama. Neki grmovi poput vrste Jasminum nudiflorum mogu se oblikovati uza zid, a tako se uzgajaju mnoge vrste jer je tako najskladnije izlazi na kraj s njihovim bujnim rastom. Imaju koristi i od topline i zaklona zida, što im daje ponešto zaštite od mraza i pomaže im u dozrijevanju drveta što poboljšava cvatnju.

Odabir grmovaPri odabiru grmova, te kod svih vrtnih biljka, važno je da se njihova otpornost i uzgojni zahtjevi poklapaju s uvjetima u vašemu vrtu. Važno je i uzeti u obzir konačne dimenzije grma i mjesto na kojemu ima dovoljno prostora za odrastanje. Ako grm često orezujete da biste ga smanjili, to ne samo da je nepotreban posao već možete smanjiti otpornost grma na bolesti.

Oblikovanje grmovimaBez obzira na veličinu ili stil vrta, trajna drvenasta struktura grmova može biti ključni element njegove okosnice. Mnogi se grmovi mogu formalno ili neformalno upotrijebiti za stvaranje živica, ograda i zaklona. Ima ih u rasponu od malenih, kupolastih oblika, kao Buxus microphylla ‘Green Pillow’ do gotovo drvolikih rododendrona i merala.

Snažne vodoravne crte kompoziciji daju niski, puzeći, prilegli ili grmovi koji tvore prostirače, poput vrste Juniperus procumbens ili Dryas octopetala, ili nanizana razgranata struktura grmova poput Viburnum plicatum ‘Mariesii’ i Cornus alternifolia. Oni se mogu saditi tako da vode pogled do kontrastnih zaobljenih oblika, koje nalazimo u mnogih heba ili vrste Choisya ternata i njezinih inačica, ili snažnih okomitih u vrsta Eucryphia x nymansensis Pittosporum tenuifolium, koje se mogu upotrijebiti i kao žarišne točke.

Određeni grmovi savršeni su za topiarij, ali moraju biti sposobni podnositi redovito nisko šišanje i bolje je da imaju malene listove koji omogućavaju sitnu teksturu površine i potanko oblikovanje. Pogodni grmovi su šimšir (Buxus), tisa (Taxus) i Lonicera nitida. Dražesni povijeni ili viseći grmovi, među kojima su Kerria japonica ‘Pleniflora’,

Forsythia suspensa, Kolkwitzia amabilis i Malus x arnoldiana mogu se

upotrijebiti za povezivanje ostalih elemenata na obrubu.

Grmovi se mogu saditi zasebno ili u miješanome obrubu kao pozadina kratkotrajnijim lukovičastim i

jednogodišnjim biljkama te trajnicama. Zbijeni grmovi

poput lovora savršeni su za posude.

GRMOVI U POSUDAMA Lijevo: U ovome nasadu profinjene jedno- stavnosti, ružičasti cvjetovi fuksije stablašice su naglašeni su podrastom novogvinejskih vodenika pastelnih boja (Impatiens). Nakon produljena lijepa izgleda, posuda se može unijeti pod staklo zbog zaštite tijekom zime.

Održavanje zanimljivog izgleda tijekom godineZa zanimljivost u jesen, vatreni trnovi, dunjarice i Skimmia japonica imaju blistavo obojene plodove, dok većina vrsta kurika, Disanthusa i Enkianthusa nude treperave listove. Zimi mirisni cvjetovi hamamelisa (Hamamelis) i Lonicera x purpusii te obojene stabljike vrste Cornus alba ‘Sibirica’ podižu raspoloženje, dok girlande vrste Garrya elliptica na svoje dolaze na blagome, zlaćanome zimskome suncu.

VELIKIPreko 3 m

SREDNJI1,5 m – 3 m

MALENIDo 1,5 m

VELIČINA KATEGORIJA KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U OVOJ SKUPINI

Grm


Najuspješniji su vrtovi oni koji su zanimljivi cijele godine. Ne postoje pojedinačne biljke koje su svih dvanaest mjeseci na vrhuncu ljepote, pa kako godina prolazi, njihov će se učinak u skupini mijenjati. Primjerice, stablo što sjajno izgleda u proljeće prekriveno cvjetovima, ostatak godine može se izgubiti u pozadini. Stoga će se izgled nasada kao cjeline tijekom godine mijenjati. No ne može se vremenski odrediti kada će godišnje doba započeti ili završiti; to ovisi o klimi i kraju u kojem živite, ali i određenom mjestu i položaju u vrtu. U blagim godinama cvjetni se pupoljci mogu otvoriti dva tjedna ranije nego u ostalim godinama, dok jake suše ili rani mrazovi mogu značiti prerani kraj ljetnih cvjetova.

Pri odabiru biljaka valja imati na umu da treba uzeti u obzir sezonske promjene njihova izgleda, pa pokušajte osigurati da svaka skupina čitave godine ostane zanimljiva. Zasebno posađene trajnice što cvatu ljeti, u proljeće, jesen i zimi mogu izgledati dosadno. U obzir uzmite sve vrijednosti svake biljke – veličinu, habitus, oblik listova, boju, koru i teksturu – a ne samo boju cvjetova. To su dugoročne kvalitete biljke koje će dugo nakon razdoblja kad su zanimljive, nasadu davati dobar izgled.

Savršeno je pokušati osigurati nizanje biljaka zanimljivih obilježja, uz razmjerno nepromjenjivu pozadinu grmova i drveća. Tako će, kada upadljivi cvjetovi jedne biljke postanu loši ili ocvatu, drugi započeti s cvatnjom. Možete poželjeti ovaj sezonski slijed planirati i kao cjelinu u vrtu, a ne samo jedan obrub. Tako će se žarišna točka kretati vrtom i isticati različita mjesta. Da biste povećali zanimljivost postojeće sheme nasada, razmislite i o nekoliko posuda s biljkama.

ProljećeDolaskom proljeća vrt je ubrzo preplavljen bojom. Ponešto od toga osigurava drveće i grmlje koji cvatu u proljeće, kao što su ukrasne trešnje i magnolije, te neizmjerna količina biljaka za kamenjare, no najviše boje dolazi od obilja cvatućih lukovičastih i gomoljastih biljaka, uključivši visibabe, šafrane i sunovrate. Kada one uvenu, dolaze kamelije, forzicije, azaleje i rododendroni te svježezelena boja mladih listova s mirisnom bekovinom i cvjetovima jorgovana koji se jedni za drugima pojavljuju tijekom kasnoga proljeća.

Boja kroz godišnja dobaBOJA U VRTU

KASNO PROLJEĆE U ovome kasnoproljetnome obrubu blijedoljubičastih i ružičastih nijansi, svježezeleno lišće i ljupki crvenkastogrimizni listovi žutike prikladna su pozadina dramatičnim glavicama grimiznoga ukrasnoga luka.

KASNO LJETO U ovome veličanstvenome trajnome nasadu, pogled privlače potezi ponavljajuće boje, a struktura se dodaje travama i sabljastim listovima. Hladne modre boje kotrljana u prekrasnu su kontrastu s toplo narančastom krokozmijom.


BOJA KROZ GODIŠNJA DOBA

Ljeto i jesenPočetkom ljeta dodatnu boju daje obilje trajnica i dvogodišnjih biljaka što počesto traju do jeseni. Napredovanjem sezone zanimljivost se grmova umanjuje, a to je vrijeme kada svoj doprinos daju jednogodišnje biljke, obasjavajući intenzivno zeleno lice ljeta. Cvjetovi jednogodišnjih biljaka, premda su nerijetko iznimno sjajni, traju samo kratko razdoblje, pa da bi se zadržao zanimljiv izgled, valja uzastopno sijati sjeme i saditi presadnice. Samo zasijane jednogodišnje biljke nasumce će nicati godinu za godinom na neočekivanim mjestima. Obilje zanimljivih biljaka što cvatu krajem ljeta, uključujući pavitine, ruže koje višekratno cvatu te jednogodišnje i zeljaste trajnice, stvaraju svojevrsnu zamku: budite selektivni jer posljedica može biti pretrpanost.

Kako se ljeto gasi, zelenilo počinje blistati u vatrenim bojama jeseni, a intenzivnost boja i njihova trajanja ovisi o vremenu. Sadrži li vaš nasad drveće ili grmlje upadljiva jesenskoga lišća, kao što su javori, u ovome godišnjem

dobu mogu vrt učiniti jednako lijepim kao u bilo kojem drugom. Trajnice kasne cvatnje, poput zvjezdana i krizantema, osvjetljavaju vrt sve do dolaska prvih mrazova, a kada otpadne smeđe lišće, vraćamo se u zimski krajobraz.

ZimaZimi će zanimljivost cvjetova vjerojatno biti minimalna, a tada snažne oblike i boju listova osiguravaju vazdazelene biljke kao što su crnogorica, božikovina i bršljan koji dolaze na svoje. Premda manje očigledno, boje i teksture grančica, grana, kore i bobica listopadnog drveća i grmova također imaju ulogu u vizualnome dojmu. Grančice profinjene vrbe, primjerice, na zimskome suncu mogu doista sjajno izgledati; osobito su privlačne srebrne breze; dražesna otvorena stabla s lijepom bijelom korom koja svjetluca čak i za najtmurnijega dana. Oblici listopadnih te vazdazelenih biljaka u ovo vrijeme igraju važnu ulogu, bilo da se ocrtavaju na čistom zimskome nebu ili nose snježni ogrtač.

JESEN Dani su kraći pa sjajne žute bobice vrste Sorbus ‘Joseph Rock’ i predivne zlatnenijanse višegodišnjih trava unose sjaj, dok kasnocvatući helenij i tamnogrimizni jedić ulijevaju boju.

ZIMA Niske zimske sunčeve zrake osvjetljavaju ogoljele grane listopadnog drveća i dosežu vrhove sočno zelenih iglica patuljastog bora Pinus mugo. Pri dnu crnogorice treperavu boju dodaju prostirke grimiznoljubičaste vrste Erica carnea.



Biljke za obalna područjaU obalnim područjima sol od prskanja mora vjetar može donijeti na popriličnu udaljenost u unutrašnjost, što mnogim biljkama stvara poteškoće. Međutim, neke pokazuju podnošenje viših razina soli; one počesto imaju tvrdu površinu ili vrlo sjajne listove s niskim razinama apsorpcije ili listove prekrivene sitnim dlačicama koje sprječavaju da sol dolazi do površine. Obalni vrtovi često su izloženi, pa biljke zaštitite živicama ili pletenim ogradama. Pjeskovito tlo pripremite ukopavanjem organske tvari i plodne vrtne ilovače, tako da potpomognete duboko prodiranje korijenja, a da biste stabilizirali pijesak i područje korijenja zadržali rashlađenim, upotrijebite guste biljke pokrivačice tla.DrvećeAcer pseudoplatanus i cviAgonis fl exuosa, str. 86Alnus incana, str. 62Arbutus unedo, str. 89Castanea sativaCordyline australisCrataegus laevigata ‘Paul’s Scarlet’,

str. 87Crataegus x lavallei ‘Carrierei’Eucalyptus coccifera, str. 68Eucalyptus globulusEucalyptus gunnii, str. 68Ficus macrophylla

CrnogoricaCupressocyparis x leylandiiCupressus macrocarpaJuniperus confertaPinus contorta var. latifolia, str. 102Pinus nigra subsp. nigra, str. 100Pinus radiata, str. 100

GrmoviAcacia verticillataAtriplex halimusBaccharis halimifoliaBerberis darwinii, str. 113Brachyglottis hibridi Dunedin

‘Sunshine’, str. 166Buddleja globosa, str. 119Bupleurum fruticosum, str. 142Cassinia leptophylla subsp. fulvidaChamaerops humilis, str. 172Choisya ternata, str. 123Cistus ladanifer, str. 155Colutea arborescens, str. 142Corokia x virgataCytisus x spachianusDuranta erecta, str. 146Elaeagnus x ebbingeiElaeagnus pungens ‘Maculata’,

str. 123Erica cinerea var. Alpina, str. 174

Erica cinerea ‘Eden Valley’, str. 175Erica vagans ‘Lyonesse’, str. 174Escallonia rubra ‘Crimson Spire’Euonymus japonicusEuphorbia characias subspp., str. 152Fabiana imbricata ‘Prostrata’Felicia amelloides ‘ Santa Anita’,

str. 164Fuchsia magellanica, str. 160Fuchsia ‘Riccartonii’, str. 160Garrya elliptica ‘James Roof ’Genista hispanica, str. 166Griselinia littoralisHalimium lasianthum subsp. formosum,

str. 165Hebe x franciscana ‘Blue Gem’Hebe salicifoliaHebe ‘White Gem’, str. 154Helichrysum italicumHibiscus rosa-sinensisHippophäe rhamnoides, str. 120Hydrangea macrophylla i cviLavandula ‘Hidcote’, str. 163Lavatera ‘Rosea’, str. 137Leptospermum scoparium

‘Red Damask’, str. 127Leycesteria formosaLonicera pileata, str. 172Lycium barbarumMalvaviscus arboreus, str. 117Nerium oleander, str. 117Olearia x haastii, str. 135Olearia macrodontaOzothamnus ledifolius, str. 156Parahebe perfoliata, str. 296Phillyrea latifoliaPhlomis fruticosa, str. 166Pittosporum tobiraPyracantha coccinea ‘Lalandei’Rhamnus alaternus Argenteovariegata’Rosa pimpinellifoliaRosa rugosa, str. 183Rosmarinus offi cinalis, str. 163Sambucus racemosa i cviSantolina chamaecyparissusSpartium junceum, str. 143Tamarix ramosissima, str. 117Ulex europaeus ‘Flore Pleno’Viburnum tinus, str. 145Yucca gloriosa, str. 133

PenjačiceAntigonon leptopus, str. 205Bougainvillea glabra, str. 212Eccremocarpus scaber, str. 215Ercilla volubilisEuonymus fortunei ‘Coloratus’Fallopia baldschuanica, str. 215Ficus pumilaHedera canariensis var. algeriensisMuehlenbeckia complexaPandorea jasminoides, str. 204Pyrostegia venusta, str. 216Schisandra rubrifl ora, str. 207Solandra maxima, str. 202Tripterygium regeliiTropaeolum tuberosum var. lineamaculatum

‘Ken Aslet’, str. 214Wisteria sinensis, str. 213

SREBRNO I SIVO Lijevo: Tvrdi, bodljikavi listovi kotrljana ili morske božikovine (Eryngium) mogu se boriti sa suncem, slanim zrakom i snažnim vjetrovima. Dobarizbor za obalne vrtove su i lavande, koje prirodno rastu na stjenovitim mediteranskim obroncima.

Fraxinus excelsiorIlex aquifolium cvi, str. 94 – 95 Laurus nobilisMelaleuca viridifl ora var. rubrifl oraMelia azedarach, str. 72Populus alba, str. 60Quercus ilexSalix albaScheffl era actinophylla, str. 80Schinus molleSorbus aria ‘Lutescens’, str. 74Tabebuia chrysotricha, str. 93Th evetia peruviana, str. 89Tipuana tipu


Trave (uključujući i bambuse)Cortaderia selloana ‘Sunningdale Silver’,

str. 318Pseudosasa japonica, str. 320

TrajniceAnaphalis margaritacea, str. 241Anchusa azurea ‘Loddon Royalist’,

str. 260Anthurium andraeanum, str. 272Argyranthemum frutescens, str. 242Artemisia absinthium ‘Lambrook Silver’Carpobrotus edulisCentaurea hypoleuca ‘John Coutts’,

str. 289Centranthus ruber, str. 247Crambe maritima, str. 286Echinacea purpureaErigeron ‘Charity’, str. 288 Eryngium variifolium, str. 296Euphorbia griffi thii ‘Fireglow’, str. 266Geranium sanguineum, str. 366PERUNIKE, str. 234 – 5, nekiKniphofi a, nekeLampranthus aurantiacus, str. 484Myosotidium hortensia, str. 297Osteospermum jucundum, str. 289Peperomia obtusifolia ‘Variegata’, str. 317Pericallis x hybridaPhormium tenax

Pilea cadierei, str. 312Romneya coulteriSenecio cineraria ‘Silver Dust’,

str. 346Stachys byzantina, str. 316

Tradescantia fl uminensis

Jednogodišnje i dvogodišnje biljkeAntirrhinum majus i cviBassia scoparia f. trichophylla, str. 347Calendula offi cinalis serije i cviClarkia amoena i serijeCoreopsis tinctoria, str. 348Cynoglossum amabile ‘Firmament’,

str. 346Dahlia ‘Coitness Gem’, str. 341Dianthus chinensis serijeDorotheanthus bellidiformisEchiumEschscholzia californica, str. 350Gilia capitata, str. 345Impatiens walleriana Serije Novette,

str. 339Lavatera trimestris cviLimnanthes douglasii, str. 348MatthiolaPortulaca grandifl ora serije i cviRhodanthe chlorocephala

subsp. rosea, str. 333Tagetes

Biljke za kamenjareAchillea calvennae,

str. 385Aethionema grandifl orum,

str. 364Armeria maritima

‘Vindictive’, str. 392Aubrieta deltoidea

‘Argenteovariegata’, str. 380Dianthus deltoidesDraba aizoidesEpilobium glabellum vrtna,

str. 363Iberis sempervirens, str. 358Origanum laevigatum,

str. 366Oxalis enneaphyllaParahebe catarractae, str. 368Phlox subulata ‘Marjorie’,

str. 390Pulsatilla vulgaris, str. 360Saxifraga paniculataSedum spathulifolium

‘Cape Blanco’, str. 403Sempervivum arachnoideum,

str. 401Silene schafta, str. 391Th laspi cepaeifolium subsp.

rotundifolium, str. 377Viola cornuta, str. 361

Lukovičaste, lukovičasto-gomoljaste i gomoljaste biljkeAmaryllisAgapanthusCrinumCrocosmia ‘Lucifer’, str. 413CrocusEucharis x grandifl ora, str. 441FreesiaGaltonia candicans, str. 409HippeastrumHymenocallisNerineScillaSprekelia formosissima, str. 429SUNOVRATI, str. 432 – 434 TULIPANI, str. 426 – 428 Veltheimia bracteata, str. 441Zantedeschia aethiopicaZUMBULI, str. 447

SKLONIŠTE UZ OBALU U ovome vrtu na litici naočite glavice afričkoga ljiljana i čvrsti, sabljasti listovi novozelandskoga lana dodaju visinu i strukturu. Obje su biljke savršene za izložena obalna mjesta s blagim zimama.



Biljke za vlažnu sjenuU područjima s mnogo oborina, tlo u nekim dijelovima vrta koji primaju malo ili ništa sunca, tijekom godine može biti hladno i vlažno. Sjenovita, trajno vlažna mjesta mogu imati vrtovi u niskim dijelovima terena s visokom razinom vode ili poteškoćama u ocjeđivanju. Slični se uvjeti događaju duž rubova prirodnih vodotokova, ili kada se pored vrta načini umjetno jezerce. Iskoristite prednost tih prilika tako da uzgajate biljke poput širokolisnih funkija, paprati i viših jaglaca koji vole vlagu. Sadite u proljeće, lagana tla obogatite organskim materijalom. Tijekom produljenih sušnih razdoblja, provjeravajte razinu vlažnosti.

GrmoviAnopterus glandulosus, str. 112Cassiope lycopodioides, str. 375Clethra arboreaCrataegus laevigata ‘Punicea’Cyathodes colensoi, str. 372Danäe racemosaGaultheria procumbens, str. 399Kalmia latifolia, str. 137Ledum groenlandicum, str. 150Leucothöe fontanesianaLindera benzoin, str. 127Lyonia ligustrinaNeillia thibetica, str. 136Paeonia lutea var. ludlowii, str. 239Paeonia rockii, str. 238Paxistima canbyiPieris formosa var. forrestii ‘Wakehurst’,

str. 138Pittosporum eugenioidesPrunus laurocerasusRODODENDRONI, str. 128 – 130,

većinaSalix magnifi caSarcococca ruscifoliaSkimmia japonica, str. 171Viburnum ‘Pragense’, str. 135Xanthorhiza simplicissima

Penjačice Akebia quinata, str. 202, nekeAsteranthera ovataDecumaria sinensis, str. 202Dioscorea discolor, str. 217Humulus lupulus ‘Aureus’, str. 202Hydrangea petiolaris, str. 204Lonicera tragophyllaMacleania insignisMikania scandensPassifl ora coccinea, str. 201Pileostegia viburnoides, str. 204Schizophragma integrifolium,

str. 204Smilax chinaTh unbergia mysorensis, str. 203Trachelospermum jasminoides,

str. 203

PapratiAthyrium nipponicum, str. 325Blechnum tabulareCyathea australis, str. 96Cyathea medullarisDicksonia antarctica, str. 322Dryopteris goldieanaLygodium japonicumMatteuccia struthiopteris, str. 324

Onoclea sensibilis, str. 324Osmunda claytonianaPolystichum munitum, str. 322Selaginella martensii, str. 323Woodwardia radicans

TrajniceActaea pachypoda, str. 267Ajuga reptans ‘Atropurpurea’, str. 315Anemone x hybrida cviAnemonella thalictroides, str. 376Anthurium scherzerianum, str. 314Aruncus dioicus, str. 224Asarum europaeum, str. 402Begonia rex i hibridiBergeniaBrunnera macrophyllaCalathea zebrina, str. 274Cardamine pentaphyllos, str. 278Cimicifuga racemosaConvallaria majalis, str. 276Cortusa matthioli, str. 366Cyathodes colensoi, str. 372Darmera peltata, str. 240Deinanthe caeruleaDichorisandra reginae, str. 258Digitalis x mertonensisEpigaea gaultherioides, str. 376FUNKIJE, str. 298 – 299 Galax urceolata, str. 363Geranium nodosum, str. 278Hacquetia epipactis, str. 383Hedyotis michauxii, str. 395Helleborus x ballardiae ‘December

Dawn’Helleborus x hybridus, str. 314

Isopyrum thalictroidesJAGLACI (mnogi), str. 280-lJeff ersonia diphylla, str. 359Kirengeshoma palmata, str. 271Lamium galeobdolon subsp. montanum

‘Florentirnim’Lamium maculatum, str. 277Lathraea clandestina, str. 279Lithophragma parvifl orum,

str. 358Maianthemum canadense, str. 375Maranta leuconeura ‘Erythroneura’,

str. 315Mitella breweri, str. 396Omphalodes cappadocica, str. 361Ourisia caespitosa, str. 386Pachysandra terminalis, str. 400Periscaria campanulata, str. 267Polygonatum x hybridum, str. 240Pratia pedunculata, str. 395Prunella grandifl ora, str. 393Pulmonaria, nekeRanzania japonicaRuellia devosiana, str. 287Tiarella cordifolia, str. 359Trillium grandifl orum, str. 276Uvularia grandifl ora, str. 284Vancouveria hexandra, str. 359Xanthosoma sagittifolium, str. 274

Lukovičaste, lukovičasto-gomoljaste i gomoljaste biljkeArisaemaArisarum proboscideumArum italicum ‘Marmoratum’,

str. 450Camassia leichtlinii, str. 409Galanthus elwesii, str. 455Galanthus nivalis i cviGalanthus plicatus subsp. plicatusLeucojum aestivum, str. 408Leucojum vernium, str. 442Narcissus cyclamineus, str. 434

SVJEŽE, SPOKOJNO ZELENILO Paprati i velikolisne funkije ovdje su postavljene uz modru vrstu Corydalis flexuosa.


Biljke mirisnih cvjetovaIz cvjetova mnogih biljaka oslobađa se miris. Može biti snažan, koji ispunjava zrak uokolo biljaka ili razaznatljiv samo kada ste u blizini pojedinačnih cvjetova. Neke biljke miris oslobađaju neprekidno, ali kod drugih se lakše primjećuje noću. Sunčana, zaštićena terasa savršeno je mjesto za malene, mirisne biljke. Velike mirisne grmove postavite u blizini stazica, a mirisne penjačice oblikujte oko ulaza u kuću. Zumbuli u posudama u kuću unose miris dobrodošlice ranoga proljeća.

DrvećeAcacia dealbata, str. 79Aesculus hippocastanum, str. 60Bauhinia variegata, str. 93Clethra arboreaCrataegus monogynaDrimys winteri, str. 74Eucryphia lucida, str. 86Fraxinus ornus, str. 72Genista aetnensis, str. 89Laburnum x watereri ‘Vossii’, str. 88MAGNOLIJE, str. 71Malus coronaria ‘Charlottae’Malus hupehensis, str. 70Malus ‘Profusion’, str. 73Pittosporum tenuifolium, str. 123Pittosporum undulatumPlumeria rubra, str. 92Prunus mume ‘Beni-chidori’, str. 126Prunus padus ‘Grandifl ora’, str. 72Prunus x yedoensis, str. 83Pterostyrax hispidaRobinia pseudoacaciaStyrax japonicus, str. 73Styrax obassiaTilia x euchloraTilia ‘Petiolaris’, str. 64Virgilia oroboides

GrmoviAbelia grandifl ora, str. 117Abeliophyllum distichumAzara microphylla, str. 121Berberis x stenophylla, str. 131Boronia megastigma, str. 152Brugmansia arboreaBuddleja asiaticaBuddleja davidii i cvi Camellia sasanqua ‘Nanimigata’,

str. 124Chimonanthus praecoxChoisya ternata, str. 123Clerodendrum bungei, str. 144Clerodendrum trichotomum, str. 143Clethra delavayi, str. 117Colletia hystrix, str.143Coronilla valentina subsp. glauca,

str. 153Corylopsis paucifl ora, str. 127Cytisus battandieri, str. 119Daphne (mnoge), većinaDeutzia x elegantissima cviEdgeworthia chrysanthaElaeagnus x ebbingei ‘Limelight’, str. 149Eica arboreaErica lusitanicaFothergilla major, str. 123Gardenia augusta ‘Veitohii’, str. 154Hamamelis mollisHeliotropium arborescens, str. 163Itea ilicifolia, str. 142JORGOVANI (većina), str. 116Lavandula ‘Hidcote’, str. 163Lavandula stoechas, str. 163Ligustrum lucidum ‘Excelsum

Superbum’, str. 123Lonicera fragrantissimaLupinus arboreus, str. 165MAGNOLIJE, str. 71Osmanthus

MJEŠAVINA MIRISA Kaskada ruža penjačica s podrastom vrste Lilium regale i gomilom lavande izgleda prekrasno i ispušta raskošan miomiris.

Philadelphus (mnogi)Pittosporum tobiraRUŽE (mnoge), str. 180 – 184 neke SarcococcaViburnum (mnoge), neke

PenjačiceClematis montana ‘Elizabeth’Hoya carnosa, str. 204Jasminum (mnogi), većinaLathyrus odoratus i cvi Lonicera (mnoge), nekeMandevilla laxaRUŽE (mnoge), str. 180 – 184, nekeStephanotis fl oribunda, str. 200TrachelospermumWattakaka sinensisWisteria

TrajniceAnemone sylvestris, str. 276Clematis heracleifolia ‘Wyevale’, str. 209Convallaria majalis, str. 276Cosmos atrosanguineus, str. 253Crambe cordifolia, str. 224FUNKIJE (neke), str. 298 – 9Galium odoratum, str. 285Hedychium gardnerianum, str. 232Hemerocallis lilioasphodelus, str. 263Hesperis matronalis, str. 241Iris gramineaIris unguicularisKARANFILI (većina), str. 290 – 1Meehania urticifoliaMirabilis jalapa, str. 247Myrrhis odorata, str. 242Nicotiana sylvestris, str. 224Petasites fragransPrimula elatior, str. 281Primula veris, str. 281Tulbaghia natalensisVerbena x hybrida serije i cvi Viola odorata

Jednogodišnje i dvogodišnje biljkeAmberboa moschata, str. 347Antirrhinum majus serijeArgemone mexicana, str. 347Dianthus barbatus serije

Roundabout, str. 338Erysimum cheiri serije i cviExacum affi ne, str. 393Iberis amara, str. 330Lathyrus odoratus i cviLimnanthes douglasii, str. 348Matthiola incanaMentzelia lindleyi, str. 348Nicotiana alata, str. 251Primula skupina Primrose Reseda odorata, str. 331Scabiosa atropurpureaVerbena x hybrida (većina)

Biljke za kamenjareAlyssum montanumDianthus (većina)Erysimum helveticum, str. 385Papaver croceumPrimula auriculaViola odorata

Lukovičaste, lukovičasto-gomoljaste i gomoljaste biljkeAmaryllis belladonna, str. 424Arisaema candidissimum,

str. 451Chlidanthus fragrans, str. 452Crinum bulbispermumCrinum x powellii, str. 410Crocus angustifoliusCrocus longifl orusCyclamen persicum, str. 456Cyclamen repandumEucharis x grandifl ora, str. 441Freesia (većina)Hyacinthus orientalis i cvi HymenocallisLJILJANI (nekoliko), str. 416 – 417 Muscari armeniacum, str. 449Narcissus jonquilla i skup. 7

hibridiNarcissus tazetta i skup. 8

hibridiOrnithogalum arabicum,

str. 436Polianthes tuberosa

Orhideje Cattleya J. A. Carbone, str. 309Coelogyne fl accida, str. 308

Kaktusi Epiphyllum laui, str. 477

Vodene biljke Aponogeton distachyos, str. 465Nymphaea ‘Blue Beauty’,

str. 466Nymphaea ‘James Brydon’,

str. 466Nymphaea odorata ‘Sulphurea

Grandifl ora’

POMOĆ PRI ODABIRU BILJAKA


Biljke za živice i zaštitu od vjetraBiljke za živice počesto se odabiru zbog ukrasnih kvaliteta, ali u obzir valja uzeti i ostale aspekte. Živice na međama mogu osigurati vizualnu privatnost ili zakloniti neugledne zgrade, a mogu biti i grmolike ili bodljikave da odvraćaju životinje ili uljeze. Provjerite hoće li biljke za zaklone narasti do željene visine, a za djelotvornost čitave godine odaberite crnogoricu ili vazdazelene grmove. Na izloženim položajima drveće i visoka crnogorica može se upotrijebiti za vjetrobrane; dva ili tri razmaknuta reda obično su mnogo djelotvornija od jednoga s gusto posađenim biljkama.

DrvećeAlnus cordata, str. 62Arbutus unedo, str. 89Carpinus betulusCarpinus betulus ‘Fastigiata’,

str. 96Crataegus monogynaFagus sylvatica, str. 64Ilex aquifolium, str. 94Ilex aquifolium ‘Argentea Marginata’,

str. 94Laurus nobilisMelaleuca viridifl ora var. rubrifl oraMetrosideros excelsus, str. 79Nothofagus dombeyi, str. 64Nothofagus obliqua, str. 64Olea europaeaPopulus x canadensis ‘Robusta’,

str. 61Prunus lusitanicaSyzygium paniculatum, str. 77Umbellularia californica, str. 70Zelkova serrata, str. 67

CrnogoricaAbies grandis, str. 100Cedrus deodaraCephalotaxus harringtoniiChamaecyparis lawsonianaCupressocyparis x leylandiiCupressus macrocarpaJuniperus communisLarix deciduaPicea omorika, str. 99Pinus nigraPinus radiata, str. 100Pseudotsuga menziesii var. glauca,

str. 98Taxus baccataTh uja plicataTsuga canadensis, str. 103

GrmoviBerberis darwinii, str. 113Buxus sempervirens ‘Suff ruticosa’,

str. 173Choisya ternata. str. . 123

Codiaeum variegatum var. pictum, str. 173

Cotoneaster simonsii, str. 144Dodonaea viscosa ‘Purpurea’,

str. 147Duranta erecta, str. 146Elaeagnus x ebbingeiEscallonia ‘Langleyensis’, str. 138Euonymus japonicus ‘Macrophyllus’Griselinia littoralisHibiscus rosa-sinensisHippophäe rhamnoides, str. 120Hydrangea macrophylla cviLavandula cviLeptospermum scoparium cviLigustrum ovalifolium, str. 122Lonicera nitidaPhotinia x fraseri ‘Birmingham’,

str. 113Pittosporum tenuifolium, str. 123Prunus laurocerasusPrunus lusitanicaPyracantha x watereri, str. 132Rosmarinus offi cinalis i cviTamarix ramosissima, str. 117

Ruže Rosa californicaRosa ‘Céleste’, str. 181Rosa ‘Felicia’, str. 181Rosa ‘Frühlingsmorgen’Rosa gallica var. offi cinalisRosa gallica ‘Versicolor’, str. 183Rosa glauca, str. 182Rosa ‘Great Maiden’s Blush’, str. 181Rosa ‘Marguerite Hilling’, str. 182Rosa moyesii ‘Geranium’, str. 183

Rosa ‘Nevada’, str. 181Rosa ‘Penelope’, str. 180Rosa ‘Président de Sèze’Rosa rugosa, str. 183Rosa ‘Tuscany Superb’

Trave (uključujući i bambuse)Arundo donaxCortaderia selloana ‘Suinningdale

Silver’, str. 318Fargesia nitidaPhyllostachys bambusoides, str. 320Pseudosasa japonica, str. 320Semiarundinaria fastuosa, str. 320Stipa gigantea, str. 319

TrajniceEchinops bannaticus, str. 226Eupatorium purpureum, str. 231Filipendula camtschaticaHelianthus atrorubens ‘Monarch’Macleaya microcarpa ‘Kelway’s

Floral Plume’, str. 225Phormium tenaxRudbeckia ‘Goldquelle’, str. 227

FORMALNA STRUKTURA U ovome posve razvijenome vrtu, visoka živica od tise tvori zelene zidove, osiguravajući zaklon te izvrsnu strukturu. Dvije jednake živice od šimšira pružaju formalan rub gredicama s biljkama seoskoga vrta.



Raspoloženja koja stvaraju boje svatko tumači na različite načine, a mnogi ljudi mijenjaju svoje sklonosti prema vremenu, dijelu dana ili emocionalnome stanju. Osobe savršeno normalnog viđenja boja opažaju ih različito, a sljepoća za boje iznenađujuće je česta pojava.

Odabir boje prva je i najistaknutija osobna sklonost. Premda postoje neka temeljna pravila oblikovanja o uporabi boja, uključujući izbjegavanje toliko očiglednog nesklada kao što je intenzivno narančasta i nježno ružičasta, ona su doista samo grubi vodič za uporabu plošnih planova osnovnih boja. Oni nerijetko imaju malo veze s realnostima vrta – teksturom živih biljaka, izmjenom svjetla, promjenom nijansi raspona boja, godišnjem dobu i mjestu.

Zamršenost opažanja bojaKljuč opažanja boja jest svjetlost. U rano jutro, uvečer i za tmurna i vlažna vremena blage boje djeluju prekrasno. Na mediteranskome suncu te boje djeluju izblijedjelo, a snažne boje koje na blagom svjetlu mogu biti prejake, dolaze na svoje. Na sreću, priroda je osigurala da su biljke sa snažnim bojama cvjetova obično udomaćene u sunčanim predjelima.

Vlažna svjetlost umjerenih podneblja posve je različita od vlažnog tropskog svjetla ili čiste pustinjske svjetlosti;

oštro zimsko svjetlo posve je drukčije od mutne svjetlosti ljetnoga podneva, a obje se razlikuju od magličaste jesenske i zagasite večernje svjetlosti. Sve one imaju različit učinak na boje, mijenjajući naše opažanje o njima i preobražavajući raspo-loženje u vrtu. Ako ćete u vrtu boraviti samo jednom na dan, primjerice uvečer, pri odabiru biljaka imajte na umu ovo: bijeli cvjetovi preuzimaju svjetlosne odlike, no tamni će biti nevidljivi.

Uz klimatske uvjete i ostali čimbenici određuju kako opažamo boje. More, primjerice može izmijeniti opažanje boje, tako što s određene udaljenosti refl ektira svjetlost prema obali. Zgrada ili ograda u pozadini također će refl ektiranjem ili apsorbiranjem svjetlosti utjecati na nijanse boja: bilo da su sa sjajem ili bez njega, načinjene od stakla, opeke ili drveta, utjecat će na naše viđenje boja biljaka koje rastu ispred njih. I same boje međusobno djeluju jedna na drugu. Previše nijansi zelene boje mijenjaju sve boje što su postavljene ispred njih, kao što na zimskom krajobrazu boje djeluju sivosmeđe. Mnoštvo pojedinačnih boja u skupini međusobno utječu jedna na drugu, kao što utječu i na cijeli nasad. Veliki bijeli nasad s primjesom grimizne boje stvorit će jedno raspoloženje, ali što se događa kada je obrnuto – veliki grimizni nasad s primjesom bijele boje? Raspoloženje jednoga bit će sjajno i britko, a drugoga mračno i spokojno.

Kombiniranje bojaBOJA U VRTU

PASTELNE BOJE Nježne boje u ovome nježnome nasadu usklađene su s vrstom Geranium ‘Johnson’s Blue’ u pozadini, a istaknute vrstom Rosa ‘Iceberg’ i crvenim odoljenom.


U svakoj shemi nasada drveće je najtrajniji element. Na sreću, uzgaja se obilje ukrasnoga drveća koje pristaje različitim podnebljima i svim uzgojnim uvjetima.

Što je drveće?Drveće je dugovječno, listopadno ili vazdazeleno, trajno drvenasto bilje kojemu je životni vijek od desetljeća do nekoliko stoljeća. Većina ima jedno deblo, s krošnjom od grana iznad gologa debla, premda ih mnoge vrste stvaraju nekoliko – ili prirodno ili kao posljedicu orezivanja i oblikovanja. Drveće se razlikuje i prema veličini, od patuljastoga od 1m do divovske šumske crnogorice od 90 m ili više. Jednako tako razlikuju se i oblikom: od uskih stožastih preko stupastih do zaobljenih i širokih, nudeći u vrtu snažne elemente oblikovanja. Većina crnogorice je vazdazelena i nosi češere.

Odabir drvećaStablo je vjerojatno najskuplja vrtna biljka i obično najistaknutija, pa su odabir i smještaj

rez, osobito grab (Carpinus betulus ), bukva (Fagus sylvatica) i tisa (Taxus

baccata) savršeno je za živice što umanjuju vjetar i buku te pridonose

i stupnju privatnosti. Kada se stablo posadi

kao soliterno, može stvoriti zanimljivu žarišnu točku, koja je osobito

učinkovita ako se vidi iz nekoliko kutova. Na stil vrta utječu i oblik stabla te ukrasne odlike. Primjerice, skladni, namreškani obrisi uske stupaste vrste Juniperus chinensis ‘Obelisk’ ili poput plamena vrste Carpinus betulus ‘Fastigiata’ pristajat će formalnu vrtu, dok zaobljena, opuštena struktura grana jarebike (Sorbus aucuparia) ili mnogocvjetne ukrasne jabuke (Malus fl oribunda) osigurava prirodnu neformalnost. Imate li mjesta za nekoliko stabala, možete

Drveće

CRNOGORICA Gore: Iznimna i uzbudljiva raznovrsnost veličine, oblika, teksture i boje kod patuljaste crnogorice može se upotrijebiti za stvaranje vrta koji je zanimljiv cijele godine. Pri grupiranju na gredicu –otok (kao ovdje na slici) crnogorica se može promatrati i u njoj uživati iz mnogo kutova.

PLODOVI ZA BOJU U jesen jarebike (Sorbus) nude raznobojne bobice, među kojima su i žućkastobijeli

plodovi vrste S. ‘Joseph Rock’ (lijevo), biserno- bijeli plodovi S. cashmiriana i živahno jarko crveni S. aucuparia. Mnogi imaju i veličanstveno jesensko lišće.

najvažnije odluke – još važnije u malenu vrtu gdje ima mjesta za samo jedan ili dva primjerka. Da bi dobro uspijevalo, morate uzeti u obzir stablo prikladno podneblju, vrsti tla i stupnju izloženosti. Potom je bitno istražiti konačnu visinu i širinu stabla i položaj gdje će imati dovoljno mjesta za nesmetan rast i gdje mu neće smetati zidovi, cijevi, odvodi ili žice.

Oblikovanje drvećemDrveće ima snažan vizualni učinak u shemi nasada jer samom svojom veličinom besprijekorno može pridonijeti i strukturi vrta. Primjerice, nekoliko stabala može se posaditi tako da ograđuju ili određuju prostor; mogu se upotrijebiti u paru da uokvire pogled ili u redovima da čine drvorede ili luk. U izloženim ili vrlo velikim vrtovima red drveća može pružiti zaštitu od vjetra površini koja je pet puta veća od visine drveća. U manjim vrtovima drveće koje podnosi

ZANIMLJIVOST CIJELE GODINE Desno: Trešnje (Prunus) počesto su zanimljive dulje od jedne sezone i među najcjenjenijim su drvećem za manje vrtove. Kao što su veličanstveno rascvjetane u proljeće, mnoge od njih imaju lijepu jesensku boju. Neke, poputvrste Prunus serrula, imaju i privlačnu koru.


DRVEĆE

PREDNOSTI PROLJEĆA Gore: Kod veličanstvene Malus ‘Katherine’ iz obilja velikih višestrukih cvjetova u proljeće, u jesen se razvijaju sićušni žuti plodovi preliveni crvenom bojom.

OČEKIVANJE LJETA Lijevo: Acer shirasawanum ‘Aureum’ zapaža se zbog profinjena habitusa, kompaktne veličine i treperave boje listova – nezrele zelene boje s kraja proljeća i ljeta prelaze u jedinstvenu jesenju blistavost.

PRIVLAČNA KORA Dolje: Mnogi eukaliptusi, kao Eucalyptus pauciflora subsp. niphaphila, slavni su zbog svoje predivne kore koja se guli i ljušti.

razviti vrt šumskoga stila, u čijoj se sjeni mogu utvrditi biljke koje vole sjenu. U vrtu orijentalnoga stila, savršeni su japanski javori (Acer species) i japanske trešnje, poput Prunus ‘Shirofugen’. Mnoga malena stabla prikladna su za uzgoj u posudama, pa se mogu upotrijebiti za ukrašavanje patija, dvorišta i krovnih terasa.

Održavanje zanimljiva izgleda cijele godineŠirokolisne vazdazelene vrste poput božiko- vina (Ilex) i Quercus coccifera tijekom godine osiguravaju neprocjenjivu zelenu pozadinu, dok crnogorica oblikom i teksturom može dati koristan kontrast: mnoge vrste su snažnih, stožastih obrisa: ostale, poput vrste Picea breweriana, ljupkih visećih grana. Patuljasta crnogorica kreće se od skladne, zaobljene kupole vrste Pinus mugo ‘Gnom’ do puzeće Juniperus x pfi tzeriana.

VELIKOviše od 15 m

SREDNJE10 – 15 m

MALENOdo 10 m

Širokolisno listopadno drveće prema godišnjim dobima nudi promjenu palete boja listova: od svježih, svijetložutih i žućkastozelenih u proljeće, pa do rumene blistavosti u jesen. Oblik listova beskonačno je promjenjiv: zašto ne iskušati zanimljive teksturne kontraste poput nježna bagrema (Robinia pseudoacacia) s arhitektonskom vrstom Catalpa bignonioides?

Premda većina drveća s cvjetovima i plodovima cvate u proljeće, neke stvaraju dobrodošlo rasplamsavanje boje u drugo vrijeme. Maackia amurensis, mnoge eukrifi je i Arbutus unedo cvjetove nose krajem ljeta i u jesen, dok Magnolia campbellii i Prunus subhirtella ‘Autumnalis’ razvedravaju mračne zimske dane.

KATEGORIJE VELIČINE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U OVOJ SKUPINI


DRVEĆE veliko ZANIMLJIVO ZIMI/CIJELE GODINE

Betula albosinensis (kineska bijela breza)Listopadno profinjeno stablo otvorene krošnje sa zupčastim, jajolikim do kopljastim blijedozelenim listovima. Kora koja se guli je boje meda ili crvenkastokestenjasta sa sivim maškom.

Umbellularia californica (kalifornijski lovor)Vazdazeleno stablo široke krošnje s mirisnim, kožastim, sjajnim tamno zelenim listovima i, krajem proljeća, žućkastobijelim cvjetovima. Zdrobljeni listovi prodorna mirisa mogu izazvati mučninu i glavobolju.

Malus hupehensis (čajna divlja jabuka)Bujno, listopadno stablo široke krošnje. Listovi su intenzivno zeleni, a od sredine do kraja proljeća ima velike, mirisne, bijele cvjetove, ružičaste u pupoljcima. Nakon njih krajem ljeta i u jesen nastaju malene, crveno prošarane, žute jabučice.

Salix daphnoides (ljubičasta vrba)Brzorastuće listopadno stablo široke krošnje. Listovi su kopljasti, sjajni, tamnozeleni, a u proljeće ima srebrnaste muške mace i zimi grimizne mladice s modričastobijelim maškom.

Nothofagus betuloides (brezolika južna bukva)Vazdazeleno stupasto stablo gusta rasta s jajolikim, sjajnim, tamnozelenim listovima na brončanocrvenim mladicama.

Malus baccata var. mandschuricaBujno, listopadno stablo široke krošnje s tamnozelenim listovima i sredinom proljeća obiljem bijelih cvjetova u skupinama, nakon kojih se stvaraju dugotrajne, malene, crvene ili žute jabučice.

Salix x sepulcralis chrysocoma(zlatna žalobna vrba)Listopadno stablo vitkih, žutih mladica koje poput zavjese padaju sve do tla. Žutozeleni mladi listovikasnije postaju umjereno zeleni.

Salix alba var. vitellina (žuta vrba)Listopadno stablo široke krošnje, obično temeljito podrezane zbog poticanja rasta snažnih, mladica koje su zimi jarko narančastožute. U proljeće se pojavljuju kopljasti, umjereno zeleni listovi.

ZELENA

4 7 3 k

4 8 2 4 8 3 k 4 8 3

4 8 3 k

4 8 2 t 4 7 3 k 4 8 3

30 m

22,5m0

30 m

22,5 m0

30 m

22,5 m0

30 m

22,5 m0

30 m

22,5 m0

ŽUTA BIJELA

DRVEĆE srednje ZANIMLJIVO U PROLJEĆE

15 m

15 m0

15 m

15 m0

15 m

15 m0


MAGNOLIJEOdrasla magnolija u punome cvatu u proljeće prekrasan je prizor. Većina magnolija profinjena su habitusa i premda spora rasta, konačno oblikuju zadivljujuća stabla i grmove koja su vrijedna kao žarišne točke ili soliterni primjerci na travnjacima. Neke, poput vrste Magnolia stellata mogu se uzgajati i u najmanjim vrtovima.

Cvjetovi su općenito zdjelasti ili peharasti i počesto nježna mirisa. Dolaze u bojama od posve bijele ili bijele prelivene ili umrljane ružičastom ili grimiznom, do ružičaste i intenzivno vinski crvene. Rod uključuje neke vazdazelene vrste koje cvatu ljeti. One, te kultivari koji nisu posve otporni, dobri su za sadnju uz sunčani zid. Neke magnolije više vole kisela ili neutralna tla, ali većina podnosi sva tla pod uvjetom da su bogata humu- som. Prije sadnje valja ukopati mnogo organske tvari.

M. ‘Heaven Scent’ kM. x soulangeana ‘Lennei Alba’ k

M. ‘Norman Gould’

M. ‘Pegasus’

M. x wieseneri M. ‘Manchu Fan’

M. grandifl ora ‘Ferruginea’ M. x loebneri ‘Leonard Messel’ k

M. x veitchii ‘Peter Veitch’ M. x soulangeana ‘Etienne Soulange-Bodin’ k

M. campbellii subsp. mollicomata

M. salicifolia k

M. wilsonii k

M. sprengeri

M. denudata k

M. stellata ‘Waterlily’ k

M. obovata k

M. fraseri

M. sprengeri ‘Wakehurst’

M. x soulangeana ‘Rustica Rubra’ k

M. ‘Ricki’

M. liliifl ora ‘Nigra’ k M. campbellii

M. campbellii ‘Darjeeling’

M. campbellii ‘Charles Raffi ll’


GRMOVI maleni ZANIMLJIVI LJETI

Salvia microphylla var. neurepiaVazdazeleni, dobro razgranati, uspravni grm blijedo do umjereno zelenih listova. Krajem ljeta i u jesen ima cjevaste, jarkocrvene, cvjetove iz ružičasto nijansiranih zelenih čaški.

Justicia brandegeeana (škampovica)Vazdazeleni, zaobljeni grm višekratno, ali najčešće ljeti, stvara bijele cvjetove okružene blijedo crvenoružičastim braktejama. Min. 10 – 15oC.

Potentilla fruticosa ‘Red Ace’Listopadni, široki, čupavi, gusti grm. Od kraja proljeća do sredine jeseni između umjereno zelenih listova stvaraju se jarko blistavocrveni cvjetovi, blijedožuti pri dnu latica, no brzo blijede na jakomesuncu.

Grevillea ‘Robyn Gordon’Vazdazeleni, ispruženi grm kožastih, tamnozelenih listova. U razmacima od početka proljeća do kraja ljeta povijene stabljike nose grozdove zagasito crvenih cvjetova s ispupčenim, savinutim vratovima tučaka. Min. 5 – 10oC.

Phygelius aequalis Vazdazeleni ili poluvazdazeleni, uspravni, polugrm. Od sredine ljeta do početka jeseni javljaju se skupine cjevastih, blijedocrvenih cvjetova sa žutim grlima. Listovi su jajoliki i tamnozeleni.

Acer palmatum ‘Dissectum Atropurpureum’ Listopadni grm koji tvori humak duboko razdijeljenih, brončano crvenih ili grimiznih listova, koji u jesen postajublistavocrveni, narančasti ili žuti. Sredinom proljeća ima malene, crvenkastogrimizne cvjetove.

Salvia fulgens Vazdazeleni, uspravni polugrm. Jajoliki listovi su bijeli i vunasti na naličju, a na licu dlakavi. Krajem ljeta javljaju se grozdovi cjevastih, dvousnatih jarko crvenih cvjetova.

Acer palmatum ‘Chitoseyama’ Listopadni, povijeni grm ili maleno stablo koje stvara humak reženjevitih, umjereno zelenih listova koji od kraja ljeta do jeseni postupno postaju blistavo crveni.

CRVENA

5 7 3

4 7 2 4 7 1 k 4 7 3

4 7 m t 4 7 3 k

4 7 1 4 7 k

1,5 m

1,5 m0

1,5 m

1,5 m0

1,5 m

1,5 m0

0

1,5 m

1,5 m0

0 0

1,5 m

1,5 m0

1,5 m

1,5 m1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m


Hebe hulkeana ‘Lilac Hint’ Vazdazeleni, uspravni, otvoreno razgranati grm nazubljenih, sjajnih, blijedozelenih listova. Krajem proljeća i početkom ljeta javlja se obilje malenih, blijedoljubičastih cvjetova u velikim grozdovima.

Heliotropium arborescens Vazdazeleni, čupavi grm. Djelomično sjajni, tamnozeleni listovi nježno su naborani. Od kraja proljeća do zime stvaraju se grimizni do blijedo grimiznomodri u gustim, plosnatim skupinama. Min. 7oC.

Rosmarinus offi cinalis (ružmarin) Vazdazeleni, čupavi, gusti grm aromatičnih, uskih listova. Od sredine proljeća do početka ljeta i ponekad u jesen javljaju se maleni grimiznomodri do modri cvjetovi. Upotrebljava se u kulinarstvu.

Polygala x dalmaisiana Vazdazeleni, uspravni grm malenih, sivozelenih listova. Od kraja proljeća do jeseni javljaju se intenzivno grimizni cvjetovi s bijelim žilama. Min. 7oC.

Lantana montevidensis Vazdazeleni grm koji je razgranat ili tvori prostirač. Ima nazupčane listove i više puta godišnje, ali uglavnom ljeti, glavice ružičastogrimiznih cvjetova od kojih svaki ima žuto »oko«.

Brunfelsia paucifl ora ‘Macrantha’ Vazdazeleni, široki grm kožastih listova. Modrogrimizni cvjetovi koji starenjem pobijele za oko tri dana javljaju se od zime do ljeta. Min. 10-13oC.

Lavandula ‘Hidcote’ Vazdazeleni, čupavi grm gustih metlica mirisnih, intenzivno grimiznih cvjetova od sredine do kraja ljeta i uskih, aromatičnih sivozelenih listova.

Hebe ‘Autumn Glory’ Vazdazeleni grm koji stvara humak grimiznocrvenih grana i zaobljenih intenzivno zelenih listova preko kojih se od sredine ljeta do početka zime javljaju grozdovi intenzivno grimiznomodrih cvjetova.

Hebe ‘E.A. Bowles’ Vazdazeleni, zaobljeni, čupavi grm uskih, sjajnih, blijedozelenih listova i nježnih metlica blijedoljubičastih cvjetova koji se stvaraju od sredine do kraja jeseni.

Lavandula stoechas (španjolska lavanda)Vazdazeleni, čupavi, gusti grm. Glavice sićušnih, intenzivno grimiznih cvjetova pokriveni ružičastogrimiznim braktejama javljaju se krajem proljeća i ljeti. Odrasli listovi su srebrnosivi i aromatični.

Desmodium elegans Listopadni, uspravni polugrm. Umjereno zeleni listovi sastoje se od 3 velike liske. Od kraja ljeta do sredine jeseni javljaju se veliki grozdovi blijedoljubičastih cvjetova.

ljubičasta

4 7 2

4 7 2

4 7 t 5 7 4 7 3 k

4 7 2 4 7 k 4 7 2

4 7 2 4 7 4 7 2 k 0 0 0 0

0000

0 0 0

1,5 m

1,5 m

1,5 m1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m

1,5 m


RUŽE moderneŽUTA – NARANČASTA

R. Pot o’ Gold (‘Dicdivine’) Velikocvjetna grmolika ruža, skladna, ujednačena rasta. Od ljeta do jeseni pojedinačno ili u širokim grančicama nosi mirisne, zaobljene, posve ispunjene zlatnožute cvjetove, promjera 9 cm. V 75 cm, Š 60 cm.

4 7 3

R. ‘Southampton’ Uspravna grmolika ruža sa skupinama cvjetova. Od ljeta do jeseni nosi mirisne, šiljate, višestruke, narančastožute cvjetove promjera 8 cm, pojedinačno ili u skupinama. Lišće je sjajno i otporno na bolesti. V 1 m, Š 60 cm.

4 7 3 k

R. Anne Harkness (‘Harkaramel’) Uspravna, grmolika ruža sa skupinama cvjetova. Krajem ljeta i u jesen, na grančicama s mnoštvom cvatova stvaraju se vrčasti, višestruki, jantarni cvjetovi promjera 8 cm. V 1,2 m, Š 60 cm.

4 7 3

R. Remember Me (‘Cocdestin’) Bujna, gusta, velikocvjetna grmolika ruža. Ima šiljate, posve ispunjene, bakrenonarančaste cvjetove promjera 9 cm, koji se obilno stvaraju od ljeta do jeseni. Listovi su mnogobrojni i sjajni. V 1 m, Š 75 cm.

4 7 3 k

R. ‘Just Joey’ Razgranata, otvorena velikocvjetna grmolika ruža kožasta, tamnozelena lišća. Od ljeta do jeseni nosi zaobljene, posve ispunjene cvjetove promjera 12 cm, valovitih, bakrenoružičastih latica s ponešto mirisa. V 75 cm, Š 60 cm.

4 7 3 k

R. ‘Doris Tysterman’ Bujna, uspravna velikocvjetna grmolika ruža. Od ljeta do jeseni stvaraju se blago mirisni, šiljati, posve ispunjeni, narančastocrveni cvjetovi promjera 10 cm. Listovi su veliki, sjajni i tamno zeleni. V 1,2 m, Š 75 cm.

4 7 3

R. Sweet Magic (‘Dicmagic’) Čupava, patuljasta grmolika ruža sa skupinama cvjetova. Od ljeta do jeseni nosi grančice blago mirisnih, vrčastih, višestrukih, zlatnonarančastih, ružičasto prelivenih cvjetova, promjera 4 cm. V 38 cm, Š 30 cm.

4 7 3 k

R. Troika (‘Poumidor’) Bujna, gusta, velikocvjetna grmolika ruža, djelomično sjajnih listova. Od ljeta do jeseni stvaraju se mirisni, šiljati, višestruki cvjetovi promjera 15 cm, narančastocrveni i ružičasto preliveni. V 1 m, Š 75 cm.

4 7 3 k

R. Piccadilly (‘Macar’) Bujna, čupava, velikocvjetna grmolika ruža, šiljatih, višestrukih, crvenih i žutih cvjetova, promjera 12 cm. Obilno se stvaraju od ljeta do jeseni, pojedinačno ili u skupinama. Mnoštvo lišća crvenkasto je i sjajno. V 1 m, Š 60 cm.

4 7 3


R. Snowball (‘Macangeli’) Zbijena, puzeća, minijaturna grmolika ruža, pomponastih, posve ispunjenih, bijelih cvjetova promjera 2,5 cm, a stvaraju se od ljeta do jeseni. Listovi su maleni, sjajni i mnogobrojni. V 20 cm, Š 30 cm.

4 7 3

R. ‘Stacey Sue’ Puzeća, minijaturna grmolika ruža s obiljem tamnozelenih listova. Od ljeta do jeseni obilno se stvaraju rozetasti, posve ispunjeni, ružičasti cvjetovi promjera 2,5 cm. V i Š 38 cm.

4 7 3

R. ‘Hula Girl’ Široka, čupava minijaturna grmolika ruža sjajna, tamnozelena lišća. Od ljeta do jeseni obilno se stvaraju blago mirisni, vrčasti, posve ispunjeni, svijetli ružičastonarančasti cvjetovi promjera 2,5 cm. V 45 cm, Š 40 cm.

4 7 3

R. ‘Fire Princess’ Uspravna minijaturna grmolika ruža malenih, sjajnih listova. Od ljeta do jeseni nosi grančice rozetastih, posve ispunjenih, jarkocrvenih cvjetova, promjera 4 cm. V 45 cm, Š 30 cm.

4 7 3

R. Red Ace (‘Amruda’) Zbijena, minijaturna grmolika ruža rozetastih, višestrukih, tamnocrvenih cvjetova, promjera 4 cm. Stvaraju se od ljeta do jeseni. V 35 cm, Š 30 m.

4 7 3

R. Angela Rippon (‘Ocaru’) Minijaturna grmolika ruža koja od ljeta do jeseni ima blago mirisne, vrčaste, posve ispunjene, svijetloružičaste cvjetove promjera 4 cm, te mnoštvo malenih, tamnozelenih listova. V 45 cm, Š 30 cm.

4 7 3

R. Sheri Anne (‘Morsherry’) Uspravna minijaturna grmolika ruža sjajnih, kožastih listova. Blago mirisni, rozetasti, višestruki, svijetlocrveni cvjetovi promjera 2,5 cm stvaraju se od ljeta do jeseni. V 45 cm, V 30 cm.

4 7 3

R. Baby Masquerade (‘Tanba’) Gusta, minijaturna grmolika ruža s obiljem kožastih listova i od ljeta do jeseni skupinama rozetastih, višestrukih, žutonarančastih cvjetova promjera 2,5 cm. V i Š 40 m; više ako se ne orezuje.

4 7 3

RUŽE minijaturneBIJELA – RUŽIČASTA CRVENA


JEDNOGODIŠNJE i DVOGODIŠNJE BILJKE

GRIMIZNA – MODRA

Pericallis x hybrida ‘Spring Glory’ (cinerarija)Spororastuća, vazdazelena trajnica koja stvara humak ili kupolu, a uzgaja se kao dvogodišnja biljka. Ima velike, jajolike, režnjevite listove. U proljeće nosi glavice velikih cvjetova u raznim bojama. V 20 cm, Š 30 cm. Min. 5°C.

4 7

Consolida ajacis serija Giant Imperial (vrtni kokotić)Brzorastuća, uspravna, razgranata jednogodišnja biljka perastih listova. Ljeti nosi duge klasove zaobljenih, višestrukih, ružičastih, modrih ili bijelih cvjetova s ostrugama. V 1,2 m, Š 30 cm.

4 7 3

Salvia farinacea ‘Victoria’ Trajnica umjereno brza rasta, s mnoštvom uspravnih stabljika. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka, a ima jajolike ili kopljaste listove i ljeti klasove cjevastih, ljubičastomodrih cvjetova. V 45 cm, Š 30 cm.

4 7 1 k

Primula serija Super Giants [modra] Rozetasta trajnica, kopljastih listova, obično se uzgaja kao dvogodišnja biljka.U proljeće se javljaju glavice velikih, mirisnih, plosnatih, modrih cvjetova. V i Š do 30 cm.

4 7 3

Convolvulus tricolor ‘Blue Flash’ Uspravna, žbunasta jednogodišnja biljka umjereno brza rasta, jajolikih do kopljastih listova. Ljeti ima malene, tanjuraste, intenzivno modre cvjetove žućkastobijelih i žutih središta. V 20 – 30 cm, Š 20 cm.

4 7 3

Viola x wittrockiana serija Joker Žbunasta, puzeća trajnica, obično se uzgaja kao jednogodišnja ili dvogodišnja biljka. Ljeti se javljaju veliki, zaobljeni, peterolatični, grimiznomodri cvjetovi s crnim i bijelim licem te žutim okcima. V i Š 15 cm.

4 7 3 k

Callistephus chinensis serija Milady Super [modra] Uspravna, žbunasta jednogodišnja biljka umjereno brza rasta, jajolikih, nazubljenih listova. Ljeti i početkom jeseni ima velike višestruke, grimiznomodre cvjetne glavice oblika tratinčice. V 25 – 30 cm, Š 30 – 45 cm.

4 7 1 k

Petunia serija Resisto [modra] Razgranata, žbunasta trajnica umjereno brza rasta, uzgaja se kao jednogodišnja biljka. Od ljeta do jeseni ima jajolike listove i blistave, trubaste, intenzivno modre cvjetove otporne na kišu. V 15 – 30 cm, Š 30 cm.

4 7 1

Lobelia erinus ‘Sapphire’ Spororastuća, viseća, puzeća jednogodišnja biljka ili povremeno trajnica. Jajoliki do kopljasti listovi blijedo su zeleni; maleni, tamnomodri cvjetovi bijelih središta neprekidno se stvaraju ljeti i početkom jeseni. V 20 cm, Š 15 cm.

4 7 1


MODRA

Torenia fournieri (torenija)Uspravna, razgranata jednogodišnja biljka umjereno brza rasta, nazupčanih, svijetlozelenih listova. Ljeti i početkom jeseni nosi tamne modrogrimizne cvjetove, iznutra bljeđe i žute. V 30 cm, Š 20 cm. Min. 5oC.

5 7

Nigella damascena serija Persian Jewels Brzorastuća, uspravna jednogodišnja biljka perastih listova. Ljeti se javljaju maleni, djelomično višestruki cvjetovi u modrim, ružičastim ili bijelim nijansama, a potom se stvaraju sjemene mahune koje se mogu rezati i sušiti. V 45 cm, Š 20 cm.

4 7 3

Sedum caeruleum Jednogodišnja biljka umjereno brza rastai razgranatih cvjetnih stabljika. Jajoliki, svijetlozeleni listovi postaju crveno nijansirani, dok se ljeti stvaraju skupine malenih, zvjezdastih, svijetlomodrih cvjetova bijelih središta. V i Š 10 – 15 cm.

4 7 3 t

Viola x wittrockiana ‘True Blue’ Uspravna, žbunasta trajnica, uzgaja sekao jednogodišnja ili dvogodišnja biljka, puzećih stabljika i jajolikih listova. Zimi ili ljeti nosi velike, posve nebeski modre cvjetove s malenim, žutim okcima. V 16 – 23 cm, Š 23 – 30 cm.

4 7 3

Ageratum houstonianum ‘Blue Danube’ Jednogodišnja biljka koja stvara humak i umjereno je brza rasta. Ima zašiljeno jajolike listove i od ljeta do jeseni skupine perastih, četkastih, blijedo grimiznomodrih cvjetnih glavica. Korisna je biljka za obrubljivanje. V i Š 15 cm.

4 7 1 k

Nemophila menziesii (modra nemofila)Brzorastuća, puzeća jednogodišnja biljka nazupčanih, sivozelenih listova. Ljeti nosi malene, zdjelaste, modre cvjetove bijelih središta. V 20 cm, Š 15 cm.

4 7 3

Gilia capitata Uspravna, razgranata jednogodišnja biljka. Ima vrlo rasperjane, umjereno zelene listove te ljeti i početkom jeseni sićušne, guste, zaobljene glavice nježnih blijedih grimiznomodrih cvjetova. Dobra je kao rezano cvijeće. V 45 cm, Š 20 cm.

4 7 3

Ageratum houstonianum ‘Blue Mink’ Jednogodišnja biljka koja stvara humak, umjereno je brza rasta. Ima zašiljenejajolike listove i od ljeta do jeseni skupine perastih, četkastih, pastelnomodrih cvjetnih glavica. Korisna je biljka za obrubljivanje. V i Š 20 – 30 cm.

4 7 1

Nigella damascena ‘Miss Jekyll’ Brzorastuća, nježna, uspravna jednogodišnja biljka. Perasti su listovi intenzivno zeleni; ljeti nosi malene, zaobljene, djelomično višestruke modre cvjetove s mnoštvom latica, a potom se stvaraju napuhnute sjemene mahune koje se mogu rezati i sušiti. V 45 cm, Š 20 cm.

4 7 3 k


RUŽIČASTA – MODRA

Persicaria vacciniifolia Vazdazelena trajnica drvenastih, crvenih stabljika. Listovi su u jesen crveno prošarani. Krajem ljeta i u jesen nosi intenzivno ružičaste ili rumenocrvene cvjetove. V 10 – 15 cm, Š do 30 cm.

4 8 3 t k

Gaultheria procumbens Bujni, vazdazeleni polugrm, prileglih stabljika koje nose skupine jajolikih, kožastih listova koji zimi pocrvene. Ljeti se u pazušcima listova javljaju pojedinačni, zvonasti, ružičasto preliveni bijeli cvjetovi, a potom jarkocrvene bobice. V 5 – 15 cm, Š neodređena.

5 8 m 3 t k

Gentiana x macaulayi ‘Wells’s Variety’ Vazdazelena, prilegla trajnica. Krajem ljeta i u jesen ima trubaste, umjereno modre cvjetove. Puzeće stabljike zaodjenute su uskim, umjereno zelenim listovima. Tlo bi trebalo biti poprilično vlažno. V u cvatu 5 cm, Š 20 cm.

4 7 m 3

Oxalis lobata Grumenasta trajnica vunasto presvučenih gomolja. Umjereno zeleni listovi imaju do 5 zaobljenih režnjeva. Krajem ljeta i u jesen stvara grozdove široko ljevkastih, jarkožutih cvjetova promjera 1 – 2 cm. V 5 cm, Š 8 – 10 cm.

4 7 1

Nertera granadensis (Bead plant) Prilegla trajnica gustih prostirki sićušnih, živahno zelenih listova. Početkom jeseni nosi sićušne, zelenkastobijele cvjetove, a potom sjajne, narančaste bobice. Ljeti treba obilje vlage. V do 1 cm, Š 10 cm.

5 7 1

Gentiana sino-ornata Vazdazelena, prilegla trajnica koja ljeti pojedinačno na krajevima stabljika nosi trubaste, jarkomodre cvjetove. Listovi su uski. Svake 3 godine je iskopajte i razdijelite. Treba vlažno tlo. V u cvatu 5 cm, Š do 30 cm.

4 8 m 3 k

MODRA – NARANČASTA

BILJKE ZA KAMENJARE malene ZANIMLJIVE U JESEN


ZELENA – ŽUTA

Sempervivum giuseppii Bujna, vazdazelena, prilegla trajnica. Listovi su dlakavi, osobito u proljeće i na vršcima imaju tamne mrlje. Ljeti stvara terminalne skupine zvjezdastih, intenzivno ružičastih ili crvenih cvjetova. V u cvatu 8 – 10 cm, Š 10 cm.

4 7 3

Bolax gummifera Vazdazelena trajnica vrlo spora rasta, skladnih rozeta malenih, modrozelenih listova koji stvaraju iznimno čvrst jastučić. Beznačajni, žuti cvjetovi rijetko se stvaraju. Dobro raste na sedri. V 2,5 cm, Š 10 cm.

4 7 3

Plantago nivalis Vazdazelena trajnica skladnih rozeta debelih, zelenih listova sa srebrnim dlačicama. Ljeti nosi klasove beznačajnih, tamnosivih cvjetova. Zimi ne voli vlagu. V s listovima 2,5 cm, Š 5 cm.

4 7 3

Paronychia kapela subsp. serpyllifolia Vazdazelena, vrlo zbijena trajnica koja sićušnim, srebrnim listovima stvara prostirku. Neprimjetni cvjetovi, koji se stvaraju ljeti, okruženi su papirastim, srebrnim braktejama. Dobra je za prekrivanje sedre. V do 1 cm, Š 20 cm. 4 7 3

Sedum spathulifolium ‘Cape Blanco’ Vazdazelena trajnica s rozetama mesnatih listova, počesto grimizno nijansiranih. Sićušni, žuti cvjetovi javljaju se ljeti iznad listova. Podnosi sjenu. V 5 cm, Š neodređena.

4 7 3 t k

Saxifraga exarata subsp. moschata ‘Cloth of Gold’ Vazdazelena trajnica koja stvara humak malenih, nježnim rozetama jarko zlatnih listova; najbolju boju stvara u sjeni. Ljeti na nježnim stabljikama ima zvjezdaste, bijele cvjetove. V 10 – 15 cm, Š 15 cm.

5 8 3

Raoulia haastii Vazdazelena trajnica koja stvara niske, nepravilne humke sićušnih listova koji su u proljeće svježe zeleni, u jesen tamno zeleni, a zimi čokoladno smeđi. Ljeti povremeno ima malene, pahuljaste, žute cvjetne glavice. V do 1 cm, Š 25 cm.

4 7 3

Sedum kamtschaticum ‘Variegatum’ Poluvazdazelena, prilegla trajnica mesnatih, žućkastobijelo obrubljenih listova. Zimi ima mesnate stabljike i lisne pupoljke, a rahle, terminalne skupine narančasto nijansiranih, žutih cvjetova početkom jeseni. V 5 – 8 cm, Š 20 cm.

4 7 3 t k

ŽUTA


LUKOVIČASTE BILJKE velike ZANIMLJIVE LJETI

BIJELA – RUŽIČASTA

Crinum moorei Lukovičasta biljka ljetne cvatnje, duga vrata, visoka i do 1 m. Pri vrhu vrata ima jezičaste, poluuspravne, sivozelene listove. Bezlisne cvjetne stabljike nose glavice dugih, ljevkastih, bijelih do intenzivno ružičastih cvjetova. V 50 – 70 cm, Š 60 cm.

4 7 1 t

Cardiocrinum giganteum (divovska kardiokrina)Krupna lukovičasta biljka lisnatih stabljika. Ljeti ima duge klasove mirisnih, pomalo visećih, žućkastobijelih cvjetova dugih15 cm, koji iznutra imaju grimiznocrvene pruge, a kasnije smeđe sjemene mahune. V od 3 cm, Š 75cm – 1,1 m. 5 8 2 k

Eucomis comosa Grumenasta lukovičasta biljka jezičastih listova valovitih rubova, na naličju s grimiznim točkama. Grimizno istočkana stabljika nosi klas bijelih ili zelenkasto- bijelih, ponekad ružičasto nijansiranih cvjetova, grimiznih plodnica. V do 70 cm, Š 30 – 60 cm. 4 7 2

Nomocharis pardanthina Lukovičasta biljka ljetne cvatnje sa stabljikama koje nose pršljenove kopljastih listova i do 15 prema van okrenutih bijelih ili blijedoružičastih cvjetova, s grimiznim mrljama i tamnogrimiznim okcima. V do 1 m, Š 12 – 15 cm.

5 8 3

Crinum x powellii Lukovičasta biljka, cvate krajem ljeta ili u jesen, duga vrata, stvara skupinu jezičastih, poluuspravnih listova. Bezlisne cvjetne stabljike nose glavice mirisnih, široko ljevkastih, ružičastih cvjetova. V do 1 m, Š 60 cm.

4 7 2 t k

Nectaroscordum siculum subsp. bulgaricum Lukovičasta biljka, od kraja proljeća do početka ljeta cvate visećim, zvonastim, bijelim, grimiznocrveno i zeleno zamrljanim cvjetovima. Kada nose sjemenke, stabljike su svinute prema gore, držeći suhe sjemene mahune uspravnima. V do 1,2 m, Š 30 – 45 cm.

5 8 2


G. ‘Th e Bride’ (skupina Nanus) k

GLADIOLE Rod ima oko 180 vrsta trajnica lukovičastih gomolja, s više od 10 000 hibrida i kultivara koji su razvijeni za uzgoj u vrtu, izložbe i rezanje. Gladiole se cijene zbog lijepih klasova obično otvorenih, ljevkastih cvjetova koji se uglavnom stvaraju od proljeća do početka jeseni. Hibridi gladiola podijeljeni su u skupinu Grandiflora, s dugim, gusto složenim cvjetnim klasovima, a prema širini najnižih cvjetova svrstavaju se u minijaturne, malene, srednje, velike ili divovske, te skupine Primulinus i Nanus, ovješenih klasova malenih cvjetova. Gladiole sadite u skupine u miješani obrub ili u redove za rezanje. U područjima s mrazevima, gladiole uzgajajte uz zaštićen, osunčan zid; južnoafričke gladiole koje cvatu zimi trebaju hladan staklenik. (Vidi i Biljni leksikon. )

G. ‘Rose Supreme’ (divovska)

G. ‘Miss America’ (srednja)

G. ‘Pink Lady’ (velika)

G. ‘Amanda Mahy’ (skupina Nanus)

G. ‘Drama’ (velika)

G. ‘Pulchritude’ (srednja)

G. ‘Anna Leorah’ (velika)

G. ‘Peter Pears’ (velika)

G. ‘Tesoro’ (srednja)

G. ‘Deliverance’ (Grandifl orus)

G. ‘Esta Bonita’ (divovska)

G. ‘Green Woodpecker’ (srednja)

G. communis subsp. byzantinus k

G. ‘Florence C’ (divovska)

G. ‘Halley’ (skupina Nanus)

G. ‘Dancing Queen’ (Grandifl orus)

G. ‘White Ice’ (srednja)

G. ‘Renegade’ (Grandifl orus)


N. Marliacea Group ‘Chromatella’ k

N. Laydekeri Group ‘Fulgens’

LOPOČIVedra ljepota lopoča (Nymphaea) svakome vodenome vrtu pruža žarišnu točku i boju. Submerzne vodene trajnice javljaju se širom svijeta i uzgajaju zbog lijepih, ponekad mirisnih cvjetova i plutajućih listova. Bijeli, žuti, ružičasti, crveni ili, kod neotpornih vrsta, modri cvjetovi uglavnom se stvaraju ljeti. Skladne biljke malenih listova rastu u samo 8 cm vode, no bujnije biljke mogu zatrebati i do 1 m. Veliki, tanjurasti listovi osiguravaju zaklon ribama i pomažu u smanjivanju širenja algi. Lopoči imaju malo zahtjeva, premda vole otvoreno, sunčano mjesto i mirnu vodu.

N. ‘General Pershing’

N. ‘Attraction’

N. ‘Rose Arey’

N. ‘American Star’

N. ‘Firecrest’

N. ‘Froebelii’

N. ‘James Brydon’ k

N. ‘Blue Beauty’

N. tetragona ‘Helvola’

N. ‘Sunrise’

N. ‘Escarboucle’ kN. ‘Virginia’

N. ‘Gladstoneana’ k N. tetragona ‘Alba’

N. Marliacea Group ‘Albida’

N. ‘Lucidia’


ŽUTA

Lysichiton americanus (američki kozlac)Bujna, listopadna, trajna biljka vodenoga ruba ili močvarna biljka. U proljeće, prije pojave velikih, zelenih listova stvara lijepe, jarkožute spathe. V 1 m, Š 75 cm.

4 9 3 k

Ranunculus lingua Listopadna trajnica vodena ruba, krupnih stabljika i kopljastih, modrozelenih listova. Skupine žutih cvjetova stvaraju se krajem proljeća. V 90 cm, Š 45 cm.

4 9 3 t

Orontium aquaticum (zlatna kijača)Listopadna trajnica duboke vode ili manje prikladna biljka vodenoga ruba. U proljeće se iznad plutajućih, izduženih, modrosivih ili modrozelenih listova uzdižu zlatni i bijeli cvjetni klasovi oblika olovke. Š 60 cm.

4 9 3

Nuphar lutea (žuti lokvanj, plutnjak)Bujna, listopadna trajnica duboke vode, za veliki bazen. Umjereno zeleni listovi su kožasti. Maleni, žuti cvjetovi oblika boce, sladunjava mirisa otvaraju se ljeti, a potom se stvaraju ukrasne sjemene glavice. Š 1,5 m.

5 9 3

Caltha palustris ‘Flore Pleno’ Listopadna, trajna biljka vodenoga ruba, zaobljenih, tamnozelenih listova. U proljeće nosi skupine višestrukih, jarkih zlatnožutih cvjetova. V i Š 25 cm.

4 9 3 k

Nymphoides peltata (okruglolisni plavun)Listopadna trajnica duboke vode, plutajućih, malenih, zaobljenih, umjereno zelenih listova, počesto sa smeđim točkama i mrljama. Ljeti stvara malene, resičave, žute cvjetove. Š 60 cm.

4 9 3

Caltha palustris (močvarna kaljužnica, lapuh potočni)Listopadna trajnica vodenoga ruba, zaobljenih, tamnozelenih listova. U proljeće nosi skupine čašastih, jarkih zlatnožutih cvjetova. V 60 cm, Š 45 cm.

4 9 3 k

VODENE BILJKE


KRALJEVSKO HORTIKULTURNO DRUŠTVO

CVIJEĆE

8000 OPISA CVIJEĆA I DRUGOG BILJA 5000 OČARAVAJUĆIH FOTOGRAFIJA

VELIKA ILUSTRIRANA ENCIKLOPEDIJA

I UKRASNO BILJE

Odabir prema veličini, boji i godišnjem dobu5000 biljnih portreta, razvrstanih logično i pregledno, olakšava odabir

i snalaženje: nije nužno znati botaničko ime da biste pronašli ono što želite. Tražite li, na primjer, malen grm koji ima ružičaste cvjetove i cvate u proljeće

ili penjačicu koja cvate u jesen – brzo i lako ćete pronaći ono što vama odgovara.

Odabir za određeno mjesto i uvjeteŽelite li grm za posudu ili penjačicu kojoj odgovara kiselo tlo?

U posebnom odjeljku knjige naći ćete idealne biljke za vaše potrebe i uvjete.

Opsežan leksikon biljaSve informacije potrebne za uspješan uzgoj više od 8000 vrsta cvijeća i drugog bilja. Savjeti za zaštitu od bolesti i štetnika.

»Ako tražite enciklopediju koja je nepresušan izvor stručnih informacija i praktičnih savjeta – ovo je prava knjiga za vas!«

KORICE+UNUTRA_cro.indd 1KORICE+UNUTRA_cro.indd 1 10.12.2007 14:18:0810.12.2007 14:18:08

cveće i ukrasno bilje

Documents