BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUN 2016

PREDSTAVNICI POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE POČETKOM JUNANA HRVATSKOM OSTRVU VISU UČESTVOVALI NA MEĐUNARODNOM NAUČNOM SKUPU

Vijek i po od Viškoga boja

Hrvatsko ostrvo Vis početkom juna bilo je domaćin naučnog skupa posvećenog najvećoj pomorskoj bicina Jadranu, koja se odigrala 1866. godine kod Visa između austrijske i talijanske flote. Na skupu pod

nazivom 150. godišnjica Viškog boja učestvovala su i četiri predstavnika kotorskog Pomorskog muzejaCrne Gore, i to: mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja, Ilija Mlinarević, kustos pomorske

zbirke, Slavko Dabinović, bibliotekar, i Božana Biskupović, sekretarka Muzeja. Trodnevni naučni skup započeo je u srijedu 8. juna u prostorijama Veleučilšta VERN u gradu Visu pozdra-

vnim govorima predstavnika glavnog pokrovitelja - gradonačelnika grada Visa Ive Radice, predstavnice glav-nog organizatora – predsjednice Društva prijatelja kulturne baštine Split Snježane Kuvačić i predstavnikaHrvatske ratne mornarice – kapetana bojnog broda Ivana Vukovića. Završen je u petak 10 juna. Drugogdana simpozija ispred spomenika palim junacima Viškoga boja na lokalnom groblju na poluostrvu Prirovo

predsjednice Društva prijatelja kulturne baštine Split Snježana Kuvačić položila je vijenac, a prigodni blago-slov dao je viški župnik don Paulin Bjažević. Osim u gradu Visu skup je bio aktivan i u gradiću Komiži.

(Više na stranama 3, 4, 5, 6 ,7 i 8)

Nakon polaganja vijenca na spomenik palim junacima Viškog boja na lokalnomgroblju na poluostrvu Prirovo, viški župnik Paulin Bjažević dao je prigodni blagoslov

Fotografija: S. Dabinović

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruJun 2016. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

2 Jedra Boke – jun/2016.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeNJUZLETER POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Mi-leva Pejaković Vujošević i direktorica Hrvatskogpomorskog muzeja Split, dr sc. Danka Radić do-govorile su se početkom juna, da se u Kotoru orga-nizuje gostovanje izložbe Ljudi od željeza nabrodovima od drva.

U naš muzej je tim povodom 15 junastigao zavnični prijedlog za gostovanjenavedene izložbe u kotorskom Pomor-skom muzeju, koji je u ime splitskog po-morskog muzeja uputila dr sc. DankaRadić.

Izložba Ljudi od željeza na brodovima od drva održana je u drugojpolovini juna na hrvatskom ostrvu Visu u sklopu proslave 150. godiš-njice održavanja Viškog boja i posvećena je tom događaju. Pored Hr-vatskog pomorskog muzeja Split, organizaciju izložbe potpisuje još iArheološki muzej Split. Vrijeme gostovanja izložbe biće dogovoreno.

Priprema gostujuće izložbe

U Pomorski muzej CrneGore krajem juna iz Mini-starstva kulture Crne Gorestigla je Konzervatorskalicenca kojom je naša in-stitucija zvanično sertifi-kovana za izradu konzer-vatorskih projekata i zasprovođenje konzervatorskih mjera na po-kretnim kulturnim dobrima. Licenca je iz-data na osnovu čl. 106. st. 2 i 4 Zakona ozaštiti kulturnih dobara.

Licenca

IZ NAŠEG KANTUNAIZ NAŠEG KANTUNA

Podržavajući inicijativu Pomorskog muzeja CrneGore i Hrvatskog građanskog društva Crne Gore dase u Nafpaktosu u Grčkoj podigne spomen-obilježjepomorcima iz Boke Kotorske koji su poginuli učuvenoj bici kod Lepanta, Ministarstvo kulture CrneGore je 23. juna predsjedniku Opštine Kotor drAleksandru Stjepčeviću i inicijatorima poslalo obavještenje o kora-cima koje je povodom navedene inicijative preduzelo. U obavještenjuse navodi da je ambasada Crne Gore u Republici Grčkoj, nakon štose posredstvom Ministarstva kulture, upoznala sa inicijativom, predlo-žila da se u saradnji sa nadležnim institucijama Crna Gora preduzmuslične aktivnosti u vezi ove inicijative, kao što je to uradila RepublikaHrvatska. Predsjedniku Stjepčeviću Ministarstvo kulture pritom predla-že da preduzme dalje aktivnosti u cilju podizanja navedenog spo-men-obilježja. U ime Ministarstva kulture obavještenje je potpisaomr Aleksandar Dajković, direktor Direktorata za kulturnu baštinu.

O spomen-obilježju poginulim Bokeljima u Lepantskoj bici

SeminarBožana Biskupo-

vić i Renata Peja-ković, iz našeg mu-zeja, učestvovale su21. juna na jednod-nevnom seminaru natemu Izrada plana zaFinansijsko upravlja-nje i kontrolu (FMC).Organizator semina-ra je Ministarstvo fi-nansija Crne Gore.

3Jedra Boke – jun/2016.

ORGANIZATORII POKROVITELJIMeđunarodni naučni skup

150. godišnjica Viškog boja:

GLAVNI ORGANIZATOR

Društvo prijatelja kulturne bašti-ne Split.

SUORGANIZATORI

Filozofski fakultet u Splitu,Odjel za povijest Sveučilišta u

Zadru, Hrvatski pomorski muzejSplit, Arheološki muzej u Splitu

i Rotary club Split.

GLAVNI POKROVITELJI

Grad Vis

OSTALI POKROVITELJI

Ministarstvo kulture RepublikeHrvatske, Splitsko-dalmatinska

županija, Grad Split, GradKomiža, Turistička zajednica

Splitsko-dalmatinske županije,Turistička zajednica gradaSplita, Turistička zajednica

Grada Visa, Veleučilište VERN,Nautički centar Komiža i firma

Profico

Najvećoj pomorskoj bici na Jadranu u istoriji, kojoj je bio posve-ćen trodnevni naučni skup 150. godišnjica Viškog boja, odigra-

la se od 20. jula 1866. godine u Viškom kanalu između brodovljaKra-ljevine Italije i Habsburške monarhije. Smatra se da je na habs-burškim brodovima od 7.871 mornara čak njih 5.000 bilo s hrvat-skog prostora.

Pošto je Italija u Prusko-austrijskom ratu (1866) pristala uz Pruse,osvajanje teritorija na hrvatskoj obali, tada u sastavu Habsburškemonarhije, bilo je strateški važno za Italiju.

Italijansko brodovlje (26, 68.000 tona) pod zapovjedništvom admi-rala grofa Karla Peliona de Persana (1806-1883) stiglo je 18. jula1866. pred ostrvo pri čemu su oklopnjače, podijeljene u tri odreda,trebale bombardovati Komižu, a drvene fregate napasti područje za-liva Rukavac. Namjera je bila da se zauzme kompletno ostrvo Vis.

Nakon početnih neuspjeha, napustile su položaj i priključile sesnagama koje su napadale višku luku. Napad je nastavljen sutradan,ali je 20. jula 1866. do Visa pristigao admiral Vilhelm fon Teget-hof (1827-1871) zapovjednik habsburške ratne flotile sa 27 brodo-va, 532 topa i 7.870 članova posade. Iako je habsburška strana bilaslabija, porazila je moderniju i ubojitiju flotu Italijana.

TOK NAUČNOG SKUPA

Simpozijum 150. godišnjica Viškog boja je okupio tridesetak uče-nika koji su u velikoj mjeri uspjeli da rasvijetle mnoga pitanja o

tom istorijskom događaju, predstave nove spoznaje o ratnoj operati-vi koja je primenjena u toj bici, te ujedno odaju pijetet svima kojisu časno pali na obje strane.

Prva sesija naučnih izlaganja započela je referatom dr sc. MarkaTrogrlića i dr sc. Nikše Varezića o Habsburškoj monarhiji i njezi-noj pokrajini Dalmaciji u vrijeme Viškoga boja – unutarnjim druš-tvenim, ekonomskim i političkim odnosima i prilikama. Uslijedili sureferati dr sc. Josipa Vrandečića o Viškom boju u kontekstu svjet-ske geopolitike 1860-ih godina i dr sc. Mithada Kozličića o tokupomorske bitke kod Visa 1866. godine.

.........................................(nastavlja se na slijedećim stranama)

Vijek i po od Viškog boja Nastavak sa strane 1

Učesnici naučnog skupa ispred spomenik palim junacima Viškog boja na groblju na poluostrvu Prirovo

NAUČNI SKUPNAUČNI SKUP

Izlaganjapredstavnikanašeg muzeja

Predstavnici kotorskog Pomor-skog muzeja Crne Gore mr. sc.Mileva Pejaković Vujošević ikustos pomorske zbirke IlijaMlinarević govorili su drugog itrećeg dana viškog naučnogskupa.

Kustos Mlinarević je drugogdana izvjestio sudionike o kon-traadmiralu Marku Floriu, Bo-kelju koji se u austrijskoj ratnojmornarici i ista kao upravo upomorskoj bici kod ostrva Visa1866. godine, zapovijedajućiaus trijski ratni brod ErzherzogFriedrich.

Gospođa Pejaković Vujoševićimala je izlaganje o eksponati-ma iz Viškoga boja koji se čuva-ju u instituciji kojoj se nalazi načelu. Među takvim eksponatimaje dio zastave sa broda italijan-ske borbene flote Palestro.

4 Jedra Boke – jun/2016.

(nastavak sa prethodne strane) Referati bivšeg ministra kulture RH, mr. sc. Jasena Mesića o istra-

živanju oklopnjače Re d'Italia i Jurice Bezaka o novootkrivenim olu-pinama brodova Palestro, Radetzky i Favorite, dali su sudionicim.simpozijuma zanimljiv prikaz podvodnih istraživanja u vodamaviškog akvatorija. Prvi dan simpozija izlaganjem je zaključio dr. sc.Branko Belamarić predavanjem o tehničkim karakteristikama rat-nog brodovlja u Viškom boju.

Drugi dan simpozijuma u Veleučilištu VERN, četvrtak 9. juna, za-počeo je drugom sesijom naučnih izlaganja. Set biografija značajnihaktera Viškoga boja otvorio je dr sc. Petar Grdina referatom ozapovjedniku austrijske flote admiralu Tegethofu. Potom je MarijanČipčić održao predavanje o admiralu Maksimilijanu fon Sterne-ku, a Ivo Uglešić o zapovjedniku italijanske flote u Viškom boju -Karlu Pelionu di Persanu.

O Hrvatima u Viškom boju referisala je mr. sc. Gordana Tudor,a o liku i djelu Petra Kuničića saopštio je dr. sc. Mateo Bratanić.Drugu sesiju izlaganja zaključio je dr. sc. Stanko Piplović sa refe-ratom na temu spomena na Viški boj u Splitu.

Nakon druge sesije sudionici simpozijuma su razgledali izložbuLjudi od željeza na brodovima od drva u Gospinoj batariji podstručnim vodstvom mr sc. Borisa Čarga, autora izložbe i voditeljapriručne zbirke Arheološkog muzeja u Visu.

Treću sesiju referata otvorio je dekan Filozofskog fakulteta u Splitudr. sc. Aleksandar Jakir saopštenjem na temu Viški boj kao mjestosjećanja. Direktorica Hrvatskog pomorskog muzeja Split, dr sc.Danka Radić imala je izlaganje o ikonografiji Viškoga boja. Dr sc.Jasenka Kranjčević potom je referisala na temu Viške bitke u funk-ciji turizma. O arheološkim istraživanjima na Visu u 19. vijeku su-dionicima simpozija održao je predavanje je mr sc. Boris Čargo.Ljubomir Radić je zaključio treću sesiju izlaganjem na temu Viškogboja u fundusu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i ekskursom omaketi broda kao uspomeni na junaštvo Viškoga boja.

Posljednja sesija otvorena je saopštenjem Petre Blažević na temuodraza Viškoga boja u matičnim knjigama Visa 1866. godine. IvanPažanin potom je nastavio sa referatom o prigodnicama u čast Viš-koga boja. Dr sc. Marija Zaninović-Rumora i Joško Bracanovićsu referisali o pogledimana Viški boj sa Hvara. Naučni dio skupazaključen je referatom dr sc. Massimilana Valentea, univerzitet-skog profesora Savremne istorije na Evropskom sveučilištu u Rimu,na temu utjecaja Viškoga boja na italijansku istoriografiju.

NAUČNI SKUPNAUČNI SKUP

Ekipa našeg muzeja na Visu

5Jedra Boke – jun/2016.

Austrougarska ratna flota pojavila se 20. jula 1866. godine u Viš-kom kanalu u formaciji tzv. trostrukog klina bočno postrojena u

odnosu na brojčano i tehnički mnogo nadmoćnije Italijane. Austrijan-ce je predvodio komandni brod admirala Tegethofa, oklopnjačaErzherzog Ferdinand Max.Napad je unekoliko iznenadio Italijane koji su bili i dezorganizova-

ni jer se njihov admiral Persano pred sam sukob prekrcao sa koman-dnog broda Re d`Italia – 94-metarske oklopnjače od 4.393 tone – namnogo moderniji i sigurniji Affondatore. Tu promjenu komandnogbroda nisu primijetili svi italijanski brodovi što je kasnije dovelo dovelike zabune u njihovim redovima i nepoštovanja naređenja koje jePersano signalizirao sa AffondatoreaOko 10.45 sati Tegethof je bukvalno prepolovio italijansku formaci-

ju na dva dijela, nakon čega izuzetno spretno i promišljeno, svojimdesnim krilom izveo nagli lijevi zaokret i napao sam centar neprijate-lja. Tek u tom trenutku, kada su italijanski brodovi bili u dometu sta-rijih austrijskih topova, Tegethof naređuje svim svojim brodovima daotvore paljbu. Na taj način austrijski admiral je bukvalno poništio

prednost protivnika koji je raspolagao sa dalekometnim topovima, au opštem metežu, austrijski brodovi su bezobzirnim i hrabrim juriša-njem ravno na neprijatelja i međusobnim duelima sa italijanskimbrodovima, prosto razbili neprijatelja.

Eskadron od šest drvenih austrijskih brodova predvođen linijskimbrodom Kaiser iz drugog klina u kome je bio i Bokeljski kontraadmi-ral Marko Eugen Florio na Erzherzog Friedrichu, otvara snažnuvatru na pozadinu italijanske flote, a nakon toga okreće prema sjeve-ru i prestrojava se u brazdu koja odsjeca dio italijanske flote podvođstvom Albinija. Tako drugi austrijski klin pod komandom komo-dora Antona fon Peca, uspijeva dio italijanske flote odvući na sje-ver, ostavivši u sredini Tegethofu da sa sedam oklopnjača krene naPersanovih četiri.Iako su bile suočene sa linijom modernih italijanskih oklopnjača i

pod jakom neprijateljskom vatrom, šest austrougarskih drvenih frega-ta i korveta junački se držalo i borilo. Fregata Novara primila je čak47 direktnih pogodaka od kojih je jedan na mjestu ubio i komandan-ta broda, kapetana bojnog broda Erika Klinta, Schwarzenberg jeostao bez pogona,... (nastavak na slijedećoj strani)

Tok Viškog boja

Marko Eugen Florio

Jedan od istaknutih učesnikaViškog boja bio je i Bokelj,

pomorski kapetan MarkoEugen Florio, (1827–1906). Uštab austrougarskog admirala V.Tegethofa ušao je kao zapovjed-nik korvete Erzherzog Friedrich.Osim u Viškom boju istakao se i

u bici kraj Helgolanda (1864)na Sjevernom moru.

Marko Eugen Florio pripadnikje poznate prčanjske pomorske i

trgovačke porodice koja se uPrčanj doselila god. 1600. iz

Kotora.

Za svoje junačko držanje ipokazanu agresivnost prema

neprijatelju, Marko Eugen Florioodlikovan vojničkim OrdenomLeopoldova reda za hrabrost.Florio je nastavio uspješnu

dugogodišnju službu u Ratnojmornarici Austro-Ugarske svedo odlaska u penziju, 1884.

godine kada je dobio čin poča-snog kontraadmirala. Prethodno,

1871. godine, bio je unaprije-đen u čin kapetana bojnog bro-da. U austrougarskoj ratnoj mor-narici službovao je 36 godina.Svoje posljednje godine života

do smrti 1906 godine, kontraad-miral Florio proveo je u rodnomPrčanju. Tokom pogreba isprednjegove kuće bila su usidrena

tri ratna broda mornarice.

Bibliotekarovpredak junakViškog boja

Učešće na naučnom skupu po-svećenom Viškom boju Za Slav-ka Dabinovića, bibliotekara Po-morskog muzeja, imalo je sva-

kako veći značaj nego za drugeučesnike. Naime, sudionik Viš-kog boja, a k tome i njegov ju-nak bio je brat Slavkovog pra-

djeda, Đuro Dabinović.

U vrijeme Viškog boja i Bokaje bila u sastavu Austro-Ugar-

ske, a Đuro je bio kormilar up-ravo na austrougarskoj komand-noj oklopnjači Erzherzog Ferdi-nand Max. On je bio za kormi-lom kada je austrijski brod us-

pio očešati i ošteti kormilo itali-janskoj komandnoj oklopnjačiRe d'Italia, te nastavljajući pu-nom brzinom udariti u krmenidio drugog italijanskog broda

Palestro, sa koga je pri sudaru,na austrijsku oklopnjaču palazastava koje se prvi dokopaopodoficir sa Hvara Nikola

Karković. Đuro Dabinović iNikola Karković, ovjekovečenisu kasnije na slici Antona Ro-maka, pored koje je novinar

splitskog dnevnog lista Slobod-na Dalmacija fotografisao

Slavka Dabinovića.

Slavko poredslike na kojoj

je, uz Karkovića,Đuro Dabinović

6 Jedra Boke – jun/2016.

(nastavak sa prethodne strane)...dok se Floriov Erzherzog Friedrichiako probijen ispod vodene linije direktnim pogotkom teške italijan-ske granate, zadržao u borbi, ne prestajući da iz svojih slabijih topo-va manjeg dometa, granatama zasipa neprijatelja.

Vješto manevrišući, Tegethofov komandni brod Erzherzog FerdinandMax punom brzinom se zaletio na italijansku oklopnjaču Re d'Italiakoju je međutim samo očešao. Italijanskom brodu u sudaru je stra-dalo kormilo, pa mu se u pomoć uputila oklopnjača Palestro.

U dimu od baruta od koga se gotovo ništa nije vidjelo, ErzherzogFerdinand Max sa udaljenosti od nekih 50 metara, udara u Palestroblizu krme, a od siline sudara italijanska zastava sa krmenog kopljaPalestra pala je na austrijski brod.

Oklopnjača Re d'Italija zbog pretrpljenih oštećenja prestaje sa svimratnim aktivnostima, što Tegethof iskorištava i u 11.30 sati, maksimal-nom brzinom od 11,5 čvorova, usmjerava Erzherzog FerdinandMaxa u lijevi bok italijanskog broda, obložen dvanaest centimetaradebelim željeznim pločama. Oklopljeni pramac Erzherzoga FerdinandMaxa probija trup Re d'Italia gotovo 2 metra, a od siline udarca itali-janski brod se naginje na desno. Vožnjom krmom, Tegethof uspijevaodvojiti svoj brod od Re d'Italia koji je u samrtnom ropcu ispalio jošjedan topovski plotun i potonuo za samo 2,5 minuta, povukavši sasobom na dno Jadrana 381 čovjeka. Među njima bio je i komandantbroda, kapetan bojnog broda Emilio Faa di Bruno koji je na ko-mandnom mostu sebi iz pištolja pucao u sljepoočnicu.

Svi pokušaji admirala Persana da reorganizuje i pregrupiše svojuflotu bili su bezuspješni jer je uzalud slao signale sa Affondatorea.

Slijedite neprijatelja, slobodni manevar, slobodna plovidba, Slije-dite komandni brod u liniji, Brodovi koji se ne bore neka izađu izformacije – samo su neke njegove naredbe, na koje niti jedan itali-janski kapetan nije obraćao pažnju. Svi su zapanjeno gledali admi-ralski stijeg na Re d´Italia kako tone u dubine.

U narednih par sati bitke Italijani su pokušali da odgovore napadi-ma pri čemu su teško oštetili austrijski linijski brod Kaiser i oklopnjačuDon Juan d'Austria, ali ih nisu potopili. Oko 13 sati flote su bile raz-dvojene 4 do 5 nautičkih milja i samo povremeno su izmjenjivalevatru, a zadnja granata u Viškoj bici ispaljena je u 14 časova. Aus-trijski su se brodovi grupisali na sjeveru viške luke, ploveći u tri lini-je, a Italijani zapadno od njih u dvije linije. Između sukobljenih flotapojavila se italijanska oklopnjača Palestro koju je razdirao jak požarkoji je izbio nakon sudara sa Erzherzog Ferdinand Maxom i pogoda-ka brojnih austrijskih granata. Jedva se uspijevajući približiti podzaštitu svoje glavnine, Palestro je pokušavao da savlada požar ali jeu 14.32 sati vatra zahvatila i njegova skladišta municije, pa je brodnestao sa površine mora u ogromnoj detonaciji i oblaku dima. Od250 članova njegove posade, katastrofu je preživjelo samo 23.

Oko 16 sati italijanska eskadra okreće prema Biševu i prolazi po-kraj mjesta potonuća Re d'Italia gdje spašava preživjelih 159 morna-ra i 9 oficira. Još uvijek brojno superiornija, ali demoralisana, sa ma-lo granata i uglja za svoje parne mašine, u predvečerje je italijanskaflota napustila viške vode i povukla se prema Ankoni.

Tegethof sa svojom sporijom i zastarjelom flotom ne nastavlja pro-goniti Italijane već trijumfalno, uz topovske salve, zvonjavu crkvenihzvona i oduševljenje hiljada žitelja ostrva, uplovljava u višku lukuSvetog Jurja.

NAUČNI SKUPNAUČNI SKUP

PORTRET MARKA EUGE-NIA FLORIA (fotografija)Marko Eugen Florio, rodiose na Prčanju u Boki Kotor-skoj 1827. godine od ocaLuke, kapetana i brodovlasni-ka i majke Ane rođene Ve-rona takođe iz ugledne pr-čanjske brodovlasničke i tr-govačke porodice.

SALON PORODI-CE FLORIO u komese nalazi i uniformaadmirala Florio, dvastola pravougaoneforme stilizovanihrubova, osam stilizo-vanih stolica, dvijefotelje stilski oblikovanog naslona, jedna sofa saukrasnim rukohvatima koja ima podnožak u obli-ku forme školjke. Zidove krase jedrenjaci umjet-ničko djelo Vasilija Ivankovića, a centralnomjesto zauzima slika jedrenjaka porodice Florio.

GRB PORODICE FLORIO s prika-zom dva ljiljana u gornjem polju, adva u donjem. Krasio je plafon salo-na porodične palate na Prčanju. Bioje ukrašen pozlaćenim štukaturamaplitkog reljefa s prikazom porodičnog grba u sre-dini s četiri ljiljanova cvijeta, a okolo grba bogatadekoracija lišća i cvijeća.

PORODIČNO STABLO. Porodi-ca Florio (po ličnom imenu Florio-=Cvietko=Cvietković), u ispravamaSudskog arhiva u Kotoru spominjuse početkom 17. vijeka. FamilijaFlorio je u periodu od 1815–1885.posjedovala 12 jedrenjaka dugeplovidbe (6 barkova i 6 brigantina),a u istom periodu dala je više od 30 kapetanaduge plovidbe. Za vrijeme mletačke vladavine,prema dostupnoj dokumentaciji familija Florioukupno je posjedovala 11 jedrenjaka i to: 2 tarta-ne, 7 pjelega, 1 trabakul i 1 brigantin.

SLIKA (ulje na platnuautora B. Ivankovića)prikazuje četiri jedrenja-ka u većinskom vlasni-štvu porodice Florio i tobarkove: Columbus, Tem-po, Libertas i Neptun. Platno predstavlja jednuod najljepših marino slika na Jadranskoj obali.

UNIFORMA KONTRADMIRLAFLORIA sastoji se od:

- šešira koji ima oblik dvoroga inapravljen je od crne čoje. Prekokalpaka je cijelom dužinom prekri-ven sa dva široka zlatna širita, pokojima je geometrijski ornamentštampan. Na oba roga je po jednaznačka na kojoj je oznaka FJ, inici-jali austrijskog cara Franja Josipa.Preko njih, ukrštena su dva uža širita na kojima jeutisnuto sidro.- dolame, koja je sašivena od crne čoje duge do

koljena. Na obje prsnice po 5 metalnih dugmadina kojima je austrijska kruna. Na rukavima su ši-riti, a iznad je dugme načinjeno od zlatnih lanči-ća koji označavaju čin oficira ratne mornariceAustrijske monarhije. - oficirskog pojasa žute boje sa crnim prugama

i bogatim kićenkama sa dugim resama od svile-nog žutog konca. Na spoju pojasa i kićenki jeoznaka u vezu FJ (Franc Josef).

KOLAŽ FOTOGRAFIJA na ko-joj se u centru nalazi admiralTegethof, okružen sa fotografija-ma svih komandanata Viške bit-ke, među kojima se nalazi i ka-petan fregate Marko Eugen Flo-rio sa Prčanja.

FOTOGRAFIJA PARNEKORVETE ERZHERZOGFRIEDRICH, zapovjed-nik kapetan fregate Mar-ko Eugen Florio, istisnine1474 tone, motorom od230 konjskih snaga, brzine 8 čvorova, 22 topa i294 člana posade. Bio je sedmi po veličini u divi-ziji od 9 drvenih brodova pod komandom kape-tana bojnog broda - komodora Antona Petza.

KOMAD OTRGNUTE ZASTAVE, ko-jeg je admiral Tegethof dodijelio ta-da kapetanu fregate Marku Florio.Zastavu je otrgao sa italijanske topo-vnjače Palestro, Hvaranin Nikola Kar-ković i predao je admiralu Tegethofu, koji ju jeizrezao na komade i razdjelio zapovjednicimaaustrougarskih ratnih brodova nakon bitke.

KOMAD DRVENE OPLATE saustrijskog ratnog broda KaiserMax kojim je admiral Tegetofpotopio italijansku oklopnjačuRe d'Italia.

7Jedra Boke – jun/2016.

Predmeti povezani sa Markom Floriom koji se čuvaju u Pomorskom muzeju

POTVRDA o vjerodostojnostidaščice sa oklopne fregate Kai-ser Max date od kapetana boj-nog broda Miroslava Štumber-gera koji je istu poklonio Pomor-skom muzeju u Kotoru. Nakon demoliranja rat-nog broda Kaiser Max daščice su se dijelile oso-blju austrougarske ratne mornarice. Evo teksta utranskripciji:Potvrđijem da je ova daščica izrezana iz oplate

Ex A.U. ,Kaiser Max’ s kojim je admiral Teghettoffpotopio italijanski brod ,Re di Italia’ u bitci priVisu 20. jula 1866. Daščice broda su se premaželji dijelile osoblju A.U. ratne mornarice prili-kom demoliranja ,Kaiser Maxa’ pre prvog svet-skog rata.

u potpisuMiroslav M. Štumberger k.b.broda

ZVANIČAN IZVJEŠTAJ u Po-morskom Godišnjaku Austrij-skog Lojda (Annuario Maritti-mo) za 1867. str. 158-159, izkojeg se vidi da su već 27. av-gusta 1866. godine iz BokeKotorske za zasluge u bici kodVisa odlikovani od austrijskog cara Franja Josipa:kapetan Austrijskog Lojda Teodor UkropinaZlatnim krstom za zasluge i Srebrnim krstom zazasługe kormilari Austrijskog Lojda Filip Dabino-vić i Severio Dančulović.

SPOMEN MEDALJA (pro-mjera 60 mm, bakar), isko-vana 1876. godine povo-dom desetogodišnjice Viške

bitke. Na aversu je spomenik admiralu Tegethofu,a na reversu lik admirala Tegethofa.

SPOMEN MEDALJA (promjera 50 mm,bakar) izlivena povodom 100. godiš-njice bitke pod Visom od Centra zazaštitu kulturne baštine sa Hvara. Me-dalja prikazuje admirala Tegethofa ipodoficira na admiralskom brodu-ok-lopnoj fregati Ferdinand Max NikoluKarkovića sa Hvara, koji je otrgao ita-lijansku zastavu sa italijanske oklop-njače Palestro.

PRIKAZ VIŠKE BITKEiz 1866. u momentukada austrougarskatropalubna (drvena)oklopna fregata Kaiserprobija kljunom itali-jansku željeznu ok-lopnu fregatu Re di Portogalo. Autor slike je Edu-ard Nezbeda, 1911. godine.

PRIGODNA RAZ-GLEDNICA napravlje-na nakon Viške bitkeprema originalnoj sliciulje na drvu, koja sečuva u Muzeju Austri-je, autora Antona Ro-mako (1832-1880),prikazuje admirala Tegethofa sa mornarima. Naovoj slici prikazan je za kormilom prvi s lijevamornar Đuro Dabinović iz Dobrote u BokiKotorskoj.

8 Jedra Boke – jun/2016.

NAUČNI SKUPNAUČNI SKUP

Palata porodice Florio sazidana je u 18. vije-ku na Prčanju. U kući se čuvala zbirka pred-meta iz Viške bitke koji su pripadali kontraad-

Palata porodice Florio miralu Marku Eugenu Florio: oficirski pojaskoji je nosio na dan bitke, revolver, ulje naplatnu parne korvete Erzherzog Friedrich sapotpisom Ivancovich 1874, kojom je zapovije-dao, kao i prikaz na platnu Viške bitke, od is-tog autora. Nalazilo se sedam slika raznih rat-nih brodova na kojima je bio ukrcan tokomsvoje dugogodišnje službe. Čuvalo se 11 ko-mada ordena od kojih: Leopoldov krst, mek-sički Guadalupe i grčki oficirski orden. U kućije bila i bogata Florijeva arhivska građa.

U krugu plate nalazi se privatna kapela Gos-pe od Anđela s kraja 18. vijeka.

Prodajom palate nasljednici su preuzeli odre-đene vrijedne predmete a ostalo je rasprodato.Pomorski muzej u Kotoru uspio je otkupiti od-ređenu građu i nekoliko predmeta koji su pri-padali porodici Florio.

9Jedra Boke – jun/2016.

TRADICIJATRADICIJA

2016Dan Bokeljske mornariceSVEČANA AKADEMIJA – PREUZIMANJE ZASTAVE I KLJUČEVA – KOLO

Dan Bokeljske mornarice, 26. jun, i ove godine je tradicionalnoproslavljen nizom svečanosti koje se održavaju u spomen naisti dan 1463. godine kada je objavljen prvi Statut Bokeljske

mornarice koja taj datum slavi kao svoj dan. Ovogodišnjom proslavomMornarica je obilježila 553. godišnjicu donošenja prvoga Statuta i1207. godišnjicu postojanja.

U okviru programa proslave u subotu 25. juna je u koncertnoj dvo-rani Muzičke škole (crkva Svetog Duha) priređena svečana akademi-ja. Prisutnima su se obratili novoizabrani admiral Bokeljske mornariceprof. dr Anton Sbutega, viceadmiral, kapetan Ilija Radović, mrJovica Martinović, predsjednik Upravnog odbora AleksandarDender, kao i članovi Mornarice.

Izrazito duga vremenska distance postojanja naše Bokeljske morna-rice kod nas izaziva divljenje i poštovanje, kao i činjenica da ovihkao i prethodnih godina u kontinuitetu slavimo važne datume što nasčini ponosnim jer nastavljamo jednu takvu najstariju tradiciju slavnihpomoraca u svijetu, rekao je viceadmiral, kapetan Ilija Radović.

On je dodao da drevna istorija Kotora nije samo zapisana u knjiga-ma ili uklesana u kamenu.

Ona se u Kotoru srijeće i živi vjekovnim tradicijama koje se svakegodine obnavljaju po trgovima, u starim nošnjama, oružijem, ...

Novi admiral Bokeljske mor-narice, četvrti od Drugogsvjetskog rata, je prof. drAnton Sbutega. Profesor

Sbutega je za admirala izabranjednoglasno na Izbornoj skup-štini Mornarice koja je održa-

na 20. juna u crkvi SvetogPavla u Kotoru. Za viceadmi-rala izabran je kapetan IlijaRadović a za predsjednikaUpravnog odbora arhitekta

Aleksandar Dender. Prof. dr Antun Sbutega, danasje ambasador Crne Gore u

Italiji i na Malti na nereziden-cijalnoj osnovi, fakultetski pro-fesor, ugledni diplomata, član

Reda malteških vitezova.Obavljao je i dužnost ambasa-dora Crne Gore pri Svetoj sto-

lici u Vatikanu. Na mjestoadmirala Bokeljske mornaricenaslijedio pok. akademika

Miloša Miloševića.

Prof. dr Antun Sbuteganovi admiral Bokeljske

mornarice

AleksandarDender Ilija Radović

Svečana akademi-ja u bivšoj crkviSv. Duha: novoi-zabrani admiralBokeljske morna-rice prof. dr An-ton Sbutega primaDokument o ime-novanju admira-lom BM Kotor; upozadini mr Jovi-ca Martinović

10 Jedra Boke – jun/2016.

(nastavak sa prethodne strane) ...drevnim odo-rama i mornarskim kolom. Svi ti stari obredi bilisu vezani za proslavu patrona grada Kotora svetogTripuna kojeg su 13. januara 1809. i donijeli mor-nari tadašnje mornarice, rekao je Radović.

Predsjednik Upravnog odbora Aleksandar Den-der je naglasio da je Skupština mornarice održana20. juna ove godine donjela dvije važne odluke:o promjeni Statuta kojim je Bokeljska mornarica809 transformisana u Bokeljsku mornaricu Kotorsa područnicama Herceg Novi, Tivat i Beograd, idrugu, da su izabrani i ljude za najvažnije funkci-je u Mornarici.

Prof. dr Anton Sbutega rekao je da je počastvo-van što je izabran za admirala Bokeljske mornari-

ce i da mu se tako ostvarila jedna od želja iz dje-tinstva da postane mali admiral.

Tada nije postojala funkcija malog admirala jersu Lode njihova najvažnija funkcija. Kada smo pri-je par dana probao uniformu koju je dugo godinanosio izuzetni admiral, čovjek i intelektualac drMiloš Milošević, misleći da će je trebati sužavatiili širiti, ona mi je bila sasvim po mjeri i to samprotumačio kao dobar znak, kazao je Sbutega.

Prošlogodišnji mali admiral Petar Sindik je uodsustvu Pava Vičevića recitovao pjesmu Bokelj-ska mornarica autora dr Miloša Miloševića. Ukraćem umjetničkom programu učestvovali suženska klapa Prima vera, učenici i profesori muzi-čkih škola iz Kotora i Tivta.

U nedjelju 26. juna najstarija mornarska bratovština na svijetu, Bokeljska mornarica je ispredzgrade Opštine Kotor preuzela državnu zastavu te tradicionalno obišla grad do glavnih gradskihvrata, gdje je predan raport novoizabranom admiralu Antonu Sbutegi. Nakon toga je predsjednik

Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević uručio predstavnicima Mornarice ključeve grada. Na tajsimboličan način drevna mornarica preuzela je trodnevnu vlast u Kotoru. Poslije ceremonijalnog

nastupa na Trgu od oružja odigrano je kolo Bokeljske mornarice koje se izvodi u dvanaest figura. Podrevnom običaju na samom kraju u kolo su ušli admiral, predsjednik opštine, mali admiral, časnici i

dočasnici noseći crnogorsku i zastavu Bokeljske mornarice.

Proslavi dana Bokeljske mornarice prethodila je Iz-borna skupština koja je održana 20. juna, nakonšest godina. Skupština je usvojila izmjene Statuta,prema kojima se iz imena briše odrednica 809.(Bokeljska mornarica 809.), tako da je naziv orga-nizacije Bokeljska mornarica. Nakon četrdeset go-dina, podružnica Kotor ponovo se transformiše umatičnu organizaciju sa podružnicama Tivat, Her-ceg Novi i Beograd.

U opširnom izvještaju o radu koji je prezentiraoNikola Ciko, predstavljene su brojne aktivnosti,nastupi domaći i međunarodni, izdavačaka djelat-nost, kao i brojni problemi koje organizacija ima.

I pored višegodišnjih pregovora i napora nije na-đeno zajedničko riješenje sa rukovodstvom Hrvat-ske bratovštine Bokeljske mornarica 809 Zagreb,koja djeluje potpuno autonomno i nije dio Bokelj-ske mornarice, jer u viševjekovnom postojanju idjelovanju Bokeljska mornarica nikada nije usvom imenu imala prefiks, navodi se između osta-log u izvještaju o radu.

Izraženo je veliko nezadovoljstvo nečinjenjem ineizvršavanjem dogovorenih obaveza od straneMinistarstva kulture Crne Gore koje je preuzelona sebe obavezu da Elaborat o proglašenju Bo-keljske mornarice nematrijalnom kulturnom baš-tinom Crne Gore, dostavi i pokrene procedurukod UNESCO-a, kako bi Bokeljska mornarica po-stala zaštićena kao baština čovječanstva.

Izborna skupština

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

anew

s

Preuzimanje državne zastave Preuzimanje ključeva grada

11Jedra Boke – jun/2016.

Kruzing jahta O´Mega, duga skoro 81 metar, 24. juna na vezu Škurda. Iza je kruzer Oceana

U junu, četvrtom mjesecu kotorske kruzing sezone, Luka Kotor je zabilježila 64 dolazaka 31kruzing broda. U junu je u Kotor uplovilo 275 jahti. Luci Kotor A.D. je 30. maja u Njujorku svečano

dodijeljena nagrada koju je primio predstavnik ove kompanije g-din Ljubo Radović. Platinumnagrada koju je dobla kotorska kompanija je nagrada najvišeg nivoa a dodjeljuje se za izuzetankvalitet u poslovanju. U konkurenciji za nagradu učestvuju privredni subjekti i pojedinci sa svih

kontinenata i obuhvata poslovanje u različitim djelatnostima širokog spektra industrija. Predstavlja-jući glavnog laureate gospodin Radović imao je čast da se obrati odmah nakon predsjednika BIDasocijacije Jose Prieto, koja dodjeljuje nagradu. Tom prilikom, kotorska kompanija, Kotor i CrnaGora dobili su priliku da se medju predstavnicima najjačih poslovnih subjekata iz cijelog svijeta,

predstave i upoznaju sa potencijalom i kvalitetom koji posjeduje Luka Kotor, objavljeno je na sajtutog lučkog operatera.

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

Pomorstvo u KOTORU danas

Kotor su u junu posjećivali sljedeći brodovi:

Athena (1. i 21/22.)

Azamara Journey (30.)

Boudicca (16.)

Brilliance of the seas (16.)

Celebrity Constellation

(17. i 26.)

Costa Mediterranea

(9. i 13, 23. i 27.)

Crystal Esprit (13. i 27.)

Eurodam (8. i 26.)

Harmony G (27/28. i 30.)

Island Sky (7, 16. i 19.)

La Belle de l´Adriatique

(8, 15, 22. i 29.)

Le Lyrial (4, 11. i 21.)

Mein Schiff 2 (9. i 23.)

MSC Orchestra (11. 18. i 25.)

Norwegian Spirit (9. i 14.)

Oceana (10. i 24.)

Omega (24.)

Pan Orama (25.)

Princess Eleganza (1/2/3. i20/21/22/23/24. )

Rhapsody of the Seas (11.)

Royal Clipper (24.)

Saluzi (29.)

Sea Cloud (17. i 25.)

Silver Cloud (2/3 i 10.)

Sirena (10.)

SS Navigator (20. i 28.)

Star Breze (10. i 18.)

Star Pride (21. i 29.)

Thomson Celebration

(1, 15. i 29.)

Thomson Dream (2, 16. i 30.)

Vision of the Seas (5. i 19.)

OLUJNA JEDRA – služe za plovidbu po oluji.Još u stara vremena pomorci su znali da je brodbez pogona u oluji osuđen na gotovu sigurnu

propast. Pojavom jedrenjaka za prekookeanskuplovidbu održavanje pogona u olujnim uslovimaplovidbe postaje ozbiljan problem. Tokom olujavjetrovi su dostizali veliku brzinu, tako da jar-bolje i jedrilje nije moglo izdržati taj pritisak.

Često je dolazilo do cijepanja jedara i loma jar-bola, što je bila propast za brodove. Tada su

kapetani počeli da koriste manja jedra, kao štosu letna, sa kojima su brodovi mogli da

manevrišu kako tako u oluji, a opet nisu moglida ostvare toliki pritisak na jarbol kako bi ga

slomili. Čak i kada bi došlo do cijepanja letnihjedara, njih je bilo lako zamijeniti. Kasnije

počinju da se prave posebna olujna jedra, kojasu bila napravljena od više slojeva platna idodatno ojačana kako bi mogla da izdrže

pritisak vjetra.GLAVNO JEDRO - predstavlja glavno jedroglavnog jarbola. Ono se nalazi najniže na

glavnom jarbolu i ima najveću površinu, testoga i nosi to ime.

Rječnik QpnpstuwpFREGATA ERZHERZOG FRIEDRICH - brod kojimje u bici kod Visa, prvom sukobu flota oklopljenihbrodova u svjetskoj istoriji ratovanja na moru, ko-mandovao bokeški kapetan Marko Eugen Florio.Erzherzog Friedrich bio je trojarbolni jedrenjak saparnom mašinom i pogonom na propeler, a izgra-djen je 1857 godine. Brod je bio dug 67,8 metara,širok 12, a gaz mu je iznosio 5 metara. ErzherzogFriedrich imao je 1.724 tone deplasmana, postizaoje maksimalnu brzinu od 11 čvorova, a bio je nao-ružan sa 17 topova 30-funtaša, dva 8-funtaša i jed-nim topom od 4 funte. U vrijeme bitke pod Visom, iako star samo 9 godi-na, ovaj ratni brod uveliko je bio prevazidjen i za-stario, jer se tehnologija ratne brodogradnje tadaizuzetno brzo razvijala, a vladavinu morima preu-zimali su metalnim pločama oklopljeni brodovi saparnim strojem kao primarnim pogonom i moderni-jim topovima montiranim u oklopljenim barbetamaili palubnim topovskim kulama.U odnosu na supermodernu oklopnjaču Affonda-tore - sa topovima u palubnim kulama, a koja jeupravo sišla sa navoza brodogradilišta u VelikojBritaniji i bila je najjači brod u Persanovoj floti podVisom, Erzherzog Friedrich i većina ostalih austro-ugarskih brodova bili su pravi muzejski eksponati,bez većih izgleda na uspjeh u predstojećoj pomor-skoj bici.

(Izvorni tekst publiciste Siniše Lukovića)

Maritimna prošlost

Brodovi bokeških kapetanaBrodovi bokeških kapetana

Fregata Erzherzog Friedrich kojom je u Viškom boju komandovao Marko Eugen Florio