Znak i sustav znakova

Znak:< 5 ( ( ( (( ( ( ( ( ( ( (

Sustavi znakova/ znakovni sustavi: Morzeova abeceda, prometni znakovi, izviaki znakovi, meteoroloki znakovi, astroloki znakovi, olimpijski znakovi, jezini znakovi

(imenuj neke od navedenih znakova i sustav kojemu pripada)

Znakove i znakovne sustave prouava znanost SEMIOLOGIJA. (sem = znak)

I jezik je sustav znakova konvencionalnih (dogovorenih) znakova koji slue sporazumijevanju meu pripadnicima iste jezine zajednice.

Znanost koja se bavi jezikom u svim njegovim pojavnim oblicima zove se LINGVISTIKA (jezikoslovlje).

Sastavni dijelovi lingvistike su:

gramatikafonetika prouava akustina i artikulacijska svojstva glasova

fonologijaprouava funkcionalna svojstva glasova

morfologijaprouava morfeme

sintaksaprouava reenicu

povijest jezika

prouava povijesni razvoj jezika

dijalektologija

prouava dijalekte pojedinog jezika

etimologija

prouava podrijetlo rijei

semantika

prouava znaenje rijei

stilistika

prouava ekspresivna, odnosno izraajna svojstva jezika

leksikologija

prouava leksik, odnosno rjeniko blago nekoga jezika

vicarski profesor lingvistike Ferdinand de Saussure (1857.-1913.) jezinu je djelatnost podijelio na jezik (sustav jezinih znakova) i govor (ostvarenje jezika).

Jezini znak

Jezini znak ima sposobnost na sebe prenijeti neki podatak iz izvanjezine zbilje i potom taj podatak prenijeti sudionicima u komunikaciji.

Npr. U stvarnosti postoji predmet

Unutar jezika postoji rije ARULJA koja se odnosi ba na navedeni predmet i znai 'elektrinu krukoliku svjetiljku koja svijetli kad se spoji s izvorom elektrine struje'.Unutar jezinog znaka postoji dakle SADRAJ (dio jezinog znaka koji na sebe preslikava pojam iz izvanjezine zbilje) i IZRAZ (sama rije +A+R+U+LJ+A).

Sadraj se jo naziva OZNAENO, a izraz OZNAITELJ.

Jezini znak = izraz (oznaitelj) + sadraj (oznaeno)

Proizvoljnost (arbitrarnost) jezinog znaka

Zato se predmet zove ba arulja, a ne nekako drukije?

NEMA ODREENE VEZE IZMEU IZRAZA I PREDMETA ta je veza proizvoljna.

(kad ta veza ne bi bila proizvoljna, onda bi se predmet u svim jezicima jednako zvao).

Leksem i rije

Jezini je znak izraz + sadraj.

Sadraj rijei kua jest 'zgrada za stanovanje'

Kua je imenica enskog roda i mijenja se po padeima.

Jd.N kua

Mn. N kue

G kue

G kua

D kui

D kuama

A kuu

A kue

V kuo

V kue

L kui

L kuama

I kuom

I kuama

Sve navedene oblike rijei i njihova znaenja nazivamo leksemima (gr. lexis = rije)

Leksem je ukupnost svih oblika i znaenja koje ime jedna rije.

Svi leksemi jednog jezika ine njegov leksik.

Znanost koja prouava lekseme zove se leksikologija, a njezine su discipline:

imenoslovlje (onomastika)

frazeologija

terminologija (nazivoslovlje)

tvorba rijei i

leksikografija.

Sadraj jezinoga znaka moe imati dva znaenja:

leksiko (stvarno znaenje kojim se sadraj povezuje s izvanjezinom zbiljom)

gramatiko (znaenje koje slui za uspostavljanje odnosa meu rijeima)

Prema konkretnosti znaenja rijei se dijele na:

punoznanice imaju i leksiko i gramatiko znaenje (imenice, pridjevi, zamjenice, glagoli, brojevi, prilozi) i na

nepunoznanice imaju samo gramatiko znaenje (prijedlozi, usklici, estice, veznici)

Jednoznanost i vieznanost rijei

Pingvini= porodica antarktikih vodenih ptica zdepasta, uspravna tijela (Jure onje, Rjenik hrvatskoga jezika)

- rije ima samo jedno znaenje; jednoznanicaNaivac= naivan ovjek, naivina

= naivni slikar

- rije ima vie znaenja; vieznanica

Ukoliko rije ima jedno znaenje, govorimo o jednoznanici, a ukoliko ima vie znaenja, govorimo o vieznanici.

Vrste znaenja

U rijei koje imaju vie znaenja, jedno od njih je osnovno (ishodino), a ostala su izvedena znaenja.

__________________________________________________________________

Rije

osnovno/neutralno/

izvedeno/stilski obiljeeno/

denotativno znaenje konotativno znaenje

_________________________________________________________

pas

ivotinja

vjernost, odanost, privrenostdomovinazemlja iz koje potjeemoljubav, majka, ivot

rat

oruani sukob

krv, smrt, strahdjevojkamlada neudana enska osobaljubav, ljepota

(

(

stalno i nesubjektivno znaenjesadri emocionalne oznake ili asocijacije

izravno i obavijesno neutralnokoje se veu uz neki predmet

upuuje na imenovanu stvar

podrutvljeno znaenje zajedniko

veini govornika

individualno znaenje svojstveno

samojednom piscu

Prijenos znaenja

I. Prijenos znaenja na temelju slinosti:

On je kao lav. poredba

On je lav. metafora

rije

osnovno znaenje

izvedeno znaenje

lav

afrika zvijer iz porodice maakahrabar, odvaan ovjekzec

plaha ivotinja

plaljiv ovjeklisica

lukava ivotinja

lukav ovjeksrce

miini organ

draga osoba

Prijenos znaenja na temelju slinosti kako bi se istakla jedna zajednika znaajka naziva se metafora (gr. metaphore = prijenos).

Proces nastanka metafore naziva se metaforizacija.

Jagodica (prsta)

list (papira)

Navedeni izrazi takoer su metafore, no zbog njihova estog koritenja govornici su prestali zamjeivati njihovu metaforinost i ona se izgubila. Takve metafore nazivamo okamenjenim metaforama.

II. Prijenos znaenja na temelju povezanosti

Preneseno znaenje

osnovno znaenje istaknutog pojma

itam Krleu.

(Krleina djela)

Vatikan je izrazio slaganje.

(Papa)

Bijela kua je pokrenula akciju.(ameriki predsjednik)

Zagreb pije dobru vodu.

(Zagrepani)

Hrvatska doekala Blanku.

(Hrvati)

Prijenosom znaenja na temelju bliske prostorne ili vremenske veze nastaje stilska figura metonimija (gr. metonimia = zamjena imena)

Primjeri metafora:

Srebro zvjezdano tvoja je misao/ A srce bezbroj sunanih maeva na nakovnju

(Jure Katelan)

Tvoja je misao strma peina/ O koju se uzalud razbija moj ivot.

Crno od noi/ Moje lice gori pustim ognjem. (Vesna Parun) Antonimija

gr. anti protiv, onoma ime

crno / bijelo

radost / alost

vjerovati / ne vjerovati

svijetlo / tamno

mir / nemir

govoriti / utjeti

(pridjevi)

(imenice)

(glagoli)

lako / teko

pod / nad

veselo / tuno

od / do

(prilozi)

(prijedlozi)

Leksiko-semantika pojava znaenjske opreke dvaju leksema.

Leksemi suprotnih znaenja nazivaju se antonimi.

Vrste antonima

Prema usvojenosti

- opejezini (svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju ih kao lekseme suprotnoga znaenja): toplo / hladno- individualni (kontekstualni antonimi samo unutar nekoga konteksta ili su rezultat jezinoga stvaralatva pojedinca): ivjeti / spavati (umrijeti)

Prema podrijetlu

- pravi - primarni (raznokorijenski, netvorbeni): lijep - ruan- nepravi (istokorijenski, tvorbeni): rastereenje optereenje; dugo nedugo

Prema naravi znaenjske opreke

a) vjeran / nevjeran: antonimi koji se temelje na dvojanoj znaenjskoj opreci > binarni antonimib) mlad / srednjih godina / star

lijevi / srednji / desnileden / hladan / mlak / topao / vru

Antonimi koji imaju osim krajnjih i najmanje jedan meustupanj > nazivaju se stupnjeviti ili kvalitativni antonimic) ui / izii

dignuti / spustiti

polijetati / slijetatiAntonimi koji oznauju usmjerenu radnju > vektorni antonimi Viestruka antonimija

star mlad

star nov

star - moderanPojava da je vieznanica jednim svojim znaenjem suprotna jednom, a drugim znaenjem drugom leksemu naziva se viestruka antonimija.

Oksimoron

pametna glupostivi mrtvaclijepa runoaOksimoron je stilsko izraajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.

Homonimi i homonimija

gr. homonymos > homo isti + onoma ime

grd naseljeno mjesto

grd jedinica za mjerenje jakosti alkohola

Homonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitih sadraja.

Homonimija je izjednaavanje izraza dvaju leksema razliitih znaenja.

Vrste homonima

Oblini i leksiki homonimi

On je pgleda.

>glagol, 3. l. jd. prezenta

Daleko od njegova pgleda.>imenica, m. r. G. jd.

Navedeni leksemi izjednaili su svoje izraze tek u gramatikim oblicima (konjugaciji i deklinaciji (inae glase pogledati i pogled).

Takvi se leksemi zovu oblini ili morfoloki homonimi.

Leksemi grd (naseljeno mjesto) i grd (jedinica jakosti alkohola) podudaraju se u osnovnim oblicima i nazivaju se leksiki homonimi.

Homofoni i homografi

Da bi rijei bile homonimi, moraju ispunjavati uvjete:

1. Moraju imati razliita znaenja (rak ivotinja, rak bolest)

2. Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sustava (/r/+/a/+/k/ - /r/+/a/+/k/)

3. Izrazi moraju imati iste naglasne osobine

4. Moraju se jednako pisati

U rijeima istoga izraza, a razliitoga znaenja vrlo su rijetko ispunjeni svi uvjeti.

Npr. rijei istoga izraza nemaju iste naglasne osobine:

mra (briga) mra (3. l. jd. pz.)

vrta (mjesto za ulaz u prostoriju) vrta (g. jd. m.r.)

grd (naseljeno mjesto) grd (vrsta oborine , tua)

Leksemi koji se isto piu, a razliito izgovaraju zovu se homografi (gr. homographos napisan istim slovima) istopisnice.

Ako se leksemi isto izgovaraju, a razliito piu, govorimo o homofonima (gr. homophonos jednoglasan) istozvunice.

vinja (voe) Vinja (ensko ime)

rijeka (voda tekuica) Rijeka (ime grada)

Sinonimi i sinonimija

gr. syn s, zajedno + onoma ime

Nisam imala sliku.

( fotografiju

Lekseme slika i fotografija moemo zamijeniti, a da obavijest ostane ista. To je mogue stoga to oni imaju isti sadraj.

Sinonimi su leksemi istoga sadraja, a razliita izraza.

Odnos izmeu dviju ili vie rijei razliita izraza a istog sadraja zove se sinonimija.Dva leksema u sinonimskom odnosu (npr. slika i fotografija) ine sinonimski par.

Ukoliko je u sinonimskom odnosu tri ili vie leksema, oni ine sinonimski niz:

kompjutor raunalo kompjuter

zadatak: Za rijei iz standardnoga jezika napii barem jednu rije iz argona tako da ine sinonimski par/ sinonimski niz: novac, glava, negativna ocjena, uiti Bliskoznanice istoznanice

Sinonimi istoznanice (potpuni sinonimi) meusobno su zamjenjivi u svim kontekstima: muzika glazba

Bliskoznanice (djelomini sinonimi) meusobno su zamjenjivi samo u nekim kontekstima: mu -suprugZadatak: Odredi jesu li navedeni sinonimski parovi istoznanice (I) ili bliskoznanice (B):

raunalo kompjutorglup lud

printer pisa

realizirati ostvariti

muzika glazbaavion - zrakoplov

Standardnojezini nestandardnojezini sinonimi

Leksemi otac/tata, slika/fotografija, smion/hrabar sinonimi su koje kao takve prepoznaje veina govornika hrvatskoga jezika.

Takve sinonime nazivamo samostalni / opejezini / standardnojezini sinonimi.

Nekome sinonimi mogu biti tata/tajo, no ta je sinonimnost vezana uz odreeni kontekst. Kontekstualni / individualni / nestandardnojezini sinonimi su sinonimi koje takvima smatra samo pojedini govornik.

top kulja kolac negativna ocjena

Zadatak: Napii primjere nekih tvojih, individualnih sinonima:

RASLOJENOST LEKSIKA

vremenska

prostorna

funkcionalna

(na raslojavanje leksika najjae utjee vrijeme, prostor i funkcija)

opi (opeuporabni) leksik rijei koje svim govornicima jednog jezika znae isto

struni nazivi (termini) rijei koje se upotrebljavaju meu strunjacima pojedinih struka - termine prouava znanstvena disciplina nazivoslovlje (terminologija)

Vremenska raslojenost leksika

aktivni leksik rijei koje su esto u uporabi u kojem razdoblju

pasivni leksik - rijei koje su na rubu uporabe u nekom razdoblju

historizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni djelovanjem izvanjezinih imbenika (kmet, ban)

povratnice (oivljenice) rijei koje su bile zamijenjene drugima, a sada se vraaju (putovnica, vojarna, proraun)

arhaizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni iz (unutar)jezinih razloga

izrazni arhaizmi rijei kojima je zastario izraz (est dio, islo broj)

sadrajni arhaizmi rijei kojima je zastario sadraj (pivo pie, luka livada, vra lijenik)

tvorbeni arhaizmi rijei koje su prele u pasivni sloj zato to im je zastarjela tvorbena sastavnica (davac, primac)

Zastarjelice, pomodnice, oivljenice i novotvorenice rijei su koje se nalaze na granici izmeu aktivnog i pasivnog leksika i sad su blie jednom, sad drugom sloju.

Ljeto, desetljee, stoljee, ljetopis

Vrutak, oganj, dad danas su stilski obiljeene

Prostorna raslojenost leksika

U hrvatskom jeziku postoji akavsko, kajkavsko i tokavsko narjeje i njihove se osobine isprepliu.

Tako su neke rijei postale

opehrvatske

a druge prostorno ograniene rijei

poznate veini govornika obine samo jednom mjesnom govoru ili narjeju

lokalizmi (lat. locus = mjesto poznate

najmanjem prostoru, mjesnom govoru

regionalizmi (lat. regio = podruje, predio)

upotrebljavaju se na velikom dijelu

nekog narjeja, ali ne na itavom njegovu prostoru

dijalektizmi (gr. dialektos = narjeje,

govor) proirene na itavom podruju

narjeja

akavizmi tokavizmi kajkavizmi

Dijalektizmi:

leksiki (berba jematva, jogenj vatra, strana banda)

znaenjski (tovar = magarac/teret, gae = donje rublje/hlae)

tvorbeni (prepisati recept propisati recept, deec djeak)

fonoloki (crkva cirkva, uzest uzet)

etnografski (kulen, trukle, bevanda, prut)

Funkcionalna raslojenost leksika

(funkcionalna ogranienja ovisno o vrsti teksta)

(prouava je jezikoslovna disciplina stilistika: fonostilistika, morfostilistika, sintaktostilistika, leksikostilistika, semantostilistika)

stil (gr. stylos = drak, pisaljka) izbor jedne od vie mogunosti za izricanje istog sadraja.

Funkcionalni stil = stil primjeren stanovitoj vrsti teksta

Stilovi u standardnom hrvatskom jeziku:

Knjievno-umjetniki nain izraavanja stvaralaca knjievne umjetnosti: pjesnika, pripovjedaa, dramatiara, putopisaca najizrazitija mu je odlika emocionalnost; obiljeen je slikovitou, ritminou i zvunou, bogatstvom rijei, izriaja, reeninih konstrukcija; okrenut je vie mati nego umu i doputa vie slobode i osobne izvornosti nego ikoji drugi stil

publicistiki sjedinjuje osobine znanstvenog i knjievno-umjetnikog stila; elementi znanstvenog daju objektivnost i tonost, a elementima knjievno-umjetnikog budi se zanimanje i zadrava panja na odreenoj temi

znanstveni stil znanosti: filozofije, matematike, fizike, kemije obiljeen je obiljem apstraktnih, strunih i stranih rijei, sloenijom reenicom i tenjom za preciznou, a s druge strane izbjegavanjem subjektivnosti i pomanjkanjem svake osjeajnosti

administrativni nain izraavanja u slubenim dopisima, upravnim aktima, uredbama, odlukama, zakonima, pravilnicima, propisima i sl.; odlika mu je racionalnost, obiljeavaju ga uredsko-poslovni rjenik i nazivlje struke obuhvaene sadrajem, katkad i ustaljeni izriaji i dosljedno izbjegavanje osjeajne obojenosti

razgovorni (kolokvijalni) - najei stil u usmenoj komunikaciji (ali ima ga i u pisanoj); - u njemu se esto nalaze rijei koje se ne bi pojavile u biranom jeziku (kolokvijalizmi):argonizmi, franc. jargon jezik zatvorene skupine (uenici, studenti, portai)

vulgarizmi neprimjerene, nepristojne, uglavnom prostake rijei

- ukupnost svih stilova = standardni jezik (on je pak viefunkcionalan)

- mjeoviti (hibridni) stilovi (podstilovi) - mjeavina dvaju funkcionalnih stilova

- stilove oblikuju: ovjek, drutvo i jezik

Leksiko posuivanje

Posljedica meusobnog dodirivanja jezika (preko njihovih govornika) je jezino posuivanje, a ono je najvee i najuoljivije na leksikoj razini = leksiko posuivanje

Utvrdite iz kojih su jezika posuene rijei:

aneo, evanelje, kip, perivoj, kola, bubreg, boja, sat, krumpir, pojam, plin, okolnost

Razlozi posuivanja rijei:unutarjezini

izvanjezini (politiki, gospodarski, kulturno-civilizacijski dodiri)

IZRAVNO POSUIVANJE

jezik davalac

jezik primalac

jezik koji daje, iz kojeg se posuuje

jezik koji prima, koji posuuje

komparacija, herbarij, advokat- iz latinskog jezika

spuva, boca, roba

- iz talijanskoga

krumpir, grunt, und

- iz njemakog

plaa, garaa, pejza

- iz francuskog

pojam, okolnost, pokus

- iz ekog

keks, lift, korner

- iz engleskog

bubreg, sat, kat

- iz turskog

ipka, kip, beteg, hajduk

- iz maarskog

NEIZRAVNO POSUIVANJE

jezik davalacjezik posrednikjezik primalac

samar

grki

>turski

>hrvatski

ogor

njemaki

maarski

hrvatski

kravata

francuski

njemaki

hrvatski

KRUNO POSUIVANJE

proces kad jedna rije pree iz jednog jezika u drugi pa se nakon odreenih promjena (u izrazu i znaenju) ponovno vrati

Rijei posuene iz drugih jezika zovu se posuenice

internacionalizmi (europeizmi) obino su iz latinskog ili grkog

egzotizmi oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (ananas, kibuc, erif)

eponimi nazivi nastali prema imenu (penkala, makadam, petrarkizam)PRILAGODBA POSUENICA

etiri osnovne vrste prilagodbe:

1. grafijska (pravopisna)

transkripcija (iz drukije latinice)

transliteracija (iz irilice)

2. fonoloka (gr. Stephanos Stjepan)

3. morfoloka (njem. das Theme, sr. rod hrv. tema . rod)

4. znaenjska (znaenje se ne mora podudarati sa znaenjem u jeziku davaocu)

POSVOJENICE (usvojenice) rijei koje se potpuno prilagode jeziku primaocu na svim razinama

boja, bubreg, amac, asopis, domovnica

TUICE posuenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se asimilaciji i nastoje sauvati svoju posebnost

koncert, akt, student, bicikl, artikl, ou, bife

LEKSIKA NORMA

Normiranost = sustav pravila koja tvore opu standardnojezinu normu

Norme:pravopisna

pravogovorna

fonoloka -

morfoloka-gramatika

sintaktika -

leksika

Leksika norma utvruje pravilnu uporabu leksema (rijei)

purizam (lat. purus ist) = tenja za jezinom istoom hrvatskog jezika, usmjeren je uglavnom protiv stranih jezinih elemenata u hrvatski standardni jezik

purist

istunstvo = pretjerani purizam

PRAVILA o upotrebi posuenica

Ne zamjenjuju se:- egzotizmi, eponimi, uobiajene posuenice, opeprihvaeni

internacionalizmi (europeizmi)

- posuenice za koje nemamo odgovarajue zamjene

Zamjenjuju se:- ako postoji odgovarajua zamjena, prednost valja dati

hrvatskoj rijei (paso ( putovnica, supa ( juha )

- kad to nije na tetu preciznosti iskaza

(kompozicija u glazbi DA ( skladba, u eljeznici NE)

Pretjerana upotreba posuenica nije dobra.

Posuenicu treba upotrijebiti u obliku prilagoenom hrvatskom jeziku (kriterijum ( kriterij; Herkules ( Heraklo)

Onomastika (imenoslovlje)

(dio lingvistike koji prouava imena)

- onomastik = vlastito ime / apelativ = opa imenica

Podjela imena

antroponimi imena ljudi

toponimi imena mjesta

antroponomastika (prouava imena ljudi)toponomastika (prouava imena mjesta)

osobna imena

ekonimi (ojkonimi) imena naseljenih mjesta

Buga, Domagoj

(Korija, pii Bukovica, Sveti Petar u umi)

nadimci

hidronimi imena voda: rijeka, jezera, mora

Bobi

(Oenica, Jadransko more, Vransko jezero)

prezimena

oronimi imena gora, planina i sl.

(Bilogora, Poeka gora, Papuk)

matronimi - Ani

toponimi imena stanovnika naseljenih mjesta

patronimi - Juri

(Virovitianin, Pitomaanin, Gradinjanin)

(i jo: eponimi - petrarkizam

ktetici posv. pridjevi izvedeni iz imena nas. Mjesta

etnonimi Slaven)i

(lukaki, suhopoljski, milanovaki)

Frazemi

raditi kao konj

pokazati zube

spasiti ivu glavu

otkriti Ameriku

glup kao no

pijan ko zemlja

nevjerni Toma

borba s vjetrenjaama

Frazemi su vielani jezini nazivi ije se znaenje ne moe pogoditi iz znaenja sastavnih jedinica, ve se mora nauiti na isti nain na koji se ui znaenje jezika.

Frazeologija phrasis, gr. izriaj + logos gr. rije, govor

= jezikoslovna grana koja prouava frazeme

= ukupnost frazema kojeg jezika, narjeja, knjievnog djela itd.

frazeoloki rjenik rjenik frazema

Uvjeti postanka frazema

Frazem je veza s ovim obvezatnim znaajkama:

ne stvara se u govornom procesu, nego se reproducira u gotovu obliku

ima stalan sastav i raspored sastavnica

znaenje mu se obino ne izvodi iz znaenja sastavnica jer one, ili bar neke od njih, doivljavaju semantiku pretvorbu

uklapa se u reenicu kao njezin sastavni dio

sastoji se od najmanje dvije rijei

dolijevati ulje na vatru = dolijevati ulje na oganj = ulje na vatru dolijevati

Postupak nastajanja frazema

- naziva se frazeologizacijom ili frazeologiziranjem.

Frazem nastaje od slobodne veze rijei, tj. od niza rijei od kojih svaka ima svoje znaenje te svoju slobodnu razdiobu.

rije

rije

frazem

grlo

jagode

grlom u jagode

bubreg

loj

bubreg u loju

Frazemi se u reenicu uklapaju kao njezin sastavni dio:

On je strah i trepet u svome razredu.

kola joj dobro ide, ali matematika joj je Ahilova peta.

Vrste frazema

I. S obzirom na njihovo sintaktiko ustrojstvo:

frazemske sintagme:frazemske reenice (poslovice i krilatice):

grlom u jagode,

Tko rano rani, dvije sree grabi.

u-mu pa prolij

Plati jedan dobije dva.

II. S obzirom na sredinju punoznanicu:

Glagolski frazemi: pokazati zube

Pridjevni frazemi: glup kao top,

Imenini frazemi: maji kaalj

Priloni frazemi: uzdu i poprijeko

Tvorba rijei

Tvorbene rijei moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (vod-en, vod-o-zem-ac)

Netvorbene rijei ne moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (konj, ali)

Tvorba rijei prouava pravila, naine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih rijei na temelju ve postojeih rijei.

Osnovna rije (polazina) slui kao polazite u tvorbi

Tvorenica rije koja nastaje tvorbom

Preoblika (semantika analiza) - provjera je li rije tvorbena ili nije:

Ronilac = ovjek koji _____________

Starac = _____________ ovjek

Tvorbena analiza (ralamba) ralanjivanje tvorenice na tvorbene sastavnice

Granica izmeu tvorbenih sastavnica = tvorbeni av

Preoblika

tvorbena analiza

bratov koji pripada bratu

brat-ov

neiskren koji nije iskren

ne-iskren

dugouh koji je duga uha

dug-o-uh

Tvorbeni av

Tvorbeni naini

izvoenje

slaganje

od jedne polazine rijei

od dviju polazinih rijei

izvodimo tvorenicu (izvedenicu) slaemo tvorenicu (sloenicu)

S obzirom na tvorbena sredstva razlikujemo nekoliko tvorbenih naina:

sufiksalna tvorba: tvorbena osnova + sufiks = izvedenica

rod+jak roak, odraava+nje odraavanje, stol+ar stolar

prefiksalna tvorba: prefiks + tvorbena osnova

ne+pravedan nepravedan, naj+vei-najvei

prefiksalno-sufiksalna tvorba: prefiks+tvorbena osnova+ sufiks

pod+zem+ni podzemni, bez+imen+

slaganje sloeno nesufiksalna tvorba (isto slaganje): tvorb. osnova + tvorb. osnova

basn-o-pisac,

polusloenica: - (svaki dio zadrava naglasak, deklinira se samo 2. dio rijei)

hrvatsko-slovenski, lovor-vijenac, spomen-ploa

sloeno-sufiksalna tvorba: tvorbena osnova+tvorbena osnova+sufiks

konj-o-krad-ica, drug-o-lig-a

srastanje - osnovna rije + osnovna rije:blag+dan blagdan, to+ta- tota, dan+gubiti dangubiti, u+oi - uoi

preobrazba (konverzija, mutacija) jedna rije bez dodavanja tvorbenih jedinica prelazi iz jedne vrste rijei u drugu; glasovni sastav ostaje joj isti, ali se mijenjaju gramatika obiljeja

poimenienje mlada (mladenka), Hrvatska (zemlja)

popridjevljenje rascvala (trenja), uvezena (tkanina)

popriloenje lijepo (govoriti), dobro (raditi), loe (postupiti), nagonski (reagirati)

poveznienje Ne govori kad te ne pitaju.

Popredloenje krajem (zime)

MOCIJSKA TVORBA:

direktor direktorica, lav lavica, student studentica (mocijski parovi/ parne imenice)

SPECIFINOSTI

Glagolske imenice nastaju sufiksalnom tvorbom

zna+nje znanje, kup+nja- kupnja

glag. imenice na ba bolje nego na nje, -enje, -jenje:

prosidba, krunidba, nagodba

Glagoli:

rad-i-ti, um-ova-ti, telefon-ira-ti, ravn-a-ti, crven-i-ti, ap-nu-ti

perfektivizacija: kucati kuc-nu-ti, aptati- ap-nu-ti

imperfektivizacija: ograniiti: ograni-ava-ti, dobaciti: dobac-iva-ti, dodijati: dodija-va-ti

-iti - -jeti

-iti prijelazni glagoli (crveniti sobu)

-jeti neprelazni (crvenjeti)

Imenice za vritelja radnje: bolje telj nego lac: gledatelj (-ica)/ gledalac (-ica?!)

Radiona radionica, blagovaona blagovaonica, ekaona ekaonica, uiona uionica

PRIDJEVI

Imena na v dobivalju sufiks ljev: Jakov-ljev, ehov-ljev

Imena na av mogu imati i ov i ljev: Braslavov /Braslavljev